Društvo s ograničenom odgovornošću je društvo u kome jedan ili više članova društva imaju udele u osnovnom kapitalu društva, s tim da članovi društva ne odgovaraju za obaveze društva osim u slučajevima predviđenim
Članovi društva s ograničenom odgovornošću svoje međusobne odnose u društvu, kao i odnose sa društvom, uređuju slobodno, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.
Osnivački akt društva s ograničenom odgovornošću menja se običnom većinom glasova svih članova društva, ako osnivačkim aktom nije predviđena veća većina.
Odluka o izmenama osnivačkog akta kojom se umanjuju prava nekog člana društva može biti doneta samo uz saglasnost tog člana, a naročito u slučaju:
1)
ukidanja ili ograničavanja prava prečeg upisa ili prava preče kupovine udela;
2)
izmene većine potrebne za odlučivanje u skupštini;
3)
uvođenja ili povećanja obaveze dodatnih uplata;
4)
izmene pravila o povlačenju i poništenju udela;
5)
izmene pravila o isključenju člana društva;
6)
izmene pravila o imenovanju direktora, kao i članova nadzornog odbora ako je upravljanje društvom dvodomno, kojim se menjaju prava člana društva na predlaganje određenog broja tih lica.
Društvo je dužno da vodi evidenciju o adresi koju svaki od članova, svaki od suvlasnika udela i zajednički punomoćnik suvlasnika udela odredi kao svoju adresu za prijem pošte od društva i o kojoj obavesti društvo, s tim da ta lica mogu kao svoju adresu za prijem pošte označiti adresu za prijem elektronske pošte (evidencija podataka o članovima društva).
za tačnost i blagovremenost unosa u evidenciju podataka o članovima društva, a o izvršenom unosu ili stanju te evidencije izdaje potvrdu na zahtev tog lica.
dužno je da o svojoj adresi za prijem pošte, kao i o svakoj promeni te adrese, obavesti društvo bez odlaganja, a najkasnije u roku od osam dana od dana nastupanja promene.
vrši se na adresu iz evidencije podataka o članovima društva, a dostavljanje se smatra izvršenim danom slanja preporučene pošiljke na tu adresu, odnosno danom slanja elektronske pošte.
Osnovni kapital društva iznosi najmanje 100 dinara, osim ako je posebnim zakonom predviđen veći iznos osnovnog kapitala za društva koja obavljaju određene delatnosti.
novim ulozima postojećih članova ili člana koji pristupa društvu;
2)
pretvaranjem rezervi ili dobiti društva u osnovni kapital;
3)
pretvaranjem (konverzijom) potraživanja prema društvu u osnovni kapital;
4)
statusnim promenama koje imaju za posledicu povećanje osnovnog kapitala;
5)
pretvaranjem (konverzijom) dodatnih uplata u osnovni kapital.
Osnovni kapital povećava se na osnovu odluke skupštine.
Odluka skupštine o povećanju osnovnog kapitala može se doneti i pre potpune uplate, odnosno unosa uloga postojećih članova društva, pod uslovom da član koji pristupa istovremeno sa pristupanjem uplati, odnosno unese svoj ulog u celosti.
Članovi društva imaju pravo prečeg upisa udela prilikom povećanja osnovnog kapitala novim ulozima u srazmeri sa svojim udelima, osim ako je osnivačkim aktom drugačije određeno.
Odredbe ovog zakona o povećanju osnovnog kapitala akcionarskog društva shodno se primenjuju i na povećanje osnovnog kapitala društva s ograničenom odgovornošću, osim u slučaju iz
u slučaju poništenja rezervisanog sopstvenog udela;
5)
u slučaju statusnih promena.
Odluku o smanjenju osnovnog kapitala donosi skupština većinom od dve trećine od ukupnog broja glasova svih članova društva, osim ako osnivačkim aktom nije predviđena drugačija većina, ali ne manja od obične većine od ukupnog broja glasova članova društva koji imaju pravo glasa po određenom pitanju.
obavezno sadrži poziv poveriocima da prijave svoja potraživanja radi obezbeđenja tih potraživanja, ako se smanjenje osnovnog kapitala vrši uz primenu odredaba
Društvo je dužno da poveriocima koji su poznati društvu, a čija pojedinačna potraživanja iznose najmanje 2.000.000 dinara u protivvrednosti bilo koje valute po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan registracije odluke o smanjenju osnovnog kapitala u skladu sa
uputi i pisano obaveštenje o toj odluci, najkasnije 30 dana po sprovedenoj registraciji te odluke.
Poverioci čija su potraživanja, nezavisno od datuma dospeća, nastala pre isteka roka od 30 dana od dana objave odluke o smanjenju osnovnog kapitala društva, mogu pisanim putem tražiti od društva obezbeđenje tih potraživanja do isteka perioda objave odluke iz
, niti im društvo izmiri ta potraživanja, mogu u daljem roku od mesec dana protiv društva podneti tužbu nadležnom sudu radi ustanovljavanja obezbeđenja svojih potraživanja, ako je izmirenje njihovih potraživanja ugroženo predmetnim smanjenjem osnovnog kapitala, o čemu su, u tom roku, dužni da pisanim putem obaveste društvo.
poverioci čija potraživanja spadaju u prvi ili drugi isplatni red u smislu zakona kojim se uređuje stečaj;
2)
poverioci čije je potraživanje obezbeđeno.
U slučaju smanjenja osnovnog kapitala društvo može vršiti plaćanja članovima samo po isteku roka od 30 dana od dana registracije smanjenja osnovnog kapitala u skladu sa zakonom o registraciji.
o zaštiti poverilaca ne primenjuju se u slučaju kada se:
1)
poništavaju sopstveni udeli koje je društvo besteretno steklo i za koje su ulozi u potpunosti uplaćeni, odnosno uneti;
2)
udeo člana, koji je u potpunosti uplatio, odnosno uneo svoj ulog, povlači i poništava isplatom na teret sredstava rezervi koje se mogu koristiti za te namene, pri čemu je društvo u obavezi da poštuje
može se vršiti samo ako društvo, prema objavljenom godišnjem finansijskom izveštaju za godinu koja prethodi godini u kojoj se odluka donosi, ne raspolaže neraspoređenom dobiti i rezervama koje se mogu koristiti za te namene, i to u iznosu koji ne može biti veći od iznosa gubitaka koji se pokrivaju.
Član društva stiče udeo u društvu srazmerno vrednosti njegovog uloga u ukupnom osnovnom kapitalu društva, osim ako je osnivačkim aktom pri osnivanju društva ili jednoglasnom odlukom skupštine određeno drugačije.
Član društva može imati samo jedan udeo u društvu.
Ako član društva stekne više udela, ti udeli se spajaju i zajedno čine jedan udeo.
Društvo ne može, neposredno ili posredno, pružati finansijsku podršku bilo koje vrste svojim članovima, zaposlenima ili trećim licima za sticanje udela u društvu, a naročito davati zajmove, garancije, jemstva, obezbeđenja i slično.
Društvo može povući i poništiti udeo člana društva samo u slučajevima i na način izričito predviđen osnivačkim aktom, koji je važio na dan kada je član društva čiji se udeo povlači i poništava stekao taj udeo.
Društvo može povući i poništiti udeo člana društva i ako nije ispunjen
, ako je izmenom osnivačkog akta za koju je glasao taj član društva to predviđeno.
