Stranka može da izjavi žalbu protiv presude donete u prvom stepenu u roku od 15 dana od dana dostavljanja prepisa presude, ako u ovom zakonu nije drugačije propisano. U meničnim i čekovnim sporovima rok za žalbu je osam dana od dana dostavljanja prepisa presude.
Blagovremeno izjavljena žalba sprečava da presuda postane pravnosnažna u delu koji se pobija žalbom.
Žalba protiv prvostepene presude kojom se fizičkom licu nalaže isplata potraživanja čija glavnica ne prelazi iznos od 300 evra u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan donošenja odluke, odnosno kojom se preduzetniku ili pravnom licu nalaže isplata potraživanja čija glavnica ne prelazi iznos od 1.000 evra u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan donošenja odluke, ne odlaže izvršenje.
Ako se u presudi nalaže samo naknada troškova postupka u visini koja ne prelazi iznos iz
Ako na osnovu podataka iz žalbe ne može da se utvrdi koja se presuda pobija ili ako žalba nije potpisana (nepotpuna žalba), prvostepeni sud će rešenjem, protiv koga nije dozvoljena žalba, da odbaci žalbu kao nepotpunu (
Ako žalba po svom sadržaju ima drugih nedostataka, prvostepeni sud će žalbu da dostavi drugostepenom sudu ne pozivajući podnosioca žalbe da je dopuni, odnosno ispravi.
U žalbi ne mogu da se iznose nove činjenice i predlažu novi dokazi, osim ako podnosilac žalbe učini verovatnim da bez svoje krivice nije mogao da ih iznese, odnosno predloži do zaključenja glavne rasprave.
U žalbi ne mogu da se ističu materijalnopravni prigovori.
pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja;
3)
pogrešne primene materijalnog prava.
Presuda zbog propuštanja i presuda zbog izostanka ne može da se pobija zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
Presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja mogu da se pobijaju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka ili zbog toga što je izjava o priznanju, odnosno o odricanju data u zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare.
Bitna povreda odredaba parničnog postupka postoji ako sud u toku postupka nije primenio ili je nepravilno primenio odredbu ovog zakona, a to je bilo ili je moglo da bude od uticaja na donošenje zakonite i pravilne presude.
Bitna povreda odredaba parničnog postupka uvek postoji ako:
1)
je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je sudio sudija koji je po zakonu morao da bude isključen ili izuzet ili ako je u donošenju presude učestvovao sudija koji nije učestvovao na glavnoj raspravi;
2)
je odlučeno o zahtevu koji ne spada u sudsku nadležnost (
je protivno odredbama ovog zakona sud doneo presudu na osnovu priznanja, presudu na osnovu odricanja, presudu zbog propuštanja ili presudu zbog izostanka;
7)
stranci nezakonitim postupanjem, a naročito propuštanjem dostavljanja, nije data mogućnost da raspravlja pred sudom;
8)
je protivno odredbama zakona sud odbio zahtev stranke da u postupku slobodno upotrebljava svoj jezik i pismo ili ako parnični postupak nije vođen na službenom jeziku nacionalne manjine iako su za to bile ispunjene zakonske pretpostavke;
9)
je u postupku kao tužilac ili tuženi učestvovalo lice koje ne može da bude stranka u postupku ili ako stranku koja je pravno lice nije zastupalo ovlašćeno lice ili ako parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik ili ako zakonski zastupnik, odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebno ovlašćenje za vođenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, osim ako vođenje parnice, odnosno vršenje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno;
10)
je odlučeno o zahtevu o kome je ranije pravnosnažno presuđeno ili o kome je ranije zaključeno sudsko poravnanje;
11)
je protivno zakonu bila isključena javnost na glavnoj raspravi;
12)
presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a naročito ako je izreka presude nerazumljiva, ako protivreči sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema uopšte razloga ili u njoj nisu navedeni razlozi o bitnim činjenicama ili su ti razlozi nejasni ili protivrečni ili ako o bitnim činjenicama postoji protivrečnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržini isprava, zapisnika o iskazima datim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika ili izvedenim dokazima.
Pogrešna primena materijalnog prava postoji ako sud nije primenio odredbu materijalnog prava koju je trebalo da primeni ili ako takvu odredbu nije pravilno primenio.
) ili nedozvoljenu žalbu da odbaci rešenjem, bez odlaganja.
Žalba je neblagovremena ako je izjavljena posle isteka zakonskog roka za njeno podnošenje.
Žalba je nedozvoljena ako je žalbu izjavilo lice koje nije ovlašćeno za izjavljivanje žalbe, ako je žalbu izjavilo lice koje se odreklo ili je povuklo žalbu ili ako lice koje je izjavilo žalbu nema pravni interes za izjavljivanje žalbe.
