članovi društva sa ograničenom odgovornošću koji poseduju značajno učešće u osnovnom kapitalu društva ili član društva sa ograničenom odgovornošću koji je kontrolni član društva u smislu
Povezanim licem u smislu ovog zakona u odnosu na određeno fizičko lice smatra se:
1)
njegov krvni srodnik u pravoj liniji, krvni srodnik u pobočnoj liniji zaključno sa trećim stepenom srodstva, supružnik i vanbračni partner ovih lica;
2)
njegov supružnik i vanbračni partner i njihovi krvni srodnici zaključno sa prvim stepenom srodstva;
3)
njegov usvojilac ili usvojenik, kao i potomci usvojenika;
4)
druga lica koja sa tim licem žive u zajedničkom domaćinstvu.
Povezanim licem u smislu ovog zakona u odnosu na određeno pravno lice smatra se:
1)
pravno lice u kojem to pravno lice poseduje značajno učešće u kapitalu, ili pravo da takvo učešće stekne iz konvertibilnih obveznica, varanata, opcija i slično;
2)
pravno lice u kojem je to pravno lice kontrolni član društva (kontrolisano društvo);
3)
pravno lice koje je zajedno sa tim pravnim licem pod kontrolom trećeg lica;
4)
lice koje u tom pravnom licu poseduje značajno učešće u kapitalu, ili pravo da takvo učešće stekne iz konvertibilnih obveznica, varanata, opcija i slično;
5)
lice koje je kontrolni član tog pravnog lica;
6)
lice koje je direktor, odnosno član organa upravljanja ili nadzora tog pravnog lica.
Značajno učešće u osnovnom kapitalu postoji ako jedno lice, samostalno ili sa drugim licima koja sa njim deluju zajedno, poseduje više od 25% prava glasa u društvu.
Većinsko učešće u osnovnom kapitalu postoji ako jedno lice, samostalno ili sa drugim licima koja sa njim deluju zajedno, poseduje više od 50% prava glasa u društvu.
podrazumeva pravo ili mogućnost jednog lica, samostalno ili sa drugim licima koja sa njim zajednički deluju, da vrši kontrolni uticaj na poslovanje drugog lica putem učešća u osnovnom kapitalu, ugovora ili prava na imenovanje većine direktora, odnosno članova nadzornog odbora.
Smatra se da je određeno lice kontrolni član društva uvek kada to lice samostalno ili sa povezanim licima poseduje većinsko učešće u osnovnom kapitalu društva.
Zajedničko delovanje postoji kada dva ili više lica, na osnovu međusobnog izričitog ili prećutnog sporazuma, koriste glasačka prava u određenom licu ili preduzimaju druge radnje u cilju vršenja zajedničkog uticaja na upravljanje ili poslovanje tog lica.
Lica iz dužna su da u tom svojstvu izvršavaju svoje poslove savesno, sa pažnjom dobrog privrednika, i u razumnom uverenju da deluju u najboljem interesu društva.
podrazumeva se stepen pažnje sa kojom bi postupalo razumno pažljivo lice koje bi posedovalo znanje, veštine i iskustvo koje bi se osnovano moglo očekivati za obavljanje te dužnosti u društvu.
Ako lice iz poseduje određena specifična znanja, veštine ili iskustvo, prilikom ocene stepena pažnje uzeće se u obzir i ta znanja, veštine i iskustvo.
Smatra se da lica iz mogu da svoje postupanje zasnivaju i na informacijama i mišljenjima lica stručnih za odgovarajuću oblast, za koje razumno veruju da su u tom slučaju savesno postupala.
dužno je da odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje društvom dvodomno obavesti o postojanju ličnog interesa (ili interesa sa njim povezanog lica) u pravnom poslu koji društvo zaključuje, odnosno pravnoj radnji koju društvo preduzima.
sadrži naročito vrstu, odnosno pravnu prirodu pravnog posla ili radnje, detaljan opis predmeta pravnog posla ili radnje, vrednost, odnosno cenu predmeta pravnog posla ili pravne radnje, rok za izvršenje, plaćanje i slično, kao i sve relevantne činjenice o prirodi i obimu ličnog interesa.
zaključivanja pravnog posla između društva i tog lica (ili sa njim povezanog lica) ili
2)
pravne radnje (preduzimanje radnji u sudskim i drugim postupcima, odricanje od prava i slično) koju društvo preduzima prema tom licu (ili prema sa njim povezanim licem) ili
3)
zaključivanja pravnog posla između društva i trećeg lica, odnosno preduzimanja pravne radnje društva prema trećem licu, ako je to treće lice sa njim (ili sa njim povezanim licem) u finansijskom odnosu i ako se može očekivati da postojanje tog odnosa utiče na njegovo postupanje ili
4)
zaključivanja pravnog posla, odnosno preduzimanja pravne radnje društva iz koje treće lice ima ekonomski interes, ako je to treće lice sa njim (ili sa njim povezanim licem) u finansijskom odnosu i ako se može očekivati da postojanje tog odnosa utiče na njegovo postupanje.
