Zakonik o krivičnom postupku

Status Propisa

Na snazi

Prikazana Verzija

Opšte Informacije

DonosilacNarodna skupština Republike Srbije

Zakonik o krivičnom postupku

a.Čl. 482–486

Osnovne odredbe

Član482

O dozvoljenosti podnošenja zahteva

Protiv pravnosnažne odluke javnog tužioca ili suda ili zbog povrede odredaba postupka koji je prethodio njenom donošenju, ovlašćeno lice može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti pod uslovima propisanim u ovom zakoniku.
Protiv odluke o zahtevu za zaštitu zakonitosti ili zbog povrede odredaba postupka koji je pred Vrhovnim kasacionim sudom prethodio njenom donošenju, zahtev za zaštitu zakonitosti nije dozvoljen.
Član483

Lica ovlašćena za podnošenje zahteva

Zahtev za zaštitu zakonitosti mogu podneti Republički javni tužilac, okrivljeni i njegov branilac.
Republički javni tužilac može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti kako na štetu, tako i u korist okrivljenog. Zahtev se može podneti i nakon što je okrivljeni obuhvaćen aktom amnestije ili pomilovanja ili je nastupila zastarelost, ili je okrivljeni umro, ili je kazna u potpunosti izdržana.
Zahtev za zaštitu zakonitosti okrivljeni može podneti isključivo preko branioca.
Do donošenja odluke suda o zahtevu za zaštitu zakonitosti lica iz mogu odustati od zahteva.
Član484

Sadržaj zahteva

U zahtevu za zaštitu zakonitosti mora se navesti razlog za podnošenje (), a u slučaju iz mora se dostaviti i odluka Ustavnog suda ili Evropskog suda za ljudska prava.
Član485

Razlozi za podnošenje zahteva

Zahtev za zaštitu zakonitosti može se podneti ako je pravnosnažnom odlukom ili odlukom u postupku koji je prethodio njenom donošenju:
1)
povređen zakon;
2)
primenjen zakon za koji je odlukom Ustavnog suda utvrđeno da nije u saglasnosti sa Ustavom, opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava i potvrđenim međunarodnim ugovorima;
3)
povređeno ili uskraćeno ljudsko pravo i sloboda okrivljenog ili drugog učesnika u postupku koje je zajemčeno Ustavom ili Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i dodatnim protokolima, a to je utvrđeno odlukom Ustavnog suda ili Evropskog suda za ljudska prava.
Povreda zakona u smislu ovog člana postoji ako je pravnosnažnom odlukom ili u postupku koji je prethodio njenom donošenju povređena odredba krivičnog postupka ili ako je na činjenično stanje utvrđeno u pravnosnažnoj odluci pogrešno primenjen zakon.
Zahtev za zaštitu zakonitosti iz razloga propisanih u ovog člana može se podneti u roku od tri meseca od dana kada je licu () dostavljena odluka Ustavnog suda ili Evropskog suda za ljudska prava.
Zbog povreda ovog zakonika (, , i ) učinjenih u prvostepenom i postupku pred apelacionim sudom okrivljeni može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti u roku od 30 dana od dana kada mu je dostavljena pravnosnažna odluka, pod uslovom da je protiv te odluke koristio redovni pravni lek.
Član486

Nadležnost za odlučivanje o zahtevu

O zahtevu za zaštitu zakonitosti odlučuje Vrhovni kasacioni sud.
O zahtevu za zaštitu zakonitosti koji je podnet zbog povrede zakona (, Vrhovni kasacioni sud odlučuje samo ako smatra da je reč o pitanju od značaja za pravilnu ili ujednačenu primenu prava.