Zakon o parničnom postupku

Status

Na snazi
V
N

Aktivna Verzija

Opšte informacije

DonosilacNarodna skupština Republike Srbije

Zakon o parničnom postupku

4.

Svedoci

Čl. 244–258
Član244
Svako lice koje se poziva kao svedok dužno je da se odazove pozivu, a ako ovim zakonom nije drugačije propisano, dužno je i da svedoči.
Kao svedoci mogu da se saslušavaju samo lica koja su sposobna da daju obaveštenja o činjenicama koje se dokazuju.
Član245
Svedoci se, po pravilu, saslušavaju neposredno na ročištu.
Sud može rešenjem da odluči da se izvede dokaz čitanjem pisane izjave svedoka, u kojoj se navode saznanja o bitnim spornim činjenicama, odakle su mu one poznate i u kakvom je odnosu sa strankama u postupku. Pisana izjava svedoka mora da bude overena u sudu ili od strane lica koje vrši javna ovlašćenja. Pre davanja izjave, lice koje uzima izjavu mora da upozori svedoka sa pravima i dužnostima svedoka propisanim ovim zakonom.
U slučaju iz ovog člana, sud rešenjem može da odluči, po službenoj dužnosti ili na predlog stranaka, da se svedok sasluša putem konferencijske veze, korišćenjem uređaja za tonsko ili optičko snimanje.
Protiv rešenja iz ovog člana nije dozvoljena posebna žalba.
Izjavu svedoka iz ovog člana može sudu da podnese stranka ili sud može da je zatraži od svedoka.
Sud može uvek da pozove svedoka koji je dao pisanu izjavu ili čija je izjava snimljena da svoje svedočenje potvrdi pred sudom na ročištu.
Član246
Tonski ili optički snimak svedočenja je sastavni deo sudskog spisa.
Tonski deo snimka svedočenja se prenosi u formu pisanog zapisnika u skladu sa odredbom ovog zakona.
Način snimanja, prenošenja snimka svedočenja, čuvanja i uništavanja snimka svedočenja uređuje se Sudskim poslovnikom.
Član247
Ne može da se saslušava kao svedok lice koje bi svojim iskazom povredilo dužnost čuvanja tajne, dok ga nadležni organ ne oslobodi od te dužnosti.
Član248
Svedok može da uskrati svedočenje o:
1)
onome što mu je stranka kao svom punomoćniku poverila;
2)
onome o čemu se stranka ili drugo lice svedoku kao verskom ispovedniku poverilo;
3)
činjenicama koje je svedok saznao kao advokat, lekar ili u vršenju nekog drugog zanimanja, ako postoji obaveza čuvanja profesionalne tajne.
Predsednik veća upozoriće lice iz ovog člana da može da uskrati davanje iskaza.
Član249
Svedok može da uskrati odgovor na pojedina pitanja ako za to postoje opravdani razlozi, a naročito ako bi svojim odgovorom na ta pitanja izložio teškoj sramoti, znatnoj imovinskoj šteti ili krivičnom gonjenju sebe ili svoje srodnike po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, a u pobočnoj liniji zaključno do trećeg stepena, svog supružnika ili vanbračnog partnera ili srodnike po tazbini zaključno do drugog stepena i onda kad je brak prestao, kao i svog staratelja ili štićenika, usvojitelja ili usvojenika.
Sud će u slučaju iz ovog člana da upozori svedoka da može da uskrati davanje odgovora na postavljeno pitanje.
Član250
Svedok ne može zbog opasnost od nastanka imovinske štete da uskrati svedočenje o pravnim poslovima kojima je prisustvovao kao pozvani svedok, o radnjama koje je u pogledu spornog odnosa preduzeo kao pravni prethodnik ili zastupnik jedne od stranaka, o činjenicama koje se odnose na porodične ili bračne imovinske odnose, o činjenicama koje se odnose na rođenje, sklapanje braka ili smrt, kao i ako je na osnovu posebnog propisa dužan da podnese prijavu ili da da izjavu.
Član251
Opravdanost razloga za uskraćivanje svedočenja ili odgovora na pojedina pitanja ocenjuje sud pred kojim svedok treba da svedoči i o tome donosi rešenje. Ako je potrebno, prethodno će o tome da sasluša stranke.
Protiv rešenja suda iz ovog člana stranke nemaju pravo na posebnu žalbu, a svedok može ovo rešenje da pobija u žalbi protiv rešenja o novčanoj kazni ili o zatvoru zbog toga što je uskratio svedočenje ili odgovor na pojedino pitanje ().
Član252
Stranka koja predlaže da se određeno lice sasluša kao svedok mora prethodno da navede o čemu svedok treba da svedoči kao i da navede njegovo ime i prezime, zanimanje i boravište.
