U zahtevu za ponavljanje krivičnog postupka mora se navesti razlog na osnovu koga se traži ponavljanje i kojim dokazima se potkrepljuju činjenice na kojima se zahtev zasniva. Ako zahtev ne sadrži ove podatke, sud će pozvati podnosioca da u određenom roku zahtev dopuni pismenim podneskom.
Činjenice iz potkrepljuju se pravnosnažnom presudom da su navedena lica osuđena za pomenuta krivična dela, a ako se postupak protiv njih ne može sprovesti zbog toga što su umrla ili postoje druge okolnosti koje isključuju njihovo gonjenje, činjenice iz mogu se potkrepiti i drugim dokazima.
Krivični postupak završen pravnosnažnom presudom može se ponoviti samo u korist okrivljenog:
1)
ako je presuda zasnovana na lažnoj ispravi ili na lažnom iskazu svedoka, veštaka, stručnog savetnika, prevodioca, tumača ili saokrivljenog (;
2)
ako je do presude došlo usled krivičnog dela javnog tužioca, sudije, sudije-porotnika ili lica koje je preduzimalo dokazne radnje;
3)
ako se iznesu nove činjenice ili se podnesu novi dokazi koji sami za sebe ili u vezi sa ranijim činjenicama ili dokazima mogu dovesti do odbijanja optužbe ili oslobođenja od optužbe ili do osude po blažem krivičnom zakonu;
4)
ako je za isto delo više puta suđen ili ako je sa više lica osuđen za isto delo koje je moglo učiniti samo jedno lice ili neka od njih;
5)
ako se u slučaju osude za produženo krivično delo ili za drugo krivično delo koje po zakonu obuhvata više istovrsnih ili više raznovrsnih radnji iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi koji ukazuju da nije učinio radnju koja je obuhvaćena delom iz osude, a postojanje ovih činjenica bi dovelo do primene blažeg zakona ili bi bitno uticalo na odmeravanje kazne;
6)
ako se iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi kojih nije bilo kada je izricana kazna zatvora ili sud za njih nije znao iako su postojali, a oni bi očigledno doveli do blaže krivične sankcije;
7)
ako se iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi da okrivljenom nije uredno dostavljen poziv za pretres koji je održan u njegovom odsustvu (
) suda koji je u ranijem postupku sudio u prvom stepenu, a o zahtevu podnetom na osnov veće suda koji je posle pretresa održanog u odsustvu okrivljenog donelo odluku.
Prilikom odlučivanja o zahtevu, član veća neće biti sudija koji je učestvovao u donošenju presude u ranijem postupku.
Ako sud ne odbaci zahtev za ponavljanje krivičnog postupka, dostaviće prepis zahteva protivnoj stranci, koja ima pravo da u roku od osam dana odgovori na zahtev.
Kad sudu stigne odgovor na zahtev, ili kad protekne rok za davanje odgovora, predsednik veća može odrediti da se provere činjenice i pribave dokazi na koje se poziva u zahtevu i u odgovoru na zahtev.
Posle sprovedene provere, kad su u pitanju krivična dela za koja se goni po službenoj dužnosti, predsednik veća odrediće da se spisi dostave javnom tužiocu, koji je dužan da ih bez odlaganja, a najkasnije u roku od 30 dana, vrati sa svojim mišljenjem.
, sud će na osnovu rezultata provere rešenjem uvažiti ili odbiti zahtev za ponavljanje krivičnog postupka.
U rešenju kojim uvažava zahtev i dozvoljava ponavljanje krivičnog postupka sud će odrediti da se održi novi glavni pretres, a ako je ponavljanje krivičnog postupka dozvoljeno na osnovu razloga iz , na novom glavnom pretresu će se izvesti samo dokazi od kojih zavisi odluka o vrsti i meri krivične sankcije.
Ako sud nađe da razlozi zbog kojih je dozvolio ponavljanje krivičnog postupka postoje i za nekog od saoptuženih koji takav zahtev nije podneo, postupiće po službenoj dužnosti kao da je takav zahtev podnet.
Ako sud nađe, imajući u vidu podnesene dokaze, da osuđeni može u ponovljenom postupku biti osuđen na takvu kaznu da bi se uračunavanjem već izdržane kazne imao pustiti na slobodu, ili da može biti oslobođen od optužbe, ili da optužba može biti odbijena, odrediće da se izvršenje presude odloži, odnosno prekine.
