Ovim zakonom uređuje se pravni položaj privrednih društava i drugih oblika organizovanja u skladu sa ovim zakonom, a naročito njihovo osnivanje, upravljanje, statusne promene, promene pravne forme, prestanak i druga pitanja od značaja za njihov položaj, kao i pravni položaj preduzetnika.
Odredbe ovog zakona primenjuju se i na oblike obavljanja privredne delatnosti koji su osnovani i posluju u skladu sa posebnim zakonom, osim ako je tim zakonom drugačije propisano.
Društvo stiče svojstvo pravnog lica registracijom u Registar privrednih subjekata u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija (u daljem tekstu: zakon o registraciji).
Društvo ima pretežnu delatnost, koja se registruje u skladu sa zakonom o registraciji, a može obavljati i sve druge delatnosti koje nisu zakonom zabranjene nezavisno od toga da li su određene osnivačkim aktom, odnosno statutom.
Posebnim zakonom može se usloviti registracija ili obavljanje određene delatnosti izdavanjem prethodnog odobrenja, saglasnosti ili drugog akta nadležnog organa.
Odluku o promeni pretežne delatnosti donosi skupština društva, ortaci, odnosno komplementari.
Registracija društava i preduzetnika, odnosno registracija podataka i dokumenata propisanih ovim zakonom obavlja se u skladu sa zakonom o registraciji.
Treća lica koja se u pravnom prometu pouzdaju u registrovane podatke ne mogu snositi štetne pravne posledice proistekle iz netačno registrovanih podataka.
Smatra se da su treća lica upoznata sa registrovanim podacima počev od narednog dana od dana objavljivanja registracije tih podataka u skladu sa zakonom o registraciji.
Treća lica mogu dokazivati da je za njih bilo nemoguće da se tokom perioda od 15 dana od dana objavljivanja registrovanih podataka upoznaju sa tim podacima.
Društvo može dokazivati da su treća lica bila upoznata ili su morala bila upoznata sa dokumentima društva i podacima o društvu i pre njihove registracije u skladu sa zakonom o registraciji.
U parničnim i vanparničnim postupcima pokrenutim u slučajevima predviđenim ovim zakonom, kao i u sporovima koji proizlaze iz ovog zakona, nadležan je sud određen zakonom kojim se uređuje nadležnost sudova prema sedištu privrednog društva ili preduzetnika, odnosno prema mestu poslovanja ogranka stranog pravnog lica, osim ako je ovim zakonom predviđena mesna nadležnost drugog suda.
Ortaci, komplementari, komanditori i članovi društva s ograničenom odgovornošću i podaci o njima, registruju se u skladu sa zakonom o registraciji, a akcionari u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala.
Podaci o licima za koje po ovom zakonu postoji obaveza registracije, a koji se registruju u skladu sa zakonom o registraciji su:
1)
za domaće fizičko lice - lično ime, pol i jedinstveni matični broj građana;
2)
za stranca - lično ime, pol, broj pasoša i država izdavanja, odnosno evidencijski broj za stranca, odnosno broj lične karte stranca i zemlja izdavanja;
3)
za domaće pravno lice - poslovno ime, adresa sedišta i matični broj;
4)
za strano pravno lice - poslovno ime, adresa sedišta, broj pod kojim se to pravno lice vodi u matičnom registru i država u kojoj je to lice registrovano.
Društvo se može osnovati na određeno ili neodređeno vreme.
Smatra se da je društvo osnovano na neodređeno vreme ako osnivačkim aktom, odnosno statutom nije drugačije određeno.
Ako osnivačkim aktom odnosno statutom nije drugačije određeno, društvo koje je osnovano na određeno vreme može produžiti vreme trajanja društva ili nastaviti poslovanje kao društvo osnovano na neodređeno vreme ako do isteka vremena na koje je osnovano, odnosno do okončanja postupka likvidacije u skladu sa ovim zakonom:
1)
u slučaju ortačkog društva i komanditnog društva o tome odluku donesu svi ortaci, odnosno komplementari jednoglasno i ta odluka bude u istom roku registrovana u skladu sa zakonom o registraciji;
2)
u slučaju društva s ograničenom odgovornošću o tome odluku donese skupština dvotrećinskom većinom glasova svih članova društva i ta odluka bude u istom roku registrovana u skladu sa zakonom o registraciji;
3)
u slučaju akcionarskog društva o tome odluku donosi skupština tročetvrtinskom većinom glasova prisutnih akcionara i ta odluka bude u istom roku registrovana u skladu sa zakonom o registraciji.
Osnivački akt je konstitutivni akt društva koji ima formu odluke o osnivanju ako društvo osniva jedno lice ili ugovora o osnivanju ako društvo osniva više lica.
Prilikom osnivanja društva, potpisi na osnivačkom aktu overavaju se u skladu sa zakonom kojim se uređuje overa potpisa, s tim da overu potpisa, ako je reč o elektronskom dokumentu, zamenjuje kvalifikovani elektronski potpis članova društva, osim ako to nije u suprotnosti sa propisima kojima se uređuje promet nepokretnosti.
Overu potpisa na osnivačkom aktu, ako je reč o digitalizovanom dokumentu, može da zameni kvalifikovani elektronski potpis, odnosno kvalifikovani elektronski pečat lica koje je ovlašćeno za overu potpisa, rukopisa i prepisa u skladu sa zakonom kojim se uređuje overa potpisa, rukopisa i prepisa.
utvrđuje identitet potpisnika dokumenta koji se digitalizuje, u skladu sa zakonom kojim se uređuje overa potpisa, rukopisa i prepisa.
U ortačkom društvu, komanditnom društvu i društvu s ograničenom odgovornošću osnivačkim aktom se uređuje upravljanje društvom i druga pitanja u skladu sa ovim zakonom za svaku pojedinu pravnu formu društva.
