) ili nedozvoljenu žalbu da odbaci rešenjem, bez odlaganja.
Žalba je neblagovremena ako je izjavljena posle isteka zakonskog roka za njeno podnošenje.
Žalba je nedozvoljena ako je žalbu izjavilo lice koje nije ovlašćeno za izjavljivanje žalbe, ako je žalbu izjavilo lice koje se odreklo ili je povuklo žalbu ili ako lice koje je izjavilo žalbu nema pravni interes za izjavljivanje žalbe.
Primerak blagovremene, potpune i dozvoljene žalbe prvostepeni sud će da dostavi protivnoj stranci koja može u roku od 15 dana od dana dostavljanja da podnese tom sudu odgovor na žalbu. U meničnim i čekovnim parnicama rok za odgovor na žalbu je osam dana.
Primerak odgovora na žalbu prvostepeni sud će da dostavi podnosiocu žalbe.
Neblagovremeno podnet odgovor na žalbu drugostepeni sud neće da razmatra.
Po prijemu odgovora na žalbu ili po proteku roka za odgovor na žalbu prvostepeni sud će žalbu i odgovor na žalbu, sa spisima predmeta da dostavi drugostepenom sudu u roku od osam dana.
Ako je u žalbi istaknuto da su u prvostepenom postupku povređene odredbe parničnog postupka, prvostepeni sud može da pruži objašnjenje povodom navoda iz žalbe koji se odnose na te povrede.
Kad spisi po žalbi stignu drugostepenom sudu, sudija izvestilac priprema izveštaj veću radi razmatranja predmeta.
Drugostepeni sud može, po potrebi, od prvostepenog suda da pribavi izveštaj o povredama odredaba postupka i da zatraži da se radi utvrđivanja tih povreda sprovedu provere.
Sud će prema potrebi da proveri istinitost navoda podnosioca žalbe.
Drugostepeni sud odlučuje o žalbi, po pravilu, bez rasprave.
U slučaju da drugostepeni sud ne drži raspravu dužan je da odluči najkasnije u roku od devet meseci od dana prijema spisa prvostepenog suda.
Ako veće drugostepenog suda nađe da je radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja potrebno da se pred drugostepenim sudom ponove već izvedeni dokazi ili dokazi čije je izvođenje odbio prvostepeni sud, može da zakaže raspravu pred drugostepenim sudom.
Drugostepeni sud će da zakaže raspravu i odluči o žalbi i zahtevima stranaka kad je u istoj parnici prvostepena presuda već jedanput bila ukinuta, a pobijana presuda se zasniva na pogrešno i nepotpunom utvrđenom činjeničnom stanju ili su u postupku pred prvostepenim sudom učinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka, osim ako se pobija presuda na osnovu priznanja, presuda zbog odricanja, presuda zbog propuštanja, presuda zbog izostanka, kao i presuda doneta bez održavanja glavne rasprave, odnosno ako se radi o presudi u sporu male vrednosti.
Ako drugostepeni sud otvori raspravu odrediće vremenski okvir za sprovođenje postupka.
Na raspravu se pozivaju stranke, odnosno njihovi zakonski zastupnici ili punomoćnici, kao i oni svedoci i veštaci za koje sud odluči da se saslušaju.
Ako sa rasprave izostane jedna ili obe stranke sud će da odluči o žalbi i donese odluku uzimajući u obzir pre svega navode iz žalbe i odgovora na žalbu.
Rasprava pred drugostepenim sudom počinje izveštajem sudije izvestioca, koji izlaže stanje stvari ne dajući svoje mišljenje o osnovanosti žalbe.
Posle izveštaja sudije izvestioca, pročitaće se presuda ili deo presude na koji se odnosi žalba, a po potrebi i zapisnik o glavnoj raspravi pred prvostepenim sudom, a zatim će podnosilac žalbe da obrazloži žalbu, a protivna stranka odgovor na žalbu.
Stranka može na raspravi da iznosi činjenice i predlaže dokaze iz žalbe u smislu
Drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu u onom delu u kome se pobija žalbom, a ako se iz žalbe ne vidi u kom se delu presuda pobija, drugostepeni sud će da zaključi da se presuda pobija u delu u kome stranka nije uspela u parnici.
Drugostepeni sud ispituje presudu i u delu u kome se žalbom ne pobija ako je to propisano posebnim zakonom.
Drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz