Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu, stranke mogu da izjave reviziju u roku od 30 dana od dana dostavljanja presude.
Revizija je uvek dozvoljena ako je:
1)
to posebnim zakonom propisano;
2)
drugostepeni sud preinačio presudu i odlučio o zahtevima stranaka;
3)
drugostepeni sud usvojio žalbu, ukinuo presudu i odlučio o zahtevima stranaka.
Revizija nije dozvoljena u imovinskopravnim sporovima ako vrednost predmeta spora pobijenog dela ne prelazi dinarsku protivvrednost od 40.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe.
Revizija je izuzetno dozvoljena zbog pogrešne primene materijalnog prava i protiv drugostepene presude koja ne bi mogla da se pobija revizijom, ako je po oceni Vrhovnog kasacionog suda potrebno da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, radi ujednačavanja sudske prakse, kao i ako je potrebno novo tumačenje prava (posebna revizija).
Vrhovni kasacioni sud ispituje pobijanu presudu samo u onom delu u kome se pobija revizijom i u granicama razloga navedenih u reviziji, pazeći po službenoj dužnosti na bitnu povredu iz
Primerak blagovremene, potpune i dozvoljene revizije prvostepeni sud dostaviće protivnoj stranci u roku od osam dana od dana prijema revizije.
U roku od 30 dana od dana dostavljanja revizije, protivna stranka može da podnese sudu odgovor na reviziju.
Po prijemu odgovora ili po proteku roka za odgovor, prvostepeni sud će da dostavi reviziju i odgovor na reviziju, sa spisima predmeta, Vrhovnom kasacionom sudu preko drugostepenog suda, u roku od 15 dana.
Vrhovni kasacioni sud će presudom da odbije reviziju kao neosnovanu ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, kao ni razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti.
Vrhovni kasacioni sud neće detaljno da obrazlaže presudu kojom se revizija odbija kao neosnovana, ako zaključi da to nije potrebno zbog toga što se u reviziji ponavljaju žalbeni razlozi ili kad se obrazlaganjem presude kojom se revizija odbija ne bi postiglo novo tumačenje prava niti doprinelo ujednačenom tumačenju prava.
Ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba parničnog postupka iz ovog zakona zbog koje revizija može da se izjavi, Vrhovni kasacioni sud će rešenjem da ukine u celini ili delimično presudu drugostepenog i prvostepenog suda ili samo presudu drugostepenog suda i predmet vrati na ponovno suđenje prvostepenom ili drugostepenom sudu, odnosno drugom nadležnom sudu.
Ako je u postupku pred prvostepenim ili drugostepenim sudom učinjena povreda iz
Ako Vrhovni kasacioni sud utvrdi da je materijalno pravo pogrešno primenjeno, presudom će da usvoji reviziju i preinači pobijanu presudu.
Ako Vrhovni kasacioni sud nađe da je zbog pogrešne primene materijalnog prava činjenično stanje nepotpuno utvrđeno i da zbog toga nema uslova za preinačenje pobijane presude, rešenjem će da usvoji reviziju, ukine u celini ili delimično presudu prvostepenog i drugostepenog suda ili samo presudu drugostepenog suda i predmet vrati na ponovno suđenje istom ili drugom veću prvostepenog, odnosno drugostepenog suda.
ovog zakona činjenično stanje pogrešno ili nepotpuno utvrđeno, ukinuće drugostepenu presudu i vratiće predmet drugostepenom sudu na ponovno odlučivanje.
Ako utvrdi da je drugostepenom presudom prekoračen tužbeni zahtev time što je dosuđeno više od onoga što je traženo, Vrhovni kasacioni sud će da ukine drugostepenu presudu u delu u kome je prekoračen tužbeni zahtev.
Ako je drugostepenom presudom prekoračen tužbeni zahtev tako što je odlučeno o drugome, a ne o onome što je tužbom traženo, Vrhovni kasacioni sud će da ukine drugostepenu presudu i predmet vrati na ponovno suđenje.
nije dozvoljena u sporovima u kojima ne bi bila dozvoljena revizija protiv pravnosnažne presude.