Akcionarsko društvo pored osnivačkog akta ima i statut kojim se uređuje upravljanje društvom i druga pitanja u skladu sa ovim zakonom, ako posebnim zakonom nije drugačije propisano.
Lice koje naknadno pristupi društvu osnivački akt društva, odnosno statut društva obavezuje od dana sticanja svojstva člana društva u skladu sa ovim zakonom.
Osnivački akt i statut sačinjavaju se u pisanoj formi i registruju se u skladu sa zakonom o registraciji.
Ako su osnivački akt i statut sačinjeni kao elektronski, odnosno digitalizovani dokument registruju se u elektronskom obliku, u skladu sa zakonom o registraciji.
Osnivački akt ortačkog društva, komanditnog društva i društva s ograničenom odgovornošću menja se odlukom ortaka, komanditora i komplementara, odnosno skupštine, u skladu sa ovim zakonom.
potpisuju članovi društva koji su za nju glasali, a ta odluka overava se u skladu sa , ako je to predviđeno osnivačkim aktom i ako je ta obaveza registrovana u skladu sa zakonom o registraciji.
Osnivački akt akcionarskog društva ne menja se.
Statut akcionarskog društva menja se odlukom skupštine, u skladu sa odredbama ovog zakona.
Zakonski zastupnik društva je u obavezi da nakon svake izmene osnivačkog akta, odnosno statuta sačini i potpiše prečišćeni tekst tih dokumenata.
Izmene osnivačkog akta i statuta, kao i prečišćeni tekstovi tih dokumenata nakon svake takve izmene, registruju se u skladu sa zakonom o registraciji.
Ako razlozi ništavosti ne budu otklonjeni do zaključenja glavne rasprave, sud će presudom utvrditi ništavost osnivačkog akta.
Ako je privredno društvo registrovano, presudu kojom se utvrđuje ništavost osnivačkog akta društva sud po pravnosnažnosti dostavlja registru privrednih subjekata, radi registracije i pokretanja postupka prinudne likvidacije društva u skladu sa ovim zakonom.
Ništavost osnivačkog akta društva nema dejstvo na pravne poslove društva sa savesnim trećim licima.
Komanditori, članovi društva s ograničenom odgovornošću i akcionari dužni su da uplate, odnosno unesu upisani kapital i izvrše druge obaveze preuzete prema društvu, u meri u kojoj je to potrebno radi izmirenja obaveza društva prema savesnim trećim licima.
Ortaci i komplementari odgovaraju solidarno i neograničeno za obaveze društva prema savesnim trećim licima.
Član društva može zaključiti ugovor u pisanoj formi sa jednim ili više članova istog društva, kojim se regulišu pitanja od značaja za njihove međusobne odnose u vezi sa društvom.
u slučaju ortačkog društva naziva se ugovor ortaka, u slučaju komanditnog društva i društva s ograničenom odgovornošću ugovor članova, a u slučaju akcionarskog društva ugovor akcionara.
Komanditor, član društva s ograničenom odgovornošću i akcionar, kao i zakonski zastupnik tog lica ako je ono poslovno nesposobno fizičko lice, koji zloupotrebi pravilo o ograničenoj odgovornosti odgovara za obaveze društva.
Sedište društva je mesto i adresa na teritoriji Republike Srbije iz koga se upravlja poslovanjem društva i koje je kao takvo određeno osnivačkim aktom, statutom ili odlukom skupštine, odnosno odlukom ortaka ili komplementara.
Odluku o promeni sedišta donosi skupština, ako osnivačkim aktom, odnosno statutom nije drugačije određeno.
Adresa sedišta društva podrazumeva grad, opštinu, naseljeno mesto, ulicu ili trg, kućni broj, sprat i broj stana, u skladu sa propisima kojima se uređuje teritorijalna organizacija.
Adresa sedišta društva registruje se u skladu sa zakonom o registraciji.
Zainteresovano lice može tužbom nadležnom sudu da zahteva brisanje registrovane adrese sedišta društva, ako lice koje ima pravo svojine nije dozvolilo upotrebu prostora na kojem je adresa sedišta za vršenje upravljanja poslovanjem društva.
Na zahtev lica koje je podnelo tužbu za brisanje registrovane adrese sedišta registruje se zabeležba spora u skladu sa zakonom o registraciji.
Društvo može da ima posebnu adresu za prijem poštanskih pošiljki na teritoriji Republike Srbije, koja se registruje u skladu sa zakonom o registraciji.
Ako društvo ima posebnu adresu za prijem poštanskih pošiljki, dostavljanje se vrši na tu adresu, umesto na adresu sedišta društva.
Ako je dostava pismena društvu na adresu za prijem pošte, odnosno na adresu sedišta društva ako društvo nema registrovanu adresu za prijem pošte, putem preporučene pošiljke u smislu zakona kojim se uređuju poštanske usluge bila bezuspešna, smatraće se da je dostava te pošiljke uredno izvršena istekom roka od osam dana od dana drugog slanja te pošiljke, pod uslovom da je između ta dva slanja proteklo najmanje 15 dana.
Dostava pismena u sudskom, upravnom, poreskom i drugim postupcima vrši se u skladu sa posebnim zakonima.
Društvo je dužno da ima adresu za prijem elektronske pošte, koja se registruje u skladu sa zakonom o registraciji, kao i da se registruje kao korisnik usluga elektronske uprave, u skladu sa zakonom kojim se uređuje elektronska uprava.
Dostavljanje elektronskog dokumenta društvu ili preduzetniku vrši se u skladu sa zakonom kojim se uređuju elektronski dokument, elektronska identifikacija i usluge od poverenja u elektronskom poslovanju, odnosno zakonom kojim se uređuje elektronska uprava kada se dostava vrši u Jedinstveni elektronski sandučić na portalu eUprava, osim ako je posebnim zakonom drugačije propisano.
