nadzorni odbor, ako je upravljanje društvom dvodomno.
Osnivačkim aktom može se predvideti da skupštinu može sazvati i član društva ili neko drugo lice.
Sednica skupštine obavezno se saziva kada to u pisanom obliku zahtevaju članovi društva koji imaju ili zastupaju najmanje 10% glasova, ako osnivačkim aktom nije određeno da to pravo imaju i članovi koji zajedno imaju ili zastupaju manji procenat glasova.
Ako direktor, odnosno nadzorni odbor ne sazove sednicu skupštine u roku od tri dana od dana prijema zahteva iz
, tako da dan održavanja sednice bude najkasnije 15 dana od dana prijema zahteva, podnosioci tog zahteva mogu sami sazvati sednicu skupštine u roku od osam dana od dana isteka tog roka za održavanje sednice skupštine.
Sednica skupštine saziva se pisanim pozivom upućenim svakom članu društva na adresu člana društva iz evidencije podataka o članovima društva, a poziv se smatra dostavljenim danom slanja preporučene pošiljke poštom, osim ako je drugačiji način pozivanja određen osnivačkim aktom ili se sa drugačijim načinom pozivanja član društva pisanim putem saglasio.
Poziv za sednicu dostavlja se svakom članu društva najkasnije osam dana pre dana održavanja sednice skupštine, osim ako je drugi rok predviđen osnivačkim aktom.
Poziv za sednicu sadrži naročito:
1)
dan slanja poziva;
2)
vreme i mesto održavanja sednice;
3)
predlog dnevnog reda sednice, sa jasnom naznakom o kojim tačkama dnevnog reda se predlaže da skupština donese odluku;
ovog zakona o materijalima za redovnu i vanrednu sednicu skupštine akcionarskog društva primenjuju se i na materijale za redovnu i vanrednu sednicu skupštine društva s ograničenom odgovornošću.
Na sednici se može raspravljati i odlučivati o pitanjima na dnevnom redu, a o drugim pitanjima samo ako svi članovi prisustvuju sednici i ako se nijedan član tome ne protivi, osim ako je osnivačkim aktom drugačije određeno.
Jedan ili više članova društva koji poseduju ili zastupaju najmanje 5% udela u osnovnom kapitalu društva mogu putem pisanog obaveštenja društvu staviti dodatne tačke na dnevni red sednice, osim ako je osnivačkim aktom ovo pravo dato i članovima koji poseduju ili zastupaju i manji procenat udela u osnovnom kapitalu društva.
Član društva ima pravo da putem pisanog punomoćja ovlasti određeno lice da u njegovo ime učestvuje u radu skupštine društva, uključujući i pravo da u njegovo ime glasa (punomoćje za glasanje).
Kvorum za sednicu skupštine čini obična većina od ukupnog broja glasova članova društva, ako osnivačkim aktom nije određen veći broj glasova.
Ako se sednica skupštine nije mogla održati zbog nedostatka kvoruma, ponovo se saziva sa istim predloženim dnevnim redom najranije deset dana a najkasnije 30 dana od dana kada je sednica trebalo da bude održana (ponovljena sednica).
Kvorum za održavanje ponovljene sednice čini 1/3 od ukupnog broja glasova članova društva, ako osnivačkim aktom nije određen veći broj glasova.
Svaka odluka skupštine društva unosi se u zapisnik koji vodi predsednik skupštine, odnosno zapisničar ako ga imenuje predsednik skupštine.
Predsednik skupštine je odgovoran za uredno sačinjavanje zapisnika.
Zapisnik sadrži:
1)
mesto i dan održavanja sednice;
2)
ime lica koje je vodilo zapisnik;
3)
sažeti prikaz rasprave po svakoj tački dnevnog reda;
4)
rezultat glasanja po svakoj tački dnevnog reda po kojoj je skupština odlučivala, kao i način glasanja svakog prisutnog člana društva;
5)
druge elemente, u skladu sa osnivačkim aktom.
Sastavni deo zapisnika čini spisak lica koja su učestvovala u radu sednice skupštine.
Zapisnik potpisuju predsednik skupštine, zapisničar ako je određen, kao i sva lica koja su učestvovala u njenom radu, osim ako je osnivačkim aktom ili poslovnikom skupštine drugačije određeno.
Ako lice koje je učestvovalo u radu sednice ima primedbe na zapisnik ili odbije da potpiše zapisnik, lice koje vodi zapisnik će to konstatovati u zapisniku uz navođenje razloga za to odbijanje, s tim da lice koje ima primedbu može tu primedbu i samo uneti u zapisnik prilikom potpisivanja.
Nepostupanje u skladu sa odredbama ovog člana nema uticaja na punovažnost odluka donetih na sednici skupštine, ako se rezultat glasanja i sadržina tih odluka na drugi način može utvrditi.
Skupština donosi odluke običnom većinom glasova prisutnih članova koji imaju pravo glasa po određenom pitanju, osim ako je zakonom ili osnivačkim aktom za pojedina pitanja određen veći broj glasova.
Skupština odlučuje većinom od dve trećine od ukupnog broja glasova svih članova društva o:
1)
povećanju ili smanjenju osnovnog kapitala;
2)
statusnim promenama i promenama pravne forme;
3)
donošenju odluke o likvidaciji društva ili podnošenju predloga za pokretanje stečaja;
4)
raspodeli dobiti i načinu pokrića gubitka;
5)
sticanju sopstvenih udela društva;
6)
sticanju rezervisanih sopstvenih udela društva.
Osnivačkim aktom može se predvideti i druga većina za donošenje odluka iz
jedini član društva u funkciji skupštine, u jednočlanom društvu;
2)
oba člana društva u dvočlanom društvu sa jednakim udelima članova, odnosno jednakim pravom glasa članova;
3)
u slučaju ponovljene sednice u dvočlanom društvu sa jednakim udelima članova, odnosno jednakim pravom glasa članova, oba člana društva ako su prisutna, odnosno član koji je prisutan.
Sednice skupštine mogu se održavati korišćenjem konferencijske veze ili druge audio i vizuelne komunikacijske opreme, tako da sva lica koja učestvuju u radu sednice mogu da međusobno istovremeno komuniciraju.
Smatra se da su lica koja na ovaj način učestvuju u radu sednice lično prisutna.
Član društva može glasati i pisanim putem, osim ako je osnivačkim aktom ili poslovnikom skupštine drugačije određeno i u tom slučaju, za potrebe izračunavanja kvoruma, smatra se da taj član društva prisustvuje sednici.
Svaka odluka može se doneti i van sednice, ako je potpišu svi članovi društva sa pravom glasa po tom pitanju.
u drugim slučajevima određenim ovim zakonom ili osnivačkim aktom.
Član društva ne može glasati u skupštini ni kada se odlučuje o pitanjima iz ako se odluke odnose na lica koja su povezana sa tim članom društva u smislu
Sednicama skupštine dužni su da prisustvuju direktori i članovi nadzornog odbora, ako je upravljanje društvom dvodomno, ako ih blagovremeno pozove predsednik skupštine ili bilo ko od članova društva ili ako je tako određeno osnivačkim aktom.