Primerak blagovremene, potpune i dozvoljene žalbe prvostepeni sud će da dostavi protivnoj stranci koja može u roku od 15 dana od dana dostavljanja da podnese tom sudu odgovor na žalbu. U meničnim i čekovnim parnicama rok za odgovor na žalbu je osam dana.
Primerak odgovora na žalbu prvostepeni sud će da dostavi podnosiocu žalbe.
Neblagovremeno podnet odgovor na žalbu drugostepeni sud neće da razmatra.
Po prijemu odgovora na žalbu ili po proteku roka za odgovor na žalbu prvostepeni sud će žalbu i odgovor na žalbu, sa spisima predmeta da dostavi drugostepenom sudu u roku od osam dana.
Ako je u žalbi istaknuto da su u prvostepenom postupku povređene odredbe parničnog postupka, prvostepeni sud može da pruži objašnjenje povodom navoda iz žalbe koji se odnose na te povrede.
Kad spisi po žalbi stignu drugostepenom sudu, sudija izvestilac priprema izveštaj veću radi razmatranja predmeta.
Drugostepeni sud može, po potrebi, od prvostepenog suda da pribavi izveštaj o povredama odredaba postupka i da zatraži da se radi utvrđivanja tih povreda sprovedu provere.
Sud će prema potrebi da proveri istinitost navoda podnosioca žalbe.
Drugostepeni sud odlučuje o žalbi, po pravilu, bez rasprave.
U slučaju da drugostepeni sud ne drži raspravu dužan je da odluči najkasnije u roku od devet meseci od dana prijema spisa prvostepenog suda.
Ako veće drugostepenog suda nađe da je radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja potrebno da se pred drugostepenim sudom ponove već izvedeni dokazi ili dokazi čije je izvođenje odbio prvostepeni sud, može da zakaže raspravu pred drugostepenim sudom.
Drugostepeni sud će da zakaže raspravu i odluči o žalbi i zahtevima stranaka kad je u istoj parnici prvostepena presuda već jedanput bila ukinuta, a pobijana presuda se zasniva na pogrešno i nepotpunom utvrđenom činjeničnom stanju ili su u postupku pred prvostepenim sudom učinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka, osim ako se pobija presuda na osnovu priznanja, presuda zbog odricanja, presuda zbog propuštanja, presuda zbog izostanka, kao i presuda doneta bez održavanja glavne rasprave, odnosno ako se radi o presudi u sporu male vrednosti.
Ako drugostepeni sud otvori raspravu odrediće vremenski okvir za sprovođenje postupka.
Na raspravu se pozivaju stranke, odnosno njihovi zakonski zastupnici ili punomoćnici, kao i oni svedoci i veštaci za koje sud odluči da se saslušaju.
Ako sa rasprave izostane jedna ili obe stranke sud će da odluči o žalbi i donese odluku uzimajući u obzir pre svega navode iz žalbe i odgovora na žalbu.
Rasprava pred drugostepenim sudom počinje izveštajem sudije izvestioca, koji izlaže stanje stvari ne dajući svoje mišljenje o osnovanosti žalbe.
Posle izveštaja sudije izvestioca, pročitaće se presuda ili deo presude na koji se odnosi žalba, a po potrebi i zapisnik o glavnoj raspravi pred prvostepenim sudom, a zatim će podnosilac žalbe da obrazloži žalbu, a protivna stranka odgovor na žalbu.
Stranka može na raspravi da iznosi činjenice i predlaže dokaze iz žalbe u smislu
Drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu u onom delu u kome se pobija žalbom, a ako se iz žalbe ne vidi u kom se delu presuda pobija, drugostepeni sud će da zaključi da se presuda pobija u delu u kome stranka nije uspela u parnici.
Drugostepeni sud ispituje presudu i u delu u kome se žalbom ne pobija ako je to propisano posebnim zakonom.
Drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz
Drugostepeni sud može u sednici veća ili na osnovu održane rasprave da:
1)
odbaci žalbu kao neblagovremenu, nepotpunu ili kao nedozvoljenu;
2)
odbije žalbu kao neosnovanu i potvrdi prvostepenu presudu;
3)
ukine presudu i uputi predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje;
4)
ukine prvostepenu presudu i odbaci tužbu;
5)
preinači prvostepenu presudu i odluči o zahtevima stranaka;
6)
usvoji žalbu, ukine presudu i odluči o zahtevima stranaka.
Drugostepeni sud može da ukine prvostepenu presudu i samo u pogledu visine tužbenog zahteva ako nađe da u pogledu odluke o osnovu tužbenog zahteva ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, kao ni razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti.
U slučaju da je prvostepena presuda već jedanput bila ukinuta, drugostepeni sud ne može da ukine presudu i uputi predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje.
Drugostepeni sud nije vezan predlogom iz žalbe kako treba da odluči.
Sud će rešenjem da utvrdi da je prvostepena presuda bez dejstva i žalba povučena, ako su stranke zaključile sudsko poravnanje u toku postupka po žalbi.
Drugostepeni sud će presudom da odbije žalbu kao neosnovanu i potvrdi prvostepenu presudu, ako nađe da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, kao ni razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti.
) i vratiće predmet istom prvostepenom sudu ili će da ga ustupi nadležnom prvostepenom sudu radi održavanja nove glavne rasprave. U ovom rešenju drugostepeni sud će da odluči i koje se sprovedene radnje, zahvaćene bitnom povredom odredaba parničnog postupka, ukidaju.
Ako su u postupku pred prvostepenim sudom učinjene povrede odredaba iz
ovog zakona drugostepeni sud će, s obzirom na prirodu povrede, da ukine prvostepenu presudu i vrati predmet nadležnom prvostepenom sudu ili će da ukine prvostepenu presudu i odbaci tužbu.
ovog zakona tako što žalbu odbija kao neosnovanu i potvrđuje pobijanu presudu u pogledu odluke o osnovu tužbenog zahteva, a ukida je u delu u kome je odlučeno o visini tužbenog zahteva i u tom delu predmet vraća prvostepenom sudu na ponovno suđenje.
Drugostepeni sud će rešenjem da ukine presudu prvostepenog suda i vrati predmet tom sudu na ponovno suđenje ako smatra da zbog novih činjenica i novih dokaza (
) radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja treba da se održi nova glavna rasprava pred prvostepenim sudom.
Drugostepeni sud će rešenjem da ukine prvostepenu presudu i vrati predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje i ako je zbog pogrešne primene materijalnog prava činjenično stanje bilo nepotpuno utvrđeno, kao i ako je to zakonom propisano.
Ako je prvostepenom presudom prekoračen tužbeni zahtev time što je dosuđeno više od onoga što je traženo, drugostepeni sud će da ukine prvostepenu presudu u delu u kome je prekoračen tužbeni zahtev.
Ako je prvostepenom presudom prekoračen tužbeni zahtev tako što je odlučeno o drugome, a ne o onome što je tužbom traženo, drugostepeni sud će da ukine prvostepenu presudu i predmet vrati na ponovno suđenje.
U obrazloženju presude, odnosno rešenja drugostepeni sud treba da oceni bitne žalbene navode i da navede razloge koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti.
Ako se presudom žalba odbija, u obrazloženju presude sud neće detaljno da obrazlaže presudu u slučaju da prihvata činjenično stanje utvrđeno prvostepenom presudom, kao i primenu materijalnog prava.
Ako se prvostepena presuda ukida zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, u obrazloženju treba da se navedu odredbe koje su povređene, u čemu se povrede sastoje i uočene nedostatke koji su od uticaja za donošenje pravilne odluke.
Ako se prvostepena presuda ukida i predmet vraća prvostepenom sudu na ponovno suđenje zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, navešće se u čemu se sastoje nedostaci i zašto su nove činjenice i dokazi važni i od uticaja za donošenje pravilne odluke.
Ako se prvostepena presuda ukida i predmet vraća prvostepenom sudu na ponovno suđenje, ako je zbog pogrešne primene materijalnog prava činjenično stanje nepotpuno utvrđeno, drugostepeni sud će da ukaže zašto su nove činjenice i dokazi od uticaja za donošenje pravilne odluke.
Prvostepeni sud je dužan da roku od 30 dana od dana prijema rešenja drugostepenog suda održi ročište na kojem će da odredi vremenski okvir za novu glavnu raspravu pred prvostepenim sudom.
Prvostepeni sud je dužan da izvede sve parnične radnje i da raspravi sva sporna pitanja na koja je ukazao drugostepeni sud u svom rešenju.
Na novoj glavnoj raspravi stranke mogu da iznose nove činjenice i predlažu nove dokaze o istom zahtevu, samo ako učine verovatnim da bez svoje krivice nisu mogli da ih iznesu, odnosno predlože, odnosno ako podnosilac žalbe nije bio stranka ili nije imao položaj stranke (umešač) do ukidanja presude, osim ako zakonom nije drugačije propisano.
Stranka nema pravo da na novoj glavnoj raspravi preinači tužbu, tako što će da promeni istovetnost zahteva ili istakne drugi zahtev uz postojeći, a koji ne proizlazi iz istog činjeničnog stanja.
Ako presuda bude ukinuta zbog toga što je presudu doneo nenadležan sud, nova rasprava pred prvostepenim sudom održaće se po odredbama koje važe za održavanje glavne rasprave u slučaju kad se promeni veće (