Zakonik o krivičnom postupku

Status Propisa

Na snazi

Prikazana Verzija

Opšte Informacije

DonosilacNarodna skupština Republike Srbije

Zakonik o krivičnom postupku

2.Čl. 569–582

Postupci za rehabilitaciju i za prestanak mera bezbednosti ili pravne posledice osude

Član569

Pokretanje postupka

Postupak za zakonsku rehabilitaciju lica koje pre osude na koju se odnosi rehabilitacija nije bilo osuđivano ili koje se po zakonu smatra neosuđivanim pokreće po službenoj dužnosti organ nadležan za vođenje kaznene evidencije.
Član570

Prethodna ispitivanja

Pre odlučivanja o ispunjenosti zakonskih uslova za nastanak zakonske rehabilitacije, organ iz će obaviti potrebna proveravanja, a naročito ispitati:
1)
da li je izvršena sporedna kazna ili još traju mere bezbednosti;
2)
da li je protiv osuđenog u toku krivični postupak za novo krivično delo učinjeno pre isteka roka predviđenog za zakonsku rehabilitaciju.
Član571

Odlučivanje o rehabilitaciji

Nakon sprovedenih ispitivanja u smisl, organ nadležan za vođenje kaznene evidencije će doneti:
1)
rešenje o nepostojanju uslova za zakonsku rehabilitaciju;
2)
rešenje o zakonskoj rehabilitaciji.
Protiv rešenja iz ovog člana osuđeni može izjaviti žalbu o kojoj odlučuje sudija za izvršenje krivičnih sankcija.
Član572

Zahtev osuđenog za rehabilitaciju

Ako organ nadležan za vođenje kaznene evidencije ne donese rešenje o nastupanju zakonske rehabilitacije, osuđeno lice može zahtevati da se utvrdi da je rehabilitacija nastupila po zakonu.
Ako nadležni organ ne postupi po zahtevu osuđenog u roku od 30 dana od dana prijema zahteva, osuđeni može tražiti da sud koji je u prvom stepenu izrekao presudu donese rešenje o rehabilitaciji.
Odluku o zahtevu osuđenog donosi veće (), po uzimanju izjave od javnog tužioca.
Član573

Pokretanje postupka

Postupak za sudsku rehabilitaciju pokreće se po molbi osuđenog ili njegovog branioca.
O molbi iz odlučuje veće () suda koji je sudio u prvom stepenu.
Član574

Prethodna ispitivanja

Odmah po prijemu molbe za sudsku rehabilitaciju veće će ispitati da li su ispunjeni zakonski uslovi za podnošenje molbe i rešenjem će odbaciti molbu ako utvrdi:
1)
da je podneta od strane neovlašćenog lica;
2)
da je osuđenom izrečena kazna zatvora preko pet godina;
3)
da je osuđeni u roku od deset godina od dana izdržane, zastarele ili oproštene kazne zatvora preko tri do pet godina učinio novo krivično delo.
Ako ne donese rešenje iz , veće može sprovesti potrebne provere, utvrditi činjenice na koje se poziva osuđeni i pribaviti dokaze o svim okolnostima koje su važne za odluku, a naročito o vladanju osuđenog i o tome da li je, prema svojim mogućnostima, naknadio štetu prouzrokovanu krivičnim delom.
Veće može o vladanju osuđenog zatražiti izveštaj od policije na čijem je području osuđeni boravio posle izdržane kazne, a može takav izveštaj tražiti i od zavoda u kojem je osuđeni kaznu izdržao.
Član575

Određivanje ročišta za odlučivanje o molbi

Predsednik veća naredbom određuje dan, čas i mesto održavanja ročišta za odlučivanje o molbi za sudsku rehabilitaciju.
Na ročište se pozivaju osuđeni i njegov branilac, ako ga ima, javni tužilac koji postupa pred sudom koji odlučuje o molbi, a ako je izvešaj pozitivan, može se pozvati i predstavnik zavoda u kojem je osuđeni izdržao kaznu zatvora.
U pozivu će se osuđeni upozoriti da će se u slučaju njegovog nedolaska ili nedolaska branioca na ročište, ročište održati.
Licima iz poziv se mora dostaviti tako da između dana dostavljanja poziva i dana održavanja ročišta ostane najmanje osam dana.
Član576

