izvršna sudska odluka i sudsko poravnanje koji glase na davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje;
2)
izvršna odluka doneta u prekršajnom ili upravnom postupku i upravno poravnanje koji glase na novčanu obavezu ako posebnim zakonom nije drukčije određeno;
3)
izvod iz Registra zaloge i izvod iz Registra finansijskog lizinga;
4)
ugovor o hipoteci i založna izjava;
5)
plan reorganizacije u stečajnom postupku čije je usvajanje rešenjem potvrdio sud;
6)
javnobeležničke isprave koje imaju snagu izvršne isprave;
7)
sporazum o rešavanju spora putem posredovanja, koji ispunjava uslove određene zakonom kojim se uređuje posredovanje u rešavanju sporova;
8)
odluka Ustavnog suda kojom je usvojen zahtev podnosioca ustavne žalbe za naknadu štete;
9)
isprava koja je ovim ili drugim zakonom određena kao izvršna isprava.
Ugovor o hipoteci i založna izjava jesu izvršne isprave ako su zaključeni, odnosno dati u formi koju određuje zakon kojim se uređuje hipoteka, ako sadrže odredbe koje on predviđa i ako su upisani u katastar nepokretnosti kao izvršna vansudska hipoteka.
Na osnovu izvršnih isprava iz izvršenje se može sprovesti samo na predmetu založnog prava.
Sudskom odlukom smatraju se presuda, rešenje i druga odluka doneta u postupku pred sudom, domaćim arbitražnim sudom i sudom časti pri privrednoj komori, a sudskim poravnanjem smatra se poravnanje zaključeno pred sudom, domaćim arbitražnim sudom ili sudom časti pri privrednoj komori.
Upravnom odlukom smatraju se rešenje ili zaključak doneti u upravnom postupku, a upravnim poravnanjem - poravnanje zaključeno u upravnom postupku.
Sudska odluka koja glasi na davanje ili činjenje postaje izvršna ako je postala pravnosnažna i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze. Rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze teče od kada je izvršni dužnik primio sudsku odluku, ako zakonom nije drukčije određeno. Sudska odluka u kojoj je određen uslov za ispunjenje obaveze postaje izvršna kad uslov nastupi.
Sudska odluka koja glasi na nečinjenje ili trpljenje postaje izvršna kada postane pravnosnažna, ako u njoj nije drukčije određeno.
Izvršnost upravne odluke ceni se prema pravilima upravnog postupka, a izvršnost javnobeležničke isprave koja ima snagu izvršne isprave - prema zakonu kojim se uređuje javno beležništvo.
Rešenje o izvršenju donosi se i kada sudska odluka nije postala pravnosnažna ili upravna odluka konačna, ako je zakonom određeno da žalba ili drugi pravni lek ne odlažu njihovo izvršenje.
Potvrdom o izvršnosti utvrđuje se da je odluka postala izvršna.
Na predlog stranke, ovu potvrdu izdaje sud ili drugi organ koji je doneo izvršnu ispravu u prvom stepenu, ili javni beležnik tako što potvrdu stavlja na izvršnu ispravu.
Neosnovanu potvrdu o izvršnosti ukida rešenjem sud ili drugi organ koji je izdao, ili javni beležnik, na predlog stranke ili po službenoj dužnosti.
Izvršna isprava podobna je da se na osnovu nje donese rešenje o izvršenju ako sadrži podatke o izvršnom poveriocu, izvršnom dužniku i predmet, vrstu i obim ispunjenja obaveze. Ako u izvršnoj ispravi nije određen rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze, on iznosi osam dana od dostavljanja izvršne isprave izvršnom dužniku.
Ako dospelost obaveze ne može da se utvrdi iz izvoda iz Registra zaloge, izvršni poverilac podnosi pismeni dokaz o tome da je izvršnom dužniku ostavio naknadni rok da ispuni obavezu.
Rešenje o izvršenju može se doneti kad je samo deo sudske ili upravne odluke ili poravnanja ili javnobeležničke isprave postao izvršan, u odnosu na taj deo.
Ako su u izvršnoj ispravi određeni troškovi postupka, sud će na predlog izvršnog poverioca rešenjem o izvršenju odrediti naplatu zakonske zatezne kamate na iznos dosuđenih troškova od dana nastupanja izvršnosti izvršne isprave do dana naplate.
Izvršni postupak vodi se i na predlog i u korist lica koje kao izvršni poverilac nije označeno u izvršnoj ili verodostojnoj ispravi, ako javnom ili po zakonu overenom ispravom dokaže da je potraživanje iz izvršne ili verodostojne isprave prešlo ili preneto na njega, a ako takav dokaz nije moguć - ako prelaz ili prenos potraživanja dokaže pravnosnažnom ili konačnom odlukom donetom u parničnom, prekršajnom ili upravnom postupku.
Kad posle donošenja rešenja o izvršenju na osnovu izvršne ili verodostojne isprave potraživanje pređe ili bude preneto sa izvršnog poverioca na drugo lice, na predlog sticaoca, rešenjem protiv kog je dozvoljen prigovor utvrđuje se da je on stupio na mesto izvršnog poverioca, ako prelaz ili prenos dokaže javnom ili po zakonu overenom ispravom.
Odredbe shodno se primenjuju i kad se izvršni postupak vodi prema licu koje u izvršnoj ili verodostojnoj ispravi nije označeno kao dužnik, kao i kada posle donošenja rešenja o izvršenju na osnovu izvršne ili verodostojne isprave obaveza izvršnog dužnika pređe ili bude preneta na drugo lice, kao sticaoca obaveze.
Odredbe shodno se primenjuju i u slučaju prelaza ili prenosa predmeta izvršenja sa izvršnog dužnika na treće lice nakon donošenja rešenja o izvršenju.
Sticalac stupa u izvršni postupak u stanju u kome se nalazi u času stupanja.
Kada izvršnog poverioca u izvršnom postupku zastupa advokat, naplata dosuđenih sudskih troškova i troškova izvršenja izvršiće se na račun advokata i bez ugovora o prenosu potraživanja, na osnovu po zakonu overenog punomoćja kojim ga je izvršni poverilac ovlastio da naplatu troškova postupka zahteva i primi na svoj račun.
Kada obaveza izvršnog dužnika zavisi od prethodnog ili istovremenog ispunjenja obaveze izvršnog poverioca ili od nastupanja uslova, rešenje o izvršenju donosi se ako izvršni poverilac pismeno izjavi da je ispunio ili obezbedio ispunjenje svoje obaveze ili da je uslov nastupio.
