Predsednik veća odmah posle prijema potvrđene optužnice i spisa predmeta započinje pripreme za glavni pretres.
Pripreme za glavni pretres obuhvataju održavanje pripremnog ročišta, određivanje glavnog pretresa i donošenje drugih odluka koje se odnose na upravljanje postupkom.
Protiv odluka koje donosi predsednik veća u toku priprema za glavni pretres žalba nije dopuštena, osim ako ovim zakonikom nije drugačije određeno.
Na pripremnom ročištu se stranke izjašnjavaju o predmetu optužbe, obrazlažu se dokazi koji će biti izvedeni na glavnom pretresu i predlažu novi dokazi, utvrđuju se činjenična i pravna pitanja koja će biti predmet raspravljanja na glavnom pretresu, odlučuje se o sporazumu o priznanju krivičnog dela, o pritvoru i o obustavi krivičnog postupka, kao i o drugim pitanjima za koja sud oceni da su od značaja za održavanje glavnog pretresa.
Pripremno ročište se održava pred predsednikom veća, bez prisustva javnosti.
U pozivu za pripremno ročište predsednik veća će upozoriti stranke i oštećenog da se na pripremnom ročištu može održati glavni pretres (
Predsednik veća će odrediti pripremno ročište najkasnije u roku od 30 dana ako je optuženi u pritvoru, odnosno u roku od 60 dana ako je optuženi na slobodi, računajući od dana prijema potvrđene optužnice u sud.
Ako predsednik veća ne odredi pripremno ročište u roku iz
, ako je optužnica podignuta za krivično delo za koje je propisana kazna zatvora do dvanaest godina i ako predsednik veća smatra da s obzirom na prikupljene dokaze, sporna činjenična i pravna pitanja ili složenost predmeta održavanje pripremnog ročišta nije potrebno, naredbom će odrediti glavni pretres.
Ako su javni tužilac, optuženi i njegov branilac postigli sporazum o priznanju krivičnog dela (
) u odnosu na određene tačke optužnice, predsednik veća će odrediti pripremno ročište za deo optužnice koji nije obuhvaćen sporazumom.
Ako predsednik veća utvrdi da se u spisima nalaze zapisnici ili obaveštenja iz , doneće rešenje o njihovom izdvajanju iz spisa. Protiv ovog rešenja dozvoljena je posebna žalba.
Na pripremno ročište pozvaće se stranke i branilac, oštećeni, zakonski zastupnik i punomoćnik tužioca i oštećenog, a po potrebi i prevodilac i tumač.
U pozivu za pripremno ročište stranke će biti upozorene da na pripremnom ročištu mogu predložiti nove dokaze ako su za njih saznale nakon potvrđivanja optužnice.
Ako je potrebno da se za pripremno ročište pribave spisi, isprave ili predmeti koji se nalaze kod suda ili kod drugog državnog organa, predsednik veća će na predlog stranaka naložiti da se ti predmeti ili isprave blagovremeno pribave.
Predsednik veća proverava da li su prisutna sva pozvana lica, a u slučaju nedolaska nekog od njih da li su ispunjeni uslovi propisani ovim zakonikom da se pripremno ročište može održati u njihovom odsustvu ( i
, ako je optuženi uredno pozvan, a ne dođe na pripremno ročište niti svoj izostanak opravda, predsednik veća može odlučiti da se pripremno ročište održi ako je prisutan branilac.
Javni tužilac izlaže iz optužnice opis dela iz kog proizlaze zakonska obeležja krivičnog dela, zakonski naziv krivičnog dela i navodi dokaze koji potkrepljuju optužnicu, a može predložiti izricanje određene vrste i mere krivične sankcije. Ako je reč o optužbi oštećenog kao tužioca ili privatnoj tužbi, predsednik veća može ukratko izložiti njen sadržaj.
Ako je oštećeni prisutan, može podneti imovinskopravni zahtev, a ako nije prisutan, predsednik veća će pročitati taj zahtev, ako je podnet.
Nakon što je optuženog poučio o njegovim pravima i dužnostima (
Ako optuženi osporava navode optužbe, predsednik veća će ga pozvati da se izjasni koji deo optužnice osporava i iz kojih razloga i upozoriće ga da će se na glavnom pretresu izvoditi samo dokazi u vezi sa osporenim delom optužnice.
Ako je saoptuženi priznao određene tačke optužbe koje se odnose i na drugog saoptuženog koji ih je osporio, glavni pretres će se održati za oba saoptužena i doneće se, po pravilu, jedna presuda.
Predsednik veća će pozvati stranke, branioca i oštećenog da obrazlože predložene dokaze koje nameravaju da izvedu na glavnom pretresu, pri čemu će ih upozoriti da se neće izvesti oni dokazi koji su im bili poznati, ali ih bez opravdanog razloga na pripremnom ročištu nisu predložili.
Predsednik veća može i bez predloga stranaka, branioca i oštećenog narediti pribavljanje novih dokaza za glavni pretres (
Ako je optuženi priznao da je učinio krivično delo, predlaganje dokaza za glavni pretres će se ograničiti na dokaze od kojih zavisi ocena da li priznanje ispunjava pretpostavke iz
Ako s obzirom na predložene dokaze, činjenice koje će biti predmet dokazivanja () i pravna pitanja o kojima će se raspravljati predsednik veća smatra da se u skladu sa odredbama ovog zakonika može održati glavni pretres, nakon uzimanja izjava od stranaka doneće rešenje o održavanju glavnog pretresa (
Na pripremnom ročištu predsednik veća može, uz saglasnost stranaka, ukinuti pritvor ili ga zameniti blažom merom. Protiv tog rešenja žalba nije dozvoljena.
Predsednik veća će rešenjem obustaviti krivični postupak ako ustanovi:
1)
da je tužilac odustao od optužbe ili je oštećeni odustao od predloga za gonjenje;
2)
da je optuženi za isto krivično delo već pravnosnažno osuđen, oslobođen od optužbe ili je optužba protiv njega pravnosnažno odbijena ili je postupak protiv njega pravnosnažno obustavljen;
3)
da je optuženi aktom amnestije ili pomilovanja oslobođen od gonjenja ili se krivično gonjenje ne može preduzeti zbog zastarelosti ili neke druge okolnosti koja ga trajno isključuje.
