društvo koje obavlja delatnost životnog osiguranja u smislu zakona kojim se uređuje osiguranje;
2)
društvo koje obavlja delatnost reosiguranja u smislu delatnosti koja se sastoji od prihvatanja rizika koje je ustupilo društvo za osiguranje, odnosno društvo za osiguranje iz države koja nije članica Evropske unije ili drugo društvo za reosiguranje, odnosno društvo za reosiguranje iz države koja nije članica Evropske unije, pod uslovom da te delatnosti obuhvataju obaveze životnog osiguranja, a koje nije isključeno na osnovu zakona kojim se uređuje osiguranje;
3)
društvo za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, u smislu propisa kojim se uređuju dobrovoljni penzijski fondovi i penzijski planovi.
Rukovodilac imovinom je:
1)
investiciono društvo čija je delatnost pružanje jedne ili više investicionih usluga trećim licima, odnosno obavljanje jedne ili više investicionih aktivnosti na profesionalnoj osnovi u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje tržište kapitala koje ulagačima pruža usluge upravljanja portfoliom;
2)
društvo za upravljanje alternativnim investicionim fondovima u skladu sa zakonom kojim se uređuju alternativni investicioni fondovi koji ne ispunjavaju uslove za izuzetak od primene tog zakona;
3)
društvo za upravljanje otvorenim investicionim fondom u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje otvorenih investicionih fondova sa javnom ponudom;
4)
društvo za investicije koje ima odobrenje za rad nadležnog organa države članice u skladu sa posebnim propisom, pod uslovom da za svoje upravljanje nije odabralo društvo za upravljanje otvorenim investicionim fondom koje ima odobrenje za rad u skladu sa tim propisom.
Savetnik za glasanje je pravno lice koje profesionalno i uz naknadu analizira izveštaje i druge informacije javnih akcionarskih društava, sprovodi istraživanja, pruža usluge savetovanja ili daje preporuke za glasanje u cilju informisanja investitora u vezi sa njihovim odlukama pri glasanju.
Sedište uprave je mesto iz koga se upravlja poslovanjem društva.
Odredbe primenjuju se na:
1)
institucionalne investitore u meri u kojoj oni direktno ili preko rukovodioca imovinom ulažu u akcije kojima se trguje na regulisanom tržištu, odnosno multilateralnoj trgovačkoj platformi, u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala;
2)
rukovodioce imovinom u meri u kojoj oni ulažu u akcije kojima se trguje na regulisanom tržištu, odnosno multilateralnoj trgovačkoj platformi, u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala;
3)
savetnike za glasanje koji imaju sedište, sedište uprave iz koga upravljaju poslovanjem društva, odnosno koji su poslovno nastanjeni u državi članici Evropske unije u meri u kojoj oni akcionarima pružaju usluge u vezi sa akcijama privrednih društava koja imaju sedište u državi članici Evropske unije i čijim se akcijama trguje na regulisanom tržištu koje se nalazi ili posluje u državi članici Evropske unije.
Politika angažovanja predstavlja radnje i način na koji institucionalni investitori i rukovodioci imovinom uključuju akcionare u svoju strategiju ulaganja.
Institucionalni investitori i rukovodioci imovinom javno objavljuju politiku angažovanja na svojim internet stranicama.
Politika angažovanja obavezno sadrži način na koji:
1)
utiču na društva u portfoliju;
2)
uključuju angažovanje akcionara u svoju strategiju ulaganja;
3)
prate bitne događaje društva u koje ulažu (poslovnu strategiju i poslovne ciljeve društva, finansijske i nefinansijske pokazatelje poslovanja i rizike, strukturu kapitala, socijalni uticaj i uticaj na životnu sredinu i korporativno upravljanje);
4)
razmenjuju informacije sa organima društva u koje se investira i drugim relevantnim zainteresovanim stranama društva u koje se investira;
5)
ostvaruju pravo glasa i druga prava koja daje akcija;
6)
sarađuju sa drugim akcionarima;
7)
upravljaju stvarnim i potencijalnim sukobima interesa povezanim sa njihovim angažovanjem.