Smatra se da je izvršni poverilac ispunio svoju obavezu ili obezbedio ispunjenje svoje obaveze ako je njen predmet položio kod suda ili javnog izvršitelja, ili je sa istim ciljem postupio na drugi pogodan način.
Ako izvršni dužnik navede u žalbi protiv rešenja o izvršenju da izvršni poverilac nije ispunio svoju obavezu ili nije obezbedio njeno ispunjenje ili da uslov nije nastupio, a među strankama su sporne činjenice, žalba se odbija ako izvršni poverilac javnom ili po zakonu overenom ispravom dokaže da je ispunio ili obezbedio ispunjenje svoje obaveze ili da je uslov nastupio.
Ako žalba izvršnog dužnika bude usvojena, izvršni poverilac može da pokrene parnični postupak radi utvrđenja da je izvršnom ispravom ovlašćen da traži bezuslovno ispunjenje obaveze izvršnog dužnika.
Ako izvršni dužnik, prema izvršnoj ispravi, ima pravo izbora između više predmeta svoje obaveze, izvršni poverilac dužan je da u predlogu za izvršenje naznači jedan predmet kojim se namiruje.
Pravo izbora izvršnog dužnika traje dok izvršni poverilac u celini ili delimično ne primi predmet koji je naznačio u predlogu za izvršenje.
Izvršni dužnik koji je u izvršnoj ispravi obavezan da ispuni nenovčanu obavezu, uz pravo da se nje oslobodi plaćanjem određenog novčanog iznosa ili činjenjem navedenim u izvršnoj ispravi, može da plati novčani iznos ili da preduzme činjenje dok izvršni poverilac delimično ne primi ispunjenje nenovčane obaveze.
Rešenje o izvršenju na osnovu verodostojne isprave donosi se radi namirenja novčanog potraživanja.
Verodostojne isprave jesu:
1)
menica i ček domaćeg ili stranog lica, sa protestom ako je potreban za zasnivanje potraživanja;
2)
izvod iz Centralnog registra hartija od vrednosti o stanju na računu zakonitog imaoca obveznica ili instrumenta tržišta novca (trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi) i odluka o njihovom izdavanju;
3)
račun domaćeg ili stranog lica, sa otpremnicom ili drugim pismenim dokazom o tome da je izvršni dužnik obavešten o njegovoj obavezi;
4)
izvod iz poslovnih knjiga o izvršenim komunalnim ili srodnim uslugama;
5)
obračun ili izvod iz poslovnih knjiga za potraživanje takse za javni medijski servis;
6)
javna isprava koja stvara izvršivu novčanu obavezu;
7)
bankarska garancija;
8)
akreditiv;
9)
overena izjava izvršnog dužnika kojom ovlašćuje banku da s njegovog računa prenese novčana sredstava na račun izvršnog poverioca;
10)
obračun kamate sa dokazom o osnovu dospelosti i visini potraživanja;
11)
privremena ili okončana situacija o izvršenim građevinskim radovima;
Verodostojna isprava podobna je da se na osnovu nje donese rešenje o izvršenju na osnovu verodostojne isprave ako sadrži podatke o izvršnom poveriocu i izvršnom dužniku i predmet, vrstu, obim i dospelost obaveze izvršnog dužnika.
Ako dospelost obaveze ne može da se utvrdi iz verodostojne isprave, izvršni poverilac dužan je da uz verodostojnu ispravu priloži pismeni dokaz da je izvršnom dužniku ostavio naknadni rok da ispuni obavezu.
), izvršna isprava, potraživanje izvršnog poverioca, jedno sredstvo ili jedan predmet ili više sredstava i predmeta izvršenja ili zahtev da se izvršenje odredi na celokupnoj imovini izvršnog dužnika, i drugi podaci koji su potrebni za sprovođenje izvršenja.
Uz predlog za izvršenje prilaže se izvršna isprava u originalu, overenoj kopiji ili prepisu, i druga isprava određena ovim zakonom, s tim što izvršna isprava mora da sadrži potvrdu o izvršnosti.
Ali ako se predlog za izvršenje podnosi sudu koji je u prvom stepenu odlučivao o potraživanju izvršnog poverioca, uz njega se ne prilaže izvršna isprava, a i ako se priloži, ne mora da sadrži potvrdu o izvršnosti.
Predlog za izvršenje podnosi se najmanje u četiri primerka.
Izvršni poverilac koji zahteva izvršenje radi namirenja novčanog potraživanja iz izvršne ili verodostojne isprave nije dužan da u predlogu za izvršenje naznači sredstvo i predmet izvršenja (izvršenje na celokupnoj imovini izvršnog dužnika).
U tom slučaju, za odlučivanje o predlogu za izvršenje mesno je nadležan sud na čijem području izvršni dužnik ima prebivalište ili boravište, odnosno sedište.
U rešenju o izvršenju ne navode se sredstvo i predmet izvršenja, već se izvršenje određuje na celokupnoj imovini izvršnog dužnika.
Kad je ovim zakonom određeno da se u toku sprovođenja izvršenja na zaradi i drugim stalnim novčanim primanjima, radi predaje individualno određenih pokretnih stvari, radi isporuke zamenjivih stvari i radi vraćanja zaposlenog na rad može doneti rešenje koje ima dejstvo rešenja o izvršenju () ono se donosi na predlog izvršnog poverioca.
Izvršni poverilac dužan je da u predlogu zahteva da sud, odnosno javni izvršitelj, rešenjem obaveže izvršnog dužnika da u roku od osam dana od dana prijema rešenja namiri potraživanje izvršnog poverioca i odredi sredstvo i predmet izvršenja ako potraživanje ne bude namireno u roku.
Sud, odnosno javni izvršitelj, rešenjem odbacuje predlog koji ne sadrži zahtev da se izvršni dužnik obaveže da namiri potraživanje ili u kome nije naznačeno sredstvo i predmet izvršenja, bez prethodnog vraćanja predloga na dopunu.
Protiv rešenja o odbacivanju predloga dozvoljen je prigovor.
), verodostojna isprava, potraživanje izvršnog poverioca, jedno sredstvo ili jedan predmet, ili više sredstava i predmeta izvršenja, ili zahtev da se izvršenje odredi na celokupnoj imovini izvršnog dužnika i drugi podaci i isprave koji su potrebni za sprovođenje izvršenja.
Predlog za izvršenje na osnovu verodostojne isprave sadrži i zahtev da sud obaveže izvršnog dužnika da namiri novčano potraživanje izvršnog poverioca s odmerenim troškovima postupka u roku od osam dana, a u meničnim sporovima u roku od pet dana od dana dostavljanja rešenja, i zahtev da se odredi izvršenje radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog poverioca i troškova postupka.
