Statusnom promenom se društvo (u daljem tekstu: društvo prenosilac) reorganizuje tako što na drugo društvo (u daljem tekstu: društvo sticalac) prenosi imovinu i obaveze, dok njegovi članovi u tom društvu stiču udele, odnosno akcije.
Svi članovi društva prenosioca stiču udele, odnosno akcije u društvu sticaocu srazmerno svojim udelima, odnosno akcijama u društvu prenosiocu, osim ako se svaki član društva prenosioca saglasi da se statusnom promenom izvrši zamena udela odnosno akcija u drugačijoj srazmeri ili ako koristi svoje pravo na isplatu umesto sticanja udela, odnosno akcija u društvu sticaocu u skladu sa
Članu društva prenosioca se po osnovu statusne promene može izvršiti i novčano plaćanje, ali ukupan iznos tih plaćanja svim članovima društva prenosioca ne može preći 10% ukupne nominalne vrednosti udela, odnosno akcija koje stiču članovi društva prenosioca, a ako te akcije nemaju nominalnu vrednost 10% ukupne računovodstvene vrednosti tih akcija.
Ako se statusnom promenom osniva novo društvo, na osnivanje tog društva primenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na osnivanje društva u odgovarajućoj pravnoj formi, osim ako je drugačije propisano odredbama ovog zakona koje regulišu statusne promene.
Ako se statusnom promenom javno akcionarsko društvo pripaja društvu koje nije javno akcionarsko društvo ili se sa njim spaja u novo društvo koje nije javno akcionarsko društvo, to društvo mora da ispuni uslove za prestanak svojstva javnog društva koji su propisani zakonom kojim se uređuje tržište kapitala.
Statusne promene se ne mogu vršiti suprotno odredbama zakona kojim se uređuje zaštita konkurencije.
U statusnoj promeni mogu učestvovati jedno ili više društava iste ili različite pravne forme.
U statusnoj promeni ne može učestvovati društvo koje je u likvidaciji ili u stečaju, osim ako se statusna promena sprovodi kao mera reorganizacije u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečaj.
Jedno ili više društava može se pripojiti drugom društvu prenošenjem na to društvo celokupne imovine i obaveza, čime društvo koje se pripaja prestaje da postoji bez sprovođenja postupka likvidacije.
Dva ili više društava mogu se spojiti osnivanjem novog društva i prenošenjem na to društvo celokupne imovine i obaveza, čime društva koja se spajaju prestaju da postoje bez sprovođenja postupka likvidacije.
finansijske izveštaje, sa mišljenjem revizora, sa stanjem na dan koji prethodi danu donošenja odluke skupštine o statusnoj promeni najviše šest meseci;
3)
izveštaj revizora o izvršenoj reviziji statusne promene;
4)
izveštaj odbora direktora, odnosno izvršnog odbora ako je upravljanje društvom dvodomno, o statusnoj promeni;
poslednje godišnje finansijske izveštaje, sa mišljenjem revizora, ako od završetka poslovne godine do dana donošenja odluke skupštine o statusnoj promeni nije prošlo više od šest meseci ili
2)
polugodišnje finansijske izveštaje, sa mišljenjem revizora, ako je od završetka poslovne godine do dana donošenja odluke skupštine o statusnoj promeni prošlo više od šest meseci.
mogu da se zasnivaju na poslednjim godišnjim finansijskim izveštajima, ako su ti izveštaji bili predmet revizije, tako što će na osnovu knjigovodstvene dokumentacije uzeti u obzir promene nastale od dana na koji su poslednji godišnji finansijski izveštaji bili izrađeni uključujući i značajnije promene vrednosti sredstava, bez sprovođenja posebnog popisa zaliha i osnovnih sredstava.
za društvo koje učestvuje u statusnoj promeni nije potreban ako se svi članovi tog društva saglase da se taj izveštaj ne sačinjava.