Institucionalni investitori i rukovodioci imovinom u obavezi su da jednom godišnje javno objave kako sprovode svoju politiku angažovanja, uključujući opšti opis njihovog glasanja, objašnjenje najvažnijih glasova, da li su koristili usluge savetnika za glasanje, kao i kako su glasali na skupštinama privrednih društava u kojima imaju akcije, s tim da glasovi koji nisu relevantni zbog predmeta glasanja ili procenta učešća u osnovnom kapitalu društva mogu biti izuzeti od javnog objavljivanja.
moraju biti besplatno dostupne na internet stranici institucionalnog investitora, odnosno rukovodioca imovinom najmanje tri godine i ažuriraju se svake godine.
Ako rukovodilac imovinom sprovodi politiku angažovanja, uključujući i glasanje u ime institucionalnog investitora, institucionalni investitor je dužan da na svojoj internet stranici objavi podatak o internet stranici rukovodioca imovinom na kojoj su objavljene informacije iz
Institucionalni investitor je dužan da javno objavi kako su glavni elementi njegove strategije ulaganja u skladu sa sadržinom i trajanjem njegovih obaveza, posebno dugoročnih, kao i kako doprinose srednjoročnom i dugoročnom prinosu na njegovu imovinu.
Ako rukovodilac imovinom investira u ime institucionalnog investitora, bilo po sopstvenom izboru za svakog klijenta ili kroz instituciju kolektivnog investiranja, institucionalni investitor javno objavljuje sledeće informacije o ugovoru sa rukovodiocem imovinom:
1)
informacije koje pokazuju kako rukovodilac imovinom usklađuje svoju strategiju ulaganja i investicione odluke sa sadržinom i trajanjem obaveza institucionalnog investitora, posebno dugoročnih obaveza;
2)
informacije o tome kako taj ugovor podstiče rukovodioca imovinom da donosi odluke o ulaganju na osnovu procena o srednjoročnim, odnosno dugoročnim finansijskim i nefinansijskim pokazateljima poslovanja privrednog društva u koje se investira;
3)
informacije o tome kako taj ugovor podstiče rukovodioca imovinom da sarađuje sa privrednim društvom u koje se investira u cilju poboljšanja srednjoročne, odnosno dugoročne uspešnosti poslovanja tog društva;
4)
informacije o tome kako su metod ocene rezultata rukovodioca imovinom i vremenski period u kome se ocenjivanje vrši i naknade za rukovodioca imovinom u skladu sa sadržinom i trajanjem obaveza institucionalnog investitora, posebno dugoročnih, kao i kako utiču na apsolutni dugoročni rezultat institucionalnog investitora;
5)
informacije o tome kako institucionalni investitor prati i nadgleda dogovoreni promet portfolija i projektovane troškove prometa portfolija rukovodioca imovinom;
6)
o trajanju ugovora sa rukovodiocem imovinom.
Ako ugovor sa rukovodiocem imovinom ne sadrži neki od elemenata iz
, institucionalni investitor je dužan da to jasno i precizno obrazloži.
Informacije iz moraju biti besplatno dostupne na internet stranici institucionalnog investitora najmanje tri godine i ažuriraju se jednom godišnje, osim ako nije bilo bitnih promena.
Informacije iz mogu biti besplatno dostupne i na internet stranici rukovodioca imovinom, u kom slučaju je institucionalni investitor dužan da u poslednjoj poslovnoj godini koja prethodi godini u kojoj se izveštaj sačinjava na svojoj internet stranici objavi podatak o internet stranici rukovodioca imovinom na kojoj su objavljene informacije iz .
Institucionalni investitor iz može informacije iz uključiti u finansijski izveštaj i godišnji izveštaj o poslovanju.
dužan je da jednom godišnje podnese institucionalnom investitoru izveštaj o tome u kojoj su meri strategija ulaganja rukovodioca imovinom i njeno sprovođenje u skladu sa tim ugovorom i kako doprinose srednjoročnoj, odnosno dugoročnoj vrednosti imovine institucionalnog investitora.
najznačajnijim srednjoročnim, odnosno dugoročnim investicionim rizicima;
2)
strukturi (sastavu) portfolija, prometu i troškovima prometa portfolija;
3)
korišćenju usluga savetnika za glasanje;
4)
tome u kojoj meri se investicione odluke odnose na srednjoročni i dugoročni razvoj, uključujući nefinansijske pokazatelje poslovanja privrednog društva u koje se investira;
5)
tome da li je bilo sukoba interesa u vezi sa aktivnostima angažovanja i ako je postojao sukob interesa, na koji način ga je rukovodilac imovinom rešio.