Izvršni poverilac dužan je da uz predlog priloži verodostojnu isprava u originalu, overenoj kopiji ili prepisu. Stranu verodostojnu isprava sudski prevodilac prethodno prevodi na jezik koji je u službenoj upotrebi u sudu.
Ako su stranke zaključile sporazum o mesnoj nadležnosti, izvršni poverilac može tražiti u predlogu za izvršenje da se, ako postupak bude nastavljen kao po prigovoru protiv platnog naloga, nastavi pred sudom koji je nadležan po sporazumu o mesnoj nadležnosti. Izvršni poverilac dužan je da uz predlog priloži sporazum o mesnoj nadležnosti.
Izvršni poverilac dužan je da u predlogu za izvršenje na osnovu izvršne ili verodostojne isprave naznači konkretno određenog i mesno nadležnog javnog izvršitelja da sprovede izvršenje.
O predlogu za izvršenje na osnovu izvršne ili verodostojne isprave sud odlučuje u roku od osam dana od dana prijema predloga.
Sud donosi rešenje o izvršenju na osnovu izvršne ili verodostojne isprave, ili rešenje o odbacivanju ili odbijanju predloga za izvršenje na osnovu izvršne ili verodostojne isprave.
Sud otpravlja rešenje u roku od tri radna dana od dana donošenja.
Izvršni poverilac može u toku celog izvršnog postupka, pa i posle pravnosnažnosti rešenja o izvršenju, da povuče predlog za izvršenje bez pristanka izvršnog dužnika.
U tom slučaju izvršni postupak se obustavlja.
Izvršni poverilac može ponovo da podnese predlog za izvršenje.
), izvršna isprava, potraživanje izvršnog poverioca, sredstva i predmeti izvršenja, uputstvo o pravu na izjavljivanje pravnog leka i drugi podaci koji su potrebni za sprovođenje izvršenja.
Ako izvršni poverilac u predlogu za izvršenje nije naznačio sredstvo i predmet izvršenja javni izvršitelj, bez predloga izvršnog poverioca, donosi zaključak kojim posle identifikovanja imovine izvršnog dužnika određuje sredstvo i predmet izvršenja.
Protiv zaključka iz stava 2. ovog člana može se podneti zahtev za otklanjanje nepravilnosti u roku od osam dana od dana dostavljanja zaključka.
U rešenju o izvršenju na osnovu verodostojne isprave obavezuje se izvršni dužnik da u roku od osam dana od dana dostavljanja rešenja, a u meničnim i čekovnim sporovima u roku od pet dana, namiri novčano potraživanje izvršnog poverioca sa odmerenim troškovima postupka.
Istim rešenjem određuju se i sredstvo i predmet izvršenja radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog poverioca i troškova postupka, ili se određuje izvršenje na celokupnoj imovini izvršnog dužnika.
Ako izvršni poverilac u predlogu za izvršenje nije naznačio sredstvo i predmet izvršenja javni izvršitelj, bez predloga izvršnog poverioca, donosi zaključak kojim posle identifikovanja imovine izvršnog dužnika određuje sredstvo i predmet izvršenja.
Protiv zaključka iz stava 3. ovog člana može se podneti zahtev za otklanjanje nepravilnosti u roku od osam dana od dana dostavljanja zaključka.
U rešenju o izvršenju na osnovu izvršne ili verodostojne isprave određuje se da izvršenje sprovodi javni izvršitelj koga je izvršni poverilac naznačio u predlogu za izvršenje. Protiv određivanja javnog izvršitelja žalba, odnosno prigovor dozvoljeni su samo ako javni izvršitelj nije mesno nadležan.
Izvršni dužnik može zahtevati izuzeće javnog izvršitelja do okončanja izvršnog postupka. O zahtevu za izuzeće odlučuje sud rešenjem u roku od pet dana od dana prijema zahteva.
Ako usvoji zahtev za izuzeće javnog izvršitelja, sud odmah poziva izvršnog poverioca da u roku od pet dana naznači drugog javnog izvršitelja, inače se izvršni postupak obustavlja.
Protiv rešenja o odbacivanju ili odbijanju zahteva za izuzeće javnog izvršitelja dozvoljen je prigovor.
Podnošenje zahteva za izuzeće javnog izvršitelja, kao i podnošenje prigovora protiv rešenja kojim je zahtev za izuzeće odbačen ili odbijen ne odlaže izvršenje ili obezbeđenje.
Javni izvršitelj može obavestiti sud da je sprečen da prihvati sprovođenje izvršenja, u roku od pet dana od dana prijema rešenja koje treba da izvrši.
Sud odmah prosleđuje obaveštenje izvršnom poveriocu i poziva ga da u određenom roku naznači drugog javnog izvršitelja, inače se izvršni postupak obustavlja.
Ako izvršni poverilac blagovremeno naznači drugog javnog izvršitelja, sud donosi rešenje kojim u tom pogledu menja rešenje o izvršenju.
Protiv tog rešenja dozvoljen je prigovor, ali samo ako drugi javni izvršitelj nije mesno nadležan.
Rešenje o izvršenju na osnovu izvršne ili verodostojne isprave dostavlja se javnom izvršitelju, sa kopijom isprava potrebnih da sprovede izvršenje, koji rešenje dalje dostavlja izvršnom poveriocu i izvršnom dužniku.
Rešenje o odbacivanju ili odbijanju predloga za izvršenje na osnovu izvršne ili verodostojne isprave dostavlja sud, samo izvršnom poveriocu.
Rešenje o izvršenju koje se, osim strankama, dostavlja i drugima (dužniku izvršnog dužnika, organizaciji za prinudnu naplatu, Centralnom registru hartija od vrednosti i sl.) dostavlja javni izvršitelj.
Ako je sud isključivo nadležan za izvršenje, rešenje o izvršenju svima njima dostavlja sud.
Ako sud koji je doneo rešenje o izvršenju nije nadležan da sprovede izvršenje, a sud je isključivo nadležan za izvršenje, sud upućuje rešenje o izvršenju i spise predmeta sudu koji je za to nadležan i koji dostavlja strankama rešenje o izvršenju i sprovodi izvršenje.
U rešenju koje ima dejstvo rešenja o izvršenju sud ili javni izvršitelj, obavezuje izvršnog dužnika da u roku od osam dana od dana prijema rešenja namiri potraživanje izvršnog poverioca i određuje sredstvo i predmet izvršenja ako izvršni dužnik ne namiri potraživanje u roku.
Na ostale sastojke rešenja shodno se primenjuju odredbe o sadržini rešenja o izvršenju (
Rešenje koje ima dejstvo rešenja o izvršenju izvršava sud ili javni izvršitelj, zavisno od toga ko sprovodi izvršenje rešenja o izvršenju povodom koga je doneto rešenje koje ima dejstvo rešenja o izvršenju.
