Na izvršenje na zaradi i drugim stalnim novčanim primanjima izvršnog dužnika primenjuju se odredbe o izvršenju na novčanom potraživanju izvršnog dužnika (), ako odredbama ove glave zakona nije drugačije određeno.
Zarada obuhvata sva primanja zaposlenog po osnovu rada, bez poreza i doprinosa koji se plaćaju iz zarade.
U rešenju o izvršenju na zaradi određuje se plenidba dela zarade izvršnog dužnika i nalaže poslodavcu da zaplenjeni iznos isplaćuje izvršnom poveriocu dok se potraživanje izvršnog poverioca ne namiri u celini.
Rešenje o izvršenju na zaradi proteže se i na povećanje zarade koje usledi posle dostavljanja rešenja o izvršenju, nezavisno od toga kada je rad obavljen.
Ako više izvršnih poverilaca potražuje od istog izvršnog dužnika zakonsko izdržavanje, novčanu rentu zbog potpune ili delimične nesposobnosti za rad ili novčanu rentu za izdržavanje koje je izgubljeno usled smrti dužnika izdržavanja, a njihova potraživanja premašuju deo zarade koji može biti predmet izvršenja, rešenje o izvršenju donosi se i sprovodi u korist svakog od njih, srazmerno visini potraživanja.
Ako posle početog izvršenja navedenih potraživanja (dostavljanja rešenja o izvršenju poslodavcu) usledi novi predlog za izvršenje radi namirenja iste vrste potraživanja, sud menja ranije rešenje o izvršenju i određuje iznos koji se ubuduće, srazmerno visini potraživanja, isplaćuje svakom izvršnom poveriocu.
Rešenje kojim se menja ranije rešenje o izvršenju dostavlja se i izvršnom poveriocu na čiji predlog je doneto ranije rešenje, koji ima pravo na prigovor protiv rešenja.
Izvršni poverioci koji potražuju zakonsko izdržavanje, novčanu rentu zbog potpune ili delimične nesposobnosti za rad ili novčanu rentu za izdržavanje koje je izgubljeno usled smrti dužnika izdržavanja imaju prvenstvo u namirenju nad ostalim izvršnim poveriocima i kada je izvršenje radi namirenja ostalih izvršnih poverilaca već počelo.
Potraživanja za koja nije propisano bezgotovinsko plaćanje izvršni poverilac naplaćuje na blagajni na kojoj se izvršnom dužniku isplaćuje zarada.
U tom slučaju izvršni poverilac ima pravo da mu se zaplenjeni deo zarade isplaćuje o trošku izvršnog dužnika preko pošte na adresu koju označi ili na račun kod banke, po odbitku poštanskih troškova.
Zaplenjeni deo zarade uplaćuje se na namenski račun javnog izvršitelja, koji odmah prenosi uplaćeni iznos na račun izvršnog poverioca.
Rešenje o izvršenju deluje i prema novom poslodavcu izvršnog dužnika, i to od trenutka kada se novom poslodavcu dostavi rešenje o izvršenju.
Poslodavac kod koga je izvršnom dužniku prestao radni odnos dužan je da odmah preporučenom pošiljkom s povratnicom dostavi rešenje o izvršenju novom poslodavcu i da o tome obavesti javnog izvršitelja. Ako mu nije poznato ko je novi poslodavac, o tome odmah obaveštava javnog izvršitelja.
Javni izvršitelj dužan je da načini uvid u evidenciju zaposlenih i zdravstvenog osiguranja, da dostavi rešenje o izvršenju novom poslodavcu izvršnog dužnika i o tome obavesti izvršnog poverioca.
Ali, ako posle tog uvida utvrdi da izvršni dužnik nema stalna novčana primanja, poziva izvršnog poverioca da u roku od osam dana predloži dodavanje novog sredstva i predmeta izvršenja ili promenu sredstva i predmeta izvršenja.
Ako izvršni poverilac ništa ne predloži u roku, izvršni postupak se obustavlja.
Izvršni poverilac može, do okončanja izvršnog postupka, predložiti javnom izvršitelju da donese rešenje koje ima dejstvo rešenja o izvršenju i kojim se poslodavac obavezuje da namiri izvršnom poveriocu obroke zarade koje poslodavac nije zaplenio i naplatio i određuje sredstvo i predmet izvršenja ako poslodavac ne namiri obroke u roku.
Rešenje izvršava onaj ko sprovodi izvršenje na zaradi izvršnog dužnika.
Poslodavac odgovara za štetu koju izvršni poverilac pretrpi zato što poslodavac nije postupao prema rešenju o izvršenju ili što posle okončanja radnog odnosa izvršnog dužnika nije novom poslodavcu odmah dostavio rešenje o izvršenju preporučenom pošiljkom s povratnicom ili što nije odmah obavestio javnog izvršitelja da ne zna ko je novi poslodavac izvršnog dužnika.
Zabrana isplate zarade sa pristankom izvršnog dužnika (administrativna zabrana) ima dejstvo rešenja o izvršenju na zaradi.
Uprkos administrativnoj zabrani, izvršni poverioci koji potražuju zakonsko izdržavanje, novčanu rentu za izdržavanje koje je izgubljeno usled smrti dužnika izdržavanja i novčanu rentu zbog potpune ili delimične nesposobnosti za rad namiruju se pre poverilaca u čiju korist je uvedena administrativna zabrana, do punog iznosa ili srazmerno visini potraživanja i ako je izvršenje radi namirenja potraživanja obuhvaćenog administrativnom zabranom već počelo.
Odredbe koje se odnose na izvršenje na zaradi shodno se primenjuju i na primanja na osnovu socijalnog osiguranja i druga stalna novčana primanja izvršnog dužnika.