Kad rešenje kojim se dozvoljava ponavljanje krivičnog postupka postane pravnosnažno, obustaviće se izvršenje kazne, ali sud može, na predlog javnog tužioca, ako postoje uslovi iz
U novom postupku, sprovedenom na osnovu rešenja kojim je dozvoljeno ponavljanje krivičnog postupka, sud nije vezan za rešenja doneta u ranije sprovedenom postupku.
Ako se novi postupak obustavi do početka glavnog pretresa, sud će rešenjem o obustavljanju postupka staviti van snage raniju presudu.
Kad sud u novom postupku donese presudu:
1)
izreći će da se ranija presuda delimično ili u celini stavlja van snage ili da se ostavlja na snazi;
2)
u kaznu koju odredi novom presudom uračunaće optuženom izdržanu kaznu, a ako je ponavljanje postupka određeno samo za neko od krivičnih dela za koja je optuženi bio osuđen, izreći će novu jedinstvenu kaznu po odredbama krivičnog zakona.
Pri izricanju nove presude, sud je vezan zabranom propisanom
, sud će odrediti da se okrivljenom dostavi optužnica i rešenje o potvrđivanju optužnice, ako mu ranije nisu dostavljeni.
U ponovljenom postupku se saučesnik okrivljenog koji je već osuđen ne može saslušavati, niti se može suočiti sa okrivljenim, već se upoznavanje sa sadržinom iskaza osuđenog saučesnika obavlja u skladu sa , s tim da se presuda ne može isključivo ili u odlučujućoj meri zasnivati na takvom dokazu.
Pri izricanju nove presude, sud je vezan zabranom propisanom
Protiv pravnosnažne odluke javnog tužioca ili suda ili zbog povrede odredaba postupka koji je prethodio njenom donošenju, ovlašćeno lice može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti pod uslovima propisanim u ovom zakoniku.
Protiv odluke o zahtevu za zaštitu zakonitosti ili zbog povrede odredaba postupka koji je pred Vrhovnim kasacionim sudom prethodio njenom donošenju, zahtev za zaštitu zakonitosti nije dozvoljen.
Zahtev za zaštitu zakonitosti mogu podneti Republički javni tužilac, okrivljeni i njegov branilac.
Republički javni tužilac može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti kako na štetu, tako i u korist okrivljenog. Zahtev se može podneti i nakon što je okrivljeni obuhvaćen aktom amnestije ili pomilovanja ili je nastupila zastarelost, ili je okrivljeni umro, ili je kazna u potpunosti izdržana.
Zahtev za zaštitu zakonitosti okrivljeni može podneti isključivo preko branioca.
Do donošenja odluke suda o zahtevu za zaštitu zakonitosti lica iz
Zahtev za zaštitu zakonitosti može se podneti ako je pravnosnažnom odlukom ili odlukom u postupku koji je prethodio njenom donošenju:
1)
povređen zakon;
2)
primenjen zakon za koji je odlukom Ustavnog suda utvrđeno da nije u saglasnosti sa Ustavom, opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava i potvrđenim međunarodnim ugovorima;
3)
povređeno ili uskraćeno ljudsko pravo i sloboda okrivljenog ili drugog učesnika u postupku koje je zajemčeno Ustavom ili Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i dodatnim protokolima, a to je utvrđeno odlukom Ustavnog suda ili Evropskog suda za ljudska prava.
ovog člana postoji ako je pravnosnažnom odlukom ili u postupku koji je prethodio njenom donošenju povređena odredba krivičnog postupka ili ako je na činjenično stanje utvrđeno u pravnosnažnoj odluci pogrešno primenjen zakon.
Zahtev za zaštitu zakonitosti iz razloga propisanih u ovog člana može se podneti u roku od tri meseca od dana kada je licu (
, , i ) učinjenih u prvostepenom i postupku pred apelacionim sudom okrivljeni može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti u roku od 30 dana od dana kada mu je dostavljena pravnosnažna odluka, pod uslovom da je protiv te odluke koristio redovni pravni lek.
O zahtevu za zaštitu zakonitosti odlučuje Vrhovni kasacioni sud.
