Ortačko društvo je društvo dva ili više ortaka koji su neograničeno solidarno odgovorni celokupnom svojom imovinom za obaveze društva.
Ako ugovor o osnivanju društva ili drugi ugovor između ortaka sadrži odredbu o ograničenju odgovornosti ortaka prema trećim licima, ta odredba nema pravno dejstvo.
Prenosilac udela i sticalac udela odgovaraju neograničeno solidarno za sve obaveze prenosioca udela, koje proističu iz udela ili su u vezi sa udelom, prema društvu na dan registracije prenosa udela u skladu sa zakonom o registraciji, osim ako se svi ortaci ne sporazumeju drugačije.
, ako je ugovorom o osnivanju ili ugovorom ortaka određeno da su jedan ili više ortaka ovlašćeni za poslovođenje, ostali ortaci nemaju ovlašćenje za poslovođenje.
Ako ovlašćenje za poslovođenje ima više ortaka, svaki ortak je ovlašćen da postupa samostalno, ali se drugi ortak ovlašćen za poslovođenje može usprotiviti preduzimanju određene radnje u kom slučaju ta radnja ne može biti preduzeta.
Ako je ugovorom o osnivanju određeno da ortaci ovlašćeni za poslovođenje postupaju zajedno:
1)
za preduzimanje svake radnje potrebna je saglasnost svih ortaka ovlašćenih za poslovođenje, osim ako bi nepreduzimanje radnje usled nedostupnosti nekog od ortaka moglo prouzrokovati štetu društvu;
2)
svaki ortak je dužan da postupa po instrukcijama svakog od ostalih ortaka ovlašćenih za poslovođenje.
, ako ortak smatra da instrukcije drugog ortaka nisu primerene, o tome obaveštava sve ortake ovlašćene za poslovođenje radi zajedničkog odlučivanja, osim ako bi odlaganje radnje prouzrokovalo štetu društvu, kada može postupati samostalno, o čemu je dužan da bez odlaganja obavesti sve ostale ortake ovlašćene za poslovođenje.
Ortak ovlašćen na poslovođenje može preneti svoje ovlašćenje na poslovođenje na treće lice ili drugog ortaka, ako se sa tim saglase svi ortaci društva.
Ortak koji prenese ovlašćenje na poslovođenje na treće lice odgovara za radnje tog lica u vršenju poslovođenja kao da ih je sam preduzeo.
, ortak pisanim putem blagovremeno obaveštava sve ostale ortake društva o nameri da otkaže ovlašćenje za poslovođenje, kako bi omogućio ostalim ortacima da preduzmu ili organizuju preduzimanje radnji iz redovnog poslovanja društva.
Ako ortak otkaže ovlašćenje za poslovođenje suprotno , dužan je da društvu nadoknadi time prouzrokovanu štetu.
Ovlašćenje za poslovođenje ortaka može se oduzeti odlukom nadležnog suda po tužbi društva ili svakog od ortaka ako se utvrdi da za to postoje opravdani razlozi, a naročito:
1)
nesposobnost ortaka da pravilno vodi poslove društva;
Ortak ima pravo na naknadu od društva svih troškova koje je imao u vezi sa poslovanjem ortačkog društva, a koji su s obzirom na okolnosti slučaja bili neophodni.
na zahtev drugog ortaka društva pruži informacije o poslovanju društva; i
3)
preda finansijske izveštaje i drugu dokumentaciju na uvid svim ortacima.
Ortak ima pravo da se lično informiše o stanju i poslovanju društva, kao i na pristup i kopiranje poslovnih knjiga i druge dokumentacije društva, o svom trošku.
Na ostvarivanje prava ortaka na pristup i kopiranje knjiga i druge dokumentacije društva sudskim putem shodno se primenjuju odredbe ovog zakona o ostvarivanju prava na informisanje člana društva s ograničenom odgovornošću.
ako je ostalim ortacima pri stupanju ortaka u društvo bilo poznato da taj ortak ima svojstvo člana u konkurentskom društvu ili drugi pravni odnos sa konkurentskim društvom, a pristupanje društvu mu nije bilo uslovljeno prestankom svojstva člana u konkurentskom društvu, odnosno prestankom drugog pravnog odnosa sa konkurentskim društvom.
Ortaci odluke donose jednoglasno, ako ugovorom o osnivanju nije drugačije određeno.
Ako je ugovorom o osnivanju određeno da se određene ili sve odluke donose većinom glasova, svaki ortak ima jedan glas, ako ugovorom o osnivanju nije drugačije određeno.
Za donošenje odluke o pitanjima koja su izvan redovne delatnosti društva, kao i odluke o prijemu novog ortaka u društvo neophodna je saglasnost svih ortaka.
, ortak pisanim putem blagovremeno obaveštava sve ostale ortake društva o nameri da otkaže ovlašćenje za zastupanje, kako bi omogućio ostalim ortacima da preuzmu poslove zastupanja društva.
Ako ortak otkaže ovlašćenje za zastupanje suprotno , dužan je da društvu nadoknadi time prouzrokovanu štetu.