), predsednik veća odrediće glavni pretres najkasnije u roku od 30 dana ako je optuženi u pritvoru, odnosno u roku od 60 dana ako je optuženi na slobodi, računajući od dana prijema potvrđene optužnice u sud.
ne odredi glavni pretres, predsednik veća će o razlozima zbog kojih glavni pretres nije određen obavestiti predsednika suda, koji će preduzeti potrebne mere da se glavni pretres odredi. U slučaju trajnije sprečenosti predsednika veća da iz opravdanih razloga odredi glavni pretres, predsednik suda će dodeliti predmet drugom predsedniku veća.
Glavni pretres se održava u sedištu suda i u sudskoj zgradi.
Ako su u pojedinim slučajevima prostorije u sudskoj zgradi nepodesne za održavanje glavnog pretresa ili iz drugih opravdanih razloga, predsednik suda može odrediti da se pretres održi u sudskoj zgradi izvan sedišta suda ili u drugoj zgradi na području tog suda.
Predsednik Vrhovnog kasacionog suda može, na obrazloženi predlog predsednika nadležnog suda, odrediti da se glavni pretres održi i izvan područja nadležnog suda.
Na glavni pretres pozvaće se optuženi i njegov branilac, tužilac i oštećeni i njihovi zakonski zastupnici i punomoćnici, a po potrebi i prevodilac i tumač.
Na glavni pretres pozvaće se predloženi svedoci i veštaci, osim onih za koje predsednik veća smatra da njihovo ispitivanje na glavnom pretresu nije potrebno ili je na pripremnom ročištu utvrđeno da se ne pozivaju.
U pogledu sadržine poziva za optuženog i svedoke primeniće se odredbe . Kada nije reč o obaveznoj odbrani (
), optuženi će se u pozivu poučiti da ima pravo da uzme branioca, ali da se glavni pretres neće odložiti zbog nedolaska branioca na glavni pretres ili zbog toga što je optuženi uzeo branioca tek na glavnom pretresu.
Poziv optuženom mora se dostaviti tako da između dostavljanja poziva i dana glavnog pretresa ostane dovoljno vremena za pripremanje odbrane, a najmanje osam dana. Za krivična dela za koja se može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža kazna, vreme za pripremanje odbrane iznosi najmanje petnaest dana. Na zahtev optuženog ili na zahtev tužioca, a po pristanku optuženog, ovi rokovi se mogu skratiti.
Oštećenog koji se ne poziva kao svedok, sud će u pozivu obavestiti da će se glavni pretres održati i u njegovom odsustvu, a da će se njegova izjava o imovinskopravnom zahtevu pročitati. Oštećeni će se upozoriti i na to da će se, ako ne dođe, smatrati da neće da produži krivično gonjenje, ako javni tužilac odustane od optužbe.
Oštećeni kao tužilac i privatni tužilac upozoriće se u pozivu da će se, ako na glavni pretres ne dođu, niti pošalju punomoćnika, smatrati da su odustali od optužbe.
Optuženi, svedok i veštak upozoriće se u pozivu na posledice nedolaska na glavni pretres (
), stranke, branilac i oštećeni mogu posle određivanja glavnog pretresa predložiti da se na glavni pretres pozovu novi svedoci ili veštaci ili izvedu drugi dokazi, pri čemu moraju označiti koje bi se činjenice imale dokazati i kojim od predloženih dokaza.
Prilikom odlučivanja o predlogu za izvođenje dokaza shodno se primenjuju odredbe
Predsednik veća odlučuje o ispitivanju svedoka ili veštaka čije ispitivanje su predložile stranke, a koji ne mogu doći na glavni pretres zbog bolesti ili drugih opravdanih razloga.
Predsednik veća, sudija član veća ili sudija za prethodni postupak na čijem području se svedok ili veštak nalazi obaviće ispitivanje neposredno ili putem tehničkih sredstava za prenos slike i zvuka, a o vremenu, mestu i načinu ispitivanja obavestiće stranke, branioca i oštećenog.
Ako je optuženi u pritvoru, o potrebi njegovog prisustva ispitivanju svedoka ili veštaka, odlučuje predsednik veća.
Kada stranke, branilac i oštećeni prisustvuju ispitivanju svedoka ili veštaka imaju prava u skladu sa
Ako predsednik veća utvrdi da se u spisima nalaze zapisnici ili obaveštenja iz , doneće rešenje o njihovom izdvajanju iz spisa. Protiv ovog rešenja dozvoljena je posebna žalba.
Ako je u izgledu da će glavni pretres duže trajati, predsednik veća može zatražiti od predsednika suda da odredi jednog ili dvojicu sudija, odnosno sudija-porotnika da prisustvuju glavnom pretresu, kako bi zamenili članove veća u slučaju njihove trajnije sprečenosti.
Kada je to zbog važnih razloga opravdano, predsednik veća može, na predlog stranaka i branioca ili po službenoj dužnosti, odložiti naredbom početak glavnog pretresa najduže do 30 dana.
O odlaganju će se odmah obavestiti sva lica koja su pozvana na glavni pretres, kao i predsednik suda.
Ako tužilac odustane od optužbe pre početka glavnog pretresa, predsednik veća će o tome obavestiti sva lica koja su bila pozvana na glavni pretres i rešenjem će obustaviti krivični postupak i dostaviti ga strankama, braniocu i oštećenom.
Od otvaranja zasedanja, pa do završetka glavnog pretresa, veće može, po službenoj dužnosti ili na predlog stranke ili branioca, ali uvek nakon njihovog izjašnjenja, isključiti javnost za ceo glavni pretres ili za jedan njegov deo, ako je to potrebno radi zaštite:
Isključenje javnosti ne odnosi se na stranke, branioca, oštećenog i njegovog zastupnika i punomoćnika tužioca.
Veće može dozvoliti da glavnom pretresu na kome je javnost isključena prisustvuju pojedina službena lica, naučni, stručni i javni radnici, a na zahtev optuženog može to dozvoliti i njegovom bračnom drugu, bliskim srodnicima i licu sa kojim živi u vanbračnoj ili drugoj trajnoj zajednici života.
