Ovaj zakonik utvrđuje pravila čiji je cilj da niko nevin ne bude osuđen, a da se učiniocu krivičnog dela izrekne krivična sankcija pod uslovima koje propisuje krivični zakon, na osnovu zakonito i pravično sprovedenog postupka.
Ovim zakonikom utvrđuju se i pravila o uslovnom otpustu, rehabilitaciji, prestanku mere bezbednosti i pravnih posledica osude, ostvarivanju prava lica neosnovano lišenog slobode i neosnovano osuđenog, oduzimanju imovinske koristi, rešavanju imovinskopravnog zahteva i izdavanju poternice i objave.
Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakoniku imaju sledeće značenje:
1)
"osumnjičeni" je lice prema kome je zbog postojanja osnova sumnje da je učinilo krivično delo nadležni državni organ u predistražnom postupku preduzeo radnju propisanu ovim zakonikom i lice protiv koga se vodi istraga;
2)
"okrivljeni" je lice protiv koga je podignuta optužnica koja još nije potvrđena, ili protiv koga je podnet optužni predlog, privatna tužba ili predlog za izricanje mere bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lečenja, a glavni pretres ili ročište za izricanje krivične sankcije još nije određeno, odnosno izraz koji služi kao opšti naziv za osumnjičenog, okrivljenog, optuženog i osuđenog;
3)
"optuženi" je lice protiv koga je optužnica potvrđena i lice za koje je povodom optužnog predloga, privatne tužbe ili predloga za izricanje mere bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lečenja određen glavni pretres ili ročište za izricanje krivične sankcije u skraćenom krivičnom postupku;
4)
"osuđeni" je lice za koje je pravnosnažnom odlukom suda utvrđeno da je učinilac krivičnog dela ili protivpravnog dela određenog u zakonu kao krivično delo, osim ako se na osnovu odredaba Krivičnog zakonika smatra neosuđivanim;
5)
"tužilac" je javni tužilac, privatni tužilac i oštećeni kao tužilac;
6)
"javni tužilac" je Republički javni tužilac, apelacioni javni tužilac, viši javni tužilac, osnovni javni tužilac, javni tužilac posebne nadležnosti, zamenici javnih tužilaca i lica koja su zakonom ovlašćena da ih zamenjuju;
7)
"privatni tužilac" je lice koje je podnelo privatnu tužbu zbog krivičnog dela za koje je zakonom propisano krivično gonjenje po privatnoj tužbi;
8)
"oštećeni kao tužilac" je lice koje je preuzelo krivično gonjenje od javnog tužioca;
9)
"stranka" je tužilac i okrivljeni;
10)
"optužba" je optužnica, optužni predlog, privatna tužba i predlog za izricanje mere bezbednosti, odnosno izraz koji služi kao opšti naziv za akt tužioca u kome su navedena obeležja krivičnog dela ili protivpravnog dela određenog u zakonu kao krivično delo;
11)
"oštećeni" je lice čije je lično ili imovinsko pravo krivičnim delom povređeno ili ugroženo;
12)
"zastupnik oštećenog" je zakonski zastupnik i punomoćnik oštećenog, oštećenog kao tužioca i privatnog tužioca;
13)
"policija" je organ ministarstva unutrašnjih poslova, službenik tog organa i službenik odgovarajućeg inostranog organa koji, u skladu sa međunarodnim pravom i ovim zakonikom, preduzima radnje na teritoriji Republike Srbije, na njenom brodu ili vazduhoplovu, kao i drugi državni organ sa policijskim ovlašćenjima, ako je to ovim zakonikom ili drugim zakonom određeno;
14)
"postupak" je predistražni postupak i krivični postupak;
15)
"organ postupka" je javni tužilac, sud ili drugi državni organ pred kojim se vodi postupak;
16)
"nadležna advokatska komora" je advokatska komora u čiji imenik je advokat upisan;
17)
"osnov sumnje" je skup činjenica koje posredno ukazuju da je učinjeno krivično delo ili da je određeno lice učinilac krivičnog dela;
18)
"osnovana sumnja" je skup činjenica koje neposredno ukazuju da je određeno lice učinilac krivičnog dela;
19)
"opravdana sumnja" je skup činjenica koje neposredno potkrepljuju osnovanu sumnju i opravdavaju podizanje optužbe;
20)
"izvesnost" je zaključak o nesumnjivom postojanju ili nepostojanju činjenica, zasnovan na objektivnim merilima rasuđivanja;
21)
"osnovno ispitivanje" je postavljanje pitanja svedoku, veštaku ili drugom ispitivanom licu od strane stranke, branioca ili oštećenog koji je predložio ispitivanje;
22)
