ovog zakonika primeni elektronski nadzor radi kontrolisanja poštovanja ograničenja koja su određena.
Uređaj za lociranje - odašiljač, na zglob ruke ili noge okrivljenog, odnosno na drugi način pričvršćuje stručno lice, koje pri tom okrivljenom daje detaljna uputstva o načinu rada uređaja. Stručno lice rukuje uređajem kojim se daljinski prati kretanje okrivljenog i njegov položaj u prostoru - prijemnik.
Elektronski nadzor obavlja organ državne uprave nadležan za izvršenje krivičnih sankcija ili drugi državni organ određen zakonom.
Prisustvo okrivljenog u krivičnom postupku obezbeđuje se njegovim pozivanjem. Poziv okrivljenom upućuje javni tužilac ili sud.
Okrivljeni se poziva dostavljanjem zatvorenog pismenog poziva koji sadrži: naziv organa postupka koji poziva, ime i prezime okrivljenog, zakonski naziv krivičnog dela koje mu se stavlja na teret, mesto gde okrivljeni ima da dođe, dan i čas kad treba da dođe, naznačenje da se poziva u svojstvu okrivljenog i upozorenje da će u slučaju nedolaska prema njemu biti određena teža mera iz
ovog zakonika i o pravilima o dostavljanju okrivljenom ().
Ako okrivljeni nije u stanju da se odazove pozivu usled bolesti ili druge neotklonjive smetnje, saslušaće se u mestu gde se nalazi ili će se obezbediti njegov prevoz do zgrade organa postupka ili drugog mesta gde se radnja preduzima.
Pre podizanja optužnice javni tužilac poziva svedoka, veštaka ili drugog učesnika u postupku, a ako javni tužilac to ne učini, na zahtev okrivljenog i njegovog branioca, pozivanje vrši sudija za prethodni postupak.
poziva sud, ako je odredio njegovo ispitivanje ili stranke i branilac, ako preuzmu obavezu da to učine.
Kada se maloletno lice koje nije navršilo 16 godina poziva u svojstvu svedoka, pozivanje se vrši preko njegovih roditelja, odnosno zakonskih zastupnika, osim ako to nije moguće zbog potrebe da se hitno postupa ili zbog drugih opravdanih razloga.
Učesnik u postupku koji izbegava da primi poziv može se kazniti novčano do 150.000 dinara. Rešenje o novčanom kažnjavanju donosi sud.
Ako raspolaže osnovima sumnje o krivičnom delu, organ postupka može putem javnog oglasa objavljenim u sredstvima javnog informisanja pozvati lica koja imaju saznanja o učiniocu i okolnostima događaja da se jave.
izdaje se pismeno. Naredba sadrži: ime i prezime okrivljenog koji se ima dovesti, mesto i godinu rođenja, zakonski naziv krivičnog dela koje mu se stavlja na teret uz navođenje odredbe krivičnog zakona, razlog zbog koga se naređuje dovođenje, službeni pečat i potpis javnog tužioca ili sudije koji naređuje dovođenje.
za dovođenje pripadnika policije, vojnih lica, Bezbednosno-informativne agencije, Vojnobezbednosne agencije, Vojnoobaveštajne agencije ili pripadnika službe za obezbeđenje zavoda u kojem su smeštena lica lišena slobode izvršava njihova komanda, odnosno zavod.
Ako postoje okolnosti koje ukazuju da bi okrivljeni mogao ometati postupak uticanjem na oštećenog, svedoke, saučesnike ili prikrivače ili bi mogao ponoviti krivično delo, dovršiti pokušano krivično delo ili učiniti krivično delo kojim preti, sud može zabraniti okrivljenom prilaženje, sastajanje ili komuniciranje sa određenim licem ili zabraniti posećivanje određenih mesta.
sud može okrivljenom naložiti da se povremeno javlja policiji, povereniku iz organa državne uprave nadležnog za izvršenje krivičnih sankcija ili drugom državnom organu određenom zakonom.
donosi sudija za prethodni postupak, a posle podignute optužnice predsednik veća, a na glavnom pretresu veće. Ako meru nije predložio javni tužilac, a postupak se vodi za krivično delo za koje se goni po službenoj dužnosti, pre donošenja odluke će se zatražiti mišljenje javnog tužioca.
može trajati dok za to postoji potreba, a najduže do pravnosnažnosti presude, odnosno do upućivanja okrivljenog na izdržavanje krivične sankcije koja se sastoji u lišenju slobode. Sud je dužan da svaka tri meseca ispita da li je dalje trajanje mere opravdano.