Odluku o povlačenju i poništenju udela člana društva donosi skupština.
Odluka o povlačenju i poništenju udela člana društva sadrži:
1)
osnov povlačenja i poništenja;
2)
činjenice iz kojih proizlazi da su ostvareni uslovi za donošenje odluke o povlačenju i poništenju udela;
3)
iznos i rok za isplatu naknade za udeo članu društva čiji se udeo povlači i poništava, koji ne može biti duži od dve godine;
4)
dejstvo poništenja udela na osnovni kapital društva.
Prilikom povlačenja i poništenja udela sprovodi se postupak smanjenja osnovnog kapitala društva, u kome nije potrebno donositi posebnu odluku o smanjenju kapitala.
Sopstvenim udelom društva u smislu ovog zakona smatra se udeo ili deo udela koji društvo stekne od svog člana.
Društvo može sticati sopstvene udele na osnovu odluke skupštine:
1)
besteretnim pravnim poslom;
2)
po osnovu isključenja člana društva;
3)
otkupom udela ili dela udela od člana društva;
4)
prinudnim otkupom udela preminulog člana, ako je to pravo društva predviđeno osnivačkim aktom;
5)
po osnovu statusne promene, u skladu sa ovim zakonom.
Društvo može sticati sopstveni udeo samo ako je udeo koji stiče u celosti uplaćen, osim u slučaju iz , kada društvo može steći udeo koji nije u celosti uplaćen.
Isplatu naknade po osnovu sticanja sopstvenog udela u slučaju iz
, u roku od tri godine od dana sticanja, dužno je da sopstveni udeo poništi i sprovede postupak smanjenja osnovnog kapitala.
Odluku o raspolaganju sopstvenim udelom skupština donosi običnom većinom glasova svih članova društva, osim ako je osnivačkim aktom drugačije određeno.
Izuzetno, sopstveni udeo se može raspodeliti članovima društva nesrazmerno učešću njihovih udela u osnovnom kapitalu društva samo na osnovu jednoglasne odluke skupštine, osim ako je osnivačkim aktom drugačije određeno.
Rezervisanim sopstvenim udelom društva u smislu ovog zakona smatra se udeo koji društvo besteretno stiče od člana društva, radi dodele finansijskog instrumenta - pravo na sticanje udela.
Rezervisani sopstveni udeo ne može se založiti, niti se rezervisanim sopstvenim udelom može raspolagati, osim na način propisan zakonom.
Jednočlano društvo s ograničenom odgovornošću može imati rezervisani sopstveni udeo.
Društvo može imati više rezervisanih sopstvenih udela.
Procenat učešća svih rezervisanih sopstvenih udela u osnovnom kapitalu društva ne može biti veći od 40%.
Odluku o sticanju rezervisanog sopstvenog udela donosi skupština društva većinom iz
Finansijski instrument - pravo na sticanje udela, u smislu ovog zakona, je neprenosivi finansijski instrument koji izdaje društvo s ograničenom odgovornošću, a koji saglasnom imaocu daje pravo na sticanje udela određenog dana (dan dospeća) po određenoj ceni.
Finansijski instrument - pravo na sticanje udela ne može biti predmet zaloge, niti predmet nasleđivanja.
Na finansijski instrument - pravo na sticanje udela, primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje tržište kapitala koje se odnose na Centralni registar, depo i kliring hartija od vrednosti (u daljem tekstu: Centralni registar).
Izdavanje finansijskog instrumenta - pravo na sticanje udela ne smatra se javnom ponudom u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala.
Postupak i dokumentacija potrebna za sprovođenje upisa i ispisa finansijskog instrumenta - pravo na sticanje udela u Centralni registar vrši se u skladu sa pravilima poslovanja Centralnog registra.
Odluku o emisiji finansijskog instrumenta - pravo na sticanje udela (u daljem tekstu: odluka o emisiji), donosi skupština društva, osim ako osnivačkim aktom nije drugačije određeno.
o licima koja stiču finansijski instrument - pravo na sticanje udela, kao i podatak o adresi njihovog prebivališta;
4)
procenat udela koji imalac finansijskog instrumenta - pravo na sticanje udela ima pravo da stekne u odnosu na rezervisani sopstveni udeo;
5)
cena koju imalac finansijskog instrumenta - pravo na sticanje udela plaća društvu za sticanje udela i rok za plaćanje cene koji ne može biti kraći od 15 dana niti duži od 30 dana od dana dospeća;
6)
datum emisije finansijskog instrumenta - pravo na sticanje udela;
7)
dan dospeća finansijskog instrumenta - pravo na sticanje udela;
8)
uslove pod kojima se finansijski instrument - pravo na sticanje udela može poništiti pre dana dospeća.
Svi finansijski instrumenti - pravo na sticanje udela jedne emisije daju ista .
Sve emisije finansijskog instrumenta - pravo na sticanje udela iz jednog rezervisanog sopstvenog udela imaju isti dan dospeća i isti rok za plaćanje cene.
Društvo je dužno da odluku o emisiji dostavi Centralnom registru u roku od pet radnih dana od dana donošenja, radi upisa i registracije finansijskog instrumenta - pravo na sticanje udela na zakonite imaoce.
finansijski instrument - pravo na sticanje udela ispisuje se iz Centralnog registra.
Ukoliko imalac finansijskog instrumenta - pravo na sticanje udela u roku iz odluke o emisiji izvrši uplatu cene, smatraće se da je dao saglasnost da stekne udeo.
U slučaju iz , skupština društva ili drugi organ određen osnivačkim aktom, donosi odluku kojom se taj finansijski instrument poništava.
Društvo je dužno da u roku od 30 dana od dana isteka roka za plaćanje cene iz odluke o emisiji, za sve emisije koje su izdate iz istog rezervisanog sopstvenog udela podnese Centralnom registru zahtev za ispis finansijskog instrumenta - pravo na sticanje udela, radi sticanja udela, odnosno poništenja.
Centralni registar vrši ispis i izdaje društvu potvrdu o ispisu finansijskog instrumenta - pravo na sticanje udela.
, sadrži podatke o poslovnom imenu i matičnom broju izdavaoca finansijskog instrumenta - pravo na sticanje udela, broju izdatih finansijskih instrumenata - pravo na sticanje udela koji se realizuju, odnosno broju finansijskih instrumenata koji se poništavaju, procentu udela koji imalac finansijskog instrumenta - pravo na sticanje udela ima pravo da stekne u odnosu na rezervisani sopstveni udeo, kao i podatke iz
Sticanje udela na osnovu finansijskog instrumenta - pravo na sticanje udela registruje se istovremeno za sve emisije koje su izdate iz istog rezervisanog sopstvenog udela u skladu sa zakonom o registraciji.
Sticanje udela na osnovu finansijskog instrumenta - pravo na sticanje udela ne smatra se finansijskom podrškom društva za sticanje udela u smislu
Nakon registracije sticanja udela na osnovu finansijskih instrumenata - pravo na sticanje udela koji su izdati iz jednog rezervisanog sopstvenog udela, preostali neiskorišćeni deo tog rezervisanog sopstvenog udela može se poništiti ili koristiti za nove emisije finansijskog instrumenta - pravo na sticanje udela.
Ako društvo donese odluku da se preostali neiskorišćeni deo
rok za plaćanje cene koju imalac finansijskog instrumenta - pravo na sticanje udela plaća društvu za sticanje udela iznosi 40 dana od dana nastupanja prevremenog roka dospeća.