Predsednik veća će upozoriti lica koja prisustvuju glavnom pretresu na kome je javnost isključena, da su dužna da kao tajnu čuvaju sve ono što su na pretresu saznala i ukazaće im da odavanje tajne predstavlja krivično delo.
Predsednik veća u zasedanju i na glavnom pretresu:
1)
utvrđuje da li je veće sastavljeno u skladu sa odredbama ovog zakonika i da li postoje razlozi zbog kojih se članovi veća i zapisničar moraju izuzeti (
utvrđuje da li su ispunjene pretpostavke za održavanje glavnog pretresa;
3)
stara se o održavanju reda i o primeni mera za sprečavanje remećenja reda u sudnici;
4)
stara se o tome da postupak teče bez odugovlačenja i razmatranja pitanja koja ne doprinose svestranom raspravljanju predmeta dokazivanja;
5)
odlučuje o odstupanju od redovnog toka postupka utvrđenog ovim zakonikom, usled posebnih okolnosti, a naročito zbog broja optuženih, krivičnih dela i obima dokaznog materijala;
6)
daje reč članovima veća, strankama, braniocu, oštećenom, zakonskom zastupniku i punomoćniku, svedoku, veštaku i stručnom savetniku;
7)
odlučuje o predlozima stranaka ako o njima ne odlučuje veće;
8)
daje nalog stranci da predloži dopunske dokaze;
9)
prenosi u zapisnik sadržaj rada i ceo tok glavnog pretresa;
predlogu o kome ne postoji saglasnost stranaka i o saglasnim predlozima stranaka koje ne prihvati predsednik veća;
2)
prigovoru protiv mere predsednika veća koja se odnosi na rukovođenje glavnim pretresom;
3)
tome da se, bez obzira na dozvolu za optička snimanja, iz opravdanih razloga pojedini delovi glavnog pretresa ne snimaju;
4)
udaljenju iz sudnice, o isključenju branioca ili punomoćnika, i o nastavljanju, prekidu ili odlaganju glavnog pretresa zbog održavanja reda i upravljanja glavnim pretresom;
5)
izvođenju dopunskih dokaza, ukoliko oceni da je to neophodno da bi se otklonile protivrečnosti ili nejasnoće u izvedenim dokazima i da je to neophodno da bi se predmet dokazivanja svestrano raspravio;
6)
drugim pitanjima u skladu sa ovim zakonikom.
Rešenja veća se uvek objavljuju i sa kratkim obrazloženjem unose u zapisnik.
Sud je dužan da svoj ugled i bezbednost, ugled i sigurnost stranaka i drugih učesnika u postupku, zaštiti od uvrede, pretnje i svakog drugog napada.
Prilikom ulaska sudije ili članova veća u sudnicu i prilikom njihovog izlaska iz sudnice, svi prisutni dužni su da ustanu.
Predsednik veća će odmah posle otvaranja zasedanja, ukoliko za to postoje razlozi, upozoriti prisutna lica da se pristojno ponašaju i ne ometaju rad suda.
Stranke i drugi učesnici u postupku dužni su da ustanu kad se obraćaju sudu, osim ako to nije moguće zbog opravdanih razloga ili se saslušanje ili ispitivanje vrši na drugi način.
Lica koja prisustvuju glavnom pretresu, osim lica koja obezbeđuju sud i okrivljenog, ne smeju nositi oružje ili opasno oruđe, a u cilju provere da li se pridržavaju zabrane, predsednik veća može narediti njihovo pretresanje.
Ako optuženi, branilac, oštećeni, zakonski zastupnik, punomoćnik, svedok, veštak, stručni savetnik, prevodilac, tumač ili drugo lice koje prisustvuje glavnom pretresu narušava red tako što ne poštuje naređenja predsednika veća za održavanje reda ili vređa dostojanstvo suda, predsednik veća će ga opomenuti, a ako lice nastavi da narušava red, kazniće ga novčanom kaznom do 150.000 dinara.
O narušavanju reda od strane javnog tužioca ili lica koje ga zamenjuje, predsednik veća će izvestiti nadležnog javnog tužioca i Državno veće tužilaca, ili će prekinuti glavni pretres i od nadležnog javnog tužioca zatražiti da odredi drugo lice da u nastavku glavnog pretresa zastupa optužnicu, uz obavezu obaveštavanja suda o preduzetim merama.
Predsednik veća obavestiće nadležnu advokatsku komoru o kazni izrečenoj advokatu zbog narušavanja reda, uz obavezu obaveštavanja suda o preduzetim merama.
budu bezuspešne, veće može narediti da se optuženi udalji iz sudnice za vreme preduzimanja određene dokazne radnje, a ako po povratku u sudnicu optuženi nastavi da narušava red, veće ga može udaljiti do kraja dokaznog postupka i odrediti, ako postoji takva mogućnost, da optuženi iz posebne prostorije putem tehničkih sredstava za prenos zvuka i slike prati tok postupka.
Pre završetka dokaznog postupka predsednik veća će, ako nije bilo tehničkih sredstava za praćenje toka postupka iz
, obavestiti optuženog o toku dokaznog postupka za vreme dok je bio udaljen iz sudnice, upoznati ga sa iskazima prethodno saslušanih saoptuženih, odnosno omogućiti mu da pročita zapisnike o tim iskazima, ako to optuženi želi i pozvati ga da se izjasni o optužbi, ako to nije ranije već učinio.
nastavi da narušava red, veće ga može ponovo udaljiti iz sudnice bez prava da prisustvuje glavnom pretresu do njegovog završetka, a u tom slučaju predsednik veća ili sudija član veća, saopštiće optuženom presudu u prisustvu zapisničara.
U slučaju da optuženi koji nema branioca bude udaljen iz sudnice u skladu sa , predsednik suda će mu postaviti branioca po službenoj dužnosti (
Branioca ili punomoćnika koji posle izricanja kazne produži da narušava red, veće će isključiti iz daljeg postupka i pozvati stranku ili zastupano lice da uzme drugog branioca, odnosno punomoćnika i o tome obavestiti nadležnu advokatsku komoru.
) sud nije u mogućnosti da postavi novog branioca bez štete za odbranu, glavni pretres će biti prekinut ili odložen.