Protiv rešenja kojim se određuje, produžava ili ukida mera iz
stranke i branilac mogu izjaviti žalbu. Javni tužilac može izjaviti žalbu i protiv rešenja kojim je odbijen predlog za određivanje mere. Žalba ne zadržava izvršenje rešenja.
Ako postoje okolnosti koje ukazuju da bi okrivljeni mogao pobeći, sakriti se, otići u nepoznato mesto ili u inostranstvo, sud može zabraniti okrivljenom da bez odobrenja napusti mesto boravišta ili teritoriju Republike Srbije.
, okrivljenom može biti zabranjeno posećivanje određenih mesta ili naloženo da se povremeno javlja određenom državnom organu ili privremeno oduzeta putna isprava ili vozačka dozvola.
Merama iz ne može se ograničiti pravo okrivljenog da živi u svom stanu, da se nesmetano viđa sa članovima porodice, bliskim srodnicima i svojim braniocem.
O određivanju mera iz odlučuje sud na predlog javnog tužioca, a posle potvrđivanja optužnice i po službenoj dužnosti. O određivanju mere sud obaveštava ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove.
U toku istrage obrazloženo rešenje o određivanju, produženju ili ukidanju mere iz
donosi sudija za prethodni postupak, a posle podignute optužnice predsednik veća, a na glavnom pretresu veće. Ako meru nije predložio javni tužilac, a postupak se vodi za krivično delo za koje se goni po službenoj dužnosti, pre donošenja odluke će se zatražiti mišljenje javnog tužioca.
ima neodložnu potrebu da putuje u inostranstvo sud može odrediti da mu se vrati putna isprava, ukoliko postavi punomoćnika za prijem pošte u Republici Srbiji i obeća da će se na svaki poziv suda odazvati, ili položi jemstvo.
može trajati dok za to postoji potreba, a najduže do pravnosnažnosti presude, odnosno do upućivanja okrivljenog na izdržavanje krivične sankcije koja se sastoji u lišenju slobode. Sud je dužan da svaka tri meseca ispita da li je dalje trajanje mere opravdano.
Protiv rešenja kojim se određuje, produžava ili ukida mera iz
stranke i branilac mogu izjaviti žalbu. Javni tužilac može izjaviti žalbu i protiv rešenja kojim je odbijen predlog za određivanje mere. Žalba ne zadržava izvršenje rešenja.
Privremeno oduzimanje vozačke dozvole može se odrediti i kao samostalna mera ako se postupak vodi zbog:
1)
krivičnog dela u vezi sa čijim izvršenjem ili pripremanjem je korišćeno motorno vozilo;
2)
krivičnog dela ugrožavanja javnog saobraćaja koje je učinjeno sa umišljajem.
Vreme za koje je vozačka dozvola oduzeta okrivljenom uračunaće se u izrečenu kaznu oduzimanja vozačke dozvole ili meru bezbednosti zabrane upravljanja motornim vozilom.
Odredbe ovog zakonika shodno se primenjuju prilikom određivanja mere iz
Okrivljeni koji treba da bude stavljen u pritvor ili je već u pritvoru zbog postojanja razloga propisanih , može se ostaviti na slobodi, odnosno može se pustiti na slobodu, ako on lično ili neko drugi za njega pruži jemstvo da do kraja postupka neće pobeći i ako sam okrivljeni, pred sudom pred kojim se vodi postupak, da obećanje da se neće kriti i da bez odobrenja suda neće napustiti boravište.