Protiv rešenja koje ima dejstvo rešenja o izvršenju dozvoljen je prigovor.
Na prigovor se shodno primenjuju odredbe o žalbi protiv rešenja o izvršenju, izuzev odredaba o obaveznom dostavljanju žalbe na odgovor.
Izvršni dužnik može da pobija žalbom rešenje o izvršenju.
Izvršni poverilac može žalbom da pobija rešenje o odbacivanju predloga za izvršenje ili rešenje o odbijanju predloga za izvršenje ili rešenje o izvršenju kojim je prekoračen njegov zahtev.
Ako se pobija samo deo rešenja o izvršenju kojim su odmereni troškovi izvršnog postupka, čini se to prigovorom.
Izvršni dužnik može žalbom da pobija rešenje o izvršenju iz sledećih razloga koji sprečavaju sprovođenje izvršenja:
1)
ako isprava na osnovu koje je doneto rešenje o izvršenju nema svojstvo izvršne isprave;
2)
ako je izvršna isprava na osnovu koje je doneto rešenje o izvršenju poništena, ukinuta, preinačena, stavljena van snage ili nije izvršna;
3)
ako su sudsko ili upravno poravnanje ili javnobeležnički zapisnik o poravnanju na osnovu kojih je doneto rešenje o izvršenju poništeni ili na drugi način stavljeni van snage;
4)
ako nije protekao rok za ispunjenje obaveze izvršnog dužnika;
5)
ako obaveza izvršnog dužnika zavisi od prethodnog ili istovremenog ispunjenja obaveze izvršnog poverioca ili od nastupanja uslova, a izvršni poverilac nije ispunio svoju obavezu ili nije obezbedio njeno ispunjenje ili uslov nije nastupio;
6)
ako je potraživanje iz izvršne isprave prestalo;
7)
ako potraživanje nije prešlo ili nije preneto na izvršnog poverioca ili ako obaveza nije prešla ili nije preneta na izvršnog dužnika;
8)
ako je protekao rok u kome može da se zahteva izvršenje;
9)
ako je izvršenje određeno na stvarima i pravima koji su izuzeti od izvršenja ili na kojima je izvršenje ograničeno;
10)
ako je nastupila zastarelost potraživanja iz izvršne isprave;
11)
ako je u rešenju o izvršenju određen mesno nenadležan javni izvršitelj;
Izvršni dužnik dužan je da u žalbi navede razloge zbog kojih pobija rešenje o izvršenju, činjenice i dokaze kojima potkrepljuje razloge za pobijanje rešenja o izvršenju i da priloži sve pismene dokaze na koje se poziva u žalbi.
U suprotnom, žalba se rešenjem odbacuje kao nepotpuna, bez prethodnog vraćanja na dopunu.
Žalba se podnosi prvostepenom sudu koji je doneo rešenje o izvršenju.
Prvostepeni sud rešenjem odbacuje žalbu koja nije blagovremena, potpuna ili dozvoljena, u roku od pet dana od dana prijema žalbe i rešenje otpravlja u roku od naredna tri radna dana. Protiv rešenja o odbacivanju žalbe izvršni dužnik ima pravo na žalbu u roku od tri dana od dana prijema rešenja.
Ako izvršni dužnik podnese žalbu protiv rešenja o odbacivanju žalbe, prvostepeni sud je dostavlja drugostepenom sudu narednog radnog dana od njenog prijema. Ako drugostepeni sud usvoji žalbu protiv rešenja o odbacivanju žalbe, on dostavlja žalbu protiv rešenja o izvršenju na odgovor izvršnom poveriocu (
Prvostepeni sud koji ne odbaci žalbu protiv rešenja o izvršenju dostavlja žalbu na odgovor izvršnom poveriocu, u roku od pet dana od dana prijema žalbe.
Rok za odgovor na žalbu jeste osam dana od dostavljanja žalbe izvršnom poveriocu.
Prvostepeni sud može, ako oceni da je žalba osnovana, žalbu izvršnog dužnika izjavljenu protiv rešenja o izvršenju usvojiti, ukinuti rešenje o izvršenju, obustaviti izvršenje u celini ili delimično i ukinuti sprovedene radnje.
Protiv rešenja donetog u smislu stava 1. ovog člana može se izjaviti žalba drugostepenom sudu.
Ako prvostepeni sud ne odluči da sam rešava o žalbi, dostaviće je na rešavanje drugostepenom sudu.
Prvostepeni sud dostavlja žalbu, odgovor na žalbu i spise predmeta drugostepenom sudu narednog radnog dana od prijema odgovora na žalbu ili isteka roka za odgovor na žalbu.
Kopija spisa predmeta ostaje prvostepenom sudu.
Drugostepeni sud ispituje prvostepeno rešenje u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na pravilnu primenu materijalnog prava, da li je sud nadležan za donošenje rešenja o izvršenju, na stvarnu nadležnost suda, da li isprava na osnovu koje je doneto rešenje o izvršenju ima svojstvo izvršne isprave, da li je protekao rok u kome može da se zahteva izvršenje i da li je izvršenje određeno na stvari koja je izvan pravnog prometa.
Ako u žalbi protiv rešenja o izvršenju budu navedene povrede postupka na koje sud ne pazi po službenoj dužnosti (stav 3. ovog člana), drugostepeni sud dužan je da oceni da li su one zaista i uticale na zakonitost i pravilnost rešenja o izvršenju.
Drugostepeni sud rešenjem odbacuje, usvaja ili odbija žalbu u roku od 15 dana od dana prijema žalbe, odgovora na žalbu i spisa predmeta i rešenje otpravlja u naredna tri radna dana od donošenja.
Ako je drugostepeni sud dostavio žalbu na odgovor, rok za odlučivanje o žalbi je 30 dana.
Sud je dužan da usvoji žalbu ako izvršni dužnik pravnosnažnom odlukom ili javnom ili po zakonu overenom ispravom dokaže postojanje razloga koji sprečava sprovođenje izvršenja.
Rešenjem o usvajanju žalbe obustavlja se izvršni postupak, preinačava prvostepeno rešenje o izvršenju i odbija predlog za izvršenje, ili se ukida prvostepeno rešenje o izvršenju i odbacuje predlog za izvršenje. Izvršni postupak se ne obustavlja ako se prvostepeni sud oglašava stvarno ili mesno nenadležnim, već se spisi predmeta ustupaju nadležnom sudu.