, sastoji iz više reči, skraćeno poslovno ime može da sadrži akronime reči iz naziva i opisa predmeta poslovanja tako da ti akronimi ne smeju biti istovetni nazivu drugog društva niti izazivati zabludu o identitetu sa drugim društvom.
Poslovno ime društva je na srpskom jeziku, na ćiriličkom ili latiničkom pismu.
Izuzetno, naziv društva može biti na stranom jeziku ili može da sadrži pojedine strane reči ili karaktere, na latiničkom pismu engleskog jezika, kao i arapske ili rimske brojeve.
Društvo može u poslovanju koristiti prevod poslovnog imena ili prevod skraćenog poslovnog imena na jeziku nacionalne manjine ili stranom jeziku, pri čemu se naziv ne prevodi.
Poslovna pisma i drugi dokumenti društva, uključujući i one u elektronskoj formi, koji su upućeni trećim licima sadrže poslovno ili skraćeno poslovno ime, sedište, adresu za prijem pošte ako se razlikuje od sedišta, matični broj i poreski identifikacioni broj društva.
Društvo može uz poslovno ime da upotrebljava grb, zastavu, amblem, oznaku ili drugi simbol Republike Srbije ili strane države, domaće teritorijalne jedinice i autonomne pokrajine, međunarodne organizacije, uz saglasnost nadležnog organa te države, domaće teritorijalne jedinice i autonomne pokrajine ili međunarodne organizacije.
Posebnim propisom ne može se društvu uvesti obaveza upotrebe pečata u poslovnim pismima i drugim dokumentima društva.
Prilikom zaključivanja pravnih poslova, odnosno preduzimanja pravnih radnji od strane društva, sudovi, državni organi, organizacije i lica koja vrše javna ovlašćenja, kao i druga pravna lica, ne mogu isticati primedbe u pogledu nekorišćenja pečata, niti se iste mogu isticati kao razlog za poništaj, raskid, odnosno nepunovažnost zaključenog pravnog posla, odnosno preduzete pravne radnje, čak i u slučaju kada je internim aktima društva propisano da društvo ima i koristi pečat u poslovanju.
Društvo ne može isticati prema trećim savesnim licima nedostatke u pogledu forme poslovnih pisama i drugih dokumenata propisane
Naziv društva ne može se preneti na drugo društvo, osim kao posledica statusne promene u kojoj taj naziv preuzima društvo sticalac od društva prenocioca koje statusnom promenom prestaje da postoji.
Ako pravno lice član privrednog društva čiji je naziv sadržan u nazivu društva prestane da bude član tog društva, naziv tog društva može nastaviti da sadrži taj naziv samo uz saglasnost tog lica.
republički javni pravobranilac može tužbom nadležnom sudu protiv društva koje vrši tu povredu (u daljem tekstu: društvo prekršilac) zahtevati promenu naziva društva prekršioca.
Poslovno ime društva može da sadrži reč "Srbija", reč koja predstavlja naziv teritorijalne jedinice ili autonomne pokrajine Republike Srbije, izvedenice ovih reči, uključujući i sve oblike koji asociraju na te reči, kao i međunarodno priznatu troslovnu oznaku Republike Srbije "SRB", uz prethodnu saglasnost nadležnog organa, u skladu sa zakonom.
Poslovno ime društva može da sadrži naziv strane države ili međunarodne organizacije, uz saglasnost nadležnog organa te države ili međunarodne organizacije.
Odredbe odnose se i na nazive na stranom jeziku, kao i na pridevske oblike istih.
Izuzetno od , saglasnost nije potrebna ako poslovno ime osnivača sadrži naziv te države, domaće teritorijalne jedinice i autonomne pokrajine ili međunarodne organizacije.
Na zahtev države, domaće teritorijalne jedinice i autonomne pokrajine ili međunarodne organizacije čiji je naziv sastavni deo poslovnog imena društva, u registru privrednih subjekata izvršiće se brisanje njenog naziva iz poslovnog imena društva.
Poslovno ime društva može da sadrži lično ime fizičkog lica uz njegovu saglasnost, a ako je to lice umrlo uz saglasnost njegovih zakonskih naslednika.
Ako član privrednog društva čije je lično ime sadržano u nazivu društva prestane da bude član tog društva, naziv tog društva može nastaviti da sadrži to lično ime samo uz saglasnost tog lica, a ako je to lice umrlo uz saglasnost njegovih zakonskih naslednika.
U slučaju povrede odredbe , fizičko lice, a ako je to lice umrlo njegovi zakonski naslednici, ostvaruju zaštitu u skladu sa
, ako društvo svojim poslovanjem ili na drugi način povređuje čast i ugled lica čije je ime uneto u njegovo poslovno ime, to lice, a ako je to lice umrlo njegovi zakonski naslednici, može tužbom nadležnom sudu da zahteva brisanje njegovog imena iz poslovnog imena društva i naknadu eventualne štete koja mu je pričinjena.
Zakonski (statutarni) zastupnici društva u smislu ovog zakona su lica koja su ovim zakonom kao takva određena za svaki pojedini oblik društva.
Zakonski zastupnik društva može biti fizičko lice ili društvo registrovano u Republici Srbiji.
Društvo koje ima funkciju zakonskog zastupnika, tu funkciju vrši preko svog zakonskog zastupnika koji je fizičko lice ili fizičkog lica koje je za to ovlašćeno posebnim punomoćjem izdatim u pisanoj formi.
Osim zakonskih zastupnika, zastupnici društva u smislu ovog zakona su i lica koja su aktom ili odlukom nadležnog organa društva ovlašćena da zastupaju društvo i kao takva registrovana u skladu sa zakonom o registraciji.
Ako društvo u kontinuitetu prihvata da neko lice postupa kao zastupnik na način kojim treća lica dovodi u uverenje da ima pravo na zastupanje, smatraće se da je društvo konkludentno to lice ovlastilo na zastupanje, osim ako društvo ne dokaže da je treće lice znalo ili moralo znati za nepostojanje ovlašćenja za zastupanje tog lica.