Društvo ne može doneti odluku o okončanju likvidacije, odluku o statusnoj promeni i odluku o promeni pravne forme dok ne izvrši registraciju sticanja udela na osnovu finansijskog instrumenta - pravo na sticanje udela, odnosno registraciju smanjenja osnovnog kapitala usled poništaja neiskorišćenog rezervisanog sopstvenog udela.
Nacrt ugovora o statusnoj promeni, odnosno plana podele i predlog odluke o promeni pravne forme obavezno sadrži i podatke o rezervisanim sopstvenim udelima i podatke iz .
U slučaju da društvo nije izvršilo registraciju sticanja udela na osnovu finansijskih instrumenata - pravo na sticanje udela u roku od 60 dana od dana isteka roka za isplatu cene, imalac finansijskog instrumenta - pravo na sticanje udela koji je u roku iz
izvršio plaćanje može, u narednom roku od šest meseci podneti tužbu nadležnom sudu za utvrđivanje svojstva člana i procenta udela koji imalac finansijskog instrumenta - pravo na sticanje udela stiče ili tužbu za određivanje naknade koju je društvo u obavezi da isplati imaocu finansijskog instrumenta - pravo na sticanje udela.
sud će odrediti prema tržišnoj vrednosti udela koji bi imalac finansijskog instrumenta - pravo na sticanje udela imao pravo da stekne na dan dospeća finansijskog instrumenta - pravo na sticanje udela.
U slučaju smrti imaoca finansijskog instrumenta - pravo na sticanje udela nakon isplate cene u roku iz
, a nakon dana dospeća finansijskog instrumenta, naslednici imaju pravo da od društva zahtevaju isplatu naknade u visini tržišne vrednosti udela koji bi imalac finansijskog instrumenta - pravo na sticanje udela imao pravo da stekne na dan dospeća finansijskog instrumenta - pravo na sticanje udela.
, lice kome je finansijski instrument - pravo na sticanje udela neosnovano poništen pre dana dospeća ima pravo na isplatu naknade u visini tržišne vrednosti udela koji bi imalac finansijskog instrumenta - pravo na sticanje udela imao pravo da stekne na dan dospeća finansijskog instrumenta - pravo na sticanje udela, umanjenu za iznos cene iz
Finansijski instrument - pravo na sticanje udela prestaje da postoji na dan brisanja društva iz registra usled okončanja postupka prinudne likvidacije i ispisuje se iz Centralnog registra po službenoj dužnosti, a imalac ovog finansijskog instrumenta postaje poverilac društva i ima pravo na isplatu naknade u visini tržišne vrednosti udela koji bi imalac ovog finansijskog instrumenta imao pravo da stekne na dan dospeća finansijskog instrumenta ako je cena plaćena, odnosno na dan brisanja društva iz registra usled okončanja postupka prinudne likvidacije, umanjenu za iznos cene iz
daje se u pisanoj formi i sadrži sve bitne elemente ugovora o prenosu udela, adresu na koju član društva koji vrši pravo preče kupovine upućuje prihvat ponude, rok za zaključenje i overu ugovora o prenosu udela, kao i druge elemente predviđene osnivačkim aktom.
u celosti, u roku od 30 dana od dana prijema ponude, osim ako je drugi rok, ali ne duži od 90 dana od dana prijema ponude, predviđen osnivačkim aktom.
Ako dva ili više članova društva prihvati ponudu i ako se između prenosioca udela i tih članova ne postigne sporazum o načinu raspodele udela koji se prenosi, raspodela se vrši tako što svaki član koji je prihvatio ponudu kupuje deo udela koji je srazmeran učešću njegovog udela u zbiru udela svih drugih članova društva koji su prihvatili ponudu.
Osnivačkim aktom može se postupak u vezi sa pravom preče kupovine urediti i na drugačiji način.
Član društva koji ima pravo preče kupovine kome prenosilac udela nije dostavio ponudu u skladu sa ovim zakonom, odnosno na način određen osnivačkim aktom, može tužbom nadležnom sudu zatražiti:
1)
poništaj ugovora ili drugog akta o prenosu udela;
2)
obavezivanje tuženog člana društva na prenos udela tužiocu, odnosno da presuda zameni ugovor o prenosu udela između tužioca i tuženog člana društva.
može se podneti u roku od 30 dana od dana saznanja za zaključenje ugovora o prenosu udela, ali najkasnije istekom šestog meseca od dana registracije prenosa udela u registru privrednih subjekata.
, na zahtev tuženog, naložiti tužiocu da položi odgovarajuće obezbeđenje za isplatu kupoprodajne cene za slučaj uspeha u sporu u formi sudskog depozita, bankarske garancije ili drugog sredstva obezbeđenja koje se izdaje u skladu sa zakonom.
Ako postoji više članova društva koji su prihvatili ponudu, od kojih neki naknadno odbiju ili propuste, iz razloga za koje nije odgovoran prenosilac udela, da pristupe zaključenju i overi ugovora o prenosu udela u roku koji je u ponudi naveden, prenosilac udela zaključuje ugovor o prenosu udela sa članovima društva koji su pristupili zaključenju i overi, osim ako je osnivačkim aktom drugačije određeno.
Ako niko od članova društva koji su prihvatili ponudu ne pristupi zaključenju i overi ugovora o prenosu udela u roku koji je naveden u
, iz razloga za koje nije odgovoran prenosilac udela, prenosilac udela svoj udeo može preneti trećem licu pod uslovima koji ne mogu biti povoljniji za to lice od
, prenosilac udela može umesto prenosa udela na treće lice, tužbom nadležnom sudu protiv jednog ili više članova koji su prihvatili ponudu, po svom izboru, zahtevati da sud donese presudu kojom će:
1)
utvrditi da je svaki od tuženih stekao srazmerni deo udela koji je predmet prenosa koji odgovara učešću udela tog tuženog u zbiru udela svih tuženih;
2)
svakog od tuženih obavezati na isplatu srazmernog dela cene udela koji je predmet prenosa koji odgovara stečenom delu tog udela u skladu sa tačkom 1) ovog stava.
Ako ni jedan član društva koji ima pravo preče kupovine ne iskoristi to pravo u skladu sa odredbama ovog zakona i osnivačkog akta, prenosilac udela može u roku od 90 dana od dana isteka roka za prihvat ponude zaključiti ugovor o prenosu udela sa trećim licem, pod uslovima koji ne mogu biti povoljniji od uslova iz ponude koja je dostavljena drugim članovima društva, osim ako je osnivačkim aktom drugačije određeno.
Ako se udeo prodaje putem javnog prikupljanja ponuda, licitacije ili sličnog postupka (javna prodaja), član društva koji želi da koristi pravo preče kupovine to pravo može ostvariti samo u tom postupku, osim ako je osnivačkim aktom drugačije određeno.
, prenosilac udela u obavezi je da društvu podnese zahtev za saglasnost koji, osim identiteta lica na koje se prenosi udeo, sadrži i sve bitne elemente ugovora o prenosu udela koji namerava da zaključi.
donosi skupština običnom većinom glasova svih članova društva, osim ako je osnivačkim aktom određena druga većina.
Ako u roku od 30 dana od dana prijema zahteva za davanje saglasnosti društvo ne obavesti prenosioca udela o uskraćivanju saglasnosti, prenosilac udela je ovlašćen da udeo prenese u skladu sa uslovima iz tog zahteva.