Tok ročišta

Ročište za odlučivanje o molbi za sudsku rehabilitaciju počinje iznošenjem razloga od strane osuđenog ili njegovog branioca, a u slučaju njihovog odsustva, predsednik veća će ukratko izložiti razloge za podnošenje molbe.
Nakon toga predsednik veća poziva javnog tužioca da se izjasni o molbi osuđenog.
Ako je na ročište pozvan i predstavnik zavoda u kojem je osuđeni izdržao kaznu zatvora, predsednik veća će ispitati predstavnika o vladanju osuđenog za vreme izdržavanja kazne, o izvršavanju radnih obaveza, s obzirom na radnu sposobnost osuđenog, kao i o drugim okolnostima koje su od značaja za davanje rehabilitacije.
Član577

Odluke kojima se okončava ročište

Veće će odmah po okončanju ročišta rešenjem odbiti ili usvojiti molbu za rehabilitaciju.
Protiv rešenja iz žalbu mogu izjaviti osuđeni i njegov branilac, i javni tužilac.
Ako veće odbije molbu zato što osuđeni svojim ponašanjem nije zaslužio rehabilitaciju, osuđeni može molbu ponoviti po isteku jedne godine od dana pravnosnažnosti rešenja.
Član578

Pokretanje postupka

Postupak za prestanak mere bezbednosti zabrane vršenja poziva, delatnosti ili dužnosti ili mere zabrane upravljanja motornim vozilom, odnosno postupak za prestanak pravne posledice osude koja se odnosi na zabranu sticanja određenog prava, pokreće se po molbi osuđenog ili njegovog branioca.
O molbi iz odlučuje veće () suda koji je sudio u prvom stepenu.
Član579

Prethodna ispitivanja

Odmah po prijemu molbe za prestanak mere bezbednosti ili pravne posledice osude veće će ispitati da li su ispunjeni zakonski uslovi za podnošenje molbe i rešenjem će odbaciti molbu ako utvrdi:
1)
da je podneta od strane neovlašćenog lica;
2)
da od dana primenjivanja mere bezbednosti ili od dana izdržane, zastarele ili oproštene kazne nisu protekle tri godine.
Ako ne donese rešenje iz , veće može izvršiti potrebne provere, utvrditi činjenice na koje se poziva podnosilac molbe i prikupiti dokaze o svim okolnostima koje su važne za odluku, a naročito da li je osuđeni naknadio štetu prouzrokovanu krivičnim delom i da li je vratio imovinsku korist stečenu izvršenjem krivičnog dela.
O ponašanju osuđenog veće može zatražiti izveštaj od policije na čijem je području osuđeni boravio posle izdržane, oproštene ili zastarele kazne, a može takav izveštaj tražiti i od zavoda u kojem je osuđeni kaznu izdržao.
Član580

Određivanje ročišta za odlučivanje o molbi

Predsednik veća naredbom određuje dan, čas i mesto održavanja ročišta za odlučivanje o molbi za prestanak mere bezbednosti ili pravne posledice osude.
Na ročište se pozivaju osuđeni i njegov branilac, ako ga ima, javni tužilac koji postupa pred sudom koji odlučuje o molbi, a po potrebi i predstavnik zavoda u kojem je osuđeni izdržao kaznu zatvora.
U pozivu će se osuđeni upozoriti da se u slučaju njegovog nedolaska ili nedolaska branioca na ročište, ročište ima održati.
Licima iz poziv se mora dostaviti tako da između dana dostavljanja poziva i dana održavanja ročišta ostane najmanje osam dana.
Član581

Tok ročišta

Ročište za odlučivanje o molbi za prestanak mere bezbednosti ili pravne posledice osude počinje iznošenjem razloga od strane osuđenog ili njegovog branioca, a u slučaju njihovog odsustva, predsednik veća će ukratko izložiti razloge za podnošenje molbe.
Posle toga predsednik veća poziva javnog tužioca da se izjasni o molbi osuđenog.
Ako je na ročište pozvan i predstavnik zavoda u kojem je osuđeni izdržao kaznu zatvora, predsednik veća će ispitati predstavnika o vladanju osuđenog za vreme izdržavanja kazne, o izvršavanju radnih obaveza, s obzirom na radnu sposobnost osuđenog, kao i o drugim okolnostima koje ukazuju na opravdanost prestanka mere bezbednosti, odnosno pravne posledice osude.
Član582

Odluke kojima se okončava ročište

Veće će odmah po okončanju ročišta rešenjem odbiti ili usvojiti molbu za prestanak mere bezbednosti ili pravne posledice osude.
Protiv rešenja iz žalbu mogu izjaviti osuđeni i njegov branilac, kao i javni tužilac.
Ako veće odbije molbu za prestanak mere bezbednosti ili pravne posledice osude, nova molba se može podneti po isteku jedne godine od dana pravnosnažnosti rešenja.