Ako oštećeni kao tužilac ili privatni tužilac ne uzme drugog punomoćnika, veće može odlučiti da se glavni pretres nastavi bez punomoćnika ako nađe da njegovo odsustvo ne bi bilo štetno za interese zastupanog.
Oštećenog kao tužioca ili privatnog tužioca ili njihovog zakonskog zastupnika koji nakon izricanja kazne nastavi da narušava red, veće može udaljiti iz sudnice do kraja dokaznog postupka i za dalji tok postupka će mu postaviti punomoćnika. Ako veće nije u mogućnosti da odmah postavi punomoćnika bez štete po interese zastupanog, glavni pretres će biti prekinut ili odložen.
Veće može narediti da se osim optuženog, iz sudnice udalji i drugo lice iz
prisustvuju glavnom pretresu, ako se merama za održavanje reda predviđenim ovim zakonikom ne bi moglo obezbediti nesmetano održavanje glavnog pretresa.
Braniocu, oštećenom, zakonskom zastupniku, punomoćniku, oštećenom kao tužiocu ili privatnom tužiocu koji preduzima radnje očigledno usmerene na odugovlačenje postupka, veće će izreći opomenu.
O neblagovremenom ili neodgovarajućem postupanju javnog tužioca ili lica koje ga zamenjuje, a kojim se prouzrokuje odugovlačenje postupka, predsednik veća će izvestiti nadležnog javnog tužioca i Državno veće tužilaca, uz obavezu obaveštavanja suda o preduzetim merama.
Predsednik veća obavestiće nadležnu advokatsku komoru o opomeni izrečenoj advokatu zbog odugovlačenja postupka, uz obavezu obaveštavanja suda o preduzetim merama.
Rešenje o opomeni, o novčanoj kazni, o udaljavanju iz sudnice, o isključenju branioca ili punomoćnika, i o nastavljanju, prekidu ili odlaganju glavnog pretresa zbog održavanja reda i upravljanja glavnim pretresom, unosi se u zapisnik sa obrazloženjem.
Protiv rešenja o novčanoj kazni dozvoljena je žalba. Pre nego što dostavi žalbu drugostepenom sudu veće može opozvati rešenje o kažnjavanju.
Protiv rešenja o udaljavanju okrivljenog iz sudnice do kraja dokaznog postupka ili do završetka glavnog pretresa i o isključenju branioca dozvoljena je žalba koja ne zadržava izvršenje rešenja. Protiv rešenja o udaljavanju iz sudnice, odnosno isključenju punomoćnika posebna žalba nije dopuštena.
Protiv drugih odluka o merama za održavanje reda i upravljanje glavnim pretresom žalba nije dopuštena.
Ako optuženi ili drugo lice na glavnom pretresu učini krivično delo za koje se goni po službenoj dužnosti, predsednik veća obavestiće o tome nadležnog javnog tužioca.
Ako postoje osnovi sumnje da je svedok, veštak ili stručni savetnik na glavnom pretresu dao lažan iskaz, predsednik veća će narediti da se o iskazu svedoka, veštaka ili stručnog savetnika sastavi poseban zapisnik koji će, nakon što ga potpišu ispitani svedok, veštak ili stručni savetnik ili što predsednik veća konstatuje da su odbili potpisivanje i navede razloge tog odbijanja, dostaviti nadležnom javnom tužiocu.
prisustvo predsednika, članova veća i zapisničara;
2)
prisustvo pozvanih lica bez kojih glavni pretres ne može da se održi, osim ako postoje uslovi propisani ovim zakonikom pod kojima se izuzetno glavni pretres može održati i u odsustvu nekog od njih.
Predsednik veća, članovi veća, zapisničar i dopunske sudije moraju neprekidno biti prisutni na glavnom pretresu.
Ako veće nije u punom sastavu, predsednik veća, a u njegovom odsustvu sudija član veća ili sudija koga predsednik suda odredi, saopštava da se glavni pretres neće održati.
Ako je veće u punom sastavu, predsednik veća otvara zasedanje i objavljuje sastav veća i predmet glavnog pretresa, utvrđuje da li su došla sva pozvana lica, i da li su lica koja nisu došla uredno pozvana i da li su svoj izostanak opravdala.
Ako na glavni pretres, koji je zakazan na osnovu optužnice javnog tužioca, ne dođe javni tužilac ili lice koje ga zamenjuje, predsednik veća će o tome obavestiti nadležnog javnog tužioca i zatražiti da odmah odredi zamenu. Ako to nije moguće, predsednik veća će odrediti da se glavni pretres ne održi i o tome će obavestiti nadležnog javnog tužioca i Državno veće tužilaca, koji imaju obavezu da obaveste sud o preduzetim merama.
Ako na glavni pretres ne dođe oštećeni kao tužilac ili privatni tužilac, niti njihov punomoćnik, koji su uredno pozvani, a izostanak nisu opravdali, veće će rešenjem obustaviti postupak.
Ako je optuženi uredno pozvan, a ne dođe na glavni pretres niti svoj izostanak opravda, veće će narediti da se dovede. Ako se dovođenje ne bi moglo odmah izvršiti, veće će odlučiti da se glavni pretres ne održi i narediti da se optuženi dovede na idući glavni pretres.
Ako optuženi opravda izostanak pre nego što dovođenje bude izvršeno, veće može opozvati naredbu za dovođenje i osloboditi optuženog obaveze da snosi troškove koji su nastali usled neodržavanja glavnog pretresa.
Optuženom se može suditi u odsustvu samo kada postoje naročito opravdani razlozi da mu se sudi iako je odsutan, pod uslovom da je u bekstvu ili nije dostupan državnim organima.
Rešenje o suđenju u odsustvu donosi veće, na predlog tužioca.
Ako na glavni pretres ne dođe branilac koji je uredno pozvan i ne obavesti sud o razlogu sprečenosti čim je za taj razlog saznao, ili ako branilac bez odobrenja napusti glavni pretres, predsednik veća pozvaće optuženog da odmah uzme drugog branioca, a ako optuženi to ne učini, veće može odlučiti da se glavni pretres održi i bez prisustva branioca.
reč o obaveznoj odbrani, a nema mogućnosti da optuženi odmah uzme drugog branioca ili da sud bez štete za odbranu odmah postavi branioca po službenoj dužnosti, veće će odlučiti da se glavni pretres ne održi ili, ako je započeo, da se prekine ili odloži.