, ograničenja ovlašćenja zastupnika u vidu zajedničkog zastupanja, odnosno obaveznog supotpisa mogu se isticati prema trećim licima, ako su registrovana u skladu sa zakonom o registraciji.
Lica koja kao zaposleni u društvu rade na poslovima čije obavljanje u redovnom poslovanju uključuje i zaključenje ili ispunjenje određenih ugovora ili preduzimanje drugih pravnih radnji, ovlašćena su da kao punomoćnici društva zaključuju i ispunjavaju te ugovore, odnosno preduzimaju te pravne radnje u granicama poslova na kojima rade bez posebnog punomoćja.
Pod pojmom zaposlenog u smislu ovog zakona smatra se fizičko lice koje je u radnom odnosu u društvu, kao i lice koje nije u radnom odnosu u društvu, ako obavlja funkciju u društvu.
Prokura je poslovno punomoćje kojim društvo ovlašćuje jedno ili više fizičkih lica (u daljem tekstu: prokurista) da u njegovo ime i za njegov račun zaključuju pravne poslove i preduzimaju druge pravne radnje.
Izuzetno, prokura se može izdati i samo za ogranak društva.
Prokura je neprenosiva i prokurista ne može dati punomoćje za zastupanje drugom licu.
Prokura se izdaje odlukom svih ortaka, odnosno komplementara, direktora, odbora direktora ili izvršnog odbora, ako osnivačkim aktom, odnosno statutom nije drugačije određeno.
Prokurista se registruje u skladu sa zakonom o registraciji.
Prokura može biti pojedinačna ili zajednička prokura.
Ako je prokura izdata za dva ili više lica bez naznake da se radi o zajedničkoj prokuri, svaki prokurista postupa samostalno.
Ako je prokura izdata kao zajednička prokura, pravni poslovi koje zaključuju ili pravne radnje koje preduzimaju prokuristi punovažni su uz izričitu saglasnost svih prokurista, osim ako je u prokuri navedeno da je za punovažnost dovoljna saglasnost tačno određenog broja prokurista.
zaključuje pravne poslove i preduzima pravne radnje u vezi sa sticanjem, otuđenjem ili opterećenjem nepokretnosti i udela i akcija koje društvo poseduje u drugim pravnim licima;
2)
preuzima menične obaveze i obaveze jemstva;
3)
zaključuje ugovore o zajmu i kreditu;
4)
zastupa društvo u sudskim postupcima ili pred arbitražom.
Društvo ne može da se odrekne prava da opozove prokuru, niti se to pravo na bilo koji način može ograničiti ili usloviti.
Prokurista može otkazati prokuru u svako doba, uz obavezu da u narednih 30 dana računajući od dana dostave otkaza društvu zaključuje pravne poslove i preduzima druge pravne radnje ako je to potrebno radi izbegavanja nastanka štete za društvo.
ne odgovaraju za štetu ako su postupala u skladu sa odlukom nadležnog organa društva, odnosno ako su njihove radnje naknadno odobrene od strane tog organa.
Zastupnik društva, punomoćnik po zaposlenju i prokurista ne može bez posebnog ovlašćenja nastupati kao druga ugovorna strana i sa društvom zaključivati ugovore u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun drugog lica, niti u ime i za račun drugog lica.
Imovinu društva u smislu ovog zakona čine stvari i prava u vlasništvu društva, kao i druga prava društva.
Neto imovina (kapital) društva u smislu ovog zakona jeste razlika između vrednosti imovine i obaveza društva.
Osnovni (registrovani) kapital društva je novčana vrednost upisanih uloga članova društva u društvo koja je registrovana u skladu sa zakonom o registraciji.
Ulozi u društvo mogu da budu novčani i nenovčani i izražavaju se u dinarima.
Ako se uplata novčanog uloga vrši u stranoj valuti u skladu sa zakonom koji uređuje devizno poslovanje, dinarska protivvrednost uloga obračunava se po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan uplate uloga.
Nenovčani ulozi mogu biti u stvarima i pravima, ako ovim zakonom za pojedine forme društava nije drugačije određeno.
Nakon prodaje stečajnog dužnika kao pravnog lica u stečajnom postupku, vrednost osnovnog kapitala tog privrednog društva registruje se u visini iznosa plaćene kupoprodajne cene iz ugovora o prodaji stečajnog dužnika, a ulog kupca kao nenovčani ulog u osnovni kapital, u vrednosti plaćene kupoprodajne cene.
bila manja od vrednosti minimalnog osnovnog kapitala, vrednost osnovnog kapitala registruje se na vrednost minimalnog osnovnog kapitala koja je propisana za to društvo, a kupac je dužan da u osnovni kapital društva uplati nedostajući iznos do visine minimalnog osnovnog kapitala u roku od šest meseci od dana obustavljanja postupka stečaja.
Lica koja su osnivačkim aktom ili na drugi način preuzela obavezu da uplate odnosno unesu u društvo određeni ulog odgovaraju društvu za izvršenje te obaveze i u obavezi su da naknade štetu koja je društvu prouzrokovana propuštanjem ili kašnjenjem izvršenja te obaveze.