, kao i u drugim slučajevima određenim ovim zakonom, zaključivanje pravnog posla, odnosno preduzimanje pravne radnje odobrava se, ako drugačija većina nije određena osnivačkim aktom, odnosno statutom:
1)
u slučaju ortačkog društva, odnosno komanditnog društva, većinom glasova svih ortaka, odnosno komplementara koji nemaju lični interes;
2)
u slučaju društva s ograničenom odgovornošću, ako postoji lični interes direktora, običnom većinom glasova svih članova društva koji nemaju lični interes, odnosno odobrava nadzorni odbor ako je upravljanje društvom dvodomno, a ako postoji lični interes člana nadzornog odbora, odnosno člana društva, običnom većinom glasova svih članova nadzornog odbora koji nemaju lični interes, odnosno običnom većinom glasova svih članova društva koji nemaju lični interes;
3)
u slučaju akcionarskog društva, ako postoji lični interes direktora, običnom većinom glasova svih direktora koji nemaju lični interes, odnosno odobrava nadzorni odbor ako je upravljanje društvom dvodomno, ako postoji lični interes akcionara, običnom većinom svih direktora, odnosno odobrava nadzorni odbor ako je upravljanje društvom dvodomno, a ako postoji lični interes člana nadzornog odbora, običnom većinom glasova svih članova nadzornog odbora koji nemaju lični interes.
Pre odobrenja zaključivanja pravnog posla ili preduzimanja pravne radnje iz
, u slučaju da vrednost predmeta tog posla ili pravne radnje iznosi 10% ili više od 10% knjigovodstvene vrednosti ukupne imovine društva iskazane u poslednjem godišnjem bilansu stanja, organ društva iz koji je primio obaveštenje, određuje lice iz koje će izvršiti procenu fer vrednosti stvari ili prava koji su predmet pravnog posla ili pravne radnje i o tome sačiniti izveštaj.
, sastavni su deo odluke kojom se odobrava pravni posao, odnosno pravna radnja u kojoj postoji lični interes.
Ako usled broja članova odbora direktora koji nemaju lični interes u predmetnom poslu ne postoji kvorum za glasanje, ili ako se zbog jednake podele glasova članova odbora direktora, odnosno nadzornog odbora odluka ne može doneti, predmetni posao odobrava skupština običnom većinom glasova prisutnih akcionara koji nemaju lični interes u tom poslu, odnosno običnom većinom glasova svih članova društva koji nemaju lični interes u tom poslu.
Osnivačkim aktom, odnosno statutom može se odrediti da odobrenje iz daje skupština.
U slučaju da odbor direktora, odnosno nadzorni odbor odobri pravni posao u kome postoji lični interes, o tome se obaveštava skupština na prvoj narednoj sednici.
mora sadržati detaljan opis tog posla ili radnje, lično, odnosno poslovno ime povezanog lica, informacije o prirodi odnosa sa povezanim licem, datum i vrednost transakcije, kao i podatke iz obaveštenja iz
za potrebe utvrđivanja kvoruma, kao ukupan broj glasova uzeće se ukupan broj glasova onih članova društva koji nemaju lični interes iz predmetnog posla.
Društvo iz dužno je da na svojoj internet stranici ili na internet stranici registra privrednih subjekata javno objavi nameru zaključenja pravnog posla, odnosno preduzimanja pravne radnje za koje je potrebno odobrenje, koje sadrži detaljan opis tog posla ili radnje, lično, odnosno poslovno ime povezanog lica, informacije o prirodi odnosa sa povezanim licem, datum i vrednost transakcije, kao i podatke iz obaveštenja iz
kojom se odobrava pravni posao, odnosno pravna radnja u kojoj postoji lični interes, a najkasnije na dan zaključenja tog pravnog posla, odnosno preduzimanja te pravne radnje.
zaključivanja pravnog posla ili preduzimanja pravne radnje, u slučaju da vrednost predmeta tog posla ili pravne radnje iznosi manje od 10% od knjigovodstvene vrednosti ukupne imovine društva iskazane u poslednjem godišnjem bilansu stanja;
2)
postojanja ličnog interesa jedinog člana društva;
3)
postojanja ličnog interesa svih članova društva;
4)
upisa, odnosno kupovine udela, odnosno akcija po osnovu prava prečeg upisa, odnosno prava preče kupovine članova društva;
5)
pribavljanja sopstvenih udela, rezervisanih sopstvenih udela, odnosno akcija od strane društva, ako se to pribavljanje vrši u skladu sa odredbama ovog zakona koje se odnose na sopstvene udele, odnosno akcije ili zakona kojim se uređuje tržište kapitala;
6)
kada je član društva koji poseduje značajno učešće u osnovnom kapitalu društva ili kontrolni član društva u smislu
Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave;
7)
zaključivanja ugovora o radu ili drugog odgovarajućeg ugovora o angažovanju sa direktorom, odnosno članom nadzornog odbora.