Uredno pozvanog branioca čiji je neopravdani izostanak doveo do neodržavanja ili odlaganja glavnog pretresa veće će rešenjem, koje će sa kratkim obrazloženjem uneti u zapisnik, kazniti novčanom kaznom do 150.000 dinara i odrediti da troškovi koji su time prouzrokovani padaju na njegov teret i o tome obavestiti nadležnu advokatsku komoru, koja ima obavezu da obavesti sud o preduzetim merama.
), veće može odlučiti da se glavni pretres održi ako bi se, prema dokazima koji se nalaze u spisima, očigledno moralo doneti rešenje kojim se optužba odbacuje (
Ako je optuženi prouzrokovao sopstvenu nesposobnost za učestvovanje na glavnom pretresu, veće može, nakon ispitivanja veštaka, rešenjem odlučiti da se glavni pretres održi, ali ne i završi, u odsutnosti optuženog. U slučaju održavanja glavnog pretresa u odsutnosti optuženog, predsednik suda će mu postaviti branioca po službenoj dužnosti (
Čim prestanu razlozi zbog kojih je optuženi odsutan, glavni pretres će se nastaviti u prisustvu optuženog, nakon što ga predsednik veća upozna sa dotadašnjim tokom i sadržajem glavnog pretresa.
Ako na glavni pretres ne dođe svedok, veštak ili stručni savetnik koji je uredno pozvan, a izostanak nije opravdao, veće može narediti da se odmah dovede.
Glavni pretres može početi i bez prisustva pozvanog svedoka, veštaka ili stručnog savetnika, uz obavezu veća da u kasnijem toku glavnog pretresa odluči da li zbog izostanka nekoga od njih glavni pretres treba prekinuti ili odložiti.
Uredno pozvanog svedoka, veštaka ili stručnog savetnika koji izostanak nije opravdao, veće može kazniti novčanom kaznom do 150.000 dinara, narediti da se na idući glavni pretres dovede i odrediti da troškovi koje je prouzrokovao padaju na njegov teret, ali u opravdanom slučaju može ove odluke opozvati.
Osim slučajeva posebno predviđenih u ovom zakoniku, predsednik veća može prekinuti glavni pretres zbog:
1)
odmora;
2)
isteka radnog vremena;
3)
pribavljanja određenih dokaza u kratkom roku;
4)
pripremanja optužbe ili odbrane;
5)
drugih opravdanih razloga.
Prekid glavnog pretresa može trajati zbog odmora najduže dva časa u toku jednog radnog dana, zbog isteka radnog vremena do narednog radnog dana, a iz razloga navedenih u ovog člana najduže 15 dana.
U rešenju o prekidu glavnog pretresa određuju se mesto i vreme njegovog nastavljanja.
Osim u slučajevima posebno predviđenim u ovom zakoniku, veće će rešenjem odložiti glavni pretres ako:
1)
treba izvesti nove dokaze koji se ne mogu pribaviti u kratkom roku;
2)
se u toku glavnog pretresa utvrdi da je kod optuženog posle učinjenog krivičnog dela nastupilo duševno oboljenje ili duševna poremećenost ili druga teška bolest zbog koje ne može učestvovati u postupku;
3)
postoje druge smetnje da se glavni pretres uspešno sprovede.
U rešenju kojim se glavni pretres odlaže odrediće se, po pravilu, vreme i mesto kada će se glavni pretres nastaviti.
Glavni pretres koji je odložen mora početi iznova ako se izmenio sastav veća, ali veće može, nakon izjašnjenja stranaka, rešenjem odlučiti da se svedoci i veštaci ne ispituju ponovo, nego da se izvrši uvid u zapisnike o njihovim iskazima datim na ranijem glavnom pretresu ili da, ako je to potrebno, predsednik veća ukratko iznese sadržinu tih izjava ili ih pročita. Protiv ovog rešenja žalba nije dozvoljena.
Glavni pretres koji je odložen, a održava se pred istim većem, nastaviće se kratkim izveštajem predsednika veća o toku ranijeg glavnog pretresa.
Ako se glavni pretres drži pred drugim predsednikom veća, glavni pretres mora početi iznova i svi dokazi moraju biti ponovo izvedeni.
, zbog proteka vremena, zaštite svedoka ili drugih važnih razloga veće može, nakon izjašnjenja stranaka, rešenjem odlučiti da se svedoci i veštaci ne ispituju ponovo, nego da se postupi u skladu sa
Kada predsednik veća utvrdi da su na glavni pretres došla sva pozvana lica, ili kad veće odluči da se glavni pretres održi u odsutnosti nekog od pozvanih lica, ili odluči da o tim pitanjima reši kasnije, predsednik veća će:
1)
pozvati optuženog da iznese lične podatke da bi se uverio u njegovu istovetnost, kao i da se izjasni o svojoj ranijoj osuđivanosti ako to nije učinio na pripremnom ročištu;
2)
upozoriti optuženog da pažljivo prati tok glavnog pretresa i da je dužan da predloge za izvođenje pojedinih dokaza (
i 70.), a posebno o pravu da iznosi činjenice i predlaže dokaze u prilog svoje odbrane, postavlja pitanja saoptuženom, svedoku, veštaku i stručnom savetniku, i stavlja primedbe i daje objašnjenja u vezi sa izvedenim dokazima, i pitati ga da li je pouku razumeo.
Ako optuženi odbije da iznese lične podatke, njegova istovetnost utvrdiće se na drugi način. Ako optuženi izjavi da pouku o pravima nije razumeo, predsednik će mu je na pogodan način objasniti, a u slučaju da optuženi odbije da se izjasni da li je pouku o pravima razumeo, smatraće se, uz prethodno upozorenje, da je pouku razumeo.
Ako je oštećeni prisutan, predsednik veća će ga poučiti o pravima iz
Kada istovetnost optuženog bude utvrđena, predsednik veća uputiće svedoke izvan sudnice na mesto na kome će sačekati da budu pozvani radi ispitivanja. Na isti način predsednik veća će postupiti i sa veštacima i stručnim savetnicima, osim ako oceni da je potrebno da određeni veštak ili stručni savetnik prati tok glavnog pretresa.