Novčani i nenovčani ulog prilikom osnivanja društva ili povećanja osnovnog kapitala mora se uplatiti, odnosno uneti u roku određenom u osnivačkom aktu, odnosno odluci o povećanju kapitala, s tim da se taj rok računa od dana registracije osnivačkog akta, odnosno odluke o povećanju kapitala i ne može biti duži od:
1)
u slučaju povećanja kapitala akcionarskog društva koje je javno društvo po osnovu uspešno izvršene javne ponude akcija, uz objavljivanje prospekta, u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala (u daljem tekstu: javno akcionarsko društvo) novčanim ulogom putem javne ponude - odmah po okončanju roka za upis akcija, u skladu sa zakonom koji uređuje tržište kapitala, a u ostalim slučajevima dve godine;
2)
pet godina za ostala društva osim u slučaju kada se akcije izdaju u postupku javne ponude u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala kojom akcionarsko društvo postaje javno akcionarsko društvo, kada se ulog mora uplatiti odmah po okončanju roka za upis akcija.
uz njegovu saglasnost zameniti drugom obavezom, i to:
1)
obaveza na uplatu novčanog uloga u društvo obavezom na unos nenovčanog uloga iste vrednosti, osim u slučaju javne ponude akcija uz objavljivanje prospekta;
2)
obaveza na unos nenovčanog uloga u društvo obavezom na uplatu novčanog uloga iste vrednosti;
3)
obaveza na unos jednog nenovčanog uloga u društvo obavezom na unos drugog nenovčanog uloga iste vrednosti.
Osnivačkim aktom, odnosno statutom u slučaju akcionarskog društva može se predvideti i obaveza plaćanja ugovorne kazne za slučaj neblagovremenog izvršenja, odnosno neizvršenja obaveze iz
u roku od tri dana od dana slanja poziva objavi i na internet stranici registra privrednih subjekata, u trajanju najmanje jednakom dužini trajanja roka iz
Ako član društva propusti da svoju obavezu izvrši i u naknadnom roku, društvo može doneti odluku o isključenju tog člana iz društva, odnosno u slučaju akcionarskog društva odluku o povlačenju i poništaju bez naknade akcija tog akcionara koje nisu uplaćene, odnosno za koje nije unet nenovčani ulog u društvo.
Javno akcionarsko društvo je u obavezi da donese odluku iz
U slučaju prenosa udela, odnosno akcija, prenosilac i sticalac odgovorni su solidarno prema društvu za obaveze prenosioca u vezi sa ulogom nastale do tog prenosa, u skladu sa odredbama ovog zakona za svaku pojedinu formu društva.
ostvaruju se tužbom nadležnom sudu, koju osim društva mogu podneti i članovi društva koji poseduju ili predstavljaju najmanje 5% osnovnog kapitala društva.
Vrednost nenovčanog uloga u društvo procenjuje ovlašćeni sudski veštak, revizor ili drugo stručno lice koje je od strane nadležnog državnog organa Republike Srbije ovlašćeno da vrši procene vrednosti određenih stvari ili prava.
opis svake stvari odnosno prava koji čine nenovčani ulog;
2)
korišćene metode procene;
3)
izjavu da li je procenjena vrednost najmanje jednaka:
(1) nominalnoj vrednosti udela koji se stiču, u slučaju ortačkog društva, komanditnog društva i društva s ograničenom odgovornošću ili
(2) nominalnoj vrednosti akcija koje se stiču, odnosno računovodstvenoj vrednosti kod akcija bez nominalne vrednosti, uvećanoj za premiju koja se plaća za te akcije ako ona postoji, u slučaju akcionarskog društva.
U slučaju procene vrednosti nenovčanog uloga prilikom osnivanja društva, lice iz biraju sporazumno članovi društva, a u ostalim slučajevima to lice bira direktor, odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje društvom dvodomno, ako osnivačkim aktom, odnosno statutom nije drugačije određeno.
pa do momenta unošenja nenovčanog uloga u društvo nastupile okolnosti koje umanjuju vrednost tog nenovčanog uloga, društvo je u obavezi da pre unosa tog uloga izvrši novu procenu vrednosti u skladu sa .
, članovi društva koji su posedovali udele ili akcije koji predstavljaju najmanje 5% osnovnog kapitala društva na dan donošenja odluke o upisu udela odnosno izdavanju akcija putem tog nenovčanog uloga imaju pravo da sve do njegovog unosa u društvo pisanim putem od društva zahtevaju da izvrši procenu vrednosti tog nenovčanog uloga u skladu sa , pod uslovom da i u trenutku podnošenja tog zahteva poseduju udele ili akcije koji predstavljaju najmanje 5% osnovnog kapitala društva.
, odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje društvom dvodomno, ili drugi organ određen osnivačkim aktom, odnosno statutom, može doneti odluku da se ne vrši procena vrednosti nenovčanog uloga koji ne čine hartije od vrednosti i instrumenti tržišta novca, ako se tržišna vrednost pojedinačnih stvari i prava koje čine nenovčani ulog može utvrditi iz godišnjih finansijskih izveštaja lica koje unosi ulog, pod uslovom da su ti izveštaji bili predmet revizije, sa pozitivnim mišljenjem revizora, za godinu koja prethodi godini u kojoj se unosi nenovčani ulog.
U slučaju da su od datuma finansijskih izveštaja iz
, koji su posedovali udele ili akcije koji predstavljaju najmanje 5% osnovnog kapitala društva na dan donošenja odluke o upisu udela odnosno izdavanju akcija putem nenovčanog uloga imaju pravo da od društva odnosno nadležnog suda zahtevaju procenu vrednosti nenovčanog uloga shodnom primenom odredaba
Ako nenovčani ulog čine hartije od vrednosti ili instrumenti tržišta novca, vrednost tog uloga utvrđuje se najkasnije 60 dana pre dana unosa tog nenovčanog uloga u društvo.
utvrđuje se kao ponderisana prosečna cena tih hartija od vrednosti, odnosno instrumenata tržišta novca ostvarena na regulisanom tržištu, odnosno multilateralnoj trgovačkoj platformi u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala, u periodu od šest meseci koji prethodi danu utvrđivanja ove vrednosti, pod uslovom da je u tom periodu ostvareni obim prometa hartija od vrednosti, odnosno instrumenata tržišta novca čija se vrednost utvrđuje, iznosio najmanje 0,5% njihovog ukupno izdatog broja i da se u istom periodu trgovalo više od 1/3 trgovačkih dana na mesečnom nivou.
do dana unosa nenovčanog uloga u društvo nastupile okolnosti koje značajno menjaju vrednost tog nenovčanog uloga, društvo je u obavezi da izvrši procenu njegove vrednosti u skladu sa
, članovi društva koji imaju udele ili akcije koji predstavljaju najmanje 5% osnovnog kapitala društva imaju pravo da do isteka roka od 90 dana od dana unosa nenovčanog uloga u društvo zahtevaju da nadležni sud u vanparničnom postupku utvrdi vrednost tog nenovčanog uloga.