Ako društvo po sprovedenoj statusnoj promeni nastavlja da postoji, odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje društvom dvodomno priprema predlog odluke skupštine o izmeni osnivačkog akta, odnosno statuta u slučaju akcionarskog društva.
Ako statusnom promenom nastaje novo društvo, odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje društvom dvodomno, priprema predlog osnivačkog akta tog društva, a ako je to društvo akcionarsko društvo i predlog statuta tog društva.
poslovna imena i sedišta društava koja učestvuju u statusnoj promeni;
2)
cilj i uslove pod kojima se vrši statusna promena;
3)
označenje vrednosti imovine i visine obaveza koje se statusnom promenom prenose na društvo sticaoca i njihov opis, kao i način na koji se taj prenos vrši društvu sticaocu;
4)
podatke o zameni udela, odnosno akcija, a naročito:
(1)
srazmeru u skladu sa kojom se vrši zamena udela, odnosno akcija u društvu prenosiocu za udele, odnosno akcije u društvu sticaocu i visinu novčanog plaćanja ako postoji;
(2)
način preuzimanja udela, odnosno akcija u društvu sticaocu i datum od koga ti udeli, odnosno akcije daju pravo učešća u dobiti;
(3)
podatke o posebnim pravima u društvu sticaocu koja stiču članovi društva prenosioca sa posebnim pravima;
5)
datum od koga prestaju poslovne aktivnosti društva prenosioca, ako ono prestaje po sprovedenoj statusnoj promeni;
6)
datum od koga se transakcije društva prenosioca smatraju, u računovodstvene svrhe, transakcijama obavljenim u ime društva sticaoca;
7)
sve posebne pogodnosti u društvu sticaocu koje se odobravaju članovima odbora direktora, odnosno izvršnog i nadzornog odbora ako je upravljanje društvom dvodomno, društava koja učestvuju u statusnoj promeni;
8)
uslove pod kojima će se nastaviti radni odnos zaposlenih u društvu sticaocu;
9)
ostala pitanja od značaja za sprovođenje statusne promene.
Sastavni deo ugovora iz ovog člana čine:
1)
predlog odluke o izmenama i dopunama osnivačkog akta, odnosno statuta društva sticaoca, a ako statusnom promenom nastaje novo društvo predlog osnivačkog akta, kao i predlog statuta tog društva ako je ono akcionarsko društvo;
2)
deobni bilans društva prenosioca, u slučaju statusne promene podele ili izdvajanja;
3)
spisak članova društva prenosioca, sa navođenjem nominalne vrednosti njihovih udela, odnosno akcija u društvu sticaocu, kao i udela, odnosno akcija koje stiču u društvu sticaocu;
4)
spisak zaposlenih u društvu prenosiocu čiji se radni odnos nastavlja u društvu sticaocu.
Ako samo jedno društvo učestvuje u statusnoj promeni, odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje društvom dvodomno, usvaja plan podele.
Nadležni sud u vanparničnom postupku na zahtev društva koje učestvuje u statusnoj promeni imenuje revizora radi revizije ugovora o statusnoj promeni, odnosno plana podele, koji sačinjava izveštaj o statusnoj promeni.
Ako u statusnoj promeni učestvuje više društava, nadležni sud može na zajednički zahtev svih tih društava imenovati jednog revizora koji sačinjava zajednički izveštaj o statusnoj promeni za sva društva.
sačini i dostavi svim društvima koja učestvuju u statusnoj promeni u roku koji odredi sud, a koji ne može biti duži od dva meseca od dana imenovanja.
