Statutom se mogu odrediti i drugi uslovi koje određeno lice mora ispuniti da bi bilo direktor.
Direktor ne može biti lice:
1)
koje je direktor ili član nadzornog odbora u više od pet društava;
2)
koje je osuđeno za krivično delo protiv privrede, tokom perioda od pet godina računajući od dana pravnosnažnosti presude, s tim da se u taj period ne uračunava vreme provedeno na izdržavanju kazne zatvora;
3)
kome je izrečena mera bezbednosti zabrana obavljanja delatnosti koja predstavlja pretežnu delatnost društva, za vreme dok traje ta zabrana.
akcionari koji imaju pravo na predlaganje dnevnog reda sednice skupštine.
U javnom akcionarskom društvu predlog kandidata za direktora mogu dati komisija za imenovanje i akcionari koji imaju pravo na predlaganje dnevnog reda sednice skupštine.
U javnom akcionarskom društvu direktori se imenuju kumulativnim glasanjem, ako je to predviđeno statutom.
Ako se broj direktora smanji ispod broja direktora koji je određen statutom, preostali direktori mogu imenovati lice, odnosno lica koja će vršiti dužnost direktora do imenovanja nedostajućih direktora od strane skupštine (kooptacija), osim ako je statutom drugačije određeno.
, ako se broj izabranih direktora smanji ispod polovine broja direktora koji je određen statutom, ili ako nije dovoljan za donošenje odluka ili zajedničko zastupanje, preostali direktori su dužni da bez odlaganja, a najkasnije u roku od osam dana, sazovu skupštinu radi imenovanja nedostajućih direktora.
Direktoru koji je imenovan kooptacijom mandat prestaje na prvoj narednoj sednici skupštine, a ne može biti angažovan pod uslovima koji su povoljniji za njega u odnosu na uslove koje je imao direktor umesto koga je imenovan.
Izvršni direktori vode poslove društva i zakonski su zastupnici društva, osim ako je statutom određeno da samo pojedini izvršni direktori zastupaju društvo.
Ako društvo ima dva ili više izvršnih direktora, oni vode poslove i zastupaju društvo zajednički, ako statutom ili odlukom skupštine nije drugačije određeno.
Pravni posao ili radnja preduzeta prema jednom izvršnom direktoru ovlašćenom za zastupanje smatra se da je preduzeta prema društvu.
Izvršni direktori se u vođenju poslova društva moraju pridržavati ograničenja koja su određena ovim zakonom, statutom, odlukama skupštine ili odlukama odbora direktora.
Izvršni direktor ne može izdati punomoćje za zastupanje niti zastupati društvo u sporu u kojem je suprotna strana, a u slučaju da društvo nema drugog izvršnog direktora koji je ovlašćen da zastupa društvo, to punomoćje izdaje skupština.
Direktori mogu imenovati jednog od izvršnih direktora ovlašćenih za zastupanje društva za generalnog direktora društva.
Generalni direktor društva koordinira rad izvršnih direktora i organizuje poslovanje društva.
Statutom ili odlukom skupštine mogu se definisati uslovi koje direktor mora ispunjavati da bi mogao biti imenovan za generalnog direktora i bliže urediti njegova ovlašćenja i nadležnosti.
Javno akcionarsko društvo ima najmanje jednog neizvršnog direktora koji je istovremeno i nezavisan od društva (nezavisni direktor).
Nezavisni direktor je lice koje nije povezano lice sa direktorima i koje u prethodne dve godine nije:
1)
bilo izvršni direktor ili zaposleno u društvu, ili u drugom društvu koje je povezano sa društvom u smislu ovog zakona;
2)
bilo vlasnik više od 20% osnovnog kapitala, zaposleno ili na drugi način angažovano u drugom društvu koje je od društva ostvarilo više od 20% godišnjeg prihoda u tom periodu;
3)
primilo od društva, ili od lica koja su povezana sa društvom u smislu ovog zakona, isplate odnosno potraživalo od tih lica iznose čija je ukupna vrednost veća od 20% njegovih godišnjih prihoda u tom periodu;
4)
bilo vlasnik više od 20% osnovnog kapitala društva koje je povezano sa društvom u smislu ovog zakona;
5)
bilo angažovano u vršenju revizije finansijskih izveštaja društva.