Osnivačkim aktom prenos udela uz saglasnost društva može se urediti i na drugačiji način.
U slučaju prenosa udela protivno odredbama ovog člana, shodno se primenjuje
odredi treće lice na koje prenosilac udela može preneti udeo pod istim uslovima, u kom slučaju prenosilac udela može svoj udeo preneti isključivo na to treće lice pod tim uslovima.
u roku od 15 dana od dana kada je prenosilac udela obavešten o toj odluci društva, iz razloga za koje nije odgovoran prenosilac udela, prenosilac udela ima pravo da udeo proda trećem licu po svom izboru pod istim uslovima.
Ako treće lice određeno od strane društva zaključi i overi ugovor o prenosu udela, društvo odgovara prenosioci udela solidarno za isplatu kupoprodajne cene zajedno sa tim licem.
U slučaju prodaje udela u izvršnom postupku, ili u postupku sudskog ili vansudskog namirenja u skladu sa zakonom koji uređuje zalogu na pokretnim stvarima upisanim u registar:
1)
članovi društva koji imaju pravo preče kupovine u odnosu na taj udeo zadržavaju to pravo;
2)
ako je osnivačkim aktom predviđeno pravo društva na davanje prethodne saglasnosti na prenos udela, saglasnost društva za prodaju udela nije potrebna ali društvo ima pravo na određivanje kupca udela u skladu sa
U slučaju smrti člana društva naslednici tog člana stiču njegov udeo u skladu sa zakonom kojim se uređuje nasleđivanje.
Na zahtev društva ili jednog od naslednika preminulog člana društva, sud nadležan za sprovođenje ostavinskog postupka iza preminulog člana društva može postaviti privremenog staraoca zaostavštine koji će u ime i za račun naslednika preminulog člana društva vršiti članska prava u društvu.
Osnivačkim aktom može se predvideti pravo društva ili jednog ili više članova društva da u roku od šest meseci od smrti člana društva, a najkasnije u roku od tri meseca od dana registracije naslednika preminulog člana društva kao članova društva u skladu sa zakonom o registraciji, donesu odluku o prinudnom otkupu udela od njegovih naslednika.
Ako je pravo na prinudni otkup utvrđeno u korist društva,
donosi skupština običnom većinom glasova svih članova društva, pri čemu se za potrebe računanja kvoruma ne uračunava udeo preminulog člana, osim ako je osnivačkim aktom određena veća većina.
Ako je pravo na prinudni otkup utvrđeno u korist jednog ili više članova, taj član odnosno članovi u obavezi su da društvo u
, tim aktom mora se propisati i način utvrđenja naknade za otkup udela, kao i rok za njenu isplatu, a u suprotnom smatraće se da ovo pravo ne postoji.
Ako društvo ili član odnosno članovi društva odluče da vrše pravo na prinudni otkup udela, naslednici preminulog člana društva imaju pravo na isplatu naknade utvrđene u skladu sa osnivačkim aktom, u roku utvrđenom tim aktom.
nije drugačije određeno, rok za isplatu naknade za otkup udela preminulog člana društva počinje da teče od dana dostavljanja društvu pravnosnažnog ostavinskog rešenja kojim su oglašeni naslednici preminulog člana u pogledu njegovog udela.
Udeo se prenosi ugovorom u pisanoj formi sa overenim potpisima prenosioca i sticaoca, a može se preneti i na drugi način u skladu sa zakonom.
Prenosilac udela solidarno odgovara sa sticaocem udela za obaveze prema društvu po osnovu svog neuplaćenog odnosno neunetog uloga u osnovni kapital društva, kao i za obavezu dodatnih uplata u pogledu tog udela, prema stanju na dan prenosa udela.
U slučaju pristupanja novog člana društvu, ugovor o pristupanju novog člana društvu zaključuje se u pisanoj formi sa overenim potpisom lica koje pristupa društvu i lica ovlašćenog odlukom skupštine društva kojom se odobrava pristupanje novog člana društvu.
Pravne radnje preduzete prema ili od strane prenosioca udela pre registracije prenosa udela u skladu sa zakonom o registraciji u pogledu tog udela ili odnosa u društvu smatraju se radnjama preduzetim prema, odnosno od strane sticaoca udela, osim ako je to nespojivo sa prirodom preduzete pravne radnje.
Presuda kojom se utvrđuje ništavost ugovora o prenosu udela ima dejstvo prema društvu i članovima društva.
Ako je na osnovu ugovora o prenosu udela čija je ništavost utvrđena odlukom suda, bila registrovana promena članova društva u skladu sa zakonom o registraciji, nadležni sud
po pravnosnažnosti dostavlja registru privrednih subjekata radi registracije zabeležbe u skladu sa zakonom o registraciji, a parnične stranke, odnosno njihovi pravni sledbenici imaju pravo da podnesu prijavu za registraciju promene podataka o članovima društva koji su bili registrovani na osnovu ništavog ugovora o prenosu udela.
Član društva može založiti udeo ili deo udela, osim ako je osnivačkim aktom drugačije određeno.
Ako je osnivačkim aktom određeno da se prenos udela trećem licu može izvršiti samo uz prethodnu saglasnost društva, takva saglasnost neophodna je i za zalaganje udela ili dela udela, ali ne i za naknadnu prodaju udela u postupku naplate potraživanja iz vrednosti založenog udela.
Zalaganje udela vrši se u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaloga na pokretnim stvarima upisanim u registar.
Osnivačkim aktom ili odlukom skupštine može se utvrditi obaveza članova društva da, pored uplate upisanog osnovnog kapitala, izvrše dodatne uplate društvu srazmerno visini svog udela u društvu. Osnivačkim aktom ili odlukom skupštine može biti određena drugačija srazmera, odnosno tačan iznos dodatnih uplata.
mogu se odrediti i rokovi za vraćanje dodatnih uplata.
Dodatnim uplatama ne povećava se osnovni kapital društva.
Dodatne uplate mogu biti samo u novcu.
Odluka skupštine kojom se utvrđuje obaveza na dodatne uplate donosi se jednoglasno, osim ako je osnivačkim aktom za donošenje te odluke predviđena druga većina.
Član društva odgovara društvu za izvršenje obaveze dodatne uplate na način na koji odgovara za uplatu upisanog osnovnog kapitala.
Član društva koji je svoj udeo preneo pre izvršenja obaveze na dodatnu uplatu odgovara solidarno sa sticaocem udela za tu obavezu u periodu od tri godine od dana registracije prenosa udela u skladu sa zakonom o registraciji.
Član društva koji je u celosti uplatio, odnosno uneo svoj ulog može se osloboditi obaveze dodatne uplate ako u roku od 30 dana od dana dospelosti te obaveze ovlasti društvo da proda njegov udeo u postupku javnog nadmetanja ili na drugi način.
, društvo ostvari cenu koja je, nakon odbitka troškova prodaje, niža od iznosa njegove obaveze dodatne uplate, član društva ostaje u obavezi da društvu doplati tu razliku, a ako društvo tom prodajom ostvari cenu koja, nakon odbitka troškova prodaje, prelazi iznos njegove obaveze dodatne uplate, društvo je dužno da tu razliku isplati tom članu društva.