Revizor sačinjava izveštaj o statusnoj promeni u pisanoj formi, koji sadrži mišljenje o tome da li je srazmera u skladu sa kojom se vrši zamena udela, odnosno akcija pravična i primerena, kao i obrazloženje u okviru kojeg je dužan da navede naročito:
1)
koji su metodi procene vrednosti primenjeni prilikom utvrđivanja predložene srazmere zamene udela, odnosno akcija i koji su ponderi dodeljeni vrednostima dobijenim primenom tih metoda;
2)
da li su primenjeni metodi i ponderi dodeljeni vrednostima dobijenim primenom tih metoda primereni okolnostima tog slučaja, kao i kakva bi srazmera zamene udela bila da su dodeljeni drugačiji ponderi;
3)
koje okolnosti su otežavale procenu vrednosti i obavljanje revizije, ako ih je bilo.
Revizor je ovlašćen da od svih društava koja učestvuju u statusnoj promeni zatraži sve podatke i isprave potrebne za uspešnu pripremu izveštaja, kao i da preduzme sve ostale radnje potrebne za proveru istinitosti podataka i isprava dobijenih od tih društava.
Odbor direktora, odnosno izvršni odbor ako je upravljanje društvom dvodomno, društva koje sprovodi statusnu promenu sačinjava detaljan pisani izveštaj koji sadrži naročito:
1)
ciljeve koji se žele postići statusnom promenom, sa analizom očekivanih ekonomskih efekata na društva koja učestvuju u statusnoj promeni;
2)
objašnjenje pravnih posledica zaključenja ugovora o statusnoj promeni, odnosno usvajanja plana podele;
3)
obrazloženje srazmere zamene akcija ili udela;
4)
podatke o izmenama ugovora o statusnoj promeni, odnosno plana podele, ako su takve izmene izvršene na osnovu izveštaja revizora o reviziji statusne promene;
5)
podatke o značajnijim promenama imovine i obaveza društava koja učestvuju u statusnoj promeni do kojih je došlo nakon datuma sa kojim su izrađeni finansijski izveštaji.
Nacrt ugovora o statusnoj promeni, odnosno nacrt plana podele društvo objavljuje na svojoj internet stranici, ako je ima, i dostavlja registru privrednih subjekata radi objavljivanja na internet stranici tog registra najkasnije 60 dana pre dana održavanja sednice skupštine na kojoj se donosi odluka o statusnoj promeni.
, kao i u godišnje finansijske izveštaje za poslednje tri godine za svako od društava koje učestvuje u statusnoj promeni, sa mišljenjem revizora ako su bili predmet revizije, najmanje tokom perioda od mesec dana koji prethodi danu održavanja sednice skupštine na kojoj se donosi odluka o statusnoj promeni.
Izuzetno, društvo nije dužno da omogući uvid u dokumenta i akte iz
ako je svim zainteresovanim licima, bez obaveze identifikacije, omogućeno da ta dokumenta i akte pribave sa internet stranice registra privrednih subjekata bez naknade.
Društvo je dužno da poveriocu koji je poznat društvu, a čija potraživanja iznose najmanje 2.000.000 dinara u protivvrednosti bilo koje valute po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan objave iz
, najkasnije 30 dana pre dana održavanja sednice skupštine na kojoj se donosi odluka o statusnoj promeni.
Predsednik odbora direktora, odnosno nadzornog odbora ako je upravljanje društvom dvodomno, dužan je da da pisanu izjavu o tome da je obaveza upućivanja obaveštenja iz
plan podele koji je usvojio odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje društvom dvodomno;
2)
ugovor o statusnoj promeni, ako je taj ugovor zaključen do dana održavanja sednice skupštine;
3)
nacrt ugovora o statusnoj promeni, ako taj ugovor nije zaključen do dana održavanja sednice skupštine.
U slučaju akcionarskog društva odluka o statusnoj promeni društva donosi se tročetvrtinskom većinom glasova prisutnih akcionara, ako statutom nije određena veća većina.
Ako kao rezultat statusne promene određeni članovi društva prenosioca postaju članovi društva sticaoca koji neograničeno solidarno odgovaraju za njegove obaveze, odluka o statusnoj promeni može se doneti samo uz njihovu saglasnost.