Ako je sprovođenje izvršenja počelo, pored obustave izvršnog postupka ukidaju se i sve sprovedene izvršne radnje, ali ako je žalba usvojena zbog mesne nenadležnosti prvostepenog suda, rešenje o izvršenju se neće ukidati, a samo sud, kome su ustupljeni spisi predmeta može da ukine sprovedene izvršne radnje u roku od osam dana od dana dostavljanja spisa ako je to potrebno radi pravilnog vođenja izvršnog postupka.
Odredba stava 2. ovog člana shodno se primenjuje na javnog izvršitelja kada je on nadležan za sprovođenje izvršenja.
Ako se rešenje o odbijanju žalbe zasniva na činjenicama koje su među strankama sporne i koje se odnose na samo potraživanje, izvršni dužnik može u roku od 30 dana od dana dostavljanja rešenja o odbijanju žalbe da pokrene parnični postupak za utvrđivanje nedozvoljenosti izvršenja.
Tužba ne odlaže izvršenje.
Parnični postupak ima prvenstvo u odlučivanju i hitan je.
Ako izvršni postupak nije još okončan, a sud je pravnosnažnom odlukom utvrdio nedozvoljenost izvršenja, javni izvršitelj, na predlog izvršnog dužnika, obustavlja izvršni postupak i ukida rešenje o izvršenju i sve sprovedene radnje.
Ako je izvršenje okončano tako što je izvršni poverilac namiren, a glavna rasprava pred prvostepenim sudom nije još zaključena, izvršni dužnik kao tužilac ima pravo da preinači tužbu i bez pristanka izvršnog poverioca i da zahteva da sud obaveže izvršnog poverioca kao tuženog da mu da vrati ono što je primio izvršenjem i naknadi troškove izvršnog postupka.
Drugostepeni sud pazi po službenoj dužnosti na pravilnu primenu materijalnog prava, da li je sud nadležan da donese rešenje, i na stvarnu nadležnost suda.
Drugostepeni sud je dužan da oceni da li su povrede postupka koje su navedene u žalbi zaista i uticale na zakonitost i pravilnost rešenja samo ako se pobija rešenje o odbacivanju ili odbijanju predloga za izvršenje na osnovu izvršne isprave.
U svemu ostalom, na postupanje drugostepenog suda shodno se primenjuju odredbe o žalbi protiv rešenja o izvršenju ().
Izvršni dužnik može prigovorom da pobija rešenje o izvršenju na osnovu verodostojne isprave, a izvršni poverilac rešenje o odbacivanju ili odbijanju predloga za izvršenje na osnovu verodostojne isprave.
Stranke mogu prigovorom da pobijaju i samo deo rešenja kojim su odmereni troškovi postupka.
Na prigovor izvršnog poverioca shodno se primenjuju odredbe o prigovoru izvršnog dužnika.
Izvršni dužnik podnosi prigovor sudu koji je doneo rešenje o izvršenju na osnovu verodostojne isprave.
Prigovor se podnosi u roku od osam dana od dana dostavljanja rešenja.
Prigovor izvršnog dužnika odlaže izvršenje rešenja o izvršenju na osnovu verodostojne isprave do pravnosnažnosti, izuzev ako je rešenje o izvršenju doneto na osnovu menice.
Ako izvršni dužnik ne podnese prigovor u roku, sudija pojedinac u roku od tri dana od isteka roka za prigovor, obaveštava javnog izvršitelja da su ispunjeni uslovi za sprovođenje izvršenja.
Izvršni dužnik dužan je da u prigovoru navede razloge zbog kojih pobija rešenje i iznese činjenice i priloži dokaze na kojima zasniva prigovor, inače se prigovor odbacuje kao nepotpun, bez prethodnog vraćanja na dopunu.
Izvršni dužnik može da priloži isključivo pismene dokaze.
Sudija pojedinac dostaviće prigovor izvršnom poveriocu koji u roku od pet dana od dana dostavljanja može dati odgovor.
Sudija pojedinac dostavlja veću prigovor, rešenje i spise predmeta narednog radnog dana od prijema odgovora na prigovor ili od isteka roka za odgovor na prigovor.
Veće je dužno da odluči o prigovoru u roku od 15 dana od kada mu sudija dostavi prigovor i spise predmeta.
Veće ispituje rešenje u granicama razloga navedenih u prigovoru, a pazi po službenoj dužnosti na pravilnu primenu materijalnog prava, da li je sud nadležan za donošenje rešenja, na stvarnu nadležnost prvostepenog suda, da li isprava na osnovu koje je doneto rešenje ima svojstvo verodostojne isprave i da li je izvršenje određeno na stvari koja je izvan pravnog prometa.
Rešenje doneto o prigovoru otpravlja se u roku od tri dana od dana donošenja.
Ako se rešenje o izvršenju pobija samo u delu u kojem su određeni sredstvo i predmet izvršenja, na postupak po prigovoru shodno će se primeniti odredbe o žalbi protiv rešenja o izvršenju na osnovu izvršne isprave.
Prigovor iz stava 1. ovog člana ne odlaže izvršenje. Ako veće usvoji prigovor protiv dela rešenja kojim su određeni sredstvo i predmet izvršenja, sudija pojedinac obaveštava izvršnog poverioca da je deo rešenja kojim je izvršni dužnik obavezan da namiri novčano potraživanje postao izvršna isprava na osnovu koje može da se zahteva izvršenje u istom ili drugom postupku.
Ako se rešenje o izvršenju pobija u celini ili samo u delu kojim je izvršni dužnik obavezan da namiri potraživanje, a izvršni dužnik ne učini verovatnim osnovanost njegovih navoda iz prigovora, veće će odbiti prigovor rešenjem.
U slučaju iz stava 3. ovog člana ako izvršni dužnik učini verovatnim navode iz prigovora kojim rešenje pobija u delu u kom je obavezan da namiri potraživanje, veće će odrediti da se postupak nastavlja kao parnični postupak povodom prigovora protiv platnog naloga, a ako sud za to nije stvarno ili mesno nadležan, spisi predmeta se dostavljaju nadležnom sudu. U rešenju kojim određuje da se postupak nastavlja kao parnični postupak povodom prigovora protiv platnog naloga, sud će istovremeno odrediti zastoj izvršnog postupka do pravnosnažnog okončanja parničnog postupka. Ako sud u parničnom postupku donese presudu kojom se u celini ili delimično održava na snazi rešenje o izvršenju u delu u kom je izvršni dužnik obavezan da namiri potraživanje, izvršni postupak će se nastaviti posle pravnosnažnosti presude. Ako sud u parničnom postupku donese presudu kojom se u celini ukida rešenje o izvršenju u delu u kom je izvršni dužnik obavezan da namiri potraživanje, posle pravnosnažnosti presude izvršni postupak će se obustaviti.