Jemstvo uvek glasi na novčani iznos koji sud određuje s obzirom na stepen opasnosti od bekstva, lične i porodične prilike okrivljenog i imovno stanje lica koje daje jemstvo.
Jemstvo se sastoji u polaganju gotovog novca, hartija od vrednosti, dragocenosti ili drugih pokretnih stvari veće vrednosti koje se lako mogu unovčiti i čuvati ili u stavljanju hipoteke za iznos jemstva na nepokretna dobra lica koje daje jemstvo ili u ličnoj obavezi jednog ili više lica da će u slučaju da okrivljeni prekrši obećanje iz
, sud može i bez predloga, a nakon pribavljenog mišljenja stranaka, odrediti novčani iznos koji u konkretnom slučaju može biti položen kao jemstvo. Odluka o tome donosi se u rešenju o određivanju pritvora ili u posebnom rešenju ako se okrivljeni već nalazi u pritvoru.
U toku istrage obrazloženo rešenje o određivanju, oduzimanju ili ukidanju jemstva donosi sudija za prethodni postupak, a posle podignute optužnice predsednik veća, a na glavnom pretresu veće.
Ako jemstvo nije predložio javni tužilac, a postupak se vodi za krivično delo za koje se goni po službenoj dužnosti, sud će pre donošenja odluke zatražiti mišljenje javnog tužioca.
Protiv rešenja kojim je odbijen predlog za određivanje jemstva ili rešenja iz
Prema okrivljenom za koga je položeno jemstvo, odrediće se pritvor ako na uredan poziv ne dođe, a izostanak ne opravda ili ako se pojavi drugi razlog za određivanje pritvora.
, jemstvo se ukida rešenjem, položeni novčani iznos, dragocenosti, hartije od vrednosti ili druge pokretne stvari vraćaju se, a hipoteka se skida. Na isti način će se postupiti i kad se krivični postupak pravnosnažno okonča rešenjem o obustavi postupka ili odbijanju optužbe ili presudom.
Ako je presudom izrečena krivična sankcija koja se sastoji u lišenju slobode, jemstvo se ukida tek kad osuđeni počne da izdržava krivičnu sankciju.
Ako postoje okolnosti koje ukazuju da bi okrivljeni mogao pobeći, ili okolnosti predviđene , sud može zabraniti okrivljenom da bez odobrenja napusti stan u kojem boravi i odrediti uslove pod kojima će boraviti u stanu, kao što su zabrana okrivljenom da koristi telefon i internet ili da prima druga lica u stan.
, okrivljeni može i bez odobrenja napustiti svoj stan ako je to neophodno radi hitne medicinske intervencije u odnosu na njega ili lice sa kojim živi u stanu, odnosno radi izbegavanja ili sprečavanja ozbiljne opasnosti po život ili zdravlje ljudi, odnosno imovinu većeg obima. Okrivljeni je dužan da o napuštanju stana, razlogu i mestu na kojem se trenutno nalazi, bez odlaganja obavesti poverenika iz organa uprave nadležnog za izvršenje krivičnih sankcija.
donosi sudija za prethodni postupak, a posle podignute optužnice veće. Ako meru nije predložio javni tužilac, a postupak se vodi za krivično delo za koje se goni po službenoj dužnosti, sud će pre donošenja odluke zatražiti mišljenje javnog tužioca.
može trajati dok za to postoji potreba, a najduže do pravnosnažnosti presude, odnosno do upućivanja okrivljenog na izdržavanje krivične sankcije koja se sastoji u lišenju slobode. Sud je dužan da svaka tri meseca ispita da li je dalje trajanje mere opravdano.
Protiv rešenja kojim se određuje, produžava ili ukida mera iz
stranke i branilac mogu izjaviti žalbu. Javni tužilac može izjaviti žalbu i protiv rešenja kojim je odbijen predlog za određivanje mere. Žalba ne zadržava izvršenje rešenja.
