U postupku za krivična dela za koja je kao glavna kazna propisana novčana kazna ili kazna zatvora do osam godina, primenjivaće se odredbe , a ukoliko u ovim odredbama nije nešto posebno propisano, shodno će se primenjivati ostale odredbe ovog zakonika.
Posle zakazivanja glavnog pretresa ili ročišta za izricanje krivične sankcije, sud se ne može oglasiti mesno nenadležnim niti stranke mogu isticati prigovor mesne nenadležnosti.
Javni tužilac može odustati od krivičnog gonjenja do određivanja glavnog pretresa ili ročišta za izricanje krivične sankcije, a od optužbe - od određivanja pa do završetka glavnog pretresa ili ročišta za izricanje krivične sankcije.
Pritvor se može odrediti protiv lica za koje postoji osnovana sumnja da je učinilo krivično delo ako postoji neki od razloga iz ili ako je okrivljenom izrečena kazna zatvora od pet godina ili teža kazna i ako je to opravdano zbog posebno teških okolnosti krivičnog dela.
Pre podnošenja optužnog predloga, pritvor može trajati samo onoliko koliko je potrebno da se sprovedu dokazne radnje, ali ne duže od 30 dana. Ako se postupak vodi za krivično delo za koje se može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna, pritvor se može, na obrazloženi predlog javnog tužioca, radi prikupljanja dokaza koji iz opravdanih razloga nisu prikupljeni, produžiti najviše za još 30 dana.
Skraćeni postupak pokreće se na osnovu optužnog predloga javnog tužioca ili na osnovu privatne tužbe kada postoji opravdana sumnja da je određeno lice učinilo krivično delo.
Pre nego što odluči da li će podneti optužni predlog ili odbaciti krivičnu prijavu, javni tužilac može u najkraćem mogućem roku preduzeti određene dokazne radnje.
Ako je krivičnu prijavu podneo oštećeni, a javni tužilac u roku od šest meseci od dana po prijemu prijave ne podnese optužni predlog, niti obavesti oštećenog da je odbacio prijavu, oštećeni ima prava iz
ime i prezime okrivljenog sa ličnim podacima ukoliko su poznati;
2)
kratak opis dela;
3)
zakonski naziv krivičnog dela;
4)
označenje suda pred kojim se ima održati glavni pretres;
5)
predlog koje dokaze treba izvesti na glavnom pretresu, sa naznačenjem činjenica koje bi se imale dokazati i kojim od predloženih dokaza;
6)
predlog vrste i mere krivične sankcije i mere čije se izricanje traži.
U optužnom predlogu, odnosno privatnoj tužbi može se predložiti da se okrivljeni stavi u pritvor, a ako se za vreme sprovođenja dokaznih radnji nalazio u pritvoru, u optužnom predlogu će se naznačiti koliko je vremena bio pritvoren.
Ako javni tužilac na osnovu prikupljenih dokaza smatra da nije potrebno održavanje glavnog pretresa, u optužnom predlogu može staviti zahtev da se zakaže ročište za izricanje krivične sankcije (
Odmah po prijemu optužnog akta sudija pojedinac će ispitati da li je propisno sastavljen, pa ako ustanovi da nije, vratiće ga tužiocu da u roku od tri dana ispravi nedostatke. Iz opravdanih razloga, na zahtev tužioca, sudija može produžiti ovaj rok.
, sudija će rešenjem odbaciti optužni predlog, a u slučaju da privatni tužilac propusti pomenuti rok, smatraće se da je odustao od gonjenja i privatna tužba će rešenjem biti odbijena.
Ako je optužni akt propisno sastavljen, sudija će ispitati da li je sud nadležan, da li je potrebno bolje razjašnjenje stanja stvari da bi se ispitala osnovanost optužnog akta i da li postoje razlozi za odbacivanje ili odbijanje optužnog predloga, odnosno privatne tužbe.
Ako sudija utvrdi da je za suđenje nadležan drugi sud, oglasiće se nenadležnim i po pravnosnažnosti rešenja ustupiti predmet tom sudu.
Ako sudija utvrdi da je potrebno bolje razjašnjenje stanja stvari da bi se ispitala osnovanost optužnog akta, narediće da se preduzmu određene dokazne radnje ili da se prikupe određeni dokazi.
Ovlašćeni tužilac će u roku od 30 dana od dana kada mu je saopštena odluka preduzeti određene radnje ili prikupiti određene dokaze. Sudija može na zahtev tužioca iz opravdanih razloga produžiti ovaj rok.
, dužan je da o razlozima propuštanja obavesti neposredno višeg javnog tužioca, a u slučaju da privatni tužilac propusti pomenuti rok, smatraće se da je odustao od gonjenja i optužba će rešenjem biti odbijena.
Ako sudija ustanovi da nema zahteva ovlašćenog tužioca, potrebnog predloga ili odobrenja za krivično gonjenje, ili da postoje druge okolnosti koje privremeno sprečavaju gonjenje, rešenjem će odbaciti optužni predlog, odnosno privatnu tužbu.
