U postupcima za ostvarivanje prava osuđenog primenjivaće se odredbe , a ukoliko u ovim odredbama nije nešto posebno propisano, shodno će se primenjivati ostale odredbe ovog zakonika.
Odmah po prijemu molbe za puštanje na uslovni otpust veće će ispitati da li su ispunjeni zakonski uslovi za podnošenje molbe i rešenjem će odbaciti molbu ako utvrdi:
1)
da je podneta od strane neovlašćenog lica;
2)
da osuđeni nije izdržao dve trećine izrečene kazne zatvora;
3)
da je u toku izdržavanja kazne zatvora osuđeni pokušao bekstvo ili je pobegao iz zavoda.
, veće će zatražiti izveštaj od zavoda u kojem osuđeni izdržava kaznu zatvora o njegovom vladanju i drugim okolnostima koje pokazuju da li je postignuta svrha kažnjavanja, kao i izveštaj poverenika iz organa uprave nadležnog za izvršenje krivičnih sankcija.
Predsednik veća naredbom određuje dan, čas i mesto održavanja ročišta za odlučivanje o molbi za puštanje na uslovni otpust.
Na ročište predsednik veća poziva osuđenog ako oceni da je njegovo prisustvo potrebno, branioca, ako ga ima, javnog tužioca koji postupa pred sudom koji odlučuje o molbi i, ako je izveštaj pozitivan, predstavnika zavoda u kojem osuđeni izdržava kaznu zatvora.
U pozivu će se branilac upozoriti da će se u slučaju njegovog nedolaska na ročište, ročište održati.
Ročište za odlučivanje o molbi za puštanje na uslovni otpust počinje iznošenjem razloga za uslovni otpust od strane branioca, a u slučaju da je branilac odsutan, predsednik veća će ukratko izložiti razloge za podnošenje molbe.
Ako osuđeni prisustvuje ročištu predsednik veća će uzeti izjavu od njega, a posle toga će pozvati javnog tužioca da se izjasni o molbi osuđenog.
Ako je na ročište pozvan i predstavnik zavoda u kojem osuđeni izdržava kaznu zatvora, predsednik veća će ispitati predstavnika o vladanju osuđenog za vreme izdržavanja kazne, o izvršavanju radnih obaveza, s obzirom na radnu sposobnost osuđenog, kao i o drugim okolnostima koje bi ukazivale da je postignuta svrha kažnjavanja.
Veće će odmah po okončanju ročišta doneti rešenje kojim odbija ili usvaja molbu za puštanje na uslovni otpust, pri čemu će posebno imati u vidu procenu rizika osuđenog, uspešnost u izvršavanju programa postupanja, raniju osuđivanost, životne okolnosti i očekivano delovanje uslovnog otpusta na osuđenog.
U rešenju o uslovnom otpustu veće može odrediti da je osuđeni dužan da ispuni određene obaveze predviđene krivičnim zakonom, a može odlučiti i da osuđeni za vreme uslovnog otpusta bude pod elektronskim nadzorom.
Rešenje o uslovnom otpustu se dostavlja osuđenom i njegovom braniocu, javnom tužiocu, zavodu u kojem osuđeni izdržava kaznu, sudu koji je osuđenog uputio na izdržavanje kazne, sudiji za izvršenje krivičnih sankcija nadležnom prema prebivalištu osuđenog, organu policije, povereniku iz organa uprave nadležnog za izvršenje krivičnih sankcija i centru za socijalni rad prema prebivalištu osuđenog.
Postupak za zakonsku rehabilitaciju lica koje pre osude na koju se odnosi rehabilitacija nije bilo osuđivano ili koje se po zakonu smatra neosuđivanim pokreće po službenoj dužnosti organ nadležan za vođenje kaznene evidencije.
Ako organ nadležan za vođenje kaznene evidencije ne donese rešenje o nastupanju zakonske rehabilitacije, osuđeno lice može zahtevati da se utvrdi da je rehabilitacija nastupila po zakonu.
Ako nadležni organ ne postupi po zahtevu osuđenog u roku od 30 dana od dana prijema zahteva, osuđeni može tražiti da sud koji je u prvom stepenu izrekao presudu donese rešenje o rehabilitaciji.
Odmah po prijemu molbe za sudsku rehabilitaciju veće će ispitati da li su ispunjeni zakonski uslovi za podnošenje molbe i rešenjem će odbaciti molbu ako utvrdi:
1)
da je podneta od strane neovlašćenog lica;
2)
da je osuđenom izrečena kazna zatvora preko pet godina;
3)
da je osuđeni u roku od deset godina od dana izdržane, zastarele ili oproštene kazne zatvora preko tri do pet godina učinio novo krivično delo.
, veće može sprovesti potrebne provere, utvrditi činjenice na koje se poziva osuđeni i pribaviti dokaze o svim okolnostima koje su važne za odluku, a naročito o vladanju osuđenog i o tome da li je, prema svojim mogućnostima, naknadio štetu prouzrokovanu krivičnim delom.