Svi optuženi ostaju u sudnici tokom čitavog glavnog pretresa.
Ako oštećeni kao tužilac ili privatni tužilac treba da budu ispitani kao svedoci, neće se udaljiti iz sudnice.
Predsednik veća može preduzeti potrebne mere za sprečavanje međusobnog dogovaranja svedoka, veštaka ili stručnog savetnika, i dogovaranja svedoka, veštaka ili stručnog savetnika sa strankama, braniocem, zakonskim zastupnikom ili punomoćnikom.
Veće, izuzetno, može odlučiti da se optuženi udalji iz sudnice ako saoptuženi ili svedok odbije da daje iskaz u njegovom prisustvu ili okolnosti ukazuju da njegovo prisustvo utiče na navedena lica. Po povratku optuženog pročitaće mu se iskaz dat u njegovom odsustvu i on može saoptuženom ili svedoku postavljati pitanja i dati primedbe na iskaz.
Optužba se izlaže, po pravilu, tako što tužilac čita optužnicu ( ili privatnu tužbu, ali predsednik veća može umesto toga dozvoliti tužiocu da usmeno izloži sadržaj optužbe.
Oštećeni može postaviti imovinskopravni zahtev, a u njegovoj odsutnosti, ako je takav zahtev postavio, zahtev će pročitati predsednik veća.
Nakon izlaganja optužbe, predsednik veća će upitati optuženog:
1)
da li je optužbu razumeo, a ako se uveri da je nije razumeo, ponovo će mu izložiti njenu sadržinu na način koji je za optuženog najrazumljiviji;
2)
da li želi da se izjasni o optužbi, i o imovinskopravnom zahtevu ako je podnesen;
3)
da li priznaje da je učinio krivično delo za koje je optužen, a ako se uveri da optuženi nije razumeo šta znači priznanje, objasniće mu značenje i posledice priznanja krivičnog dela na način koji je za optuženog najrazumljiviji.
Optuženi nije dužan da se izjasni o optužbi i da odgovara na postavljena pitanja.
Ako je optužnicom obuhvaćeno više lica, sa njima će se postupiti na način predviđen , po redosledu iz optužnice.
Posle izlaganja optužbe i izjašnjavanja optuženog, predsednik veća pozvaće tužioca, a potom branioca ili optuženog koji se brani sam, da iznesu uvodna izlaganja, osim ako je na pripremnom ročištu došlo do izjašnjenja stranaka i predlaganja dokaza (
Uvodna izlaganja moraju biti sažeta i odnositi se samo na činjenice koje će biti predmet dokazivanja, na izlaganje dokaza koje će stranaka izvesti i na pravna pitanja o kojima će raspravljati.
Predsednik veća može uvodna izlaganja ograničiti na određeno vreme i prekinuti stranku i branioca ako prekorači dato vreme ili izlaže izvan dopuštenog sadržaja.
Posle uvodnih izlaganja, oštećeni može ukratko obrazložiti imovinskopravni zahtev.
Predsednik veća objavljuje početak dokaznog postupka.
U dokaznom postupku se izvode dokazi o činjenicama koje su predmet dokazivanja ().
Ako optuženi na glavnom pretresu prizna da je učinio krivično delo, izvode se samo dokazi od kojih zavisi ocena da li priznanje ispunjava pretpostavke iz
Posle saslušanja optuženog, predsednik veća određuje vreme u kojem se najpre izvode dokazi koje predloži tužilac, potom dokazi koje predloži odbrana, nakon toga dokazi čije izvođenje je odredilo veće po službenoj dužnosti i po predlogu oštećenog, a na kraju dokazi o činjenicama od kojih zavisi odluka o vrsti i meri krivične sankcije. Ako postoje opravdani razlozi predsednik veća može odrediti drugačiji redosled i produžiti vreme za izvođenje dokaza.
Podaci iz kaznene evidencije i drugi podaci o osuđivanosti optuženog za kažnjive radnje od kojih zavisi odluka o vrsti i meri krivične sankcije biće izvedeni u skladu sa
Predsednik veća poučiće optuženog da se može izjasniti o svim okolnostima koje ga terete i da može da iznese sve činjenice koje mu idu u korist i pozvati optuženog da iznese odbranu.
Optuženi svoju odbranu iznosi prema pravilima koja po ovom zakoniku važe za njegovo saslušanje.
Kada optuženi završi iznošenje odbrane, predsednik veća upitaće ga da li ima u svoju odbranu još nešto da navede.
Ako optuženi odstupi od svog ranije datog iskaza, predsednik veća upozoriće ga na to, upitati za razloge odstupanja i, po potrebi, odrediće po službenoj dužnosti, ili na zahtev optuženog da se ranije dati iskaz ili deo tog iskaza pročita i reprodukuje njegov optički ili tonski snimak.
Ako je potrebno, a naročito ako se iskaz optuženog doslovno unosi u zapisnik, predsednik veća može narediti da se taj deo zapisnika odmah pročita, a pročitaće se uvek ako to zahteva stranka ili branilac.
Ako optuženi odbije da iznese odbranu ili da odgovara na pojedina pitanja, pročitaće se njegov raniji iskaz ili deo tog iskaza ili će se reprodukovati optički ili tonski snimak tog iskaza.
Kada optuženi završi iznošenje odbrane, pitanja mu mogu postavljati najpre njegov branilac, potom tužilac, posle njega predsednik veća i članovi veća, a zatim oštećeni ili njegov zakonski zastupnik i punomoćnik, saoptuženi i njegov branilac, i veštak i stručni savetnik.
Oštećeni, zakonski zastupnik i punomoćnik oštećenog, veštak i stručni savetnik mogu neposredno optuženom postavljati pitanja uz odobrenje predsednika veća.
Predsednik veća će zabraniti pitanje ili odgovor na već postavljeno pitanje ako je ono nedozvoljeno (
), ili se ne odnosi na predmet osim kada se radi o pitanju kojim se proverava verodostojnost iskaza.