Skupština je dužna da istovremeno sa donošenjem odluke iz
, da se svaki član društva prenosioca saglasio da se statusnom promenom izvrši zamena udela, odnosno akcija u drugačijoj srazmeri, osim članova društva prenosioca koji koriste svoje pravo na isplatu umesto sticanja udela, odnosno akcija u društvu sticaocu u skladu sa
mora da sadrži odredbu o tome da stupa na snagu davanjem pisane izjave od strane predsednika odbora direktora, kao i predsednika nadzornog odbora ako je upravljanje društvom dvodomno, da su svi nesaglasni akcionari u celosti isplaćeni za vrednost svojih akcija u skladu sa
odobre skupštine svih društava koja učestvuju u statusnoj promeni, odnosno danom zaključenja tog ugovora ako je taj datum kasniji, ako ugovorom nije predviđeno da stupa na snagu nekog kasnijeg datuma.
odobri skupština društva koje sprovodi statusnu promenu, osim ako je tim planom predviđeno da stupa na snagu nekog kasnijeg datuma.
Osnivački akt društva koje nastaje statusnom promenom, kao i njegov statut ako je ono akcionarsko društvo, stupa na snagu istovremeno sa stupanjem na snagu ugovora o statusnoj promeni.
Na pobijanje odluke o statusnoj promeni primenjuju se odredbe .
U postupku po tužbi za pobijanje odluke o statusnoj promeni sud će tuženom društvu ostaviti primeren rok za otklanjanje razloga za pobijanje, ako se radi o otklonjivim razlozima.
Nadležni sud je dužan da odluku kojom se poništava odluka o statusnoj promeni po pravnosnažnosti dostavi registru privrednih subjekata radi objavljivanja u skladu sa zakonom o registraciji.
nema uticaja na prava i obaveze društva sticaoca u vezi sa statusnom promenom, koje su nastale nakon nastupanja pravnih posledica statusne promene, a do dana objave odluke u skladu sa stavom 3. ovog člana, i za te obaveze neograničeno solidarno odgovaraju sva društva učesnici statusne promene.
Odluka o statusnoj promeni ne može se pobijati zbog utvrđene srazmere zamene akcija, odnosno udela.
Ako je društvo sticalac kontrolno društvo sa najmanje 90% udela u osnovnom kapitalu društva prenosioca, odnosno sa najmanje 90% akcija sa pravom glasa u društvu prenosiocu, statusna promena pripajanja sprovodi se bez odluke o statusnoj promeni skupštine društva sticaoca ako su ispunjeni sledeći uslovi:
tokom perioda od mesec dana koji prethodi danu održavanja sednice skupštine društva prenosioca na kojoj se donosi odluka o statusnoj promeni;
3)
ako jedan ili više akcionara društva sticaoca koji poseduju akcije koje predstavljaju najmanje 5% njegovog osnovnog kapitala ne zahtevaju da se sazove skupština društva sticaoca radi donošenja odluke o statusnoj promeni, u roku iz
Na pitanja pojednostavljenog postupka statusne promene koja nisu posebno uređena ovim članom primenjuju se odredbe ovog zakona o sprovođenju statusne promene u redovnom postupku.
Povećanje osnovnog kapitala društva sticaoca sprovodi se u skladu sa odredbama ovog zakona koje se odnose na povećanje kapitala za pravnu formu društva sticaoca.
Članovi društva prenosioca koji su u društvu prenosiocu koje prestaje kao rezultat statusne promene upisali udele, odnosno akcije, ali ih do trenutka zamene za udele, odnosno akcije društva sticaoca nisu u celosti uplatili, dužni su da ugovoreni ulog uplate, odnosno unesu u društvo sticaoca pod uslovima pod kojima su ih upisali, osim ako ugovorom o statusnoj promeni nije drugačije određeno.