Ovlašćenje za zastupanje može se oduzeti odlukom nadležnog suda po tužbi društva ili svakog od ortaka ako se utvrdi da za to postoje opravdani razlozi, kojima se naročito smatra:
Ortak koji je ovlašćen za zastupanje ne može izdati punomoćje za zastupanje niti zastupati društvo u sporu u kojem je suprotna strana, a u slučaju da društvo nema drugog ortaka koji je ovlašćen za zastupanje to punomoćje izdaju svi preostali ortaci zajednički.
Lice koje posle osnivanja društva stekne svojstvo ortaka odgovara za obaveze društva kao i postojeći ortaci, uključujući i obaveze nastale pre njegovog pristupanja društvu.
Odredbe ugovora o osnivanju koje su u suprotnosti sa
postoji ako ortaci ne mogu da vode poslove društva zbog međusobnog neslaganja ili ako iz drugih razloga nije moguće da društvo nastavi poslovanje u skladu sa ovim zakonom, odnosno ugovorom o osnivanju.
Ništav je sporazum kojim se isključuje ili ograničava pravo ortaka na podnošenje tužbe iz
U slučaju smrti ortaka, udeo ortaka se ne nasleđuje već se raspoređuje srazmerno na preostale ortake, ako ugovorom o osnivanju nije određeno da društvo nastavlja da posluje sa naslednicima preminulog ortaka.
Ako je ugovorom o osnivanju određeno da društvo nastavlja da posluje sa naslednicima preminulog ortaka, a naslednici se sa time ne saglase, udeo ortaka se raspoređuje srazmerno na preostale ortake.
Ako je ugovorom o osnivanju određeno da društvo nastavlja da posluje sa naslednicima preminulog ortaka, naslednici mogu u roku od 30 dana od dana pravnosnažnog okončanja ostavinskog postupka da zahtevaju od društva da stupe na mesto preminulog ortaka.
Naslednici ortaka koji ne stupe na mesto preminulog ortaka, u slučaju iz , imaju pravo na isplatu naknade za udeo srazmerno svom naslednom delu, u skladu sa odredbama
Ako je ugovorom o osnivanju određeno da društvo nastavlja da posluje sa naslednicima preminulog ortaka, naslednici se sa time mogu saglasiti tako da stupe na mesto preminulog ortaka ili da zahtevaju da ortačko društvo promeni pravnu formu u komanditno društvo, a da oni steknu status komanditora.
Ako naslednici zahtevaju da ortačko društvo promeni pravnu formu u komanditno društvo u skladu sa
, a preostali ortaci društva to odbiju, naslednici stupaju na mesto preminulog ortaka i mogu istupiti iz društva u skladu sa odredbama ovog zakona o istupanju ortaka.
, oni odgovaraju za do tada nastale obaveze društva po propisima koji uređuju odgovornost naslednika za dugove ostavioca.
Ugovorom o osnivanju može se ugovoriti visina udela u dobiti za komanditore, u slučaju nastavljanja društva sa naslednicima i promene pravne forme društva u komanditno društvo, koja može biti različita od visine udela u dobiti koju je ostavilac imao kao ortak.
Udeo ortaka koji istupi iz društva raspoređuje se srazmerno na preostale ortake, ako ugovorom o osnivanju nije drugačije određeno.
Društvo je u obavezi da u roku od šest meseci od dana istupanja, osim ako je drugi rok određen ugovorom o osnivanju, isplati ortaku koji istupa iz društva u novcu ono što bi on primio u slučaju likvidacije društva na dan istupanja, ne uzimajući u obzir tekuće i nezavršene poslove.
Ako je vrednost imovine društva na dan istupanja nedovoljna za pokriće obaveza društva, ortak koji istupa iz društva je u obavezi da isplati društvu deo nepokrivenog iznosa srazmerno svom udelu u društvu u roku od šest meseci, ako ugovorom o osnivanju nije određen drugi rok.
Solidarna odgovornost ortaka koji istupa iz društva za obaveze društva nastale do dana istupanja prestaje po isteku perioda od pet godina od dana istupanja, ako ugovorom o osnivanju nije određen duži period.
Ortak koji istupa iz društva učestvuje u dobiti i gubitku iz poslova koji u vreme njegovog istupanja još nisu bili završeni, ako ugovorom o osnivanju nije drugačije određeno.
Ortak koji je istupio iz društva može na kraju svake poslovne godine zahtevati da se napravi obračun o poslovima završenim u toj godini, da mu se isplati ono što mu iz toga pripada i da mu se podnese izveštaj o stanju poslova koji još nisu završeni.
Poverilac koji ima dospelo potraživanje prema ortaku po osnovu izvršne isprave u skladu sa zakonom kojim se uređuje izvršenje i obezbeđenje, ima pravo da u pisanoj formi zahteva od društva da mu isplati u novcu ono što bi ortak primio u slučaju likvidacije društva, ali samo do visine svog potraživanja.
Društvo je dužno da bez odlaganja obavesti ortaku o prijemu zahteva iz
društvo ne izvrši isplatu poveriocu ortaka, poverilac ortaka može zahtevati namirenje svog potraživanja na imovini društva do visine onoga što bi ortak primio u slučaju likvidacije društva, u skladu sa zakonom kojim se uređuje izvršenje i obezbeđenje.