Pod jednim pravnim poslom, odnosno pod jednom pravnom radnjom koja se odobrava u skladu sa odredbama ovog člana, smatraće se više povezanih pojedinačnih poslova, odnosno pravnih radnji izvršenih u periodu od godinu dana, pri čemu se kao vreme nastanka uzima dan preduzimanja poslednjeg pravnog posla, odnosno izvršenja poslednje pravne radnje.
Na povezane pravne poslove, odnosno pravne radnje iz
shodno se primenjuju i u slučaju zaključivanja pravnog posla, odnosno preduzimanja pravne radnje između lica povezanog sa društvom i kontrolisanog društva.
, a pravni posao nije zaključen, odnosno pravna radnja nije preduzeta po fer vrednosti, društvo može podneti tužbu za poništaj tog pravnog posla, odnosno radnje i naknadu štete od lica iz
, nadležni sud će izreći i meru privremenog ograničenja prava vršenja funkcije direktora, člana nadzornog odbora, zastupnika ili prokuriste u trajanju od 12 meseci.
, u slučaju iz pravni posao, odnosno pravna radnja neće biti poništena ako treće lice iz nije znalo niti je moralo znati za postojanje ličnog interesa u vreme zaključenja pravnog posla, odnosno preduzimanja pravne radnje.
ne mogu da u svom interesu ili u interesu sa njima povezanih lica:
1)
koriste imovinu društva;
2)
koriste informacije do kojih su došli u tom svojstvu, a koje inače nisu javno dostupne;
3)
zloupotrebe svoj položaj u društvu;
4)
koriste mogućnosti za zaključenje poslova koje se ukažu društvu.
Dužnost izbegavanja sukoba interesa postoji nezavisno od toga da li je društvo bilo u mogućnosti da iskoristi imovinu, informacije ili zaključi poslove iz
dužna su da poslovnu tajnu čuvaju i nakon prestanka tog svojstva, u periodu od dve godine od dana prestanka tog svojstva. Osnivačkim aktom, statutom, odlukom društva ili ugovorom zaključenim sa tim licima može se predvideti da taj period bude duži, ali ne duži od pet godina.
Poslovna tajna je podatak čije bi saopštavanje trećem licu moglo naneti štetu društvu, kao i podatak koji ima ili može imati ekonomsku vrednost zato što nije opšte poznat, niti je lako dostupan trećim licima koja bi njegovim korišćenjem ili saopštavanjem mogla ostvariti ekonomsku korist i koji je od strane društva zaštićen odgovarajućim merama u cilju čuvanja njegove tajnosti.
Poslovna tajna je i podatak koji je zakonom, drugim propisom ili aktom društva određen kao poslovna tajna.
može biti proizvodni, tehnički, tehnološki, finansijski ili komercijalni, studija, rezultat istraživanja, kao i dokument, formula, crtež, objekat, metod, postupak, obaveštenje ili uputstvo internog karaktera i slično.
, nadležni sud će izreći i meru privremenog ograničenja prava vršenja funkcije direktora, člana nadzornog odbora, zastupnika ili prokuriste u trajanju od 12 meseci.
Jedan ili više članova društva mogu podneti tužbu iz u svoje ime, a za račun društva (u daljem tekstu: derivativna tužba), ako u trenutku podnošenja tužbe:
1)
poseduju udele ili akcije koji predstavljaju najmanje 5% osnovnog kapitala društva, nezavisno od toga da li je osnov za podnošenje derivativne tužbe nastao pre ili nakon sticanja svojstva člana društva;
2)
ako su pre podnošenja derivativne tužbe pisanim putem zahtevali od društva da podnese tužbu po tom osnovu, a taj zahtev je odbijen, odnosno po tom zahtevu nije postupljeno u roku od 30 dana od dana podnošenja zahteva.
Član društva koji je stekao udeo ili akcije u društvu od lica koje je podnelo derivativnu tužbu može, uz saglasnost tog lica, stupiti na njegovo mesto u sporu po toj tužbi do njegovog pravnosnažnog okončanja, kao i u postupku po vanrednom pravnom leku.
Ako je društvo podnelo tužbu iz , član društva koji je od društva zahtevao podnošenje te tužbe, može od suda pred kojim se vodi postupak zahtevati da mu dozvoli da stupi u parnicu kao umešač na strani tužioca.