Društvo može odlučiti da vrednost nenovčanog uloga iz
Ako po osnovu nije vršena procena vrednosti nenovčanog uloga, predsednik odbora direktora, odnosno nadzornog odbora ako je upravljanje društvom dvodomno, dužan je da izda potvrdu koja sadrži:
1)
opis predmetnog nenovčanog uloga;
2)
njegovu vrednost, način na koji je ta vrednost utvrđena i metode njene procene, ako je primenjivo;
3)
izjavu da li je vrednost utvrđena primenom tih metoda najmanje jednaka ukupnoj nominalnoj, odnosno u odsustvu nominalne računovodstvenoj vrednosti uloga, odnosno akcija koje se stiču, uvećanoj za premiju koja se plaća za te akcije ako ona postoji; i
4)
izjavu da nisu nastupile okolnosti koje značajno menjaju vrednost tog nenovčanog uloga.
, a društvo nije u mogućnosti da izmiruje svoje obaveze u redovnom toku poslovanja, poverilac društva ima pravo da zahteva da nadležni sud u vanparničnom postupku utvrdi vrednost nenovčanog uloga u vreme unošenja tog uloga.
utvrdi da je vrednost nenovčanog uloga bila manja od sporazumno utvrđene, sud će naložiti članu društva koji je uneo taj nenovčani ulog da razliku do sporazumno utvrđene vrednosti tog uloga isplati društvu i da solidarno sa društvom snosi troškove sudskog postupka iz
Članovima društva ne može se izvršiti povraćaj uplaćenih, odnosno unetih uloga, niti im se može platiti kamata na ono što su uložili u društvo.
Plaćanje cene kod sticanja sopstvenih udela odnosno akcija, kao ni druga plaćanja članovima društva koja se vrše u skladu sa ovim zakonom, ne smatraju se vraćanjem uloga članovima društva.
članovi društva sa ograničenom odgovornošću koji poseduju značajno učešće u osnovnom kapitalu društva ili član društva sa ograničenom odgovornošću koji je kontrolni član društva u smislu
Povezanim licem u smislu ovog zakona u odnosu na određeno fizičko lice smatra se:
1)
njegov krvni srodnik u pravoj liniji, krvni srodnik u pobočnoj liniji zaključno sa trećim stepenom srodstva, supružnik i vanbračni partner ovih lica;
2)
njegov supružnik i vanbračni partner i njihovi krvni srodnici zaključno sa prvim stepenom srodstva;
3)
njegov usvojilac ili usvojenik, kao i potomci usvojenika;
4)
druga lica koja sa tim licem žive u zajedničkom domaćinstvu.
Povezanim licem u smislu ovog zakona u odnosu na određeno pravno lice smatra se:
1)
pravno lice u kojem to pravno lice poseduje značajno učešće u kapitalu, ili pravo da takvo učešće stekne iz konvertibilnih obveznica, varanata, opcija i slično;
2)
pravno lice u kojem je to pravno lice kontrolni član društva (kontrolisano društvo);
3)
pravno lice koje je zajedno sa tim pravnim licem pod kontrolom trećeg lica;
4)
lice koje u tom pravnom licu poseduje značajno učešće u kapitalu, ili pravo da takvo učešće stekne iz konvertibilnih obveznica, varanata, opcija i slično;
5)
lice koje je kontrolni član tog pravnog lica;
6)
lice koje je direktor, odnosno član organa upravljanja ili nadzora tog pravnog lica.
Značajno učešće u osnovnom kapitalu postoji ako jedno lice, samostalno ili sa drugim licima koja sa njim deluju zajedno, poseduje više od 25% prava glasa u društvu.
Većinsko učešće u osnovnom kapitalu postoji ako jedno lice, samostalno ili sa drugim licima koja sa njim deluju zajedno, poseduje više od 50% prava glasa u društvu.
podrazumeva pravo ili mogućnost jednog lica, samostalno ili sa drugim licima koja sa njim zajednički deluju, da vrši kontrolni uticaj na poslovanje drugog lica putem učešća u osnovnom kapitalu, ugovora ili prava na imenovanje većine direktora, odnosno članova nadzornog odbora.
Smatra se da je određeno lice kontrolni član društva uvek kada to lice samostalno ili sa povezanim licima poseduje većinsko učešće u osnovnom kapitalu društva.
Zajedničko delovanje postoji kada dva ili više lica, na osnovu međusobnog izričitog ili prećutnog sporazuma, koriste glasačka prava u određenom licu ili preduzimaju druge radnje u cilju vršenja zajedničkog uticaja na upravljanje ili poslovanje tog lica.
Lica iz dužna su da u tom svojstvu izvršavaju svoje poslove savesno, sa pažnjom dobrog privrednika, i u razumnom uverenju da deluju u najboljem interesu društva.
podrazumeva se stepen pažnje sa kojom bi postupalo razumno pažljivo lice koje bi posedovalo znanje, veštine i iskustvo koje bi se osnovano moglo očekivati za obavljanje te dužnosti u društvu.
Ako lice iz poseduje određena specifična znanja, veštine ili iskustvo, prilikom ocene stepena pažnje uzeće se u obzir i ta znanja, veštine i iskustvo.
