Stranka u postupku može da bude svako fizičko i pravno lice.
Posebnim propisima određuje se ko osim fizičkih i pravnih lica može da bude stranka u postupku.
Javni tužilac ima pravo da učestvuje u parničnom postupku kao stranka samo u slučajevima propisanim zakonom.
Izuzetno, parnični sud može rešenjem, koje ima pravno dejstvo u određenoj parnici, da prizna svojstvo stranke i onim oblicima udruživanja i organizovanja koji nemaju stranačku sposobnost u smislu ovog člana, ako utvrdi da, s obzirom na predmet spora, ispunjavaju bitne uslove za sticanje stranačke sposobnosti, a naročito ako raspolažu imovinom na kojoj se može sprovesti izvršenje.
Zastupnik pravnog lica u postupku je lice koje je upisano u odgovarajući registar, a određeno je posebnim propisom, opštim i pojedinačnim aktom pravnog lica ili odlukom suda.
Zakonski zastupnik može u ime stranke da preduzima sve radnje u postupku. Ako je za podnošenje ili povlačenje tužbe, priznanje, odnosno za odricanje od tužbenog zahteva, zaključenje poravnanja, izjavljivanje, povlačenje ili odricanje od pravnog leka, posebnim propisima predviđeno da zastupnik mora da ima posebno ovlašćenje, on može te radnje da preduzima samo ako ima ovlašćenje.
Sud će po službenoj dužnosti da pazi da li lice koje se pojavljuje kao stranka može da bude stranka u postupku i da li je parnično sposobna, da li parnično nesposobnu stranku zastupa njen zakonski zastupnik i da li zakonski zastupnik ima posebno ovlašćenje ako je ono potrebno.
Lice koje se pojavljuje kao zakonski zastupnik dužno je da prilikom preduzimanja prve radnje u postupku dokaže da je zakonski zastupnik.
Zakonski zastupnik je dužan da podnese posebno ovlašćenje ako je za preduzimanje određenih radnji u postupku to potrebno.
Kad sud ustanovi da zakonski zastupnik lica pod starateljstvom ne pokazuje potrebnu pažnju u zastupanju, obavestiće o tome organ starateljstva. Ako bi usled propuštanja zastupnika mogla da nastane šteta za lice pod starateljstvom, sud će da zastane s postupkom i predloži da se odredi drugi zakonski zastupnik.
Kad sud utvrdi da lice koje se pojavljuje kao stranka ne može da bude stranka u postupku, a taj nedostatak može da se otkloni, pozvaće tužioca da otkloni nedostatak.
Kad sud utvrdi da stranka nema zakonskog zastupnika ili da zakonski zastupnik nema posebno ovlašćenje kad je ono potrebno, zatražiće da nadležni organ starateljstva postavi staratelja parnično nesposobnom licu ili će da preduzme druge mere koje su potrebne da bi parnično nesposobna stranka bila pravilno zastupana.
Sud će da odredi rok za otklanjanje nedostataka iz ovog člana, pod uslovima propisanim odredbama
Dok se ne otklone ovi nedostaci, u postupku mogu da se preduzimaju samo one radnje zbog čijeg odlaganja bi mogle da nastane štetne posledice.
Ako navedeni nedostaci ne mogu da se otklone ili ako određeni rok bezuspešno protekne, sud će rešenjem da ukine radnje sprovedene u postupku ukoliko su zahvaćene ovim nedostacima i odbaci tužbu ako su nedostaci takve prirode da sprečavaju dalje vođenje postupka.
Protiv rešenja kojim se naređuju mere za otklanjanje nedostataka nije dozvoljena žalba.
Ako se u toku postupka pred prvostepenim sudom pokaže da bi redovan postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika tuženom trajao dugo, pa bi zbog toga mogle da nastanu štetne posledice za jednu ili obe stranke, sud će tuženom da postavi privremenog zastupnika po redosledu sa spiska advokata koji sudu dostavlja nadležna advokatska komora. Spisak se objavljuje na internet stranici i oglasnoj tabli nadležne advokatske komore i suda. Prilikom postavljanja privremenog zastupnika, sud je dužan da poštuje redosled sa spiska.
ovog člana sud će da postavi tuženom privremenog zastupnika naročito ako:
1)
tuženi nije parnično sposoban, a nema zakonskog zastupnika;
2)
postoje suprotni interesi tuženog i njegovog zakonskog zastupnika;
3)
obe stranke imaju istog zakonskog zastupnika;
4)
je prebivalište ili boravište, odnosno sedište tuženog nepoznato, a tuženi nema punomoćnika;
5)
se tuženi ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomoćnika, nalaze u inostranstvu, a dostavljanje nije moglo da se izvrši.
Sud može da postavi privremenog zastupnika i pravnom licu, odnosno preduzetniku pod uslovima i na način propisanim u ovog člana.
Sud odlučuje rešenjem o postavljanju privremenog zastupnika, koje bez odlaganja dostavlja organu starateljstva poslednjeg prebivališta ili boravišta tuženog, a strankama čim je to moguće.
Privremeni zastupnik ima u postupku za koji je postavljen sva prava i dužnosti zakonskog zastupnika.
Privremeni zastupnik preduzima parnične radnje u postupku sve dok se stranka, njen zakonski zastupnik ili punomoćnik ne pojavi pred sudom ili dok organ starateljstva ne obavesti sud da je postavio staratelja.
Ako je privremeni zastupnik postavljen tuženom iz razloga navedenih u ovog zakona, sud će oglas o postavljanju privremenog zastupnika da objavi u "Službenom glasniku Republike Srbije", preko oglasne table suda i na internet stranici suda, a po potrebi i na drugi način.
ovog člana sadrži: označenje suda koji je postavio privremenog zastupnika, zakonski osnov, ime tuženog kome se postavlja zastupnik, predmet spora, ime zastupnika i njegovo zanimanje i boravište, kao i upozorenje da će zastupnik da zastupa tuženog u postupku sve dok se tuženi ili njegov punomoćnik ne pojavi pred sudom, odnosno dok organ starateljstva ne obavesti sud da je postavio staratelja.
Strani državljanin koji nije parnično sposoban po zakonu države čiji je državljanin, a parnično je sposoban po domaćem zakonu, može sam da preduzima radnje u postupku. Zakonski zastupnik može da preduzima radnje u postupku samo dok strani državljanin ne izjavi da sam preuzima vođenje parnice.