Zakon o privrednim društvima

Status

Na snazi
V
N

Aktivna Verzija

Opšte informacije

DonosilacNarodna skupština Republike Srbije

Zakon o privrednim društvima

7.Čl. 44–60

Imovina i kapital društva

7.1.Čl. 44
Osnovni pojmovi
Član44

Imovina, neto imovina i osnovni kapital

Imovinu društva u smislu ovog zakona čine stvari i prava u vlasništvu društva, kao i druga prava društva.
Neto imovina (kapital) društva u smislu ovog zakona jeste razlika između vrednosti imovine i obaveza društva.
Osnovni (registrovani) kapital društva je novčana vrednost upisanih uloga članova društva u društvo koja je registrovana u skladu sa zakonom o registraciji.
7.2.Čl. 45–60
Ulozi u društvo
Član45

Vrste uloga

Ulozi u društvo mogu da budu novčani i nenovčani i izražavaju se u dinarima.
Ako se uplata novčanog uloga vrši u stranoj valuti u skladu sa zakonom koji uređuje devizno poslovanje, dinarska protivvrednost uloga obračunava se po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan uplate uloga.
Nenovčani ulozi mogu biti u stvarima i pravima, ako ovim zakonom za pojedine forme društava nije drugačije određeno.
Nakon prodaje stečajnog dužnika kao pravnog lica u stečajnom postupku, vrednost osnovnog kapitala tog privrednog društva registruje se u visini iznosa plaćene kupoprodajne cene iz ugovora o prodaji stečajnog dužnika, a ulog kupca kao nenovčani ulog u osnovni kapital, u vrednosti plaćene kupoprodajne cene.
Ako bi vrednost osnovnog kapitala iz bila manja od vrednosti minimalnog osnovnog kapitala, vrednost osnovnog kapitala registruje se na vrednost minimalnog osnovnog kapitala koja je propisana za to društvo, a kupac je dužan da u osnovni kapital društva uplati nedostajući iznos do visine minimalnog osnovnog kapitala u roku od šest meseci od dana obustavljanja postupka stečaja.
Član46

Obaveza uplate, odnosno unosa uloga

Lica koja su osnivačkim aktom ili na drugi način preuzela obavezu da uplate odnosno unesu u društvo određeni ulog odgovaraju društvu za izvršenje te obaveze i u obavezi su da naknade štetu koja je društvu prouzrokovana propuštanjem ili kašnjenjem izvršenja te obaveze.
Novčani i nenovčani ulog prilikom osnivanja društva ili povećanja osnovnog kapitala mora se uplatiti, odnosno uneti u roku određenom u osnivačkom aktu, odnosno odluci o povećanju kapitala, s tim da se taj rok računa od dana registracije osnivačkog akta, odnosno odluke o povećanju kapitala i ne može biti duži od:
1)
u slučaju povećanja kapitala akcionarskog društva koje je javno društvo po osnovu uspešno izvršene javne ponude akcija, uz objavljivanje prospekta, u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala (u daljem tekstu: javno akcionarsko društvo) novčanim ulogom putem javne ponude - odmah po okončanju roka za upis akcija, u skladu sa zakonom koji uređuje tržište kapitala, a u ostalim slučajevima dve godine;
2)
pet godina za ostala društva osim u slučaju kada se akcije izdaju u postupku javne ponude u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala kojom akcionarsko društvo postaje javno akcionarsko društvo, kada se ulog mora uplatiti odmah po okončanju roka za upis akcija.
Društvo ne može da oslobodi lica iz obaveze da uplate, odnosno unesu ulog u društvo, osim u postupku smanjenja kapitala uz primenu odredaba , odnosno o zaštiti poverilaca.
Izuzetno od , odlukom ortaka, komplementara, odnosno skupštine, može se obaveza lica iz uz njegovu saglasnost zameniti drugom obavezom, i to:
1)
obaveza na uplatu novčanog uloga u društvo obavezom na unos nenovčanog uloga iste vrednosti, osim u slučaju javne ponude akcija uz objavljivanje prospekta;
2)
obaveza na unos nenovčanog uloga u društvo obavezom na uplatu novčanog uloga iste vrednosti;
3)
obaveza na unos jednog nenovčanog uloga u društvo obavezom na unos drugog nenovčanog uloga iste vrednosti.
Odluka iz donosi se:
1)
u slučaju ortačkog i komanditnog društva, jednoglasno od strane ortaka, odnosno komplementara, osim ako osnivačkim aktom nije drugačije propisano;
2)
u slučaju društva s ograničenom odgovornošću, dvotrećinskom većinom glasova svih članova društva, osim ako je osnivačkim aktom određena veća većina;
3)
u slučaju akcionarskog društva, tročetvrtinskom većinom glasova prisutnih akcionara, osim ako je statutom određena veća većina.
Član47

Posledice preuzimanja obaveze na uplatu, odnosno unos uloga

Po osnovu preuzete obaveze lica iz stiču udeo u društvu, odnosno akcije društva.
Ulozi koji su uplaćeni, odnosno uneti u društvo postaju imovina društva.
Član48

Posledice neuplate, odnosno neunošenja uloga

Osnivačkim aktom, odnosno statutom u slučaju akcionarskog društva može se predvideti i obaveza plaćanja ugovorne kazne za slučaj neblagovremenog izvršenja, odnosno neizvršenja obaveze iz kada je u pitanju nenovčani ulog.
U slučaju da član društva propusti da izvrši svoju obavezu iz , društvo može da ga pozove pisanim putem da tu obavezu izvrši u naknadnom roku koji ne može biti kraći od 30 dana od dana slanja tog poziva.
Izuzetno, javno akcionarsko društvo je dužno da uputi poziv iz u roku od 90 dana od dana isteka roka za izvršenje obaveze člana društva iz , ako kraći rok nije određen osnivačkim aktom, odnosno statutom.
Ako više članova društva nije izvršilo svoju obavezu iz , istovremeno im se dostavlja poziv iz kojim se određuje isti rok za izvršenje obaveze.
U pozivu iz društvo je u obavezi da upozori tog člana društva na posledice propuštanja da svoju obavezu izvrši i u tom naknadnom roku.
Društvo je dužno da poziv iz u roku od tri dana od dana slanja poziva objavi i na internet stranici registra privrednih subjekata, u trajanju najmanje jednakom dužini trajanja roka iz .
Ako član društva propusti da svoju obavezu izvrši i u naknadnom roku, društvo može doneti odluku o isključenju tog člana iz društva, odnosno u slučaju akcionarskog društva odluku o povlačenju i poništaju bez naknade akcija tog akcionara koje nisu uplaćene, odnosno za koje nije unet nenovčani ulog u društvo.
Javno akcionarsko društvo je u obavezi da donese odluku iz .
Član49

Odgovornost u slučaju prenosa udela, odnosno akcija

U slučaju prenosa udela, odnosno akcija, prenosilac i sticalac odgovorni su solidarno prema društvu za obaveze prenosioca u vezi sa ulogom nastale do tog prenosa, u skladu sa odredbama ovog zakona za svaku pojedinu formu društva.
Prava društva iz ostvaruju se tužbom nadležnom sudu, koju osim društva mogu podneti i članovi društva koji poseduju ili predstavljaju najmanje 5% osnovnog kapitala društva.
Član50

Utvrđivanje vrednosti nenovčanog uloga

Vrednost nenovčanog uloga utvrđuje se:
1)
od strane jedinog člana društva ili sporazumno od strane svih članova društva;
2)
putem procene, u skladu sa .
U javnim akcionarskim društvima vrednost nenovčanog uloga utvrđuje se isključivo putem procene u skladu sa .
Član51

Procena vrednosti nenovčanog uloga

Vrednost nenovčanog uloga u društvo procenjuje ovlašćeni sudski veštak, revizor ili drugo stručno lice koje je od strane nadležnog državnog organa Republike Srbije ovlašćeno da vrši procene vrednosti određenih stvari ili prava.
Procenu iz može vršiti i privredno društvo koje ispunjava zakonom propisane uslove da vrši procene vrednosti stvari ili prava koja su predmet procene.
Procena vrednosti iz ne može biti starija od godinu dana od dana unosa nenovčanog uloga.
Procena vrednosti iz registruje se i objavljuje u skladu sa zakonom o registraciji.
Član52

Sadržaj procene vrednosti

Procena vrednosti iz sadrži naročito:
1)
opis svake stvari odnosno prava koji čine nenovčani ulog;
2)
korišćene metode procene;
3)
izjavu da li je procenjena vrednost najmanje jednaka: (1) nominalnoj vrednosti udela koji se stiču, u slučaju ortačkog društva, komanditnog društva i društva s ograničenom odgovornošću ili (2) nominalnoj vrednosti akcija koje se stiču, odnosno računovodstvenoj vrednosti kod akcija bez nominalne vrednosti, uvećanoj za premiju koja se plaća za te akcije ako ona postoji, u slučaju akcionarskog društva.
Član53

Izbor procenitelja

U slučaju procene vrednosti nenovčanog uloga prilikom osnivanja društva, lice iz biraju sporazumno članovi društva, a u ostalim slučajevima to lice bira direktor, odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje društvom dvodomno, ako osnivačkim aktom, odnosno statutom nije drugačije određeno.
Član54

Izmenjene okolnosti

U slučaju da su od dana vršenja procene iz pa do momenta unošenja nenovčanog uloga u društvo nastupile okolnosti koje umanjuju vrednost tog nenovčanog uloga, društvo je u obavezi da pre unosa tog uloga izvrši novu procenu vrednosti u skladu sa .
U slučaju iz član društva koji unosi nenovčani ulog u obavezi je da društvu izvrši doplatu razlike u vrednosti u novcu u roku za unos nenovčanog uloga.
Član55

Prava članova društva ako nova procena nije izvršena

Ako društvo ne postupi u skladu sa , članovi društva koji su posedovali udele ili akcije koji predstavljaju najmanje 5% osnovnog kapitala društva na dan donošenja odluke o upisu udela odnosno izdavanju akcija putem tog nenovčanog uloga imaju pravo da sve do njegovog unosa u društvo pisanim putem od društva zahtevaju da izvrši procenu vrednosti tog nenovčanog uloga u skladu sa , pod uslovom da i u trenutku podnošenja tog zahteva poseduju udele ili akcije koji predstavljaju najmanje 5% osnovnog kapitala društva.
Ako društvo ne postupi u skladu sa zahtevom iz u roku od 15 dana od dana prijema tog zahteva, članovi društva iz imaju pravo da zahtevaju da nadležni sud u vanparničnom postupku utvrdi vrednost predmetnog nenovčanog uloga.
Zahtev nadležnom sudu iz može da se podnese do isteka roka od 90 dana od dana unosa nenovčanog uloga u društvo.
Član56

Izuzetak od obaveze procene vrednosti nenovčanog uloga koji ne čine hartije od vrednosti i instrumenti tržišta novca

Izuzetno od , odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje društvom dvodomno, ili drugi organ određen osnivačkim aktom, odnosno statutom, može doneti odluku da se ne vrši procena vrednosti nenovčanog uloga koji ne čine hartije od vrednosti i instrumenti tržišta novca, ako se tržišna vrednost pojedinačnih stvari i prava koje čine nenovčani ulog može utvrditi iz godišnjih finansijskih izveštaja lica koje unosi ulog, pod uslovom da su ti izveštaji bili predmet revizije, sa pozitivnim mišljenjem revizora, za godinu koja prethodi godini u kojoj se unosi nenovčani ulog.
U slučaju da su od datuma finansijskih izveštaja iz pa do momenta unošenja nenovčanog uloga u društvo nastupile okolnosti koje značajno menjaju vrednost tog nenovčanog uloga, shodno će se primeniti .
Članovi društva nesaglasni sa odlukom o nevršenju procene vrednosti nenovčanog uloga iz , koji su posedovali udele ili akcije koji predstavljaju najmanje 5% osnovnog kapitala društva na dan donošenja odluke o upisu udela odnosno izdavanju akcija putem nenovčanog uloga imaju pravo da od društva odnosno nadležnog suda zahtevaju procenu vrednosti nenovčanog uloga shodnom primenom odredaba .
Član57

