od jednog sudije i dvoje sudija-porotnika za krivična dela za koja je propisana kazna zatvora preko osam godina, a do dvadeset godina;
2)
od dvoje sudija i troje sudija-porotnika za krivična dela za koja je propisana kazna zatvora od trideset do četrdeset godina ili kazna doživotnog zatvora;
3)
od troje sudija za krivična dela za koja je posebnim zakonom određeno da postupa javno tužilaštvo posebne nadležnosti.
U drugom stepenu sud sudi u veću:
1)
od troje sudija, ako ovim zakonikom nije drugačije određeno;
2)
od petoro sudija za krivična dela za koja je propisana kazna zatvora od trideset do četrdeset godina ili kazna doživotnog zatvora i za krivična dela koja je posebnim zakonom određeno da postupa javno tužilaštvo posebne nadležnosti.
U trećem stepenu sud sudi u veću:
1)
od troje sudija, ako ovim zakonikom nije drugačije određeno;
2)
od petoro sudija za krivična dela za koja je propisana kazna zatvora od trideset do četrdeset godina ili kazna doživotnog zatvora i za krivična dela koja je posebnim zakonom određeno da postupa javno tužilaštvo posebne nadležnosti.
U veću od troje sudija sud odlučuje o žalbama protiv rešenja sudije za prethodni postupak i drugih rešenja u skladu sa ovim zakonikom, donosi odluke van glavnog pretresa i stavlja predloge u slučajevima predviđenim u ovom zakoniku ili u drugom zakonu.
Vrhovni kasacioni sud odlučuje o zahtevu za zaštitu zakonitosti u veću od petoro sudija.
Ako ovim zakonikom nije drugačije određeno, sud višeg stepena odlučuje u veću od troje sudija i u slučajevima koji nisu predviđeni .
Mesno nadležan je, po pravilu, sud na čijem području je krivično delo izvršeno ili pokušano.
Privatna tužba može se podneti i sudu na čijem području okrivljeni ima prebivalište ili boravište.
Ako je krivično delo izvršeno ili pokušano na područjima raznih sudova ili na granici tih područja ili je neizvesno na kom je području izvršeno ili pokušano, nadležan je sud na čijem području je prvo pokrenut krivični postupak.
Ako nije poznato mesto izvršenja krivičnog dela ili ako je to mesto van teritorije Republike Srbije, nadležan je sud na čijem području okrivljeni ima prebivalište ili boravište.
Ako nije poznato mesto izvršenja krivičnog dela, ni prebivalište ili boravište okrivljenog ili su oba van teritorije Republike Srbije, nadležan je sud na čijem području se nalazi mesto rođenja okrivljenog ili mesto gde bude uhapšen ili se sam prijavi.
Ako je krivično delo izvršeno na domaćem brodu ili domaćem vazduhoplovu dok se nalazi u domaćem pristaništu, nadležan je sud na čijem području se nalazi to pristanište, a u ostalim slučajevima nadležan je sud na čijem se području nalazi matična luka broda, odnosno vazduhoplova ili domaće pristanište u kome se brod, odnosno vazduhoplov prvi put zaustavi.
Ako je krivično delo izvršeno putem sredstava javnog informisanja, nadležan je sud na čijem području se nalazi sedište javnog glasila, a ako to mesto nije poznato ili se nalazi u inostranstvu, nadležan je sud na čijem području je objavljena informacija.
Ako po zakonu odgovara autor informacije, nadležan je i sud mesta u kome autor ima prebivalište ili boravište ili sud mesta gde se desio događaj na koji se odnosi informacija.
Odredbe shodno se primenjuju i na krivično delo izvršeno putem drugog štampanog materijala.
Ako je neko lice izvršilo krivična dela u Republici Srbiji i u inostranstvu, nadležan je sud koji je nadležan za krivično delo izvršeno u Republici Srbiji.
Ako se prema odredbama ovog zakonika ne može ustanoviti koji je sud mesno nadležan, Vrhovni kasacioni sud odrediće jedan od stvarno nadležnih sudova pred kojim će se sprovesti krivični postupak.