Ako član društva ne ovlasti društvo da izvrši prodaju njegovog udela u skladu sa
ili ako njegov udeo ne bude prodat u roku od dve godine od dana dospeća obaveze dodatne uplate, odnosno u roku određenom osnivačkim aktom ili ugovorenom roku sa tim članom društva iz razloga za koje nije odgovorno društvo, skupština može u roku od 180 dana od dana isteka propisanog, odnosno određenog ili ugovorenog roka doneti odluku o isključenju tog člana iz društva bez prava na naknadu vrednosti njegovog udela, shodnom primenom
ili ako rok nije određen, na njihov zahtev, samo ako to nije neophodno za pokriće gubitaka društva ili za namirenje poverilaca društva.
Dodatne uplate ne mogu se vratiti članu društva pre uplate, odnosno unosa celokupnog upisanog uloga u društvo.
Izuzetno na zahtev člana društva koji je izvršio dodatnu uplatu, a koji nije u potpunosti uplatio upisani ulog u društvo, za iznos neuplaćenog upisanog uloga, društvo može doneti odluku da se umesto vraćanja dodatne uplate, dodatna uplata smatra potpunim ili delimičnim ispunjenjem obaveze uplate upisanog novčanog uloga.
Društvo je u obavezi da vrati dodatne uplate pod uslovima iz
predstavlja osnov za registraciju pokretanja postupka vraćanja dodatne uplate.
U slučaju stečaja društva, potraživanja po osnovu dodatnih uplata namiruju se tek nakon punog namirenja stečajnih poverilaca društva sa pripadajućim kamatama.
Društvo može vršiti isplatu dobiti svojim članovima, povraćaj dodatnih uplata, zajma i slično, kao i druga plaćanja po bilo kom osnovu, isključivo u skladu sa osnivačkim aktom i odredbama ovog zakona o ograničenjima plaćanja.
Odredbe o ograničenjima plaćanja za akcionarska društva shodno se primenjuju i na društvo s ograničenom odgovornošću.
Direktor, kao i član nadzornog odbora ako je upravljanje društvom dvodomno, kojem je poznato da je u periodu između kraja prethodne poslovne godine i dana donošenja odluke skupštine o usvajanju godišnjih finansijskih izveštaja, imovinsko stanje društva zbog gubitaka ili smanjenja vrednosti osnovnog kapitala značajno i ne samo privremeno pogoršano, dužan je da o tome obavesti skupštinu, koja je po prijemu takvog obaveštenja u obavezi da iz raspodele dobiti isključi dobit u visini nastalog smanjenja imovine društva.
Ako direktor, odnosno član nadzornog odbora ne postupi u skladu sa
odgovoran je društvu za povraćaj tih isplata i društvo ga ne može osloboditi te obaveze.
Povraćaj isplata od savesnog člana društva može se zahtevati samo ako je to neophodno za podmirenje zahteva poverilaca društva.
Drugi članovi društva koji su te isplate odobrili putem glasanja na skupštini, kao i direktori, odnosno članovi nadzornog odbora ako je upravljanje društvom dvodomno, koji su ta plaćanja odobrili, i koji su znali ili su prema okolnostima slučaja mogli znati da su ta plaćanja u suprotnosti sa odredbama ovog zakona o ograničenjima plaćanja, neograničeno solidarno su odgovorni društvu za povraćaj tih isplata i društvo ih ne može osloboditi te obaveze.
, neograničeno solidarno odgovaraju i drugi direktori, odnosno članovi nadzornog odbora, kao i članovi društva, za koje se dokaže da su namerno ili grubom nepažnjom doprineli da društvo izvrši nedopušteno plaćanje.
Zahtev društva prema licima iz ovog člana zastareva u roku od pet godina od dana izvršene isplate.
Zahtev društva prema članu društva koji je primio isplatu zastareva u roku od deset godina ako društvo dokaže da je znao ili morao znati da prima nedopušteno plaćanje.
Član društva, koji nema neizmirene obaveze prema društvu po osnovu neuplaćenog odnosno neunetog uloga u društvo, može u svako doba, na osnovu izjave o istupanju dostavljene društvu, da istupi iz društva bez navođenja razloga za istupanje, ako ne zahteva naknadu za svoj udeo.
Udeo člana društva koji je istupio iz društva, postaje sopstveni udeo društva i bez donošenja odluke o sticanju sopstvenog udela.
Istupanjem člana iz društva, članu ne prestaju obaveze koje je imao prema društvu do momenta istupanja.
Istupanje člana iz društva i sticanje sopstvenog udela registruju se u skladu sa zakonom o registraciji.
Član društva može istupiti iz društva iz opravdanih razloga.
Opravdani razlog za istupanje člana društva postoji naročito:
1)
ako mu jedan ili više ostalih članova ili društvo svojim radnjama ili propuštanjem prouzrokuje štetu, ili ako je očigledno da će takva šteta, prema redovnom toku stvari, nastupiti;
2)
ako je u značajnoj meri onemogućen da ostvaruje svoja prava u društvu;
3)
ako mu društvo nameće nesrazmerne obaveze.
Osnivačkim aktom mogu se predvideti i drugi opravdani razlozi za istupanje člana društva, kao i propisati postupak istupanja i način određivanja naknade članu društva koji istupa.
Osnivačkim aktom ne može se unapred isključiti pravo člana društva da zahteva istupanje iz društva iz opravdanog razloga, niti se član društva tog prava može unapred odreći.
donosi se običnom većinom glasova svih članova društva, osim ako je osnivačkim aktom predviđena veća većina.
Udeo člana društva koji je istupio iz društva, postaje sopstveni udeo društva i bez donošenja odluke o sticanju sopstvenog udela, srazmerno uplaćenom, odnosno unetom ulogu, dok se za iznos neuplaćenog, odnosno neunetog uloga, vrši smanjenje osnovnog kapitala društva, uz primenu odredbi
Član društva može zahtevom za istupanje iz opravdanog razloga da traži da društvo pruži obezbeđenje za isplatu naknade za njegov udeo putem ustanovljavanja zaloge na sopstvenom udelu koji će društvo steći ako prihvati njegov zahtev za istupanje iz društva, u skladu sa zakonom koji uređuje zalogu na pokretnim stvarima upisanim u registar.
skupština može prihvatiti zahtev za istupanje samo ako istovremeno odobri zaključenje predloženog ugovora o zalozi u korist člana koji istupa ili, uz saglasnost člana društva koji istupa, pruži drugo odgovarajuće obezbeđenje.
, odnosno propusti da o njemu odluči u roku od 60 dana od dana prijema zahteva, član društva može tužbom nadležnom sudu protiv društva zahtevati prestanak svojstva člana društva zbog postojanja opravdanog razloga i isplatu naknade za svoj udeo.
Sud će presudom kojom određuje prestanak svojstva člana društva odrediti i:
1)
da udeo člana društva koji istupa postaje sopstveni udeo društva;
2)
visinu naknade koju je društvo u obavezi da isplati članu društva koji istupa;
sud će odrediti prema tržišnoj vrednosti udela člana društva koji istupa na dan podnošenja tužbe, ali ne manje od srazmernog dela vrednosti neto imovine društva koji odgovara učešću udela tog člana u osnovnom kapitalu društva na dan podnošenja tužbe, osim ako je drugi način određivanja te naknade predviđen osnivačkim aktom.
sud će odrediti uzimajući u obzir finansijsku situaciju u kojoj se društvo nalazi i očekivane prihode društva u redovnom toku poslovanja, s tim što taj rok ne može biti duži od dve godine od dana pravnosnažnosti presude, osim ako je osnivačkim aktom predviđen duži rok, ali ne duži od pet godina.