U slučaju iz stava 4. ovog člana ako je rešenje o izvršenju doneto na osnovu menice, a veće je rešenjem odredilo da se postupak nastavi kao parnični postupak povodom prigovora protiv platnog naloga i da se zastaje sa izvršnim postupkom do pravnosnažnog okončanja ovog parničnog postupka, neće se ukidati izvršne radnje koje su do tog trenutka sprovedene. Ako sud u parničnom postupku donese presudu kojom se u celini ili delimično održava na snazi rešenje o izvršenju u delu u kom je izvršni dužnik obavezan da namiri potraživanje, izvršni postupak će se posle pravnosnažnosti presude nastaviti u stanju u kom je bio u trenutku donošenja rešenja kojim je određen zastoj izvršnog postupka. Ako sud u parničnom postupku donese presudu kojom se u celini ukida rešenje o izvršenju u delu u kom je izvršni dužnik obavezan da namiri potraživanje, posle pravnosnažnosti presude izvršni postupak će se obustaviti.
Treće lice koje tvrdi da na predmetu izvršenja ima neko pravo koje sprečava izvršenje može javnom izvršitelju podneti prigovor kojim zahteva da se izvršenje utvrdi nedozvoljenim na tom predmetu.
Prigovor trećeg lica može da se podnese do okončanja izvršnog postupka.
Prigovor trećeg lica mora da sadrži njegove identifikcione podatke iz
Treće lice dužno je da u prigovoru navede razloge za prigovor i da uz prigovor priloži isprave kojima dokazuje postojanje svoga prava, inače se prigovor odbacuje kao nepotpun, bez prethodnog vraćanja na dopunu.
Prigovor se dostavlja izvršnom poveriocu da se o njemu izjasni u roku od osam dana od dana dostavljanja, uz upozorenje na posledice propuštanja (
Ako se izvršni poverilac blagovremeno ne izjasni o prigovoru ili ne ospori prigovor ili ako treće lice dokaže prigovor pravnosnažnom odlukom ili javnom ili po zakonu overenom ispravom prigovor se rešenjem usvaja, a izvršni postupak se u pogledu predmeta izvršenja obustavlja uz ukidanje rešenja o izvršenju i svih sprovedenih radnji.
U ostalim slučajevima, prigovor se rešenjem odbija.
Protiv rešenja o usvajanju prigovora može se izjaviti žalba.
Treće lice može u roku od 30 dana od dana prijema rešenja o odbacivanju ili odbijanju prigovora da pokrene parnični postupak protiv izvršnog poverioca radi utvrđenja da je izvršenje na predmetu nedozvoljeno.
Pokretanje parničnog postupka ne odlaže izvršenje.
Izvršni dužnik koji osporava pravo trećeg lica mora da bude obuhvaćen tužbom.
Ako izvršni postupak nije još okončan, a sud je pravnosnažnom odlukom utvrdio nedozvoljenost izvršenja na predmetu, javni izvršitelj, na predlog trećeg lica, u pogledu tog predmeta obustavlja izvršni postupak i ukida rešenje o izvršenju i sve sprovedene radnje.
Suvlasnik čiji udeo na pokretnoj stvari ne prelazi polovinu njene vrednosti ne može zahtevati da se izvršenje na stvari u pogledu njegovog udela proglasi nedozvoljenim.
Iz iznosa koji se dobije prodajom stvari on ima pravo da zahteva isplatu dela cene koji je srazmeran njegovom udelu pre svih drugih lica koja imaju pravo na namirenje i pre namirenja troškova izvršnog postupka, ili pravo da zahteva da mu se stvar ustupi ako položi jemstvo u visini udela izvršnog dužnika na stvari.
Ako je njegov udeo na stvari osporen, može da podnese tužbu protiv izvršnog poverioca radi utvrđenja postojanja njegovog udela.
Izvršni dužnik može, kada je izvršenje već sprovedeno, podneti sudu predlog za protivizvršenje.
U predlogu za protivizvršenje sadržan je zahtev da sud donese rešenje kojim obavezuje izvršnog poverioca da vrati izvršnom dužniku ono što je primio izvršenjem u roku od osam dana i odredi sredstvo i predlog izvršenja ako izvršni poverilac ne vrati što je primio u roku.
Predlog za protivizvršenje podnosi se sudu koji je mesno nadležan da izvršnom dužniku prinudno vrati ono što je izvršni poverilac primio.
Isti sud i odlučuje o predlogu.
Sud rešenjem odbacuje predlog za protivizvršenje koji ne sadrži zahtev da se izvršni poverilac obaveže da vrati ono što je primio ili u kome nisu naznačeni sredstvo i predmet izvršenja, bez prethodnog vraćanja predloga na dopunu.
izvršna isprava pravnosnažno ili konačno ukinuta, preinačena, poništena, stavljena van snage ili je na drugi način utvrđeno da nema dejstvo - u roku od 30 dana od kada je izvršni dužnik primio odluku o tome;
2)
u toku izvršnog postupka izvršni dužnik dobrovoljno namirio potraživanje izvršnog poverioca mimo suda tako da je izvršni poverilac dvostruko namiren - u roku od 30 dana od dana kada je izvršenje sprovedeno;
3)
rešenje o izvršenju ukinuto ili preinačeno tako da je predlog za izvršenje odbačen ili odbijen - u roku od 30 dana od kada je izvršni dužnik primio odluku;
4)
pravnosnažnom sudskom odlukom utvrđena nedozvoljenost izvršenja - u roku od 30 dana od kada je izvršni dužnik primio odluku;
5)
izvršni poverilac primio više od svog potraživanja ili ako pri izvršenju na zaradi i drugim stalnim novčanim primanjima nisu poštovane odredbe o ograničenju izvršenja - u roku od 30 dana od dana kada je izvršenje sprovedeno.
Izvršni dužnik ne može da ostvaruje potraživanje u parničnom postupku dok ne istekne rok u kome može da predloži protivizvršenje.
U rešenju o usvajanju predloga za protivizvršenje sud obavezuje izvršnog poverioca da vrati izvršnom dužniku ono što je primio izvršenjem u roku od osam dana i određuje sredstvo i predmet izvršenja ako izvršni poverilac ne vrati što je primio u roku.
Žalba kojom izvršni poverilac pobija celo rešenje ili deo rešenja kojim je obavezan da izvršnom dužniku vrati što je primio odlaže izvršenje dela rešenja kojim se određuju sredstvo i predmet izvršenja samo ako izvršni poverilac uz žalbu položi jemstvo u visini potraživanja izvršnog dužnika.