Smatra se da lica iz mogu da svoje postupanje zasnivaju i na informacijama i mišljenjima lica stručnih za odgovarajuću oblast, za koje razumno veruju da su u tom slučaju savesno postupala.
dužno je da odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje društvom dvodomno obavesti o postojanju ličnog interesa (ili interesa sa njim povezanog lica) u pravnom poslu koji društvo zaključuje, odnosno pravnoj radnji koju društvo preduzima.
sadrži naročito vrstu, odnosno pravnu prirodu pravnog posla ili radnje, detaljan opis predmeta pravnog posla ili radnje, vrednost, odnosno cenu predmeta pravnog posla ili pravne radnje, rok za izvršenje, plaćanje i slično, kao i sve relevantne činjenice o prirodi i obimu ličnog interesa.
zaključivanja pravnog posla između društva i tog lica (ili sa njim povezanog lica) ili
2)
pravne radnje (preduzimanje radnji u sudskim i drugim postupcima, odricanje od prava i slično) koju društvo preduzima prema tom licu (ili prema sa njim povezanim licem) ili
3)
zaključivanja pravnog posla između društva i trećeg lica, odnosno preduzimanja pravne radnje društva prema trećem licu, ako je to treće lice sa njim (ili sa njim povezanim licem) u finansijskom odnosu i ako se može očekivati da postojanje tog odnosa utiče na njegovo postupanje ili
4)
zaključivanja pravnog posla, odnosno preduzimanja pravne radnje društva iz koje treće lice ima ekonomski interes, ako je to treće lice sa njim (ili sa njim povezanim licem) u finansijskom odnosu i ako se može očekivati da postojanje tog odnosa utiče na njegovo postupanje.
, kao i u drugim slučajevima određenim ovim zakonom, zaključivanje pravnog posla, odnosno preduzimanje pravne radnje odobrava se, ako drugačija većina nije određena osnivačkim aktom, odnosno statutom:
1)
u slučaju ortačkog društva, odnosno komanditnog društva, većinom glasova svih ortaka, odnosno komplementara koji nemaju lični interes;
2)
u slučaju društva s ograničenom odgovornošću, ako postoji lični interes direktora, običnom većinom glasova svih članova društva koji nemaju lični interes, odnosno odobrava nadzorni odbor ako je upravljanje društvom dvodomno, a ako postoji lični interes člana nadzornog odbora, odnosno člana društva, običnom većinom glasova svih članova nadzornog odbora koji nemaju lični interes, odnosno običnom većinom glasova svih članova društva koji nemaju lični interes;
3)
u slučaju akcionarskog društva, ako postoji lični interes direktora, običnom većinom glasova svih direktora koji nemaju lični interes, odnosno odobrava nadzorni odbor ako je upravljanje društvom dvodomno, ako postoji lični interes akcionara, običnom većinom svih direktora, odnosno odobrava nadzorni odbor ako je upravljanje društvom dvodomno, a ako postoji lični interes člana nadzornog odbora, običnom većinom glasova svih članova nadzornog odbora koji nemaju lični interes.
Pre odobrenja zaključivanja pravnog posla ili preduzimanja pravne radnje iz
, u slučaju da vrednost predmeta tog posla ili pravne radnje iznosi 10% ili više od 10% knjigovodstvene vrednosti ukupne imovine društva iskazane u poslednjem godišnjem bilansu stanja, organ društva iz koji je primio obaveštenje, određuje lice iz koje će izvršiti procenu fer vrednosti stvari ili prava koji su predmet pravnog posla ili pravne radnje i o tome sačiniti izveštaj.
, sastavni su deo odluke kojom se odobrava pravni posao, odnosno pravna radnja u kojoj postoji lični interes.
Ako usled broja članova odbora direktora koji nemaju lični interes u predmetnom poslu ne postoji kvorum za glasanje, ili ako se zbog jednake podele glasova članova odbora direktora, odnosno nadzornog odbora odluka ne može doneti, predmetni posao odobrava skupština običnom većinom glasova prisutnih akcionara koji nemaju lični interes u tom poslu, odnosno običnom većinom glasova svih članova društva koji nemaju lični interes u tom poslu.
Osnivačkim aktom, odnosno statutom može se odrediti da odobrenje iz daje skupština.
U slučaju da odbor direktora, odnosno nadzorni odbor odobri pravni posao u kome postoji lični interes, o tome se obaveštava skupština na prvoj narednoj sednici.
mora sadržati detaljan opis tog posla ili radnje, lično, odnosno poslovno ime povezanog lica, informacije o prirodi odnosa sa povezanim licem, datum i vrednost transakcije, kao i podatke iz obaveštenja iz
za potrebe utvrđivanja kvoruma, kao ukupan broj glasova uzeće se ukupan broj glasova onih članova društva koji nemaju lični interes iz predmetnog posla.
Društvo iz dužno je da na svojoj internet stranici ili na internet stranici registra privrednih subjekata javno objavi nameru zaključenja pravnog posla, odnosno preduzimanja pravne radnje za koje je potrebno odobrenje, koje sadrži detaljan opis tog posla ili radnje, lično, odnosno poslovno ime povezanog lica, informacije o prirodi odnosa sa povezanim licem, datum i vrednost transakcije, kao i podatke iz obaveštenja iz
kojom se odobrava pravni posao, odnosno pravna radnja u kojoj postoji lični interes, a najkasnije na dan zaključenja tog pravnog posla, odnosno preduzimanja te pravne radnje.
zaključivanja pravnog posla ili preduzimanja pravne radnje, u slučaju da vrednost predmeta tog posla ili pravne radnje iznosi manje od 10% od knjigovodstvene vrednosti ukupne imovine društva iskazane u poslednjem godišnjem bilansu stanja;
2)
postojanja ličnog interesa jedinog člana društva;
3)
postojanja ličnog interesa svih članova društva;
4)
upisa, odnosno kupovine udela, odnosno akcija po osnovu prava prečeg upisa, odnosno prava preče kupovine članova društva;
5)
pribavljanja sopstvenih udela, rezervisanih sopstvenih udela, odnosno akcija od strane društva, ako se to pribavljanje vrši u skladu sa odredbama ovog zakona koje se odnose na sopstvene udele, odnosno akcije ili zakona kojim se uređuje tržište kapitala;
6)
kada je član društva koji poseduje značajno učešće u osnovnom kapitalu društva ili kontrolni član društva u smislu
Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave;
7)
zaključivanja ugovora o radu ili drugog odgovarajućeg ugovora o angažovanju sa direktorom, odnosno članom nadzornog odbora.