Članu koji je iz društva istupio iz opravdanih razloga pripada i pravo na naknadu štete koju je eventualno pretrpeo činjenjem ili nečinjenjem društva, koje može ostvariti tužbom kod nadležnog suda u posebnoj parnici.
Ako društvo ne isplati dosuđenu naknadu članu društva koji je istupio u roku određenom presudom, član društva koji je istupio može tražiti prinudno izvršenje samo prodajom sopstvenog udela koji je društvo od njega steklo, a za isplatu dosuđene naknade solidarno odgovaraju svojom imovinom i ostali članovi društva srazmerno svojim udelima u osnovnom kapitalu društva.
, skupština odluku o isključenju člana društva donosi dvotrećinskom većinom glasova preostalih članova društva, osim ako je osnivačkim aktom određena druga većina.
predstavlja osnov za brisanje isključenog člana iz registra privrednih subjekata.
Isključeni član ostaje u obavezi da uplati odnosno unese upisani ulog i izvrši dodatne uplate na koje je bio obavezan, ako je to neophodno za namirenje poverilaca društva.
Društvo može tužbom koju podnosi nadležnom sudu zahtevati isključenje člana društva, iz razloga određenih osnivačkim aktom ili iz drugih opravdanih razloga, a naročito ako član društva:
1) namerno ili grubom nepažnjom prouzrokuje štetu društvu;
2) ne izvršava posebne dužnosti prema društvu propisane ovim zakonom ili osnivačkim aktom;
3) svojim radnjama ili propuštanjem, protivno osnivačkom aktu, zakonu ili dobrim poslovnim običajima, sprečava ili u značajnoj meri otežava poslovanje društva.
donosi skupština u skladu sa odredbama ovog zakona.
Na zahtev društva sud može odrediti privremenu meru suspenzije prava glasa člana društva čije se isključenje traži, kao i drugih prava tog člana društva ili privremenu meru uvođenja prinudne uprave u društvo, ako nađe da je to nužno i opravdano radi sprečavanja nastanka štete za društvo.
Osnivačkim aktom ne može se unapred isključiti pravo društva da podnese tužbu za isključenje člana društva, niti pravo isključenog člana društva na naknadu vrednosti udela.
Tužba za isključenje člana društva može se podneti u roku od šest meseci od dana saznanja za razlog za isključenje, a najkasnije u roku od pet godina od nastanka razloga za isključenje.
Ako na zahtev člana koji poseduje udeo koji predstavlja najmanje 5% osnovnog kapitala društva, skupština u roku od dva meseca od dana podnošenja zahteva ne odluči o zahtevu za podnošenje
ili odbije zahtev ili se tužba ne podnese u roku od 30 dana od dana donošenja odluke o podnošenju tužbe, član koji je podneo zahtev ima pravo, da u naknadnom roku od 30 dana, podnese tužbu sudu u svoje ime, a za račun društva.
Isključenjem člana društva udeo tog člana društva postaje sopstveni udeo društva.
Isključeni član ostaje u obavezi da uplati odnosno unese upisani ulog i izvrši dodatne uplate na koje je bio obavezan, ako je to neophodno za namirenje poverilaca društva.
odrediti u visini vrednosti dela likvidacionog ostatka koji bi pripao isključenom članu srazmerno njegovom udelu u osnovnom kapitalu društva, na dan pravnosnažnosti presude o isključenju tog člana iz društva, na koju se obračunava kamata u visini eskontne stope Narodne banke Srbije uvećane za 2% počev od dana pravnosnažnosti presude o isključenju.
odrediti i rok za isplatu te naknade, uzimajući u obzir finansijsku situaciju u kojoj se društvo nalazi i očekivane prihode društva u redovnom toku poslovanja, s tim što taj rok ne može biti duži od dve godine od dana pravnosnažnosti presude, osim ako je osnivačkim aktom određen duži rok, ali ne duži od pet godina.
Ako društvo ne isplati dosuđenu naknadu članu društva koji je isključen u roku određenom presudom, član društva koji je isključen može tražiti prinudno izvršenje samo prodajom sopstvenog udela koji je društvo od njega steklo.
Ako sredstva ostvarena prodajom sopstvenog udela u izvršnom postupku nisu dovoljna za namirenje potraživanja člana društva koji je isključen u pogledu dosuđene naknade, preostali deo tog potraživanja se gasi.
Društvo ima pravo da od isključenog člana potražuje naknadu štete.
kada je jedini član društva pravno lice osnivačkim aktom može se odrediti organ tog člana društva koji u ime tog člana vrši funkciju skupštine, a u odsustvu takve odredbe smatra se da je to registrovani zastupnik tog člana.
Osnivačkim aktom određuje se da li je upravljanje društvom jednodomno ili dvodomno.
Ako osnivačkim aktom nije drugačije određeno, svaki član društva ima pravo glasa u skupštini srazmerno udelu, s tim da se tim aktom ne može predvideti da član društva nema pravo glasa.
usvaja finansijske izveštaje, kao i izveštaje revizora ako su finansijski izveštaji bili predmet revizije;
3)
nadzire rad direktora i usvaja izveštaje direktora, ako je upravljanje društvom jednodomno;
4)
usvaja izveštaje nadzornog odbora, ako je upravljanje društvom dvodomno;
5)
odlučuje o povećanju i smanjenju osnovnog kapitala društva, kao i o svakoj emisiji hartija od vrednosti;
6)
odlučuje o raspodeli dobiti i načinu pokrića gubitaka, uključujući i određivanje dana sticanja prava na učešće u dobiti i dana isplate učešća u dobiti članovima društva;
7)
imenuje i razrešava direktora i utvrđuje naknadu za njegov rad odnosno načela za utvrđivanje te naknade, ako je upravljanje društvom jednodomno;
8)
bira i razrešava članove nadzornog odbora i utvrđuje naknadu za njihov rad, ako je upravljanje društvom dvodomno;
9)
imenuje revizora i utvrđuje naknadu za njegov rad;
10)
odlučuje o pokretanju postupka likvidacije, kao i o podnošenju predloga za pokretanje stečajnog postupka od strane društva;
11)
imenuje likvidacionog upravnika i usvaja likvidacione bilanse i izveštaje likvidacionog upravnika;
12)
odlučuje o sticanju, poništenju i raspodeli sopstvenih udela i sticanju, podeli i poništenju rezervisanih sopstvenih udela;
13)
odlučuje o obavezama članova društva na dodatne uplate i o vraćanju tih uplata;
14)
odlučuje o zahtevu za istupanje člana društva;
15)
odlučuje o isključenju člana društva iz razloga neplaćanja, odnosno neunošenja upisanog uloga;
16)
odlučuje o pokretanju spora za isključenje člana društva;
17)
odlučuje o povlačenju i poništenju udela;
18)
imenuje i razrešava ostale zastupnike društva, ako je upravljanje društvom jednodomno;
19)
odlučuje o pokretanju postupka i davanju punomoćja za zastupanje društva u sporu sa prokuristom, kao i u sporu sa direktorom, ako je upravljanje društvom jednodomno, odnosno sa članom nadzornog odbora, ako je upravljanje društvom dvodomno;
20)
odlučuje o pokretanju postupka i davanju punomoćja za zastupanje društva u sporu protiv člana društva;
21)
odobrava pristupanje novog člana i daje saglasnost na prenos udela trećem licu u slučaju iz
nadzorni odbor, ako je upravljanje društvom dvodomno.