Društvo sticalac ne može povećati svoj osnovni kapital kao rezultat statusne promene po osnovu udela, odnosno akcija:
1)
koje društvo sticalac poseduje u društvu prenosiocu;
2)
koje društvo prenosilac poseduje u društvu sticaocu;
3)
koje jedno društvo prenosilac poseduje u drugom društvu prenosiocu.
Društvo sticalac ne može da izdaje akcije u zamenu za:
1)
akcije koje društvo sticalac poseduje u društvu prenosiocu, odnosno akcije koje za račun društva sticaoca drži treće lice u svoje ime;
2)
sopstvene akcije društva prenosioca, odnosno akcije koje za račun društva prenosioca drži treće lice u svoje ime.
Udele, odnosno akcije koje društvo prenosilac ima u društvu sticaocu, a koji se kao rezultat statusne promene prenose društvu sticaocu, postaju sopstveni udeli, odnosno akcije društva sticaoca.
, društvo sticalac može, ako je to predviđeno ugovorom o statusnoj promeni, odnosno planom podele, da članovima društva prenosioca zameni njihove udele, odnosno akcije sa udelima, odnosno akcijama koje društvo prenosilac ima u društvu sticaocu.
Registracija statusne promene vrši se u skladu sa zakonom o registraciji u odnosu na društvo sticaoca i u odnosu na društvo prenosioca, nakon stupanja na snagu ugovora o statusnoj promeni, odnosno plana podele.
Registracija statusne promene ne može se vršiti pre isplate nesaglasnih članova društva koje učestvuje u statusnoj promeni.
pisanom izjavom potvrđuju da su isplaćeni svi nesaglasni članovi društva koje učestvuje u statusnoj promeni, odnosno da nije bilo nesaglasnih članova društva.
Povećanje, odnosno smanjenje osnovnog kapitala nastalo kao rezultat statusne promene registruje se u skladu sa zakonom o registraciji.
Ako društvo prestaje da postoji kao rezultat statusne promene, ono se briše iz registra privrednih subjekata u skladu sa zakonom o registraciji.
Pravne posledice statusne promene nastupaju danom registracije statusne promene u skladu sa zakonom o registraciji i to:
1)
imovina i obaveze društva prenosioca prelaze na društvo sticaoca, u skladu sa ugovorom o statusnoj promeni, odnosno planom podele;
2)
društvo sticalac postaje solidarno odgovorno sa društvom prenosiocem za njegove obaveze koje nisu prenete na društvo sticaoca, ali samo do iznosa razlike vrednosti imovine društva prenosioca koja mu je preneta i obaveza društva prenosioca koje je preuzeo, osim ako je sa određenim poveriocem drugačije ugovoreno;
3)
članovi društva prenosioca postaju članovi društva sticaoca, tako što se njihovi udeli, odnosno akcije zamenjuju udelima, odnosno akcijama u društvu sticaocu, u skladu sa ugovorom o statusnoj promeni, odnosno planom podele;
4)
udeli, odnosno akcije društva prenosioca, koji su zamenjeni udelima, odnosno akcijama u društvu sticaocu, poništavaju se;
5)
prava trećih lica, koja predstavljaju terete na udelima, odnosno akcijama društva prenosioca koje se zamenjuju za udele, odnosno akcije društva sticaoca prelaze na udele, odnosno akcije koje član društva prenosioca stiče u društvu sticaocu, kao i na potraživanje novčane naknade na koju ima pravo pored ili umesto zamene za te akcije, odnosno udele u skladu sa ovim zakonom;
6)
zaposleni u društvu prenosiocu koji su ugovorom o statusnoj promeni, odnosno planom podele raspoređeni u društvo sticaoca nastavljaju da rade u tom društvu u skladu sa propisima o radu;
, u pogledu stvari i prava čiji je prenos uslovljen upisom u javne knjige, odnosno pribavljanjem određenih saglasnosti ili odobrenja, prenos te imovine na društvo sticaoca vrši se tim upisom na osnovu ugovora o statusnoj promeni ili plana podele, odnosno pribavljanjem tih saglasnosti ili odobrenja.