Pritvor se može odrediti samo pod uslovima predviđenim u ovom zakoniku i samo ako se ista svrha ne može ostvariti drugom merom.
Dužnost je svih organa koji učestvuju u krivičnom postupku i organa koji im pružaju pravnu pomoć da trajanje pritvora svedu na najkraće neophodno vreme i da postupaju sa naročitom hitnošću ako se okrivljeni nalazi u pritvoru.
U toku celog postupka pritvor će se ukinuti čim prestanu razlozi na osnovu kojih je bio određen.
Pritvor se može odrediti protiv lica za koje postoji osnovana sumnja da je učinilo krivično delo ako:
1)
se krije ili se ne može utvrditi njegova istovetnost ili u svojstvu optuženog očigledno izbegava da dođe na glavni pretres ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od bekstva;
2)
postoje okolnosti koje ukazuju da će uništiti, sakriti, izmeniti ili falsifikovati dokaze ili tragove krivičnog dela ili ako osobite okolnosti ukazuju da će ometati postupak uticanjem na svedoke, saučesnike ili prikrivače;
3)
osobite okolnosti ukazuju da će u kratkom vremenskom periodu ponoviti krivično delo ili dovršiti pokušano krivično delo ili učiniti krivično delo kojim preti;
4)
je za krivično delo koje mu se stavlja na teret propisana kazna zatvora preko deset godina, odnosno kazna zatvora preko pet godina za krivično delo sa elementima nasilja ili mu je presudom prvostepenog suda izrečena kazna zatvora od pet godina ili teža kazna, a način izvršenja ili težina posledice krivičnog dela su doveli do uznemirenja javnosti koje može ugroziti nesmetano i pravično vođenje krivičnog postupka.
ovog člana, pritvor koji je određen samo zbog toga što se ne može utvrditi istovetnost lica traje dok se ova istovetnost ne utvrdi, a pritvor koji je određen samo zbog toga što optuženi očigledno izbegava da dođe na glavni pretres može trajati do objavljivanja presude. U slučaju iz
ovog člana, pritvor će se ukinuti čim se obezbede dokazi zbog kojih je pritvor određen.
Kad izrekne presudu na kaznu zatvora ispod pet godina, sud može optuženom koji se brani sa slobode odrediti pritvor ako postoje razlozi iz ovog člana, a optuženom koji se nalazi u pritvoru ukinuće pritvor, ako za pritvor više ne postoje razlozi zbog kojih je bio određen.
sud će saslušati okrivljenog o razlozima za određivanje pritvora. Saslušanju mogu da prisustvuju javni tužilac i branilac.
Sud je dužan da na pogodan način obavesti javnog tužioca i branioca o vremenu i mestu saslušanja okrivljenog. Saslušanje se može obaviti i u odsustvu obaveštenih lica.
, sud će u roku od 48 časova od časa hapšenja saslušati okrivljenog u skladu sa odredbama . Nakon saslušanja, sud će odlučiti da li će odluku o određivanju pritvora ostaviti na snazi ili ukinuti pritvor.
Rešenje o određivanju pritvora sadrži: ime i prezime lica koje se pritvara, krivično delo za koje se ono okrivljuje, zakonski osnov za pritvor, vreme na koje je određen pritvor, vreme hapšenja, pouku o pravu na žalbu, obrazloženje osnova i razloga za određivanje pritvora, službeni pečat i potpis sudije koji određuje pritvor.
Rešenje o pritvoru predaje se okrivljenom u času hapšenja, a najkasnije u roku od 12 časova od časa pritvaranja. U spisima se mora naznačiti dan i čas hapšenja okrivljenog i predaje rešenja.
Na osnovu rešenja sudije za prethodni postupak, okrivljeni se može zadržati u pritvoru najviše tri meseca od dana lišenja slobode. Sudija za prethodni postupak dužan je da i bez predloga stranaka i branioca, po isteku svakih 30 dana ispita da li još postoje razlozi za pritvor i da donese rešenje o produženju ili ukidanju pritvora.