Žalba kojom se pobija samo deo rešenja kojim se određuju sredstvo i predmet izvršenja ne odlaže izvršenje rešenja kojim se usvaja predlog za protivizvršenje.
U svemu ostalom, na žalbu protiv usvajanja predloga za protivizvršenje shodno se primenjuju odredbe o žalbi protiv rešenja o izvršenju, izuzev odredaba o obaveznom dostavljanju žalbe na odgovor.
Predlog za protivizvršenje može podneti i treće lice, ako je izvršenje sprovedeno na predmetu na kome je pravnosnažnom sudskom odlukom utvrđena nedozvoljenost izvršenja, u roku od 30 dana od kada je treće lice primilo odluku.
U svemu ostalom shodno se primenjuju odredbe o protivizvršenju na predlog izvršnog dužnika.
Na predlog izvršnog poverioca, javni izvršitelj rešenjem protiv koga žalba nije dozvoljena, odlaže izvršenje koje nije još počelo.
Ako je sprovođenje izvršenja počelo, a izvršni dužnik se usprotivi odlaganju u ostavljenom roku, javni izvršitelj odbija predlog izvršnog poverioca.
Ako izvršenje može da se zahteva samo u određenom roku, izvršni poverilac može predložiti odlaganje samo dok taj rok ne istekne, inače javni izvršitelj odbacuje predlog.
Protiv rešenja o odbacivanju ili odbijanju predloga izvršnog poverioca može se izjaviti prigovor.
Ako se stranka saglasi s odlaganjem predloženim od protivne stranke ili ako se stranke saglase s odlaganjem koje je predložilo treće lice, rešenjem se utvrđuje da je izvršenje odloženo sporazumom stranaka.
Rešenje se u tom slučaju donosi bez ispitivanja razloga za odlaganje.
Ako odlaganje predloži izvršni dužnik ili treće lice, sporazum je moguć do pravnosnažnosti rešenja o predlogu za odlaganje.
Ako je izvršenje odloženo sporazumom stranaka, vreme na koje je odloženo izvršenje ne računa se u trajanje postupka u pogledu zaštite prava na suđenje u razumnom roku.
Protiv rešenja o odlaganju sporazumom stranaka žalba nije dozvoljena.
Izvršni dužnik može jednom u toku izvršnog postupka da predloži javnom izvršitelju da se odloži izvršenje.
Izvršenje može u tom slučaju da se odloži ako izvršni dužnik učini verovatnim da bi usled izvršenja pretrpeo nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, koja je veća od one koju bi zbog odlaganja pretrpeo izvršni poverilac, i ako odlaganje opravdavaju naročiti razlozi koje izvršni dužnik dokaže javnom ili po zakonu overenom ispravom.
Na predlog izvršnog poverioca, koji je moguć do donošenja rešenja o predlogu izvršnog dužnika, javni izvršitelj uslovljava odlaganje polaganjem jemstva od strane izvršnog dužnika, izuzev ako bi polaganje jemstva dovelo izvršnog dužnika ili članove njegove porodice u tešku oskudicu.
Smatra se da je predlog za odlaganje povučen ako izvršni dužnik ne položi jemstvo u roku koji je odredio javni izvršitelj.
Na predlog trećeg lica koje je podnelo prigovor da se izvršenje na nekom predmetu izvršenja proglasi nedozvoljenim, javni izvršitelj može odložiti izvršenje, samo jednom u toku izvršnog postupka, ako treće lice dokazuje svoje pravo pravnosnažnom odlukom ili javnom ili po zakonu overenom ispravom.
Predlog trećeg lica za odlaganje izvršenja mora da sadrži njegove identifikacione podatke iz
Predlog izvršnog dužnika za odlaganje izvršenja dostavlja se izvršnom poveriocu koji u roku od tri dana od dana dostavljanja može dati odgovor.
Predlog trećeg lica za odlaganje izvršenja dostavlja se izvršnom poveriocu i izvršnom dužniku koji u roku od tri dana od dana dostavljanja mogu dati odgovor.
Javni izvršitelj je dužan da rešenje o predlogu za odlaganje izvršnog dužnika ili trećeg lica donese u roku od pet dana od prijema odgovora iz , odnosno od isteka roka za davanje odgovora i da rešenje otpravi u roku od tri radna dana od dana donošenja.
Protiv rešenja donetog o predlogu za odlaganje izvršnog dužnika ili trećeg lica dozvoljen je prigovor.
Rešenje o odlaganju izvršenja proizvodi dejstvo od donošenja.
Dok traje odlaganje ne preduzimaju se radnje kojima se sprovodi izvršenje.
Izuzetno, posle donošenja rešenja o odlaganju u postupku namirenja novčanog potraživanja preduzimaju se radnje na osnovu kojih izvršni poverilac stiče založno pravo ili pravo namirenja na predmetu izvršenja, i procenjuje vrednost predmeta izvršenja.
Podnošenje predloga za odlaganje izvršenja, kao i podnošenje prigovora protiv rešenja kojim je odbačen ili odbijen predlog za odlaganje izvršenja, ne odlaže izvršenje.
Odlaganje na predlog izvršnog poverioca traje koliko je izvršni poverilac predložio. Ako izvršenje može da se zahteva samo u određenom roku, odlaganje traje dok rok ne istekne.
Kada je izvršenje odloženo na predlog izvršnog dužnika ili trećeg lica, trajanje odlaganja određuje javni izvršitelj u zavisnosti od okolnosti.
Izvršenje se nastavlja po službenoj dužnosti čim istekne vreme na koje je odloženo.
Na predlog izvršnog poverioca, izvršenje može da se nastavi pre isteka vremena na koje je odloženo, ako izvršni poverilac učini verovatnim da su prestali razlozi za odlaganje ili ako položi jemstvo.
Ako je trajanje odlaganja određeno sporazumom stranaka ili stranaka i trećeg lica, izvršenje se nastavlja pre isteka vremena na koje je odloženo samo uz saglasnost svih njih.
Ako je izvršenje odloženo na predlog izvršnog poverioca ili po sporazumu stranaka ili stranaka i trećeg lica, javni izvršitelj je dužan da na predlog izvršnog poverioca, koji je stupio u izvršni postupak, nastavi izvršenje.
Protiv rešenja o nastavljanju izvršenja pre isteka vremena na koje je odloženo dozvoljen je prigovor.
Izvršni postupak zaključuje se posle namirenja izvršnog poverioca tako što se zaključkom utvrđuje da je preduzeta poslednja izvršna radnja.
Izvršni poverilac može da predloži javnom izvršitelju nastavak izvršnog postupka ako smatra da nije pravilno ili u celini namiren, u roku od 30 dana od dana dostavljanja zaključka iz
Javni izvršitelj počinje da sprovodi izvršenje kada, s obzirom na sredstvo izvršenja, preduzme prvu radnju određenu ovim zakonom.