Ako sudija ne donese nijedno od rešenja iz i , naredbom će odrediti dan, čas i mesto održavanja glavnog pretresa najkasnije u roku od 30 dana, a ako je određen pritvor, u roku od 15 dana, računajući od dana dostavljanja optužnog predloga, odnosno privatne tužbe okrivljenom.
Nakon određivanja glavnog pretresa sud se ne može po službenoj dužnosti oglasiti mesno nenadležnim.
Prigovor mesne nenadležnosti može se staviti najkasnije do početka glavnog pretresa.
Pre određivanja glavnog pretresa za krivična dela za koja se goni po privatnoj tužbi, sudija će pozvati privatnog tužioca i okrivljenog da određenog dana dođu u sud radi upoznavanja sa mogućnošću upućivanja na postupak medijacije. Okrivljenom se uz poziv dostavlja i prepis privatne tužbe.
Ako u postupku medijacije dođe do izmirenja privatnog tužioca i okrivljenog i namirenja imovinskopravnog zahteva, privatna tužba se smatra povučenom i sudija donosi rešenje o odbijanju privatne tužbe, a u slučaju neuspešnog okončanja postupka medijacije, sudija će po prijemu obaveštenja o tome odrediti glavni pretres (
Ako privatni tužilac i okrivljeni ne prihvate postupak medijacije, sudija će uzeti izjave od njih i pozvati ih da stave svoje predloge u pogledu pribavljanja dokaza, pri čemu moraju označiti koje bi se činjenice imale dokazati i kojim od predloženih dokaza.
Ako sudija smatra da nije potrebno pribavljanje dokaza, a ne postoje neki drugi razlozi za posebno zakazivanje glavnog pretresa, može odmah doneti rešenje da se glavni pretres održi i po završetku glavnog pretresa doneti odluku o privatnoj tužbi. Na ovo će se posebno upozoriti privatni tužilac i okrivljeni prilikom dostavljanja poziva.
Ako se privatni tužilac ne odazove na uredno dostavljen poziv iz
Sudija poziva na glavni pretres optuženog i njegovog branioca, tužioca, oštećenog i njihove zakonske zastupnike i punomoćnike, svedoke, veštake, stručnog savetnika, prevodioca i tumača.
Optuženom će se u pozivu naznačiti da na glavni pretres može doći sa dokazima za svoju odbranu ili da blagovremeno predloži dokaze koje bi trebalo pribaviti radi izvođenja na glavnom pretresu, pri čemu mora označiti koje bi se činjenice imale dokazati i kojim od predloženih dokaza.
Optuženi će se u pozivu poučiti da ima pravo da uzme branioca, ali da se, u slučaju kad odbrana nije obavezna, zbog nedolaska branioca na glavni pretres ili uzimanja branioca tek na glavnom pretresu, ne mora odložiti glavni pretres.
U pozivu će se optuženi upozoriti da će se glavni pretres održati i u njegovom odsustvu ako za to postoje zakonski uslovi (
Poziv optuženom mora se dostaviti tako da između dostavljanja poziva i dana glavnog pretresa ostane dovoljno vremena za pripremanje odbrane, a najmanje osam dana. Po pristanku optuženog ovaj rok se može skratiti.
Glavni pretres se može izuzetno održati u odsutnosti pozvanih stranaka ako sudija oceni da bi se, prema dokazima koji se nalaze u spisima, očigledno moralo doneti rešenje kojim se optužba odbacuje (
Glavni pretres počinje objavljivanjem glavne sadržine optužnog predloga ili privatne tužbe i dovršava se po mogućnosti bez prekidanja.
Ako optuženi kome se sudi za krivično delo za koje je kao glavna kazna propisana novčana kazna ili kazna zatvora do tri godine ne dođe na glavni pretres, iako je uredno pozvan, sudija može odlučiti, nakon uzimanja izjave od tužioca, da se glavni pretres održi u odsustvu optuženog pod uslovom da njegovo prisustvo nije nužno i da je pre toga bio saslušan.
Ako u toku glavnog pretresa sudija nađe da je za suđenje nadležno veće, obrazovaće se veće i glavni pretres će početi iznova, a ukoliko utvrdi da postoji koji od razloga iz
Po završetku glavnog pretresa, sudija će odmah izreći presudu i objaviti je, uz navođenje bitnih razloga zbog kojih je odluka doneta. Presuda će se pismeno izraditi i poslati u roku od 15 dana od dana objavljivanja.
, sudija može za krivična dela za koja je kao glavna kazna propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina izreći kaznu zatvora do tri godine, a za krivična dela za koja je propisana kazna zatvora do osam godina može izreći kaznu zatvora do pet godina.
odlučuje odmah sudija pojedinac rešenjem protiv kojeg žalba nije dozvoljena. Ako usvoji zahtev sudija može produžiti rok za izjavljivanje žalbe do 15 dana.