) može, na obrazloženi predlog javnog tužioca, iz važnih razloga produžiti pritvor najviše za još tri meseca. Protiv ovog rešenja dozvoljena je žalba koja ne zadržava izvršenje rešenja.
Ako se do isteka roka iz ne podigne optužnica, okrivljeni će se pustiti na slobodu.
Od predaje optužnice sudu pa do upućivanja okrivljenog na izdržavanje krivične sankcije koja se sastoji u lišenju slobode, pritvor se može odrediti, produžiti ili ukinuti rešenjem veća.
Rešenje o određivanju, produženju ili ukidanju pritvora donosi se po službenoj dužnosti ili na predlog stranaka i branioca.
Veće je dužno da i bez predloga stranaka i branioca ispita da li još postoje razlozi za pritvor i da donese rešenje o produženju ili ukidanju pritvora, po isteku svakih 30 dana do potvrđivanja optužnice, a po isteku svakih 60 dana nakon potvrđivanja optužnice pa do donošenja prvostepene presude.
Ako nakon potvrđivanja optužnice pritvor bude ukinut zbog toga što nema osnova za sumnju o postojanju krivičnog dela, sud će ispitati optužnicu u skladu sa
stranke i branilac mogu izjaviti žalbu, a javni tužilac može izjaviti žalbu i protiv rešenja kojim je odbijen predlog za određivanje pritvora. Žalba, rešenje i ostali spisi dostavljaju se odmah veću. Žalba ne zadržava izvršenje rešenja.
Pritvor koji je određen ili produžen po odredbama može trajati do upućivanja okrivljenog na izdržavanje krivične sankcije koja se sastoji u lišenju slobode, a najduže dok ne istekne vreme trajanja krivične sankcije izrečene u prvostepenoj presudi.
U toku pritvora ne sme se vređati ličnost i dostojanstvo pritvorenika.
Prema pritvoreniku se mogu primenjivati samo ona ograničenja koja su potrebna da se spreče bekstvo, podstrekavanje drugih lica da unište, sakriju, izmene ili falsifikuju dokaze ili tragove krivičnog dela i neposredni ili posredni kontakti pritvorenika usmereni na uticanje na svedoke, saučesnike ili prikrivače.
U istoj prostoriji neće biti zatvorena lica različitog pola. Po pravilu, u istu prostoriju neće se smeštati lica za koja postoji sumnja da su učestvovala u izvršenju istog krivičnog dela, ni lica koja su na izdržavanju krivične sankcije koja se sastoji u lišenju slobode sa licima u pritvoru. Lica za koja postoji osnovana sumnja da su izvršila krivično delo u povratu neće se, ako je moguće, smeštati u istu prostoriju sa drugim licima lišenim slobode na koja bi mogla štetno uticati.
Pritvorenik ima pravo na neprekidni noćni odmor svakog dana u trajanju od najmanje osam časova.
Pritvoreniku će se obezbediti kretanje na slobodnom vazduhu u trajanju od najmanje dva časa dnevno.
Pritvorenici imaju pravo da nose svoju odeću, da koriste svoju posteljinu i da o svom trošku nabavljaju i koriste hranu, knjige, stručne publikacije, štampu, pribor za pisanje i crtanje i druge stvari koje odgovaraju njihovim redovnim potrebama, osim predmeta podobnih za nanošenje povreda, narušavanje zdravlja ili pripremu bekstva.
Za vreme trajanja istrage, sudija za prethodni postupak može pritvoreniku rešenjem privremeno uskratiti ili ograničiti korišćenje štampe, ako je verovatno da bi to dovelo do ometanja istrage. Protiv rešenja sudije za prethodni postupak dozvoljena je žalba veću (
Pritvorenik se može obavezati da obavlja radove nužne za održavanje čistoće u prostoriji u kojoj boravi. Ako pritvorenik to zahteva, sudija za prethodni postupak, odnosno predsednik veća, uz saglasnost upravnika zavoda, može dozvoliti da on radi u krugu zavoda na poslovima koji odgovaraju njegovim psihičkim i fizičkim svojstvima, pod uslovom da to nije štetno za vođenje postupka. Za taj rad pritvoreniku pripada naknada koju određuje upravnik zavoda.