O zahtevu za zaštitu zakonitosti koji je podnet zbog povrede zakona (, Vrhovni kasacioni sud odlučuje samo ako smatra da je reč o pitanju od značaja za pravilnu ili ujednačenu primenu prava.
Ako Vrhovni kasacioni sud ne odbaci zahtev, sudija izvestilac će dostaviti primerak zahteva javnom tužiocu ili braniocu, a može po potrebi da pribavi obaveštenja o istaknutim razlozima iz .
Ako smatra da bi prisustvo javnog tužioca i branioca bilo od značaja za donošenje odluke, Vrhovni kasacioni sud će ih obavestiti o sednici.
Vrhovni kasacioni sud može, s obzirom na sadržaj zahteva, odrediti da se izvršenje pravnosnažne presude odloži, odnosno prekine.
Vrhovni kasacioni sud će svoju odluku sa spisima dostaviti javnom tužiocu, prvostepenom ili apelacionom sudu najkasnije u roku od šest meseci od dana podnošenja zahteva.
), dela i pravca pobijanja koji su istaknuti u zahtevu za zaštitu zakonitosti.
Ako Vrhovni kasacioni sud nađe da razlozi zbog kojih je doneo odluku u korist okrivljenog postoje i za kojeg od saoptuženih u pogledu kojeg nije podignut zahtev za zaštitu zakonitosti, postupiće po službenoj dužnosti kao da takav zahtev postoji.
Vrhovni kasacioni sud može povodom zahteva za zaštitu zakonitosti javnog tužioca ukinuti ili preinačiti odluku samo u korist okrivljenog.
Vrhovni kasacioni sud će presudom odbiti zahtev za zaštitu zakonitosti kao neosnovan, ako utvrdi da ne postoji razlog na koji se podnosilac poziva u zahtevu.
Ako je zahtev podnet zbog povrede zakona ( koja je neosnovano isticana u postupku po redovnom pravnom leku, a Vrhovni kasacioni sud prihvati razloge koje je dao žalbeni sud, obrazloženje presude će se ograničiti na upućivanje na te razloge.
Vrhovni kasacioni sud će po usvajanju zahteva za zaštitu zakonitosti doneti presudu kojom će prema prirodi povrede:
1)
ukinuti u celini ili delimično prvostepenu odluku i odluku donetu u postupku po redovnom pravnom leku ili samo odluku donetu u postupku po redovnom pravnom leku i predmet vratiti na ponovnu odluku organu postupka ili na suđenje prvostepenom ili apelacionom sudu, s tim da može narediti da se novi postupak održi pred potpuno izmenjenim većem.
2)
preinačiti u celini ili delimično prvostepenu odluku i odluku donetu u postupku po redovnom pravnom leku ili samo odluku donetu u postupku po redovnom pravnom leku;
3)
ograničiti se samo na to da utvrdi povredu zakona.
Ako organ postupka koji je odlučivao o redovnom pravnom leku nije bio ovlašćen po odredbama ovog zakonika da otkloni povredu koja je učinjena u pobijanoj odluci ili u postupku koji je prethodio njenom donošenju, a Vrhovni kasacioni sud po usvajanju zahteva za zaštitu zakonitosti podignutog u korist okrivljenog nađe da je zahtev osnovan i da radi otklanjanja učinjene povrede zakona treba ukinuti ili preinačiti pobijanu odluku, ukinuće ili preinačiti i odluku donetu u postupku po redovnom pravnom leku iako njome nije povređen zakon.
Vrhovni kasacioni sud će presudom utvrditi da postoji povreda zakona ne dirajući u pravnosnažnost odluke ako usvoji zahtev za zaštitu zakonitosti koji je podnet na štetu okrivljenog.
Ako je pravnosnažna presuda ukinuta i predmet vraćen na ponovno suđenje, za osnovu će se uzeti ranija optužnica ili onaj njen deo koji se odnosi na ukinuti deo presude.
Sud je dužan da izvede sve procesne radnje i da raspravi pitanja na koja mu je ukazao Vrhovni kasacioni sud.
Pred prvostepenim, odnosno apelacionim sudom, stranke mogu isticati nove činjenice i podnositi nove dokaze.
Pri izricanju nove presude, sud je vezan zabranom propisanom