Član253
Pozivanje svedoka vrši se dostavljanjem pismenog poziva u kome se navodi ime i prezime pozvanog, vreme i mesto dolaska, predmet po kome se poziva i naznačenje da se poziva kao svedok. U pozivu, svedok će da se upozori na posledice neopravdanog izostanka () i na pravo na naknadu troškova ().
Svedoci koji zbog starosti, bolesti ili teških telesnih mana ne mogu da se odazovu pozivu saslušaće se u svom stanu ili na način propisan odredbom ovog zakona.
Sud može da naloži stranci da obavesti svedoka čije je saslušanje određeno o mestu, danu i času održavanja ročišta.
Član254
Svedoci se saslušavaju pojedinačno i bez prisustva svedoka koji će se kasnije saslušavati. Svedok je dužan da odgovore daje usmeno.
Svedok će prethodno da se opomene da je dužan da govori istinu i da ne sme ništa da prećuti, a zatim će da se upozori na posledice davanja lažnog iskaza.
Posle toga, sud će od svedoka da uzme podatke o imenu i prezimenu, imenu oca, zanimanju, boravištu, mestu rođenja, godinama starosti i njegovim odnosom sa strankama.
Član255
Svedok se poziva da iznese sve što mu je poznato o činjenicama o kojima treba da svedoči, a zatim mogu da mu se postavljaju pitanja radi proveravanja, dopune ili razjašnjenja. Nije dozvoljeno da se postavljaju pitanja u kojima je već sadržan odgovor na pitanje.
Svedok će uvek da se izjasni odakle mu je poznato ono o čemu svedoči.
Svedoci mogu da se suoče, ako se njihovi iskazi ne slažu u pogledu važnih činjenica. Suočeni svedoci se saslušaju posebno o svakoj okolnosti o kojoj se ne slažu i njihov odgovor uneće se u zapisnik.
Član256
Svedok koji ne zna jezik na kome se vodi postupak saslušaće se preko prevodioca.
Ako je svedok gluv, pitanja će da mu se postavljaju pismeno, a ako je nem, pozvaće se da odgovara u pisanoj formi. Ako saslušanje ne može da se izvrši na ovaj način, pozvaće se tumač.
Sud će prevodioca, odnosno tumača da upozori na dužnost istinitog prenošenja pitanja koja se svedoku postavljaju i izjava koje svedok daje.
Član257
Ako svedok koji je uredno pozvan ne dođe, a izostanak ne opravda ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji sa mesta gde treba da bude saslušan, sud može da naredi da se prinudno dovede i snosi troškove dovođenja, a može i da ga kazni novčanom kaznom od 10.000 do 150.000 dinara.
Ako svedok dođe i pošto je upozoren na posledice uskrati svedočenje ili odgovor na pojedino pitanje, a sud oceni da su razlozi uskraćivanja neopravdani, može da ga kazni novčanom kaznom od 10.000 do 150.000 dinara, a ako i posle toga odbije da svedoči, može ponovo novčano da se kazni.
Žalba protiv rešenja o novčanoj kazni ne zadržava izvršenje rešenja, osim ako se u toj žalbi pobija i kojom nisu usvojeni razlozi svedoka za uskraćivanje svedočenja ili odgovora na pojedino pitanje.
Sud će, na zahtev stranke, da odluči da je svedok dužan da naknadi troškove koje je prouzrokovao svojim neopravdanim izostankom, odnosno neopravdanim odbijanjem da svedoči.
Ako svedok naknadno opravda svoj izostanak, sud će da stavi van snage svoje rešenje o kazni, a može svedoka sasvim ili delimično da oslobodi od naknade troškova. Sud može da stavi van snage svoje rešenje o kazni i ako svedok naknadno pristane da svedoči.
Ako je potrebno da se vojno lice i pripadnik policije prinudno dovede radi svedočenja, sud će da se obrati njihovom starešini radi prinudnog dovođenja.
Novčana kazna iz ovog člana izvršava se na način propisan u ovog zakona.
Član258
Svedok ima pravo na naknadu putnih troškova i troškova za ishranu i prenoćište, kao i na naknadu izgubljene zarade.
Svedok treba da zahteva naknadu odmah po saslušanju, a u suprotnom gubi pravo na naknadu, o čemu je sud dužan da upozori svedoka.
U rešenju kojim se određuju troškovi svedoka sud će da odluči da se određeni iznos isplati iz položenog predujma, a ako predujam nije položen, naložiće stranci da određeni iznos plati svedoku u roku od osam dana.
Žalba protiv rešenja iz ovog člana ne zadržava izvršenje rešenja.