Osnivačkim aktom može se predvideti da skupštinu može sazvati i član društva ili neko drugo lice.
Sednica skupštine obavezno se saziva kada to u pisanom obliku zahtevaju članovi društva koji imaju ili zastupaju najmanje 10% glasova, ako osnivačkim aktom nije određeno da to pravo imaju i članovi koji zajedno imaju ili zastupaju manji procenat glasova.
Ako direktor, odnosno nadzorni odbor ne sazove sednicu skupštine u roku od tri dana od dana prijema zahteva iz
, tako da dan održavanja sednice bude najkasnije 15 dana od dana prijema zahteva, podnosioci tog zahteva mogu sami sazvati sednicu skupštine u roku od osam dana od dana isteka tog roka za održavanje sednice skupštine.
Sednica skupštine saziva se pisanim pozivom upućenim svakom članu društva na adresu člana društva iz evidencije podataka o članovima društva, a poziv se smatra dostavljenim danom slanja preporučene pošiljke poštom, osim ako je drugačiji način pozivanja određen osnivačkim aktom ili se sa drugačijim načinom pozivanja član društva pisanim putem saglasio.
Poziv za sednicu dostavlja se svakom članu društva najkasnije osam dana pre dana održavanja sednice skupštine, osim ako je drugi rok predviđen osnivačkim aktom.
Poziv za sednicu sadrži naročito:
1)
dan slanja poziva;
2)
vreme i mesto održavanja sednice;
3)
predlog dnevnog reda sednice, sa jasnom naznakom o kojim tačkama dnevnog reda se predlaže da skupština donese odluku;
ovog zakona o materijalima za redovnu i vanrednu sednicu skupštine akcionarskog društva primenjuju se i na materijale za redovnu i vanrednu sednicu skupštine društva s ograničenom odgovornošću.
Na sednici se može raspravljati i odlučivati o pitanjima na dnevnom redu, a o drugim pitanjima samo ako svi članovi prisustvuju sednici i ako se nijedan član tome ne protivi, osim ako je osnivačkim aktom drugačije određeno.
Jedan ili više članova društva koji poseduju ili zastupaju najmanje 5% udela u osnovnom kapitalu društva mogu putem pisanog obaveštenja društvu staviti dodatne tačke na dnevni red sednice, osim ako je osnivačkim aktom ovo pravo dato i članovima koji poseduju ili zastupaju i manji procenat udela u osnovnom kapitalu društva.
Član društva ima pravo da putem pisanog punomoćja ovlasti određeno lice da u njegovo ime učestvuje u radu skupštine društva, uključujući i pravo da u njegovo ime glasa (punomoćje za glasanje).
Kvorum za sednicu skupštine čini obična većina od ukupnog broja glasova članova društva, ako osnivačkim aktom nije određen veći broj glasova.
Ako se sednica skupštine nije mogla održati zbog nedostatka kvoruma, ponovo se saziva sa istim predloženim dnevnim redom najranije deset dana a najkasnije 30 dana od dana kada je sednica trebalo da bude održana (ponovljena sednica).
Kvorum za održavanje ponovljene sednice čini 1/3 od ukupnog broja glasova članova društva, ako osnivačkim aktom nije određen veći broj glasova.
Svaka odluka skupštine društva unosi se u zapisnik koji vodi predsednik skupštine, odnosno zapisničar ako ga imenuje predsednik skupštine.
Predsednik skupštine je odgovoran za uredno sačinjavanje zapisnika.
Zapisnik sadrži:
1)
mesto i dan održavanja sednice;
2)
ime lica koje je vodilo zapisnik;
3)
sažeti prikaz rasprave po svakoj tački dnevnog reda;
4)
rezultat glasanja po svakoj tački dnevnog reda po kojoj je skupština odlučivala, kao i način glasanja svakog prisutnog člana društva;
5)
druge elemente, u skladu sa osnivačkim aktom.
Sastavni deo zapisnika čini spisak lica koja su učestvovala u radu sednice skupštine.
Zapisnik potpisuju predsednik skupštine, zapisničar ako je određen, kao i sva lica koja su učestvovala u njenom radu, osim ako je osnivačkim aktom ili poslovnikom skupštine drugačije određeno.
Ako lice koje je učestvovalo u radu sednice ima primedbe na zapisnik ili odbije da potpiše zapisnik, lice koje vodi zapisnik će to konstatovati u zapisniku uz navođenje razloga za to odbijanje, s tim da lice koje ima primedbu može tu primedbu i samo uneti u zapisnik prilikom potpisivanja.
Nepostupanje u skladu sa odredbama ovog člana nema uticaja na punovažnost odluka donetih na sednici skupštine, ako se rezultat glasanja i sadržina tih odluka na drugi način može utvrditi.
Skupština donosi odluke običnom većinom glasova prisutnih članova koji imaju pravo glasa po određenom pitanju, osim ako je zakonom ili osnivačkim aktom za pojedina pitanja određen veći broj glasova.
Skupština odlučuje većinom od dve trećine od ukupnog broja glasova svih članova društva o:
1)
povećanju ili smanjenju osnovnog kapitala;
2)
statusnim promenama i promenama pravne forme;
3)
donošenju odluke o likvidaciji društva ili podnošenju predloga za pokretanje stečaja;
4)
raspodeli dobiti i načinu pokrića gubitka;
5)
sticanju sopstvenih udela društva;
6)
sticanju rezervisanih sopstvenih udela društva.
Osnivačkim aktom može se predvideti i druga većina za donošenje odluka iz
jedini član društva u funkciji skupštine, u jednočlanom društvu;
2)
oba člana društva u dvočlanom društvu sa jednakim udelima članova, odnosno jednakim pravom glasa članova;
3)
u slučaju ponovljene sednice u dvočlanom društvu sa jednakim udelima članova, odnosno jednakim pravom glasa članova, oba člana društva ako su prisutna, odnosno član koji je prisutan.
Sednice skupštine mogu se održavati korišćenjem konferencijske veze ili druge audio i vizuelne komunikacijske opreme, tako da sva lica koja učestvuju u radu sednice mogu da međusobno istovremeno komuniciraju.
Smatra se da su lica koja na ovaj način učestvuju u radu sednice lično prisutna.
Član društva može glasati i pisanim putem, osim ako je osnivačkim aktom ili poslovnikom skupštine drugačije određeno i u tom slučaju, za potrebe izračunavanja kvoruma, smatra se da taj član društva prisustvuje sednici.
Svaka odluka može se doneti i van sednice, ako je potpišu svi članovi društva sa pravom glasa po tom pitanju.
u drugim slučajevima određenim ovim zakonom ili osnivačkim aktom.
Član društva ne može glasati u skupštini ni kada se odlučuje o pitanjima iz ako se odluke odnose na lica koja su povezana sa tim članom društva u smislu
Sednicama skupštine dužni su da prisustvuju direktori i članovi nadzornog odbora, ako je upravljanje društvom dvodomno, ako ih blagovremeno pozove predsednik skupštine ili bilo ko od članova društva ili ako je tako određeno osnivačkim aktom.
Odredbe ovog zakona o pobijanju odluka skupštine akcionarskog društva shodno se primenjuju i na pobijanje odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću.