Stranke mogu zahtevati da o zabrani pitanja ili odgovora na već postavljeno pitanje odluči veće. Ako veće potvrdi odluku predsednika veća o zabrani pitanja ili odgovora kao nedozvoljenog, na zahtev stranke u zapisnik će se uneti pitanje.
Predsednik veća može uvek optuženom postaviti pitanje koje doprinosi potpunijem ili jasnijem odgovoru na pitanje postavljeno od strane drugih učesnika u postupku.
Optuženi ima pravo da se u toku glavnog pretresa savetuje sa svojim braniocem, ali se ne može sa svojim braniocem, ili sa bilo kojim drugim licem, dogovarati o tome kako će odgovoriti na već postavljeno pitanje.
Svedok koji nije ispitan, po pravilu, neće prisustvovati izvođenju dokaza.
Ispitani svedoci, veštaci ili stručni savetnici ostaju u sudnici ako ih predsednik veća, nakon izjašnjenja stranaka, sasvim ne otpusti, ili ako, po predlogu stranaka ili po službenoj dužnosti, ne naredi da se privremeno udalje iz sudnice da bi kasnije mogli biti ponovo pozvani i još jednom ispitani u prisustvu ili odsustvu drugih svedoka, veštaka ili stručnih savetnika.
Ako se kao svedok ispituje lice mlađe od 14 godina, veće može odlučiti da se za vreme njegovog ispitivanja isključi javnost.
Ako lice mlađe od 16 godina prisustvuje glavnom pretresu kao svedok ili oštećeni, udaljiće se iz sudnice čim njegovo prisustvo nije više potrebno.
Pre početka ispitivanja svedoka, veštaka ili stručnog savetnika, predsednik veća će ga upozoriti:
1)
da lažno svedočenje, odnosno davanje lažnog nalaza i mišljenja ili iskaza, predstavlja krivično delo;
2)
da je položio zakletvu pre glavnog pretresa;
3)
na dužnost svedoka da tokom ispitivanja govori istinu i da ne sme ništa da prećuti, odnosno dužnost veštaka da tačno i potpuno iznese svoj nalaz i mišljenje.
Predsednik veća će pre početka ispitivanja pozvati svedoka ili veštaka, koji nije položio zakletvu pre glavnog pretresa, ili stručnog savetnika da to učini.
, a veštak izlaže usmeno svoj nalaz i mišljenje, ali mu veće može dozvoliti da pročita pisani nalaz i mišljenje koji će potom priložiti zapisniku.
Svedoku, veštaku ili stručnom savetniku neposredno postavljaju pitanja stranke i branilac, predsednik veća i članovi veća, a oštećeni ili njegov zakonski zastupnik i punomoćnik, i veštak ili stručni savetnik mogu neposredno postavljati pitanja uz odobrenje predsednika veća.
Ako obe stranke predlože ispitivanje istog svedoka ili isto veštačenje, smatraće se da je dokaz predložila stranka čiji je predlog prvi zaveden u sudu.
Ako je sud odredio ispitivanje svedoka ili veštačenje bez predloga stranaka, pitanja prvi postavljaju predsednik i članovi veća, potom tužilac, optuženi i njegov branilac i veštak ili stručni savetnik.
Oštećeni ili njegov zakonski zastupnik i punomoćnik imaju pravo da postave pitanja svedoku, veštaku ili stručnom savetniku nakon tužioca, uvek kada tužilac ima pravo na ispitivanje.
Najpre se obavlja osnovno ispitivanje, posle toga unakrsno ispitivanje, a po odobrenju predsednika veća mogu se postavljati dodatna pitanja.
Prilikom ispitivanja svedoka, veštaka ili stručnog savetnika shodno se primenjuju odredbe i .
Ako se zbog prirode veštačenja ne mogu očekivati, ili nisu potrebna, potpunija objašnjenja veće može odlučiti da se, umesto pozivanja i ispitivanja veštaka, izvrši uvid u priloženi nalaz i mišljenje, ili da, ako oceni da je to potrebno, predsednik veća ukratko iznese njihovu sadržinu ili ih pročita.
Nakon izvođenja drugih dokaza i primedbi stranaka, veće može naknadno odrediti neposredno ispitivanje veštaka.
Ako se na glavnom pretresu sazna da svedok ili veštak ne može da dođe pred sud ili da mu je dolazak znatno otežan, veće može, ako smatra da je njegov iskaz važan, narediti da ga van glavnog pretresa ispita predsednik veća ili sudija član veća neposredno ili putem tehničkih sredstava za prenos slike i zvuka.
Ako je potrebno da se izvrši uviđaj ili rekonstrukcija van glavnog pretresa, veće će ovlastiti predsednika veća ili sudiju člana veća da to učini.
Stranke, branilac, oštećeni i stručni savetnik biće obavešteni o mestu i vremenu preduzimanja dokaznih radnji iz i upozoreni da tokom njihovog izvođenja imaju prava iz
U zapisnike o uviđaju van glavnog pretresa, o pretresanju stana i drugih prostorija ili lica i potvrde o privremeno oduzetim predmetima, kao i isprave koje služe kao dokaz, izvršiće se uvid, ili će, ako veće oceni da je to potrebno, predsednik veća ukratko izneti njihovu sadržinu ili ih pročitati.
Optički ili tonski snimak ili elektronski zapis koji se koriste kao dokaz, biće na glavnom pretresu reprodukovan tako da se prisutna lica mogu upoznati sa njegovim sadržajem.
Ako je ovim zakonikom propisano da se iskaz ili druga procesna radnja snima i da se uz snimak vodi zapisnik u koji se unose samo određeni podaci, izvođenje ovih dokaza se vrši u skladu sa . Predmeti koji mogu služiti razjašnjenju stvari, na glavnom pretresu biće pokazani optuženom, svedocima ili veštacima, a ako pokazivanje ima značaj prepoznavanja, postupiće se u skladu sa
Osim u slučajevima posebno propisanim u ovom zakoniku, upoznavanje sa sadržinom zapisnika o iskazima svedoka, saoptuženih ili već osuđenih saučesnika u krivičnom delu, kao i zapisnika o nalazu i mišljenju veštaka, može se po odluci veća obaviti shodnom primenom
su ispitana lica umrla, duševno obolela ili se ne mogu pronaći, ili je njihov dolazak pred sud nemoguć ili znatno otežan zbog starosti, bolesti ili drugih važnih razloga;
2)
su stranke saglasne da se tako postupi umesto neposrednog ispitivanja svedoka ili veštaka koji nije prisutan, bez obzira da li je bio pozvan ili ne;
3)
je svedok ili veštak ispitan neposredno pred istim predsednikom veća ili u skladu sa odredbom
) ne smeju se izvesti u skladu sa odredbama ovog člana ako ta lica nisu uopšte pozvana na glavni pretres ili su na glavnom pretresu izjavila da neće da svedoče.