Revizija je uvek dozvoljena protiv rešenja drugostepenog suda kojim se izjavljena žalba odbacuje, odnosno kojim se potvrđuje rešenje prvostepenog suda o odbacivanju žalbe izjavljene protiv prvostepene presude, u delu kojim je odlučeno o glavnoj stvari.
Revizija je uvek dozvoljena protiv rešenja drugostepenog suda kojim se potvrđuje rešenje prvostepenog suda o odbacivanju revizije izjavljene protiv pravnosnažne presude u sporovima u kojima bi revizija bila dozvoljena.
Revizija je uvek dozvoljena protiv rešenja drugostepenog suda kojim se odbacuje predlog za ponavljanje postupka i rešenja drugostepenog suda kojim se potvrđuje rešenje prvostepenog suda o odbacivanju predloga za ponavljanje postupka.
U postupku povodom revizije protiv rešenja shodno se primenjuju odredbe ovog zakona o reviziji protiv presude.
Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu Republički javni tužilac može da podnese Vrhovnom kasacionom sudu zahtev za preispitivanje pravnosnažne presude.
može da se podnese u roku od tri meseca od dana pravnosnažnosti presude.
Drugostepeni sud, protiv čije presude je podnet zahtev, dužan je da u roku od 30 dana od dana podnošenja zahteva dostavi spise predmeta Vrhovnom kasacionom sudu.
Zahtev za preispitivanje pravnosnažne presude sadrži označenje sudske presude čije se preispitivanje predlaže, kao i razloge i obim u kome se predlaže preispitivanje.
Ako je zahtev za preispitivanje pravnosnažne presude nepotpun, nerazumljiv, nedozvoljen, neblagovremen ili ako zahtev nije podnelo ovlašćeno lice, Vrhovni kasacioni sud će da ga odbaci rešenjem.
Ako Vrhovni kasacioni sud ne odbaci zahtev za preispitivanje pravnosnažne presude, dostaviće ga strankama iz parničnog postupka u kome je doneta pravnosnažna presuda protiv koje je podnet zahtev, koje mogu u roku koji sud odredi, da podnesu odgovor na zahtev za preispitivanje pravnosnažne presude.
Vrhovni kasacioni sud može da odbije ili usvoji zahtev za preispitivanje pravnosnažne presude.
U slučaju da Vrhovni kasacioni sud usvoji zahtev za preispitivanje pravnosnažne presude, postupiće u skladu sa ovog zakona, a ako zahtev odbija, postupiće u skladu sa
Ako su protiv iste odluke podneti i revizija i zahtev za preispitivanje pravnosnažne presude, Vrhovni kasacioni sud će da odluči o tim pravnim lekovima jednom odlukom.
Postupak koji je odlukom suda pravnosnažno okončan može da se po predlogu stranke ponovi ako:
1)
je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je sudio sudija koji je po zakonu morao da bude isključen ili je rešenjem suda bio izuzet ili ako je u donošenju presude učestvovao sudija koji nije učestvovao na glavnoj raspravi;
2)
stranci nezakonitim postupanjem, a naročito propuštanjem dostavljanja, nije bilo omogućeno da raspravlja pred sudom;
3)
je u postupku kao tužilac ili tuženi učestvovalo lice koje ne može da bude stranka u postupku ili ako stranku koja je pravno lice nije zastupalo ovlašćeno lice ili ako parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik ili ako zakonski zastupnik, odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebno ovlašćenje za vođenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, osim ako vođenje parnice, odnosno vršenje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno;
4)
se odluka suda zasniva na lažnom iskazu svedoka ili veštaka;
5)
se odluka suda zasniva na ispravi koja je falsifikovana ili u kojoj je overen neistinit sadržaj;
6)
je do odluke suda došlo usled krivičnog dela sudije, odnosno sudije porotnika, zakonskog zastupnika ili punomoćnika stranke, protivne stranke ili trećeg lica;
7)
stranka stekne mogućnost da upotrebi pravnosnažnu odluku suda koja je ranije među istim strankama doneta o istom zahtevu;
8)
se odluka suda zasniva na drugoj odluci suda ili na odluci nekog drugog organa, a ta odluka bude pravnosnažno preinačena, ukinuta, odnosno poništena;
9)
je naknadno pred nadležnim organom na drugačiji način pravnosnažno, odnosno konačno rešeno prethodno pitanje (
stranka sazna za nove činjenice ili nađe ili stekne mogućnost da upotrebi nove dokaze na osnovu kojih je za stranku mogla da bude doneta povoljnija odluka da su te činjenice ili dokazi bili upotrebljeni u ranijem postupku;
11)
stranka stekne mogućnost da upotrebi odluku Evropskog suda za ljudska prava kojom je utvrđena povreda ljudskog prava, a to je moglo da bude od uticaja na donošenje povoljnije odluke;
12)
je Ustavni sud, u postupku po ustavnoj žalbi, utvrdio povredu ili uskraćivanje ljudskog ili manjinskog prava i slobode zajemčene Ustavom u parničnom postupku, a to je moglo da bude od uticaja na donošenje povoljnije odluke.