"unakrsno ispitivanje" je postavljanje pitanja svedoku, veštaku ili drugom ispitivanom licu od strane suprotne stranke ili oštećenog, posle osnovnog ispitivanja;
23)
"lišenje slobode" je hapšenje, zadržavanje, zabrana napuštanja stana, pritvor i boravak u ustanovi koji se, u skladu sa ovim zakonikom, uračunava u pritvor;
24)
"vanbračna zajednica" je trajna zajednica života određena zakonom, kao i zajednica u kojoj je rođeno zajedničko dete bez obzira na njeno trajanje;
25)
"druga trajna zajednica života" je zajednica dva lica koja po trajanju i uzajamnim obavezama ima odlike porodičnog života;
26)
"isprava" je svaki predmet ili računarski podatak koji je podoban ili određen da služi kao dokaz činjenice koja se utvrđuje u postupku ();
27)
"optičko snimanje" je fotografsko, filmsko, televizijsko i svako drugo snimanje tehničkim uređajima koji stvaraju video zapis, ili video-tonski zapis;
28)
"tonsko snimanje" je snimanje govora i drugih zvučnih efekata tehničkim uređajima koji stvaraju tonski zapis;
29)
"elektronski zapis" je zvučni, video ili grafički podatak dobijen u elektronskom (digitalnom) obliku;
30)
"elektronska adresa" je niz znakova, slova, cifara i signala koji je namenjen za određivanje odredišta veze;
31)
"elektronski dokument" je skup podataka koji je određen kao elektronski dokument u skladu sa zakonom koji uređuje elektronski dokument;
32)
"elektronski potpis" je skup podataka koji je određen kao elektronski potpis, u skladu sa zakonom koji uređuje elektronski potpis;
33)
"organizovana kriminalna grupa" je grupa od tri ili više lica, koja postoji određeno vreme i deluje sporazumno u cilju vršenja jednog ili više krivičnih dela za koja je propisana kazna zatvora od četiri godine ili teža kazna, radi neposrednog ili posrednog sticanja finansijske ili druge koristi;
34)
"organizovani kriminal" predstavlja vršenje krivičnih dela od strane organizovane kriminalne grupe ili njenih pripadnika;
35)
"krivični zakon" je Krivični zakonik i drugi zakon Republike Srbije u kojem su sadržane krivičnopravne odredbe;
36)
"transakcija" je postupanje sa imovinom određeno kao traksankcija, u skladu sa zakonom koji uređuje sprečavanje pranja novca;
37)
"evidencija podataka" je evidencija podataka o strankama, poslovnim odnosima i transakcijama koju vode obveznici, u skladu sa zakonom koji uređuje sprečavanje pranja novca;
38)
"tajni podatak" je tajni podatak i strani tajni podatak određen u skladu sa zakonom koji uređuje tajnost podataka.
Kada se u odredbama ovog zakonika navodi više organa postupka ovlašćenih za preduzimanje iste procesne radnje, ovlašćenje se odnosi samo na onaj organ postupka koji je u odgovarajućem delu postupka nadležan za njeno preduzimanje.
Niko ne može biti gonjen za krivično delo za koje je odlukom suda pravnosnažno oslobođen ili osuđen ili za koje je optužba pravnosnažno odbijena ili je postupak pravnosnažno obustavljen.
Pravnosnažna sudska odluka ne može biti izmenjena na štetu okrivljenog.
Za krivična dela za koja se goni po službenoj dužnosti ovlašćeni tužilac je javni tužilac, a za krivična dela za koja se goni po privatnoj tužbi ovlašćeni tužilac je privatni tužilac.
Krivično gonjenje započinje:
1)
prvom radnjom javnog tužioca, ili ovlašćenih službenih lica policije na osnovu zahteva javnog tužioca, preduzetom u skladu sa ovim zakonikom radi provere osnova sumnje da je učinjeno krivično delo ili da je određeno lice učinilo krivično delo;
Javni tužilac je dužan da preduzme krivično gonjenje kada postoje osnovi sumnje da je učinjeno krivično delo ili da je određeno lice učinilo krivično delo za koje se goni po službenoj dužnosti.
Za pojedina krivična dela, kada je to propisano zakonom, javni tužilac može preduzeti krivično gonjenje samo na osnovu predloga oštećenog.
Izuzetno od , javni tužilac može odlučiti da odloži ili ne preduzme krivično gonjenje, pod uslovima propisanim ovim zakonikom.
Javni tužilac i policija dužni su da nepristrasno razjasne sumnju o krivičnom delu za koje sprovode službene radnje, i da sa jednakom pažnjom ispituju činjenice koje terete okrivljenog i činjenice koje mu idu u korist.
Organ postupka je dužan da u skladu sa odredbama ovog zakonika pouči okrivljenog ili drugog učesnika u postupku o pravima koja mu pripadaju.