Ako se statusnom promenom društvo prenosilac gasi, nastupaju i sledeće pravne posledice:
1)
društvo prenosilac prestaje da postoji bez sprovođenja postupka likvidacije;
2)
uzajamna potraživanja između društva prenosioca i društva sticaoca gase se;
3)
obaveze društva prenosioca prelaze na društvo sticaoca u skladu sa ugovorom o statusnoj promeni, odnosno planom podele, i društvo sticalac postaje novi dužnik u pogledu tih obaveza, a ako postoji više društava sticalaca, svako od njih supsidijarno odgovara za obaveze koje su u skladu sa ugovorom o statusnoj promeni, odnosno planom podele prešle na ostala društva sticaoce do iznosa razlike vrednosti imovine društva prenosioca koja mu je preneta i obaveza društva prenosioca koje je preuzeo, osim ako je sa određenim poveriocem drugačije ugovoreno;
4)
dozvole, koncesije, druge povlastice i oslobođenja data ili priznata društvu prenosiocu prelaze na društvo sticaoca u skladu sa ugovorom o statusnoj promeni, odnosno planom podele, osim ako je propisima kojim se uređuje njihovo davanje drugačije određeno;
5)
direktorima, i članovima nadzornog odbora ako je upravljanje društvom dvodomno, i zastupnicima društva prenosioca prestaju dužnosti i ovlašćenja, kao i punomoćja za glasanje u skupštini društva prenosioca.
U slučaju pripajanja jedinom članu društva u skladu sa
Imovina društva prenosioca prestalog podelom, koja ugovorom o statusnoj promeni, odnosno planom podele nije preneta nijednom društvu sticaocu, niti se tumačenjem tog ugovora, odnosno plana može odrediti kojem društvu sticaocu se ta imovina ima preneti, prenosi se svakom od društava sticalaca srazmerno učešću imovine koja je na njih preneta, umanjenoj za preuzete obaveze, u ukupnoj neto imovini društva prestalog podelom.
Za obaveze društva prenosioca prestalog podelom koje ugovorom o statusnoj promeni, odnosno planom podele nisu raspoređene nijednom društvu sticaocu, niti se tumačenjem tog ugovora, odnosno plana može odrediti kojem društvu sticaocu se imaju raspodeliti, solidarno odgovara svako društvo sticalac do iznosa razlike između vrednosti imovine koja je na to društvo preneta i obaveza koje je to društvo preuzelo.
Član društva prenosioca koji smatra da je oštećen utvrđenom srazmerom zamene udela, odnosno akcija u društvu prenosiocu za udele, odnosno akcije u društvu sticaocu može tužbom nadležnom sudu protiv društva sticaoca u roku od 30 dana od dana objave obaveštenja iz
utvrdi da je tržišna vrednost udela, odnosno akcija koje je član društva prenosioca stekao u društvu sticaocu manja od tržišne vrednosti udela, odnosno akcija u društvu prenosiocu koje su bile predmet zamene, presudom će obavezati društvo sticaoca da tom licu isplati novčanu naknadu koja ne može biti veća od 10% nominalne vrednosti njegovih zamenjenih udela, odnosno akcija u društvu prenosiocu.
sud će, ako odredi sprovođenje veštačenja na okolnost određivanja tržišne vrednosti udela, odnosno akcija, naložiti tuženom društvu sticaocu da predujmi troškove tog veštačenja.
obaveže društvo sticaoca na isplatu novčane naknade, društvo sticalac u obavezi je da svim članovima društva prenosioca čiji su udeli, odnosno akcije iste vrste i klase zamenjeni za udele, odnosno akcije društva sticaoca isplati srazmeran iznos na ime doplate.