Ako nezavisni direktor tokom trajanja mandata prestane da ispunjava uslove iz
, tom licu prestaje svojstvo nezavisnog direktora i ono nastavlja da obavlja dužnost kao neizvršni direktor ako ispunjava uslove za neizvršnog direktora, odnosno kao izvršni direktor ako ispunjava uslove za izvršnog direktora.
ne ispunjava uslove da bude direktor društva, smatra se da mu je prestao mandat direktora danom prestanka ispunjenosti tih uslova.
Ako javno akcionarsko društvo iz bilo kog razloga ostane bez najmanje jednog nezavisnog direktora, preostali direktori su u obavezi da, ako ne imenuju nedostajućeg nezavisnog direktora putem kooptacije, u roku od 30 dana od dana saznanja za razlog prestanka svojstva nezavisnog direktora sazovu vanrednu sednicu skupštine radi njegovog imenovanja.
Javno akcionarsko društvo je u obavezi da u roku od 60 dana od dana kada su preostali direktori saznali za razlog prestanka svojstva nezavisnog direktora izabere novog nezavisnog direktora.
Ukupna naknada direktora obuhvata zaradu, odnosno naknadu za njegov rad po osnovu ugovora o angažovanju, u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad, a može da obuhvati i pravo na stimulaciju putem dodele akcija, odnosno varanata društva ili drugog društva koje je povezano sa društvom.
Statutom, odlukom skupštine ili odlukom nadzornog odbora ako je upravljanje društvom dvodomno određuju se ukupna naknada iz
Akcionarsko društvo koje nije javno u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala, dužno je da na zahtev akcionara koji poseduje akcije koji predstavljaju najmanje 5% osnovnog kapitala društva, najkasnije u roku od tri dana od dana prijema zahteva, akcionaru omogući uvid u podatke o iznosu i strukturi ukupne naknade za svakog direktora, odnosno izvršnog direktora i člana nadzornog odbora, ako je upravljanje društvom dvodomno, u skladu sa odredbama
internim aktima, odnosno drugim dokumentima društva označeni kao poslovna tajna u smislu zakona kojim se uređuje zaštita poslovne tajne, akcionar može izvršiti uvid u podatke iz
od strane akcionara javnosti ili trećim licima smatraće se nezakonitim otkrivanjem poslovne tajne u smislu zakona kojim se uređuje zaštita poslovne tajne.
Odredbe shodno se primenjuju i na društvo s ograničenom odgovornošću.
Mandat direktora prestaje istekom perioda na koji je imenovan.
Ako direktor u toku trajanja mandata prestane da ispunjava uslove da bude direktor društva, smatra se da mu je prestao mandat danom prestanka ispunjenosti tih uslova.
Mandat direktora prestaje ako skupština ne usvoji godišnje finansijske izveštaje društva na redovnoj sednici skupštine.
Ako statutom nije drugačije određeno, imenovanje direktora po prestanku mandata vrši se na prvoj narednoj sednici skupštine, do kada direktor kome je prestao mandat nastavlja da obavlja svoju dužnost, ako njegovo mesto nije popunjeno kooptacijom.
Direktor može u svako doba preostalim direktorima dati ostavku pisanim putem.
U društvima koja imaju samo jednog direktora, direktor daje ostavku predsedniku skupštine ili akcionaru društva koji poseduje najveći broj akcija sa pravom glasa.
Ostavka proizvodi dejstvo u odnosu na društvo danom podnošenja, osim ako u njoj nije naveden neki kasniji datum.
Ostavka direktora i brisanje direktora iz registra registruje se u skladu sa zakonom o registraciji.
Ako je jedini direktor društva dao ostavku, u obavezi je da nastavi da preduzima poslove koji ne trpe odlaganje do imenovanja novog direktora ali ne duže od 30 dana od dana registracije te ostavke u skladu sa zakonom o registraciji.