Pod jednim pravnim poslom, odnosno pod jednom pravnom radnjom koja se odobrava u skladu sa odredbama ovog člana, smatraće se više povezanih pojedinačnih poslova, odnosno pravnih radnji izvršenih u periodu od godinu dana, pri čemu se kao vreme nastanka uzima dan preduzimanja poslednjeg pravnog posla, odnosno izvršenja poslednje pravne radnje.
Na povezane pravne poslove, odnosno pravne radnje iz
shodno se primenjuju i u slučaju zaključivanja pravnog posla, odnosno preduzimanja pravne radnje između lica povezanog sa društvom i kontrolisanog društva.
, a pravni posao nije zaključen, odnosno pravna radnja nije preduzeta po fer vrednosti, društvo može podneti tužbu za poništaj tog pravnog posla, odnosno radnje i naknadu štete od lica iz
, nadležni sud će izreći i meru privremenog ograničenja prava vršenja funkcije direktora, člana nadzornog odbora, zastupnika ili prokuriste u trajanju od 12 meseci.
, u slučaju iz pravni posao, odnosno pravna radnja neće biti poništena ako treće lice iz nije znalo niti je moralo znati za postojanje ličnog interesa u vreme zaključenja pravnog posla, odnosno preduzimanja pravne radnje.
ne mogu da u svom interesu ili u interesu sa njima povezanih lica:
1)
koriste imovinu društva;
2)
koriste informacije do kojih su došli u tom svojstvu, a koje inače nisu javno dostupne;
3)
zloupotrebe svoj položaj u društvu;
4)
koriste mogućnosti za zaključenje poslova koje se ukažu društvu.
Dužnost izbegavanja sukoba interesa postoji nezavisno od toga da li je društvo bilo u mogućnosti da iskoristi imovinu, informacije ili zaključi poslove iz
dužna su da poslovnu tajnu čuvaju i nakon prestanka tog svojstva, u periodu od dve godine od dana prestanka tog svojstva. Osnivačkim aktom, statutom, odlukom društva ili ugovorom zaključenim sa tim licima može se predvideti da taj period bude duži, ali ne duži od pet godina.
Poslovna tajna je podatak čije bi saopštavanje trećem licu moglo naneti štetu društvu, kao i podatak koji ima ili može imati ekonomsku vrednost zato što nije opšte poznat, niti je lako dostupan trećim licima koja bi njegovim korišćenjem ili saopštavanjem mogla ostvariti ekonomsku korist i koji je od strane društva zaštićen odgovarajućim merama u cilju čuvanja njegove tajnosti.
Poslovna tajna je i podatak koji je zakonom, drugim propisom ili aktom društva određen kao poslovna tajna.
može biti proizvodni, tehnički, tehnološki, finansijski ili komercijalni, studija, rezultat istraživanja, kao i dokument, formula, crtež, objekat, metod, postupak, obaveštenje ili uputstvo internog karaktera i slično.
, nadležni sud će izreći i meru privremenog ograničenja prava vršenja funkcije direktora, člana nadzornog odbora, zastupnika ili prokuriste u trajanju od 12 meseci.
Jedan ili više članova društva mogu podneti tužbu iz u svoje ime, a za račun društva (u daljem tekstu: derivativna tužba), ako u trenutku podnošenja tužbe:
1)
poseduju udele ili akcije koji predstavljaju najmanje 5% osnovnog kapitala društva, nezavisno od toga da li je osnov za podnošenje derivativne tužbe nastao pre ili nakon sticanja svojstva člana društva;
2)
ako su pre podnošenja derivativne tužbe pisanim putem zahtevali od društva da podnese tužbu po tom osnovu, a taj zahtev je odbijen, odnosno po tom zahtevu nije postupljeno u roku od 30 dana od dana podnošenja zahteva.
Član društva koji je stekao udeo ili akcije u društvu od lica koje je podnelo derivativnu tužbu može, uz saglasnost tog lica, stupiti na njegovo mesto u sporu po toj tužbi do njegovog pravnosnažnog okončanja, kao i u postupku po vanrednom pravnom leku.
Ako je društvo podnelo tužbu iz , član društva koji je od društva zahtevao podnošenje te tužbe, može od suda pred kojim se vodi postupak zahtevati da mu dozvoli da stupi u parnicu kao umešač na strani tužioca.
Član društva ima pravo na pristup aktima i dokumentima društva u skladu sa odredbama ovog zakona.
Član društva može pisanim putem zahtevati od društva pristup aktima ili dokumentima društva, pri čemu je u obavezi da u tom zahtevu navede:
1)
svoje lične podatke i podatke koji ga identifikuju kao člana društva;
2)
dokumente, akte i podatke koji se traže na uvid;
3)
svrhu radi koje se traži uvid;
4)
podatke o trećim licima kojima član društva koji traži uvid namerava da saopšti taj dokument, akt ili podatak, ako postoji takva namera.
Društvo može uskratiti pristup svim ili nekim od traženih akata ili dokumenata iz razloga propisanih ovim zakonom za svaku pojedinu pravnu formu društva.
u roku od osam dana od dana prijema tog zahteva, član društva u narednom roku od 30 dana može tražiti nadležnom sudu da u vanparničnom postupku naloži društvu da mu omogući pristup tim aktima ili dokumentima.