Tužba mora da sadrži određeni zahtev u pogledu glavne stvari i sporednih traženja, činjenice na kojima tužilac zasniva zahtev, dokaze kojima se utvrđuju ove činjenice, vrednost predmeta spora, kao i druge podatke koje mora imati svaki podnesak (
Tužilac koji ima boravište ili prebivalište, odnosno sedište u inostranstvu dužan je da u tužbi imenuje punomoćnika za primanje pismena. Ukoliko ne označi punomoćnika za primanje pismena sud će tužbu da odbaci.
Ako nadležnost ili pravo na izjavljivanje revizije zavisi od vrednosti predmeta spora, a predmet tužbenog zahteva nije novčani iznos, tužilac je dužan da u tužbi naznači vrednost predmeta spora.
Sud će da postupi po tužbi i ako tužilac nije naveo pravni osnov tužbenog zahteva, a ako je tužilac naveo pravni osnov, sud nije vezan za njega.
Lice koja namerava da podnese tužbu protiv Republike Srbije, može da pre podnošenja tužbe Republičkom javnom pravobranilaštvu dostavi predlog za mirno rešavanje spora, osim ako je posebnim propisom predviđen rok za podnošenje tužbe. Predlog za mirno rešavanje spora mora da sadrži sve podatke iz
Odredbe ovog člana shodno se primenjuju i u slučaju podnošenja tužbe protiv jedinice teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, kada se predlog za mirno rešavanje spora može podneti nadležnom pravobranilaštvu, odnosno ovlašćenom zastupniku jedinice teritorijalne autonomije i lokalne samouprave.
Tužilac može u tužbi da traži da sud samo utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa, povredu prava ličnosti ili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave.
Tužba za utvrđenje može da se podnese ako tužilac ima pravni interes da sud utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog spornog prava ili pravnog odnosa, pre dospelosti zahteva za činidbu iz istog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost neke isprave, ili ako tužilac ima neki drugi pravni interes.
Tužba za utvrđenje može da se podnese radi utvrđivanja postojanja, odnosno nepostojanja činjenice, ako je to predviđeno zakonom ili drugim propisom.
Tužba za utvrđenje povrede prava ličnosti može da se podnese bez obzira da li je postavljen zahtev za naknadu štete ili drugi zahtev, u skladu sa posebnim zakonom.
Ako odluka o sporu zavisi od toga da li postoji ili ne postoji neki pravni odnos koji je u toku parnice postao sporan, tužilac može, pored postojećeg zahteva, da istakne zahtev da sud utvrdi da takav odnos postoji, odnosno da ne postoji, ako je sud pred kojim parnica teče nadležan za takav zahtev.
Tužilac koji u tužbi traži da mu se dosudi ispunjenje dugovane činidbe može da predloži da tuženi umesto dugovane činidbe plati određeni novčani iznos ili da ispuni neku drugu činidbu.
Sud nije dužan da ispituje da li novčani iznos koji je tužilac prihvatio da primi umesto dugovane nenovčane činidbe odgovara vrednosti nenovčane činidbe.
U jednoj tužbi tužilac može da istakne više zahteva protiv istog tuženog, ako su svi zahtevi povezani istim činjeničnim i pravnim osnovom. Ako zahtevi nisu povezani istim činjeničnim i pravnim osnovom, oni mogu da se istaknu u jednoj tužbi protiv istog tuženog samo kad je isti sud stvarno nadležan za svaki od ovih zahteva i kad je za sve zahteve određena ista vrsta postupka.
Tužilac može dva ili više tužbenih zahteva u međusobnoj vezi da istakne u jednoj tužbi, na način da sud usvoji sledeći od tih zahteva, ako nađe da prethodni zahtev nije osnovan.
ovog člana, mogu da se istaknu u jednoj tužbi samo ako je sud stvarno nadležan za svaki od tih zahteva i ako je za sve zahteve određena ista vrsta postupka.
Tuženi može do zaključenja glavne rasprave da podnese kod istog suda protivtužbu, ako je zahtev protivtužbe u vezi s tužbenim zahtevom ili ako ti zahtevi mogu da se prebiju ili ako se protivtužbom traži utvrđenje nekog prava ili pravnog odnosa od čijeg postojanja ili nepostojanja zavisi u celini ili delimično odluka o tužbenom zahtevu.
Protivtužba ne može da se podnese ako je za zahtev iz protivtužbe stvarno nadležan viši sud ili sud druge vrste.
Tužilac može do zaključenja glavne rasprave da preinači tužbu.