Utvrđivanje vrednosti hartija od vrednosti i instrumenata tržišta novca

Ako nenovčani ulog čine hartije od vrednosti ili instrumenti tržišta novca, vrednost tog uloga utvrđuje se najkasnije 60 dana pre dana unosa tog nenovčanog uloga u društvo.
Vrednost nenovčanog uloga iz utvrđuje se kao ponderisana prosečna cena tih hartija od vrednosti, odnosno instrumenata tržišta novca ostvarena na regulisanom tržištu, odnosno multilateralnoj trgovačkoj platformi u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala, u periodu od šest meseci koji prethodi danu utvrđivanja ove vrednosti, pod uslovom da je u tom periodu ostvareni obim prometa hartija od vrednosti, odnosno instrumenata tržišta novca čija se vrednost utvrđuje, iznosio najmanje 0,5% njihovog ukupno izdatog broja i da se u istom periodu trgovalo više od 1/3 trgovačkih dana na mesečnom nivou.
Ako nisu ispunjeni uslovi iz ili ako su u periodu od dana utvrđivanja vrednosti iz do dana unosa nenovčanog uloga u društvo nastupile okolnosti koje značajno menjaju vrednost tog nenovčanog uloga, društvo je u obavezi da izvrši procenu njegove vrednosti u skladu sa .
Ako društvo ne postupi u skladu sa , članovi društva koji imaju udele ili akcije koji predstavljaju najmanje 5% osnovnog kapitala društva imaju pravo da do isteka roka od 90 dana od dana unosa nenovčanog uloga u društvo zahtevaju da nadležni sud u vanparničnom postupku utvrdi vrednost tog nenovčanog uloga.
Društvo može odlučiti da vrednost nenovčanog uloga iz utvrdi procenom u skladu sa i kada su ispunjeni uslovi iz .
Član58

Obaveze društva ako procena vrednosti nenovčanog uloga nije vršena

Ako po osnovu nije vršena procena vrednosti nenovčanog uloga, predsednik odbora direktora, odnosno nadzornog odbora ako je upravljanje društvom dvodomno, dužan je da izda potvrdu koja sadrži:
1)
opis predmetnog nenovčanog uloga;
2)
njegovu vrednost, način na koji je ta vrednost utvrđena i metode njene procene, ako je primenjivo;
3)
izjavu da li je vrednost utvrđena primenom tih metoda najmanje jednaka ukupnoj nominalnoj, odnosno u odsustvu nominalne računovodstvenoj vrednosti uloga, odnosno akcija koje se stiču, uvećanoj za premiju koja se plaća za te akcije ako ona postoji; i
4)
izjavu da nisu nastupile okolnosti koje značajno menjaju vrednost tog nenovčanog uloga.
Potvrda iz registruje se u skladu sa zakonom o registraciji.
Član59

Pobijanje sporazumno utvrđene vrednosti nenovčanog uloga

Ako je vrednost nenovčanog uloga utvrđena sporazumno od strane članova društva u skladu sa , a društvo nije u mogućnosti da izmiruje svoje obaveze u redovnom toku poslovanja, poverilac društva ima pravo da zahteva da nadležni sud u vanparničnom postupku utvrdi vrednost nenovčanog uloga u vreme unošenja tog uloga.
Ako sud u postupku iz utvrdi da je vrednost nenovčanog uloga bila manja od sporazumno utvrđene, sud će naložiti članu društva koji je uneo taj nenovčani ulog da razliku do sporazumno utvrđene vrednosti tog uloga isplati društvu i da solidarno sa društvom snosi troškove sudskog postupka iz .
Član društva koji je uneo nenovčani ulog za koji je sporazumno utvrđena vrednost, snosi teret dokazivanja vrednosti tog nenovčanog uloga.
Zahtev nadležnom sudu iz ne može se podneti po isteku roka od pet godina od dana unosa nenovčanog uloga u društvo.
Član60

Zabrana povraćaja uloga

Članovima društva ne može se izvršiti povraćaj uplaćenih, odnosno unetih uloga, niti im se može platiti kamata na ono što su uložili u društvo.
Plaćanje cene kod sticanja sopstvenih udela odnosno akcija, kao ni druga plaćanja članovima društva koja se vrše u skladu sa ovim zakonom, ne smatraju se vraćanjem uloga članovima društva.