Savetnik za glasanje objavljuje sledeće informacije:
1)
koji kodeks ponašanja primenjuje;
2)
da li je postupao i da li postupa u skladu sa preporukama kodeksa ponašanja;
3)
od kojih preporuka kodeksa ponašanja je odstupio i još uvek odstupa, razlozi tih odstupanja i da li je umesto toga preduzeo neke druge mere;
4)
jasno i obrazloženo objašnjenje zašto ne primenjuje nijedan kodeks ponašanja, ako ih ne primenjuje.
Savetnik za glasanje je u obavezi da javno objavi najmanje sledeće informacije u vezi sa prikupljanjem podataka, odnosno istraživanja koje sprovodi radi analize u cilju davanja saveta i preporuka za glasanje:
1)
bitne karakteristike metoda i modela koje primenjuju i glavne izvore informacija koje koristi;
2)
postupke koje koristi za obezbeđivanje kvaliteta istraživanja, odnosno saveta i preporuka za glasanje i stručne kvalifikacije lica koja učestvuju u tim aktivnostima;
3)
da li i kako uzima u obzir stanje na nacionalnom tržištu i zakonodavne i specifične uslove za određeno privredno društvo;
4)
bitne karakteristike politike glasanja koju primenjuje za svako tržište;
5)
da li i koliko često komunicira sa privrednim društvima koja su predmet istraživanja, savetovanja i preporuka za glasanje i njihovim akcionarima;
6)
politiku sprečavanja i upravljanja potencijalnim sukobima interesa.
Informacije iz moraju biti besplatno javno dostupne na internet stranici savetnika za glasanje najmanje tri godine od dana objavljivanja i ažuriraju se svake godine.
Savetnik za glasanje je dužan da bez odlaganja obavesti svoje klijente o stvarnim ili potencijalnim sukobima interesa ili poslovnim odnosima koji bi mogli uticati na pripremu istraživanja, saveta ili preporuka za glasanje i mere za uklanjanje, smanjenje ili upravljanje postojećim ili potencijalnim sukobima interesa.
Društvo ima pravo da identifikuje svoje akcionare i krajnje akcionare.
Krajnji akcionari su lica koja nisu posrednici, a za čiji račun se akcije vode na zbirnom, odnosno kastodi računu u Centralnom registru (u daljem tekstu: krajnji akcionari).
Posrednik je pravno lice koje čuva i administrira hartije od vrednosti ili depo račune za račun drugih lica (ili klijenata) u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala.
Posrednik u lancu je pravno lice za čiji račun član Centralnog registra čuva hartije od vrednosti.
Odredbe koje se odnose na akcionare, shodno se primenjuju i na krajnje akcionare.
Informacije o identitetu akcionara koje se dostavljaju društvu su:
1)
za domaće fizičko lice - lično ime i jedinstveni matični broj građana, adresa prebivališta, adresa za prijem elektronske pošte;
2)
za stranca - lično ime, broj pasoša i država izdavanja, odnosno evidencijski broj za stranca, odnosno broj lične karte stranca i zemlja izdavanja, adresa za prijem elektronske pošte;
3)
za domaće pravno lice - poslovno ime, adresa sedišta, matični broj i adresa za prijem elektronske pošte;
4)
za strano pravno lice - poslovno ime, adresa sedišta, broj pod kojim se to pravno lice vodi u matičnom registru, država u kojoj je to lice registrovano i adresa za prijem elektronske pošte;
5)
broj akcija koje poseduje akcionar;
6)
vrstu i klasu akcija koje poseduje akcionar i datum od kada poseduje te akcije, samo ukoliko i te podatke društvo zahteva.