ovog zakona, ponavljanje postupka može da se dozvoli samo ako stranka bez svoje krivice nije mogla te okolnosti da iznese pre nego što je raniji postupak okončan pravnosnažnom sudskom odlukom.
ovog zakona, ako je u postupku kao tužilac ili tuženi učestvovalo lice koje ne može da bude stranka u postupku, od dana kada je odluka dostavljena tom licu; ako stranku koja je pravno lice nije zastupalo ovlašćeno lice, ili ako parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, od dana kad je odluka dostavljena stranci, odnosno njenom zakonskom zastupniku, a ako zakonski zastupnik, odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebno ovlašćenje za vođenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, od dana kad je stranka saznala za ovaj razlog;
ovog zakona, od dana kada je stranka saznala za pravnosnažnu presudu u krivičnom postupku, a ako krivični postupak ne može da se sprovede, onda od dana kad je saznala za obustavu tog postupka ili za okolnosti zbog kojih postupak ne može da se pokrene;
počeo da teče pre nego što je odluka postala pravnosnažna, taj rok se računa od pravnosnažnosti odluke, ako protiv nje nije bio izjavljen pravni lek, odnosno od dostavljanja pravnosnažne odluke suda izrečene u poslednjem stepenu.
Po proteku roka od pet godina od dana kada je odluka postala pravnosnažna, predlog za ponavljanje postupka ne može da se podnese, osim ako se ponavljanje traži iz razloga navedenih u članu 426. tač. 11) i 12) ovog zakona.
, predlog za ponavljanje postupka iz razloga navedenih u članu 426. stav 1. tačka 2) ovog zakona ne može da se podnese po proteku roka od deset godina od dana kad je odluka postala pravnosnažna.
Predlog za ponavljanje postupka podnosi se sudu koji je doneo odluku u prvom stepenu.
U predlogu moraju da se navedu: zakonski osnov po kome se traži ponavljanje, okolnosti iz kojih proizlazi da je predlog podnet u zakonskom roku i dokazi kojima se potkrepljuju navodi predlagača.
. ovog zakona, koja ima pravo da u roku od 30 dana odgovori na predlog. Kada sudu stigne odgovor na predlog ili kada protekne rok za davanje odgovora, sud će da odredi ročište za raspravljanje o predlogu.
Po održanom ročištu za raspravljanje o predlogu, prvostepeni sud donosi odluku o predlogu, osim ako se razlog za ponavljanje postupka odnosi isključivo na postupak pred sudom višeg stepena (
Rešenjem kojim se dozvoljava ponavljanje postupka ukinuće se i odluka doneta u ranijem postupku.
Prvostepeni sud će da odredi glavnu raspravu tek po pravnosnažnosti rešenja kojim se dozvoljava ponavljanje postupka. Na novoj glavnoj raspravi stranke mogu da iznose nove činjenice i da predlažu nove dokaze, u skladu sa vremenskim okvirom koji sud odredi.
Ako se razlog za ponavljanje postupka odnosi isključivo na postupak pred sudom višeg stepena, prvostepeni sud će da dostavi predmet sudu višeg stepena radi donošenja odluke.
O predlogu za ponavljanje postupka sud višeg stepena odlučuje bez rasprave.
Ako sud višeg stepena nađe da je opravdan predlog za ponavljanje postupka i da nije potrebno da se drži nova glavna rasprava, ukinuće odluke donete u ranijem postupku i doneće novu odluku o glavnoj stvari.