Ako bi okrivljeni ili drugi učesnik u postupku usled neznanja mogao da propusti neku radnju ili ne iskoristi svoja prava, organ postupka je dužan da ga upozori na posledice propuštanja.
Zabranjena je i kažnjiva svaka primena mučenja, nečovečnog i ponižavajućeg postupanja, sile, pretnje, prinude, obmane, medicinskih zahvata i drugih sredstava kojima se utiče na slobodu volje ili iznuđuje priznanje ili kakva druga izjava ili radnja od okrivljenog ili drugog učesnika u postupku.
Pre donošenja pravnosnažne odluke o izricanju krivične sankcije, okrivljenom mogu biti ograničene slobode i prava samo u meri neophodnoj za ostvarenje cilja postupka, pod uslovima propisanim ovim zakonikom.
Podatak o tome da li se protiv nekog lica vodi istraga javni tužilac će na zahtev dostaviti samo sudu, drugom javnom tužiocu ili policiji, a okrivljenom, njegovom braniocu ili oštećenom kada su ispunjeni uslovi propisani
Kada je propisano da pokretanje krivičnog postupka ima za posledicu ograničenje određenih sloboda i prava, ovo ograničenje se primenjuje od:
1)
potvrđivanja optužnice;
2)
određivanja glavnog pretresa ili ročišta za izricanje krivične sankcije u skraćenom postupku;
3)
određivanja glavnog pretresa u postupku za izricanje mere bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lečenja.
O okolnostima iz ovog člana i o stavljanju okrivljenog u pritvor, sud će u roku od tri dana od donošenja odluke obavestiti po službenoj dužnosti organ ili poslodavca kod koga je okrivljeni zaposlen. Ove podatke sud će na zahtev dostaviti okrivljenom i njegovom braniocu.
U postupku su u službenoj upotrebi srpski jezik i ćiriličko pismo, a drugi jezici i pisma u službenoj upotrebi su u skladu sa Ustavom i zakonom.
Postupak se vodi na jeziku i pismu koji su u službenoj upotrebi u organu postupka, u skladu sa zakonom.
Stranke, svedoci i druga lica koja učestvuju u postupku imaju pravo da u toku postupka upotrebljavaju svoj jezik i pismo, a ako se postupak ne vodi na njihovom jeziku i ako, nakon pouke o pravu na prevođenje, ne izjave da znaju jezik na kome se postupak vodi i da se odriču prava na prevođenje, obezbediće im se na teret budžetskih sredstava prevođenje onoga što oni ili drugi iznose, kao i prevođenje isprava i drugog pisanog dokaznog materijala.
Dokazi se prikupljaju i izvode u skladu sa ovim zakonikom.
Teret dokazivanja optužbe je na tužiocu.
Sud izvodi dokaze na predlog stranaka.
Sud može dati nalog stranci da predloži dopunske dokaze ili izuzetno sam odrediti da se takvi dokazi izvedu, ako oceni da su izvedeni dokazi protivrečni ili nejasni i da je to neophodno da bi se predmet dokazivanja svestrano raspravio.
Sudske odluke se ne mogu zasnivati na dokazima koji su, neposredno ili posredno, sami po sebi ili prema načinu pribavljanja u suprotnosti sa Ustavom, ovim zakonikom, drugim zakonom ili opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava i potvrđenim međunarodnim ugovorima, osim u postupku koji se vodi zbog pribavljanja takvih dokaza.
Sud je dužan da nepristrasno oceni izvedene dokaze i da na osnovu njih sa jednakom pažnjom utvrdi činjenice koje terete ili idu u korist okrivljenom.
Izvedene dokaze koji su od značaja za donošenje sudske odluke sud ocenjuje po slobodnom sudijskom uverenju.
Presudu, ili rešenje koje odgovara presudi, sud može zasnovati samo na činjenicama u čiju je izvesnost uveren.
Sumnju u pogledu činjenica od kojih zavisi vođenje krivičnog postupka, postojanje obeležja krivičnog dela ili primena neke druge odredbe krivičnog zakona, sud će u presudi, ili rešenju koje odgovara presudi, rešiti u korist okrivljenog.
Ako primena krivičnog zakona zavisi od pravnog pitanja za čije rešavanje je nadležan sud u drugoj vrsti postupka ili neki drugi državni organ, sud koji sudi u krivičnom predmetu može sam rešiti i to pitanje, prema odredbama koje važe za dokazivanje u krivičnom postupku.
već doneo odluku sud u drugoj vrsti postupka ili drugi državni organ, takva odluka ne obavezuje krivični sud u pogledu ocene da li je učinjeno određeno krivično delo.
Svi državni organi dužni su da javnom tužiocu, sudu ili drugom organu postupka, kao i okrivljenom i njegovom braniocu na njihov zahtev, pruže potrebnu pomoć u cilju prikupljanja dokaza.