, pri čemu je otkupna cena njegovih akcija utvrđena odlukom o statusnoj promeni.
Ako član društva prenosioca smatra da otkupna cena utvrđena odlukom o statusnoj promeni ne odgovara tržišnoj vrednosti tih akcija, ili ako mu ta cena ne bude isplaćena, ima pravo podnošenja tužbe nadležnom sudu u skladu sa
Poverilac društva koje učestvuje u statusnoj promeni čije je potraživanje nastalo pre registracije statusne promene u skladu sa zakonom o registraciji i koji smatra da će statusna promena u kojoj učestvuje njegov dužnik ugroziti namirenje njegovog potraživanja, može, u roku od 30 dana od dana objavljivanja obaveštenja iz
davanjem obezbeđenja u vidu zaloge, jemstva i slično;
2)
izmenama uslova ugovora po osnovu kog je nastalo potraživanje ili raskidom tog ugovora;
3)
odvojenim upravljanjem imovinom društva prenosioca do namirenja potraživanja;
4)
preduzimanjem drugih radnji i mera koje obezbeđuju poveriocu položaj koji nije lošiji u odnosu na položaj koji je imao pre sprovođenja statusne promene.
zahteva od svog dužnika ili od društva sticaoca, odnosno društva prenosioca samo ako je finansijska situacija društava koja učestvuju u statusnoj promeni takva da sprovođenje statusne promene ugrožava namirenje njegovog potraživanja pa je pružanje te zaštite neophodno radi obezbeđivanja položaja poverioca koji neće biti lošiji od položaja koji je imao pre sprovođenja statusne promene.
Poverilac koji u roku od 15 dana od dana slanja zahteva za pružanje zaštite ne dobije odgovarajuću zaštitu ima pravo da tužbom nadležnom sudu protiv svog dužnika zahteva dobijanje odgovarajuće zaštite, u smislu .
Poverilac ima pravo na zaštitu samo ako dokaže da je namirenje njegovog potraživanja ugroženo usled statusne promene.
Na zahtev društva sud može odrediti privremenu meru zabrane sprovođenja statusne promene, ako nađe da je to nužno i opravdano radi obezbeđivanja odgovarajuće zaštite za poverioca koji je podneo tužbu.
Odredbe primenjuju se i na zakonite imaoce obveznica i drugih dužničkih hartija od vrednosti koje je izdalo društvo prenosilac, osim ako je drugačije određeno u odluci o emisiji ovih hartija od vrednosti ili ako je drugačije ugovoreno sa njihovim imaocima.
Zakoniti imaoci zamenljivih obveznica, varanata i drugih hartija od vrednosti sa posebnim pravima, osim akcija, koje je izdalo društvo prenosilac koje prestaje usled statusne promene stiču najmanje jednaka prava prema društvu sticaocu, osim ako je:
1)
drugačije određeno u odluci o izdavanju tih hartija od vrednosti ili
2)
sa tim imaocem drugačije ugovoreno ili
3)
društvo sticalac ugovorom o statusnoj promeni, odnosno planom podele obavezano da, na zahtev tih lica, otkupi te hartije od vrednosti po njihovoj tržišnoj vrednosti.
otkupna cena mora biti određena u ugovoru o statusnoj promeni, odnosno planu podele prema tržišnoj vrednosti tih hartija od vrednosti utvrđenoj shodnom primenom
traže da nadležni sud u vanparničnom postupku odredi otkupnu cenu predmetnih hartija od vrednosti ako smatraju da njihova vrednost utvrđena ugovorom o statusnoj promeni, odnosno planom podele nije odgovarajuća.
Direktori društva, odnosno članovi nadzornog odbora ako je upravljanje društvom dvodomno, koje učestvuje u statusnoj promeni solidarno su odgovorni članovima, odnosno akcionarima tog društva za štetu prouzrokovanu namerno ili krajnjom nepažnjom prilikom pripreme i sprovođenja statusne promene.