Posle dostavljanja tužbe tuženom, za preinačenje tužbe potreban je pristanak tuženog. Sud će da dozvoli preinačenje i kad se tuženi tome protivi, ako smatra da bi to bilo celishodno za konačno rešenje odnosa među strankama i ako oceni da postupak po preinačenoj tužbi neće znatno da produži trajanje parnice. Smatraće se da postoji pristanak tuženog na preinačenje tužbe ako se on upusti u raspravljanje o glavnoj stvari po preinačenoj tužbi, a nije se pre toga protivio preinačenju.
Ako je parnični sud za preinačenu tužbu stvarno nenadležan, ustupiće predmet nadležnom sudu, osim u slučaju iz
Kad sud dozvoli preinačenje tužbe, dužan je da ostavi tuženom vreme potrebno da može da se pripremi za raspravljanje po preinačenoj tužbi, ako za to nije imao dovoljno vremena.
Ako je tužba preinačena na ročištu na kome tuženi nije prisutan, sud će da dostavi tuženom prepis zapisnika sa tog ročišta.
Protiv rešenja kojim se dopušta ili odbija preinačenje tužbe nije dozvoljena posebna žalba.
Kad dozvoli preinačenje tužbe, sud će rešenjem da odredi nov vremenski okvir za sprovođenje postupka.
Preinačenje tužbe je promena istovetnosti zahteva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahteva uz postojeći.
Ako tužilac preinačuje tužbu tako što usled okolnosti koje su nastale posle podnošenja tužbe, zahteva iz istog činjeničnog osnova drugi predmet ili novčani iznos, tuženi takvom preinačenju ne može da se protivi.
Tužba nije preinačena ako je tužilac promenio pravni osnov tužbenog zahteva, ako je smanjio tužbeni zahtev ili ako je promenio, dopunio ili ispravio pojedine navode, tako da usled toga tužbeni zahtev nije promenjen.
Smanjivanje visine tužbenog zahteva predstavlja delimično povlačenje tužbe za koje nije potreban pristanak tuženog.
ovog člana potreban je pristanak lica koje treba da stupi u parnicu na mesto tuženog, a ako se tuženi već upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, potreban je i pristanak tuženog.
Ako se tuženi upustio u raspravljanje o glavnoj stvari umesto tužioca može da stupi u parnicu novi tužilac samo ako na to pristane tuženi.
Lice koje stupa u parnicu na mesto stranke mora da primi parnicu u onom stanju u kakvom se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa.
Tužilac može da povuče tužbu bez pristanka tuženog pre nego što se tuženi upusti u raspravljanje o glavnoj stvari.
Tužba može da se povuče i kasnije, sve do pravnosnažnog okončanja postupka, ako tuženi na to pristane. Ako se tuženi u roku od osam dana od dana obaveštenja o povlačenju tužbe ne izjasni o tome, smatraće se da je pristao na povlačenje.
Povučena tužba smatra se kao da nije ni bila podneta i može se ponovo podneti.
U slučaju da tužba bude povucena posle donošenja prvostepene presude, sud će da donese rešenje kojim će da utvrdi da je tužba povučena i da je presuda bez dejstva, a ako je pre povlačenja tužbe izjavljena žalba, sud će da donese rešenje kojim će da utvrdi da je tužba povučena, da je presuda bez dejstva i da odbaci žalbu.
Parnica počinje da teče dostavljanjem tužbe tuženom.
U pogledu zahteva koji je stranka postavila u toku postupka, parnica počinje da teče od časa kad je o tom zahtevu obaveštena protivna stranka.
Dok parnica teče, ne može se u pogledu istog zahteva pokrenuti nova parnica među istim strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta, sud će tužbu da odbaci.
Ako je u parnici koja je kasnije počela da teče presuda postala pravnosnažna, sud će da odbaci tužbu u parnici koja je ranije počela da teče.
Sud će u toku celog postupka da pazi da li je u toku druga parnica o istom zahtevu među istim strankama.
Ako stranka otuđi stvar ili pravo o kome teče parnica, to ne sprečava da se parnica među istim strankama dovrši.
Lice koje je od tuženog pribavilo stvar ili pravo o kome teče parnica, može da stupi u parnicu umesto tuženog, samo ako na to pristanu obe stranke.
Lice koje je od tužioca pribavilo stvar ili pravo o kome teče parnica, može da stupi u parnicu umesto tužioca, na osnovu pismene saglasnosti koju tužilac dostavi sudu.