Ako društvo od Centralnog registra zahteva informacije o identitetu akcionara, Centralni registar je dužan da društvu dostavi te informacije bez odlaganja, osim ako se zahtev odnosi na akcije koje se vode na zbirnom, odnosno kastodi računu.
Ako se zahtev odnosi na akcije koje se vode na zbirnom, odnosno kastodi računu Centralni registar je dužan da bez odlaganja prosledi zahtev za informacijama o identitetu akcionara članu Centralnog registra koji vodi taj račun.
dužan je da bez odlaganja društvu dostavi informacije o identitetu akcionara, osim u slučaju kada akcije društva čuva za drugog posrednika (posrednik u lancu).
, zahtev za informacijama o identitetu akcionara mora se bez odlaganja proslediti sledećem posredniku u lancu, koji podleže istoj obavezi kao i član Centralnog registra.
Zahtev za informacijama o identitetu akcionara prenosi se bez odlaganja između posrednika u lancu dok ne stigne do posrednika u lancu koji ima informacije o identitetu krajnjeg akcionara.
Posrednik u lancu koji ima informacije o identitetu krajnjeg akcionara, te informacije bez odlaganja dostavlja društvu.
Ako društvo zahteva informacije o identitetu krajnjeg akcionara direktno od posrednika, shodno se primenjuju odredbe .
Ako društvo od određenog posrednika zahteva da prikupi informacije o identitetu krajnjeg akcionara od drugih posrednika u lancu, posrednik u lancu koji ima informacije o identitetu krajnjeg akcionara i posrednik koji je primio zahtev za prikupljanjem informacija dužni su da prikupljene informacije bez odlaganja dostave društvu.
Ako društvo ne dobije informacije o identitetu akcionara, odnosno krajnjeg akcionara u roku od 15 dana od dana upućivanja zahteva za informacijama o identitetu tih akcionara, prava glasa iz ovih akcija se smatraju suspendovanim i ti glasovi ne uzimaju se u obzir prilikom utvrđivanja kvoruma za sednicu skupštine, sve dok se društvu ne dostave informacije o identitetu akcionara, odnosno krajnjeg akcionara.
Odredbe ovog člana primenjuju se i na zahtev za informacije o identitetu akcionara:
1)
društva koje je osnovano na teritoriji druge države članice Evropske unije ili države potpisnice ugovora o Evropskom ekonomskom prostoru, a čijim se akcijama trguje na regulisanom tržištu;
za potrebe identifikovanja, komuniciranja, ostvarivanja prava akcionara i saradnje sa akcionarima.
Privredna društva i posrednici čuvaju podatke o ličnosti akcionara najduže 12 meseci od dana saznanja da određeno lice nije više akcionar, osim ako drugim zakonom nije propisan duži rok čuvanja podataka.
Privredna društva čuvaju podatke o ličnosti lica koje više nije akcionar i nakon isteka roka iz stava 2. ovog člana, ako je to potrebno za vođenje odgovarajućeg postupka pred državnim i drugim organima i organizacijama, u skladu sa zakonom.
Otkrivanje informacija o identitetu akcionara društvu od strane posrednika u skladu sa odredbama
, ne smatra se kršenjem zakonskih i ugovornih obaveza posrednika.
Svako ko je identifikovan kao akcionar na osnovu nepotpunih ili netačnih informacija ima pravo da zahteva od društva ili od posrednika koji je dostavio ove informacije da ih bez odlaganja ispravi.
direktno akcionaru ili trećem licu koga je ovlastio akcionar ili
2)
Centralnom registru ili posrednicima, na opšteprihvaćen, ujednačen i proveren način.
Ako društvo pruža informacije za ostvarivanje prava akcionara Centralnom registru, Centralni registar je dužan da na opšteprihvaćen, ujednačen i proveren način bez odlaganja dostavi ove informacije članu Centralnog registra, a član Centralnog registra je dužan da akcionaru bez odlaganja prosledi te informacije.
Ako se akcije vode na zbirnom, odnosno kastodi računu, član Centralnog registra koji vodi taj račun je dužan da bez odlaganja, na opšteprihvaćen, ujednačen i proveren način, klijentu prosledi informacije za ostvarivanje prava akcionara.