Jedinstveni krivični postupak će se po pravilu sprovesti:
1)
ako je isto lice okrivljeno za više krivičnih dela;
2)
ako je više lica okrivljeno za jedno krivično delo;
3)
prema saučesnicima, prikrivačima, licima koja su pomogla učiniocu posle izvršenja krivičnog dela, kao i licima koja nisu prijavila pripremanje krivičnog dela, izvršenje krivičnog dela ili učinioca;
4)
ako je oštećeni istovremeno učinio krivično delo prema okrivljenom.
Jedinstveni krivični postupak se može sprovesti i u slučaju kad je više lica okrivljeno za više krivičnih dela, ali samo ako između izvršenih krivičnih dela postoji međusobna veza i ako postoje isti dokazi.
Ako je za neka od krivičnih dela iz nadležan niži, a za neka viši sud, za sprovođenje jedinstvenog krivičnog postupka nadležan je viši sud. Ako su nadležni sudovi iste vrste, za sprovođenje jedinstvenog postupka nadležan je sud na čijem području je prvo pokrenut krivični postupak (
O spajanju krivičnog postupka odlučuje sud koji je nadležan za sprovođenje jedinstvenog postupka. Protiv rešenja kojim je određeno spajanje postupka ili kojim je odbijen predlog za spajanje nije dozvoljena žalba.
nadležan, može zbog pravičnosti, celishodnosti ili drugih važnih razloga, do završetka glavnog pretresa, odlučiti da se krivični postupak za pojedina krivična dela ili protiv pojedinih okrivljenih razdvoji i posebno dovrši ili preda drugom nadležnom sudu.
Rešenje kojim je određeno razdvajanje krivičnog postupka ili je odbijen predlog za razdvajanje postupka, sud donosi nakon saslušanja prisutnog tužioca i okrivljenog.
Kad je nadležan sud iz pravnih ili stvarnih razloga sprečen da postupa, dužan je da o tome izvesti neposredno viši sud, koji će rešenjem odrediti drugi stvarno nadležan sud na svom području.
Na predlog sudije za prethodni postupak, sudije pojedinca ili predsednika veća, Vrhovni kasacioni sud može za vođenje krivičnog postupka odrediti drugi stvarno nadležan sud, ako je očigledno da će se tako lakše sprovesti postupak ili ako postoje drugi važni razlozi.
Sud je dužan da pazi na svoju stvarnu i mesnu nadležnost i da se, čim primeti da nije nadležan, rešenjem oglasi nenadležnim i da po pravnosnažnosti tog rešenja, predmet uputi nadležnom sudu.
Ako u toku glavnog pretresa sud ustanovi da je za suđenje nadležan niži sud, neće uputiti predmet tom sudu nego će sam sprovesti postupak i doneti odluku.
Posle potvrđivanja optužnice, sud se ne može oglasiti mesno nenadležnim niti stranke mogu isticati prigovor mesne nenadležnosti.
Sud koji se oglasio nenadležnim dužan je da preduzme one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja.
Ako sud kome je kao nadležnom predmet ustupljen smatra da je nadležan sud koji mu je predmet ustupio ili neki drugi sud, pokrenuće postupak za rešavanje sukoba nadležnosti.
neposredno viši zajednički sud za sudove između kojih sukob nadležnosti postoji;
2)
apelacioni sud za sukob nadležnosti između posebnih odeljenja višeg suda sa svoje teritorije ili posebnog i drugog odeljenja tog višeg suda;
3)
Vrhovni kasacioni sud za sukob nadležnosti između posebnih odeljenja istog apelacionog suda, ili posebnog odeljenja i drugog odeljenja tog apelacionog suda.
Pre nego što donese rešenje povodom sukoba nadležnosti, sud će zatražiti mišljenje javnog tužioca po čijem zahtevu se vodi postupak pred tim sudom ili posebnim odeljenjem.
Prilikom odlučivanja o sukobu nadležnosti Vrhovni kasacioni sud može po službenoj dužnosti doneti i odluku o prenošenju mesne nadležnosti ako su ispunjeni uslovi iz