Ako je društvo ostalo bez direktora, a novi direktor ne bude registrovan u registru privrednih subjekata u daljem roku od 30 dana, akcionar ili drugo zainteresovano lice može tražiti da sud u vanparničnom postupku postavi privremenog zastupnika društva.
izračunava iznose dividendi koji u skladu sa ovim zakonom, statutom i odlukom skupštine pripadaju pojedinim klasama akcionara, određuje dan i postupak njihove isplate, a određuje i način njihove isplate u okviru ovlašćenja koja su mu data statutom ili odlukom skupštine;
13)
donosi odluku o raspodeli međudividendi akcionarima, u slučaju iz
predlaže skupštini politiku naknada direktora, ako nije utvrđena statutom, i predlaže ugovore o radu, odnosno ugovore o angažovanju direktora po drugom osnovu;
15)
izvršava odluke skupštine;
16)
vrši druge poslove i donosi odluke u skladu sa ovim zakonom, statutom i odlukama skupštine.
Pitanja iz nadležnosti odbora direktora:
1)
ne mogu se preneti na izvršne direktore društva;
2)
mogu se preneti u nadležnost skupštine samo odlukom odbora direktora, ako statutom nije drugačije određeno.
Ako društvo ima odbor direktora, direktori biraju jednog od direktora za predsednika odbora.
U javnom akcionarskom društvu predsednik odbora direktora mora biti jedan od neizvršnih direktora.
Predsednik odbora direktora saziva i predsedava sednicama odbora, predlaže dnevni red i odgovoran je za vođenje zapisnika sa sednica odbora.
Odbor direktora može da razreši i izabere novog predsednika odbora u bilo koje vreme, bez navođenja razloga.
U slučaju odsutnosti predsednika odbora, svaki od direktora može sazvati sednicu odbora, a većinom glasova prisutnih direktora bira se jedan od direktora za predsedavajućeg na početku sednice, koji u javnom akcionarskom društvu mora biti neizvršni direktor.
U javnom akcionarskom društvu, predsednik odbora direktora zastupa društvo u odnosu sa izvršnim direktorima na način određen statutom, odlukom skupštine ili jednoglasnom odlukom neizvršnih direktora.
Predsednik odbora direktora registruje se u skladu sa zakonom o registraciji.
Statutom se može urediti način rada odbora direktora, a odbor direktora može doneti i poslovnik o svom radu koji mora biti u skladu sa ovim zakonom i statutom (u daljem tekstu: poslovnik o radu odbora direktora).
Odbor direktora javnog akcionarskog društva mora na prvoj sednici doneti poslovnik o radu odbora direktora.
Odbor direktora javnog akcionarskog društva održava najmanje četiri sednice godišnje.
Ako predsednik odbora direktora ne sazove sednicu odbora na pisani zahtev bilo kog direktora tako da ta sednica bude održana u roku od 30 dana od dana podnošenja tog zahteva, sednicu može sazvati i taj direktor uz navođenje razloga za sazivanje sednice i predlog dnevnog reda.
Pisani poziv za sednicu odbora direktora sa navođenjem dnevnog reda i materijalima za sednicu dostavlja se svim direktorima u roku predviđenom statutom ili poslovnikom o radu odbora direktora, a ako taj rok nije određen poziv se dostavlja najkasnije osam dana pre dana sednice, osim ako se svi direktori ne saglase drugačije.
Odluke donete na sednici odbora direktora koja nije sazvana u skladu sa ovim zakonom, statutom ili poslovnikom odbora direktora nisu punovažne, osim ako se svi direktori ne saglase drugačije.
Kvorum za rad sednice odbora direktora jeste većina od ukupnog broja direktora, ako statutom ili poslovnikom o radu odbora direktora nije određen veći broj.
Sednice odbora direktora mogu se održati i pisanim ili elektronskim putem, telefonom, telegrafom, telefaksom ili upotrebom drugih sredstava audio-vizuelne komunikacije, pod uslovom da se tome ne protivi nijedan direktor u pisanoj formi, ako statutom ili poslovnikom o radu odbora direktora nije drugačije određeno.
Odsutni direktori mogu glasati i pisanim putem, kada se za potrebe kvoruma smatra da su prisustvovali sednici, ako statutom ili poslovnikom o radu odbora direktora nije drugačije određeno.
Sednicama odbora direktora osim direktora mogu prisustvovati i članovi komisija odbora direktora, ako su na dnevnom redu pitanja iz nadležnosti određene komisije.
Sednici odbora direktora na kojoj se raspravlja o finansijskim izveštajima društva obavezno prisustvuje revizor društva.