Po odobrenju sudije za prethodni postupak i pod njegovim nadzorom ili nadzorom lica koje on odredi, u granicama kućnog reda zavoda, pritvorenika mogu posećivati bliski srodnici, a po njegovom zahtevu - lekar i druga lica. Pojedine posete mogu se zabraniti ako je verovatno da bi one mogle dovesti do ometanja istrage. Protiv rešenja sudije za prethodni postupak o zabrani pojedinih poseta pritvorenik može izjaviti žalbu veću (
Diplomatsko-konzularni predstavnik države čiji je pritvorenik državljanin, odnosno predstavnik ovlašćene međunarodne organizacije javnopravnog karaktera, ako je u pitanju izbeglica ili lice bez državljanstva, imaju pravo da u skladu sa potvrđenim međunarodnim ugovorom i sa znanjem sudije za prethodni postupak obilaze i bez nadzora razgovaraju sa pritvorenikom. O obilasku diplomatsko-konzularnog, odnosno predstavnika ovlašćene međunarodne organizacije javnopravnog karaktera, sudija za prethodni postupak će obavestiti upravnika zavoda u kojem je okrivljeni pritvoren.
Branilac, Zaštitnik građana i Komisija za kontrolu izvršenja krivičnih sankcija Narodne skupštine, u skladu sa zakonom, kao i predstavnik ovlašćene međunarodne organizacije javnopravnog karaktera, u skladu sa potvrđenim međunarodnim ugovorom, imaju pravo da nesmetano posećuju pritvorena lica i da sa njima razgovaraju bez prisustva drugih lica.
Posle podignute optužnice, do pravnosnažnosti presude, ovlašćenja iz vrši predsednik veća.
Pritvorenik se može dopisivati s licima van zavoda sa znanjem i pod nadzorom sudije za prethodni postupak. Sudija za prethodni postupak može zabraniti odašiljanje i primanje pisama i drugih pošiljki ako je verovatno da bi to dovelo do ometanja istrage. Protiv rešenja sudije za prethodni postupak pritvorenik može izjaviti žalbu veću (
se ne odnosi na pisma koja pritvorenik šalje međunarodnim sudovima, ovlašćenim međunarodnim organizacijama javnopravnog karaktera, Zaštitniku građana i domaćim organima zakonodavne, sudske i izvršne vlasti ili ih od njih prima, kao i na pisma koja šalje svom braniocu ili ih od njega prima. Slanje molbe, pritužbe ili žalbe ne može se zabraniti.
Posle podignute optužnice, do pravnosnažnosti presude, ovlašćenja iz vrši predsednik veća.
Za disciplinske prestupe pritvorenika sudija za prethodni postupak, odnosno predsednik veća može izreći disciplinsku kaznu ograničenja poseta. Ovo ograničenje ne odnosi se na branioca. Pritvorenik ne može biti kažnjen pre nego što bude obavešten o disciplinskom prestupu koji mu se stavlja na teret, pre nego što mu je pružena prilika da iznese svoju odbranu i pre nego što je sud svestrano ispitao slučaj.
Protiv rešenja o kazni izrečenoj za disciplinski prestup dozvoljena je žalba veću (
je dužan da najmanje jednom u 15 dana obiđe pritvorenike i da se, ako nađe za potrebno, i bez prisustva zaposlenih u zavodu obavesti kako se pritvorenici hrane, kako se snabdevaju drugim potrebama i kako se sa njima postupa. Sudija je dužan da o nepravilnostima uočenim prilikom obilaska zavoda bez odlaganja obavesti ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, kao i Zaštitnika građana. Ministarstvo je dužno da u roku od 15 dana od dana prijema obaveštenja o nepravilnostima obavesti sudiju o merama preduzetim za njihovo otklanjanje.