Skupština, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje društvom dvodomno, razrešava direktora, pri čemu nije dužna da navede razloge za razrešenje osim ako je to izričito predviđeno osnivačkim aktom ili odlukom skupštine.
Na ostavku direktora društva s ograničenom odgovornošću shodno se primenjuju odredbe
Direktor zastupa društvo prema trećim licima u skladu sa osnivačkim aktom, odlukama skupštine društva i uputstvima nadzornog odbora, ako je upravljanje društvom dvodomno.
Ako društvo ima više od jednog direktora, svi direktori zastupaju društvo zajednički, ako osnivačkim aktom ili odlukom skupštine društva nije drugačije određeno.
, izjava volje učinjena prema jednom direktoru smatra se da je valjano učinjena prema društvu.
Ako je društvo ostalo bez direktora, a novi direktor ne bude registrovan u registru privrednih subjekata u daljem roku od 30 dana, član društva ili drugo zainteresovano lice može tražiti da sud u vanparničnom postupku postavi privremenog zastupnika društva.
izjave volje upućene bilo kom članu nadzornog odbora, ako postoji, odnosno bilo kom članu društva ako društvo nema nadzorni odbor, obavezuju društvo.
Društvo stiče prava i preuzima obaveze iz poslova koje u njegovo ime zaključi direktor nezavisno od toga da li je posao izričito zaključen u ime društva ili iz okolnosti proizlazi da je volja učesnika u pravnom poslu bila da se taj pravni posao zaključi u ime društva.
Ako se broj direktora koji društvo zastupaju pojedinačno smanji ispod broja direktora koji je određen osnivačkim aktom ili odlukom skupštine, preostali direktori nastavljaju da zastupaju društvo u okviru svojih ovlašćenja.
Ako se broj direktora koji imaju ovlašćenje na zajedničko zastupanje smanji ispod broja direktora koji je određen osnivačkim aktom ili odlukom skupštine, preostali direktori dužni su da bez odlaganja o tome obaveste skupštinu i nadzorni odbor, ako je upravljanje društvom dvodomno.
, skupština, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje društvom dvodomno, vrši imenovanje nedostajućih direktora, a do tog imenovanja preostali direktori mogu obavljati samo hitne poslove, osim ako je osnivačkim aktom ili odlukom skupštine drugačije određeno.
Direktor vodi poslove društva u skladu sa osnivačkim aktom i odlukama skupštine, kao i sa uputstvima nadzornog odbora ako je upravljanje društvom dvodomno.
Ako društvo ima više od jednog direktora, svi direktori vodi poslove društva zajednički, osim ako je osnivačkim aktom ili odlukom skupštine društva drugačije određeno.
Ako je osnivačkim aktom ili odlukom skupštine određeno da svaki direktor prilikom vođenja poslova društva postupa samostalno, direktor ne može preduzeti nameravanu radnju ako se tome protivi neki od preostalih direktora, ali je ovlašćen da u tom pogledu zahteva uputstvo skupštine društva, odnosno nadzornog odbora ako je upravljanje društvom dvodomno.
U društvu u kome je upravljanje jednodomno, direktori obavljaju sve poslove koji nisu u nadležnosti skupštine.
U društvu u kome je upravljanje dvodomno, direktori obavljaju sve poslove koji nisu u nadležnosti skupštine i nadzornog odbora.
Direktor društva je dužan da bez odlaganja obavesti svakog člana društva koji ima udeo koji predstavlja najmanje 10% osnovnog kapitala odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje društvom dvodomno o nastalim vanrednim okolnostima koje mogu biti od značaja za stanje ili poslovanje društva.
Član nadzornog odbora mora da ispunjava uslove propisane ovim zakonom za direktora akcionarskog društva i ne sme biti zaposlen u društvu.
Predsednika i članove nadzornog odbora bira skupština.
Prilikom osnivanja društva prvi predsednik i članovi nadzornog odbora mogu se imenovati osnivačkim aktom.
Na sva ostala pitanja koja se odnose na imenovanje, trajanje mandata i odnose sa društvom članova nadzornog odbora shodno se primenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na imenovanje, trajanje mandata i odnose sa društvom članova nadzornog odbora akcionarskog društva.
Predsednik i članovi nadzornog odbora registruju se u skladu sa zakonom o registraciji.
Ako osnivačkim aktom nije drugačije određeno, nadzorni odbor je dužan da jednom godišnje podnese skupštini u pisanoj formi izveštaj o poslovanju društva i sprovedenom nadzoru nad radom direktora.
Na ostala pitanja koja se odnose na podnošenje izveštaja o poslovanju društva i godišnjeg konsolidovanog izveštaja o poslovanju shodno se primenjuju odredbe
Na način rada nadzornog odbora, sazivanje sednica, prisustvovanje sednicama, odlučivanje i zapisnik o radu nadzornog odbora shodno se primenjuju odredbe
Na pitanja koje se odnose na posebnu i vanrednu reviziju po zahtevu članova društva shodno se primenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na posebnu i vanrednu reviziju po zahtevu akcionara akcionarskog društva, osim ako je osnivačkim aktom drugačije određeno.
Društvo s ograničenom odgovornošću može urediti način sprovođenja i organizaciju rada unutrašnjeg nadzora poslovanja, shodnom primenom odredaba o unutrašnjem nadzoru poslovanja kod akcionarskih društava.
zapisnike sa sednica skupštine i odluke skupštine;
5)
akt o obrazovanju svakog ogranka ili drugog organizacionog dela društva;
6)
dokumenta koja dokazuju svojinu i druga imovinska prava društva;
7)
zapisnike sa sednica nadzornog odbora, ako je upravljanje društvom dvodomno;
8)
izveštaje direktora i nadzornog odbora društva, ako je upravljanje društvom dvodomno;
9)
evidenciju o adresama direktora i članova nadzornog odbora;
10)
evidenciju o adresama članova društva;
11)
ugovore koje su direktori, članovi nadzornog odbora ako je upravljanje društvom dvodomno i članovi društva, ili sa njima povezana lica u smislu ovog zakona, zaključili sa društvom.
ovog zakona, finansijske izveštaje društva, kao i druga dokumenta vezana za poslovanje društva ili za ostvarivanje prava članova društva, stavi na raspolaganje svakom članu društva, kao i ranijem članu društva za period u kojem je bio član društva, na njegov pisani zahtev, radi vršenja uvida i kopiranja o svom trošku, tokom radnog vremena.
Svaki direktor je dužan da bez odlaganja obavesti svakog člana društva o relevantnim činjenicama vezanim za poslovanje društva ili za ostvarivanje prava članova društva.
Svaki član društva dužan je da po saznanju o činjenicama iz
Svaki član društva ima pravo da mu direktor na njegov pisani zahtev i o njegovom trošku bez odlaganja, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema zahteva, dostavi kopiju svake donete odluke skupštine.
postoji opravdana bojazan da bi ovo pravo bilo iskorišćeno za svrhe suprotne interesima društva, odnosno za svrhu koja nije u vezi sa njegovim članstvom u društvu;
2)
bi time društvu ili njegovom povezanom društvu mogla biti pričinjena znatna šteta.
ovog zakona u roku od pet dana od dana prijema zahteva, podnosilac zahteva ima pravo da traži da sud u vanparničnom postupku naloži društvu da postupi po njegovom zahtevu.