Sednicama odbora direktora mogu, po pozivu predsednika odbora direktora, prisustvovati i druga stručna lica ako su potrebna za raspravljanje po pojedinim pitanjima na dnevnom redu.
Odbor direktora odluke donosi većinom glasova prisutnih direktora, osim ako je statutom ili poslovnikom o radu određena veća većina.
Ako su glasovi direktora pri odlučivanju jednako podeljeni, odlučujući je glas predsednika odbora direktora, ako statutom ili poslovnikom o radu nije drugačije određeno.
Na sednicama odbora direktora vodi se zapisnik, koji sadrži naročito mesto i vreme održavanja sednice, dnevni red, spisak prisutnih i odsutnih direktora, bitan sadržaj rasprave po svakom pitanju dnevnog reda, rezultat glasanja i donete odluke, kao i eventualna izdvojena mišljenja pojedinih direktora.
Zapisnik potpisuje predsednik odbora, odnosno direktor koji je u njegovom odsustvu predsedavao sednicom i dostavlja se svakom direktoru.
Predsednik odbora direktora dužan je da zapisnik sa sednice dostavi svim direktorima u roku od osam dana od dana održane sednice, osim ako je statutom ili poslovnikom o radu odbora direktora određen drugi rok.
Nepostupanje po odredbama ovog člana o vođenju, potpisivanju i dostavljanju zapisnika sa sednica odbora direktora ne utiče na punovažnost donetih odluka.
Odbor direktora može obrazovati komisije koje mu pomažu u radu, a naročito radi pripremanja odluka koje donosi, odnosno nadzora nad sprovođenjem određenih odluka ili radi obavljanja određenih stručnih poslova za potrebe odbora direktora.
Članovi komisija mogu biti direktori i druga fizička lica koja imaju odgovarajuća znanja i radna iskustva od značaja za rad komisije.
Komisije ne mogu odlučivati o pitanjima iz nadležnosti odbora direktora.
Komisije su dužne da o svom radu redovno izveštavaju odbor direktora, u skladu sa odlukom o njihovom obrazovanju.
, u javnom akcionarskom društvu u komisiji za reviziju, komisiji za imenovanja i komisiji za naknade većinu članova moraju činiti neizvršni direktori.
U javnom akcionarskom društvu predsednik komisije za reviziju mora biti nezavisni direktor.
Najmanje jedan član komisije za reviziju mora biti lice koje je ovlašćeni revizor u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo i revizija ili koje ima odgovarajuća znanja i radno iskustvo u oblasti finansija i računovodstva, a koje je nezavisno od društva u smislu
Lice koje je zaposleno ili na drugi način angažovano u pravnom licu koje vrši reviziju finansijskih izveštaja društva ne može biti član komisije za reviziju.
U slučaju javnog akcionarskog društva, ako nijedan od neizvršnih direktora društva ne ispunjava uslove iz
priprema, predlaže i proverava sprovođenje računovodstvenih politika i politika upravljanja rizicima;
2)
daje predlog odboru direktora za imenovanje i razrešenje lica nadležnih za obavljanje funkcije unutrašnjeg nadzora u društvu;
3)
vrši nadzor nad radom unutrašnjeg nadzora u društvu;
4)
ispituje primenu računovodstvenih standarda u pripremi finansijskih izveštaja i ocenjuje sadržinu finansijskih izveštaja;
5)
ispituje ispunjenost uslova za izradu konsolidovanih finansijskih izveštaja društva;
6)
sprovodi postupak izbora revizora društva i predlaže kandidata za revizora društva, sa mišljenjem o njegovoj stručnosti i nezavisnosti u odnosu na društvo;
7)
daje mišljenje o predlogu ugovora sa revizorom društva i u slučaju potrebe daje obrazloženi predlog za otkaz ugovora sa revizorom društva;
8)
vrši nadzor nad postupkom revizije, uključujući i određivanje ključnih pitanja koja treba da budu predmet revizije i proveru nezavisnosti i objektivnosti revizora;
9)
obavlja i druge poslove iz domena revizije koje joj poveri odbor direktora.