U zapisniku o glavnom pretresu biće navedeni razlozi zbog kojih se dokaz izvodi u skladu sa odredbama , a predsednik veća saopštiće da li je svedok ili veštak koji je dao iskaz položio zakletvu.
Posle izvođenja poslednjeg dokaza predsednik veća upitaće stranke, branioca i oštećenog da li imaju predloge za dopunu dokaznog postupka.
Ako niko ne predloži dopunu dokaznog postupka ili predlog bude odbijen, a veće ne odredi izvođenje dokaza, predsednik veća će objaviti da je dokazni postupak završen.
Tužilac može u toku glavnog pretresa, ako oceni da izvedeni dokazi ukazuju da je činjenično stanje drugačije od onog iznetog u optužnici, izmeniti optužnicu ili predložiti da se glavni pretres prekine radi pripremanja nove optužnice.
Ako veće prekine glavni pretres radi pripremanja nove optužnice odrediće rok u kome tužilac mora podneti novu optužnicu.
Sud je dužan da novu optužnicu dostavi optuženom i njegovom braniocu i da im obezbedi dovoljno vremena za pripremanje odbrane.
Sud će optuženom i njegovom braniocu, na njihov zahtev, ako oceni da je potrebno, obezbediti dovoljno vremena za pripremanje odbrane i u slučaju izmene optužnice na glavnom pretresu.
Ako se u toku glavnog pretresa otkrije ranije učinjeno krivično delo optuženog, veće će po optužnici ovlašćenog tužioca, koja može biti i usmeno iznesena, proširiti glavni pretres i na to delo, ili odlučiti da se za to krivično delo posebno sudi.
Ako veće prihvati proširenje optužnice prekinuće glavni pretres i obezbediti dovoljno vremena za pripremanje odbrane.
Protiv proširene optužnice može se podneti odgovor (
Posle izmene, podnošenja nove ili proširenja optužnice, stranke i branilac mogu predložiti dopunu dokaznog postupka u odnosu na činjenice koje takva optužba sadrži i koje u ranijem toku postupka nisu bile predmet dokazivanja.
Ako niko ne predloži dopunu dokaznog postupka ili predlog bude odbijen, a veće ne odredi izvođenje dokaza, predsednik veća će objaviti da je dokazni postupak završen.
Posle objavljivanja da je dokazni postupak završen, predsednik veća daje završnu reč tužiocu, potom oštećenom ili njegovom zakonskom zastupniku ili punomoćniku, posle njega braniocu, a na kraju optuženom.
Tužilac i oštećeni ili njegov zakonski zastupnik ili punomoćnik imaju pravo da odgovore na završne reči branioca i optuženog, a branilac i optuženi imaju pravo da se osvrnu na te odgovore.
Poslednja reč uvek pripada optuženom.
Predsednik veća može, nakon izjašnjenja stranaka, odrediti trajanje završnih reči.
Tužilac u završnoj reči iznosi ocenu dokaza izvedenih na glavnom pretresu, izvodi zaključke o činjenicama važnim za odluku, ukazuje na odredbe krivičnog i drugog zakona koje bi se imale primeniti, navodi olakšavajuće i otežavajuće okolnosti koje bi trebalo uzeti u obzir prilikom odluke o krivičnoj sankciji i predlaže vrstu i meru krivične sankcije.
Oštećeni ili njegov zakonski zastupnik ili punomoćnik u završnoj reči može obrazložiti imovinskopravni zahtev i ukazati na dokaze o tome da je optuženi učinio krivično delo.
Branilac ili sam optuženi u završnoj reči može odgovoriti na navode završne reči tužioca i oštećenog i izneti svoje ocene o pitanjima iz
Optuženi koji ima branioca ima pravo da se na kraju izjasni da li prihvata završnu reč branioca i da je ispravi i dopuni.
Kad optužbu zastupa više lica ili ima više branilaca, sadržaj završnih reči se ne sme ponavljati, a zastupnici optužbe i branioci dužni su da se, u cilju pridržavanja ove zabrane, dogovore o podeli zadataka i o temama o kojima će govoriti.
Predsednik veća može, posle prethodne opomene, prekinuti lice koje u svojoj završnoj reči prekorači odobreno vreme, ili vređa javni red i moral, ili vređa drugoga, ili se upušta u ponavljanje ili izlaganje koje očigledno nije u vezi sa predmetom, uz obavezu da u zapisniku o glavnom pretresu navede da je i zbog čega je završna reč bila prekinuta.
Posle svih završnih reči, predsednik veća je dužan da upita da li još neko od lica koja imaju pravo na završnu reč želi nešto da izjavi.
Ako veće posle završnih reči ne odluči da nastavi dokazni postupak, predsednik veća objaviće da je glavni pretres završen.
Posle objavljivanja da je glavni pretres završen, veće će se povući na većanje i glasanje radi donošenja odluke.
Ako u toku većanja i glasanja veće odluči da se glavni pretres ponovo otvori i dokazni postupak nastavi radi izvođenja još nekih dokaza, postupiće u skladu sa
U toku ili po završetku glavnog pretresa veće će rešenjem odbaciti optužnicu ako utvrdi:
1)
da sud nije stvarno nadležan;
2)
da se postupak vodi bez zahteva ovlašćenog tužioca, bez predloga oštećenog ili odobrenja nadležnog državnog organa, ili se pojave druge okolnosti koje privremeno sprečavaju vođenje krivičnog postupka;
3)
da je kod okrivljenog nastupilo duševno oboljenje ili duševna poremećenost ili druga teška bolest zbog koje trajno ne može učestvovati u postupku.