Veće može o vladanju osuđenog zatražiti izveštaj od policije na čijem je području osuđeni boravio posle izdržane kazne, a može takav izveštaj tražiti i od zavoda u kojem je osuđeni kaznu izdržao.
Predsednik veća naredbom određuje dan, čas i mesto održavanja ročišta za odlučivanje o molbi za sudsku rehabilitaciju.
Na ročište se pozivaju osuđeni i njegov branilac, ako ga ima, javni tužilac koji postupa pred sudom koji odlučuje o molbi, a ako je izvešaj pozitivan, može se pozvati i predstavnik zavoda u kojem je osuđeni izdržao kaznu zatvora.
U pozivu će se osuđeni upozoriti da će se u slučaju njegovog nedolaska ili nedolaska branioca na ročište, ročište održati.
Ročište za odlučivanje o molbi za sudsku rehabilitaciju počinje iznošenjem razloga od strane osuđenog ili njegovog branioca, a u slučaju njihovog odsustva, predsednik veća će ukratko izložiti razloge za podnošenje molbe.
Nakon toga predsednik veća poziva javnog tužioca da se izjasni o molbi osuđenog.
Ako je na ročište pozvan i predstavnik zavoda u kojem je osuđeni izdržao kaznu zatvora, predsednik veća će ispitati predstavnika o vladanju osuđenog za vreme izdržavanja kazne, o izvršavanju radnih obaveza, s obzirom na radnu sposobnost osuđenog, kao i o drugim okolnostima koje su od značaja za davanje rehabilitacije.
žalbu mogu izjaviti osuđeni i njegov branilac, i javni tužilac.
Ako veće odbije molbu zato što osuđeni svojim ponašanjem nije zaslužio rehabilitaciju, osuđeni može molbu ponoviti po isteku jedne godine od dana pravnosnažnosti rešenja.
Postupak za prestanak mere bezbednosti zabrane vršenja poziva, delatnosti ili dužnosti ili mere zabrane upravljanja motornim vozilom, odnosno postupak za prestanak pravne posledice osude koja se odnosi na zabranu sticanja određenog prava, pokreće se po molbi osuđenog ili njegovog branioca.
Odmah po prijemu molbe za prestanak mere bezbednosti ili pravne posledice osude veće će ispitati da li su ispunjeni zakonski uslovi za podnošenje molbe i rešenjem će odbaciti molbu ako utvrdi:
1)
da je podneta od strane neovlašćenog lica;
2)
da od dana primenjivanja mere bezbednosti ili od dana izdržane, zastarele ili oproštene kazne nisu protekle tri godine.
, veće može izvršiti potrebne provere, utvrditi činjenice na koje se poziva podnosilac molbe i prikupiti dokaze o svim okolnostima koje su važne za odluku, a naročito da li je osuđeni naknadio štetu prouzrokovanu krivičnim delom i da li je vratio imovinsku korist stečenu izvršenjem krivičnog dela.
O ponašanju osuđenog veće može zatražiti izveštaj od policije na čijem je području osuđeni boravio posle izdržane, oproštene ili zastarele kazne, a može takav izveštaj tražiti i od zavoda u kojem je osuđeni kaznu izdržao.
Predsednik veća naredbom određuje dan, čas i mesto održavanja ročišta za odlučivanje o molbi za prestanak mere bezbednosti ili pravne posledice osude.
Na ročište se pozivaju osuđeni i njegov branilac, ako ga ima, javni tužilac koji postupa pred sudom koji odlučuje o molbi, a po potrebi i predstavnik zavoda u kojem je osuđeni izdržao kaznu zatvora.
U pozivu će se osuđeni upozoriti da se u slučaju njegovog nedolaska ili nedolaska branioca na ročište, ročište ima održati.
Ročište za odlučivanje o molbi za prestanak mere bezbednosti ili pravne posledice osude počinje iznošenjem razloga od strane osuđenog ili njegovog branioca, a u slučaju njihovog odsustva, predsednik veća će ukratko izložiti razloge za podnošenje molbe.
Posle toga predsednik veća poziva javnog tužioca da se izjasni o molbi osuđenog.
Ako je na ročište pozvan i predstavnik zavoda u kojem je osuđeni izdržao kaznu zatvora, predsednik veća će ispitati predstavnika o vladanju osuđenog za vreme izdržavanja kazne, o izvršavanju radnih obaveza, s obzirom na radnu sposobnost osuđenog, kao i o drugim okolnostima koje ukazuju na opravdanost prestanka mere bezbednosti, odnosno pravne posledice osude.
žalbu mogu izjaviti osuđeni i njegov branilac, kao i javni tužilac.
Ako veće odbije molbu za prestanak mere bezbednosti ili pravne posledice osude, nova molba se može podneti po isteku jedne godine od dana pravnosnažnosti rešenja.