Komisija za reviziju sastavlja i odboru direktora podnosi izveštaje o pitanjima iz
najmanje jedanput godišnje, osim ako statutom ili odlukom odbora direktora nije određeno da se svi ili pojedini izveštaji sastavljaju i podnose u kraćim vremenskim intervalima.
daje predlog kandidata za direktora, sa svojim mišljenjem i preporukom za imenovanje;
2)
predlaže uslove koje treba da ispunjava kandidat za direktora i postupak imenovanja direktora;
3)
najmanje jedanput godišnje sastavlja izveštaj o primerenosti sastava odbora direktora i broja direktora i daje preporuke s tim u vezi;
4)
razmatra kadrovsku politiku društva u izboru lica na rukovodeća mesta u društvu i obavlja druge poslove u vezi sa kadrovskom politikom društva koje joj poveri odbor direktora.
Odbor direktora je dužan da u dnevni red prve naredne sednice skupštine uvrsti razmatranje predloga i izveštaja iz .
priprema nacrt odluke o politici naknada izvršnim direktorima;
2)
daje predlog o iznosu i strukturi naknade za svakog pojedinog izvršnog direktora, kao i predlog naknade revizoru društva;
3)
najmanje jednom godišnje sastavlja izveštaj za skupštinu društva o oceni iznosa i strukture naknada za svakog direktora;
4)
daje preporuke izvršnim direktorima o iznosu i strukturi naknada licima na rukovodećim mestima u društvu i obavlja druge poslove u vezi sa politikom naknada društva koje joj poveri odbor direktora.
Odbor direktora je dužan da u dnevni red prve naredne sednice skupštine uvrsti razmatranje predloga i izveštaja iz .
Komisije odbora direktora donose odluke većinom glasova od ukupnog broja članova.
U slučaju jednake podele glasova, glas predsednika komisije je odlučujući.
Samo članovi komisije mogu prisustvovati sednicama komisije, kao i stručna lica koja su jednoglasno pozvana od strane članova komisije da prisustvuju pojedinoj sednici ako je njihovo prisustvo potrebno za raspravljanje pojedinih tačaka dnevnog reda.
, ako direktor nije bio prisutan na sednici odbora direktora na kojoj je odluka doneta, niti je za nju glasao na drugi način, smatra se da je glasao za tu odluku u pogledu postojanja odgovornosti za štetu ako se toj odluci nije pisanim putem usprotivio u roku od osam dana po saznanju za njeno donošenje.
Zahtev društva za naknadu štete u skladu sa ovim članom zastareva u roku od tri godine računajući od dana nastupanja štete.
Društvo se ne može odreći zahteva za naknadu štete, osim u skladu sa odlukom skupštine koja se donosi tročetvrtinskom većinom glasova prisutnih akcionara, ali se ta odluka ne može doneti ako joj se usprotive akcionari koji poseduju ili predstavljaju najmanje 10% osnovnog kapitala društva.
Ako statutom ili odlukom odbora direktora nije drugačije određeno, izvršni direktori su dužni da pisanim putem izveštavaju odbor direktora o:
1)
planiranoj poslovnoj politici i drugim načelnim pitanjima koja se odnose na postojeće i buduće vođenje poslova, kao i o odstupanjima od postojećih planova i projekcija uz navođenje razloga za to, najmanje jedanput godišnje, osim ako promenjene okolnosti ne nalažu vanredni izveštaj;
2)
rentabilnosti poslovanja društva, za sednicu odbora direktora na kojoj se raspravlja o finansijskim izveštajima društva;
3)
poslovanju, prihodima i finansijskom stanju društva, na kvartalnom nivou;
4)
poslovima i poslovnim događajima koji su u toku ili su očekivani, a koji bi mogli biti od većeg značaja za poslovanje i likvidnost društva, kao i na rentabilnost njegovog poslovanja, uvek kada takve okolnosti nastupe ili se očekuje da će nastupiti;
5)
drugim pitanjima u vezi sa njihovim radom za koja je odbor direktora ili bilo koji direktor zahtevao posebne izveštaje.
Predsednik odbora direktora dužan je da preostale direktore obavesti o primljenim ili traženim izveštajima izvršnih direktora odmah kada to bude praktično moguće, a najkasnije na prvoj narednoj sednici odbora direktora.
Svaki direktor ima pravo uvida u dostavljene izveštaje iz