Klijent koji je posrednik mora bez odlaganja, na opšteprihvaćen, ujednačen i proveren način, da prosledi informacije akcionarima o ostvarivanju prava akcionara sledećem posredniku u lancu, sve dok te informacije ne stignu do krajnjeg akcionara.
Ako društvo pruža informacije za ostvarivanje prava akcionara drugom posredniku, shodno se primenjuju na tog posrednika i sve naredne posrednike u lancu.
Informacije za ostvarivanje prava akcionara mogu se pružiti i elektronskim putem.
Posrednik je dužan da bez odlaganja, u skladu sa uputstvima dobijenim od akcionara, informacije koje je dobio od akcionara, a koje se odnose na ostvarivanje njihovih prava iz akcija prenese direktno društvu ili drugom posredniku u lancu, a posrednik u lancu je dužan da te informacije bez odlaganja prenese sledećem posredniku sve dok te informacije ne stignu do društva.
Svaki posrednik, odnosno posrednik u lancu dužan je da akcionaru olakša ostvarivanje njegovih prava, uključujući pravo na učestvovanje i glasanje na sednici skupštine društva, na najmanje jedan od sledećih načina:
1)
da preduzme sve potrebne radnje kako bi akcionar lično ili preko trećeg lica koje je ovlastio, mogao da ostvaruje svoja prava;
2)
da ostvaruje prava koja proizlaze iz akcija na osnovu izričitog naloga i uputstva akcionara i u najboljem interesu akcionara.
Svaki posrednik je dužan da bez odlaganja izda odgovarajuće dokaze o preduzetim radnjama iz
akcionaru u čije ime pruža usluge čuvanja i administriranja akcija ili računa hartija od vrednosti.
Ako se sednica skupštine društva održava elektronskim putem, društvo je dužno da licu koje je glasalo dostavi elektronsku potvrdu o prijemu glasova.
Društvo je dužno da akcionaru ili trećem licu koje je akcionar ovlastio, na njegov zahtev, nakon održane sednice skupštine izda potvrdu da su glasovi akcionara uredno evidentirani i prebrojani, osim u slučaju da su ove informacije već dostupne.
može se podneti najkasnije u roku od mesec dana od dana održavanja sednice skupštine društva.
Ako posrednik dobije potvrdu iz , dužan je da tu potvrdu bez odlaganja prenese akcionaru ili trećem licu koje je akcionar ovlastio.
Ako postoji više posrednika u lancu posrednika, potvrda se prenosi među posrednicima bez odlaganja, osim ako se potvrda može direktno preneti akcionaru ili trećem licu koje je akcionar ovlastio.
Naknada koju plaća privredno društvo, posrednik u lancu ili akcionar za troškove pojedinog posrednika nastale u vezi sa obavezom informisanja akcionara i društva iz treba da bude transparentna, nepristrasna i srazmerna stvarnim troškovima nastalim u pružanju usluga.
Maksimalni iznos naknade ne može biti veći od naknade koju pravno lice plaća Centralnom registru za prenos podataka o stanju ili promeni stanja na računu.
Razlike između naknada troškova posrednika zbog pružanja informacija u Republici Srbiji i u odnosima sa prekograničnim elementom su dozvoljene samo ako su opravdane i odgovaraju razlikama u stvarnim troškovima nastalim u pružanju usluga.
Posrednici su dužni da na svojoj internet stranici javno objave iznose naknada za usluge koje pružaju društvima, ostalim posrednicima u lancu i akcionarima.
Objavljivanje naknada vrši se odvojeno za društva, ostale posrednike i akcionare.
Informacije o naknadama iz moraju biti na internet stranici javno dostupne najmanje pet godina od dana objavljivanja.
Društvo ne može zahtevati od akcionara refundaciju troškova koje je snosilo u vezi sa obavezom informisanja akcionara.
Odredbe primenjuju se i na posrednike koji nemaju sedište ni sedište uprave, kada pružaju usluge u vezi sa akcijama privrednih društava koja imaju sedište u državi članici Evropske unije i čijim se akcijama trguje na regulisanom tržištu koje se nalazi ili posluje u državi članici Evropske unije.