Ako je sud isključivo nadležan za izvršenje, on prelazi na sprovođenje izvršenja po službenoj dužnosti kada, s obzirom na sredstvo izvršenja, preduzme prvu radnju određenu ovim zakonom.
Javni izvršitelj izvodi svoja ovlašćenja iz zakona i stara se o tome da se izvršni poverilac što brže i povoljnije namiri uz poštovanje zakona i prava izvršnog dužnika i svih učesnika u postupku.
Javni izvršitelj nije dužan da se povinuje predlogu izvršnog poverioca da preduzme ili ne preduzme neku radnju na koju je samo javni izvršitelj ovlašćen. Ako su i jedan i drugi ovlašćeni da preduzmu istu radnju, jedan ne može da opozove radnju drugog.
Javni izvršitelj ne može izvršnom poveriocu otkazati sprovođenje izvršenja.
vodi radi dobrovoljnog namirenja novčanog potraživanja nastalog iz komunalnih ili srodnih delatnosti, predlog se podnosi javnom izvršitelju čija se nadležnost određuje u skladu sa
Javni izvršitelj će izvršnom poveriocu naložiti da uplati predujam na ime troškova ovog postupka u skladu sa odredbama Javnoizvršiteljske tarife u roku od osam dana od dana dostavljanja naloga za uplatu predujma. Ukoliko izvršni poverilac ne uplati predujam u propisanom roku smatraće se da je predlog iz
smatra se okončanim bezuspešnim protekom roka od 60 dana, zaključenjem sporazuma između izvršnog poverioca i izvršnog dužnika ili dobrovoljnim namirenjem novčanog potraživanja iz izvršne ili verodostojne isprave.
U slučaju da potraživanje iz izvršne ili verodostojne isprave bude dobrovoljno namireno u celini ili delimično, kao i u slučaju zaključenja sporazuma između izvršnog poverioca i izvršnog dužnika, javni izvršitelj ima pravo na naknadu u skladu sa Javnoizvršiteljskom tarifom. U tom slučaju troškove postupka iz
Izvršni poverilac može naznačiti da izvršenje nastavi drugi javni izvršitelj umesto već određenog.
U tom slučaju javni izvršitelj donosi zaključak o obustavi sprovođenja izvršenja pred njim i određivanju drugog javnog izvršitelja, i ustupa spise predmeta drugom javnom izvršitelju, koji odmah donosi zaključak o nastavljanju izvršenja.
Javni izvršitelj koji je određen da nastavi izvršenje, a sprečen je da prihvati sprovođenje izvršenja, dužan je da u roku od pet dana od dana prijema spisa predmeta obavesti o tome izvršnog poverioca i pozove ga da u narednih pet dana naznači novog javnog izvršitelja, inače obustavlja izvršni postupak.
Javni izvršitelj dužan je da izvršne radnje, posebno pretraživanje stana i poslovne ili druge prostorije izvršnog dužnika ili odeće koju on nosi preduzme s dužnom pažnjom prema ličnosti izvršnog dužnika i članovima njegovog domaćinstva.
Izvršnim radnjama (popisu i proceni pokretnih stvari i sl.) u stanu izvršnog dužnika kojima ne prisustvuje izvršni dužnik, njegov zakonski zastupnik, punomoćnik ili odrasli član njegovog domaćinstva, obavezno prisustvuju dva punoletna lica kao svedoci.
Javni izvršitelj može da otvori zaključanu prostoriju samo u prisustvu dva punoletna lica kao svedoka, ako izvršni dužnik nije prisutan ili neće da je otvori.
Lica koja službeno prisustvuju izvršnoj radnji ne mogu biti svedoci njenog preduzimanja.
Javni izvršitelj može da odluči da se radnja sprovođenja izvršenja tonski ili optički snima. Tonski, odnosno optički snimak je sastavni deo zapisnika o preduzetoj radnji.
Javni izvršitelj dužan je da najmanje pet radnih dana pre izvršenja radnje pismeno zahteva policijsku pomoć nadležne organizacione jedinice policije, ako je u toku izvršenja već pružen otpor ili se osnovano očekuje, i da u zahtevu navede zbog čega je potrebna. Uz zahtev se prilaže kopija rešenja o izvršenju.
U hitnim slučajevima policijska pomoć može da se zahteva usmeno, a pismeni zahtev se dostavlja u roku od 48 časova. Hitni slučaj postoji kad je policijska pomoć potrebna radi otklanjanja opasnosti po život ili zdravlje ljudi ili imovinu većeg obima.
Policija je dužna da po zahtevu za pružanje pomoći odmah izvrši sve bezbednosne provere, privremeno oduzme legalno oružje od lica koja mogu ugroziti izvršenje radnje i da preduzme druge zakonom određene radnje kojima se stvaraju uslovi za bezbedno izvršenje radnje.
Pre početka izvršenja radnje, policija je dužna da izvršnog dužnika i ostala prisutna lica upozori da će upotrebiti sredstva prinude ako budu ometala ili sprečavala izvršenje radnje i preduzeti druge mere i radnje koje prema zakonu mogu da se preduzmu u toku izvršenja, samoinicijativno ili na zahtev javnog izvršitelja.
Ako se pri izvršenju radnje osnovano očekuje narušavanje javnog reda i mira ili nasilje većeg obima, rukovodilac nadležne organizacione jedinice policije može najkasnije 48 časova pre početka izvršenja radnje pismeno zahtevati od javnog izvršitelja da zastane sa izvršenjem, kako bi se preduzele mere i radnje potrebne za bezbedno izvršenje radnje. Javni izvršitelj dužan je da zajedno sa rukovodiocem nadležne organizacione jedinice policije odredi da se radnja izvrši u roku koji ne može biti duži od deset dana.
Ako rukovodilac nadležne organizacione jedinice policije ne izvršava obaveze određene ovim članom, javni izvršitelj o tome obaveštava ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove i nadležnog javnog tužioca, radi vođenja zakonom određenog postupka utvrđivanja odgovornosti.
Sud koji je doneo rešenje o izvršenju može, na predlog javnog izvršitelja, da naredi da se izda poternica za izvršnim dužnikom ako je po odredbama ovog zakona neophodno njegovo prisustvo a on je u bekstvu ili na drugi način izbegava sprovođenje izvršenja.
Sud dostavlja naredbu organima policije na izvršenje. Naredba sadrži naziv suda koji je izdao naredbu, naziv organizacione jedinice policije kojoj se naredba dostavlja, ime i prezime, jedinstven matični broj građana i prebivalište ili boravište izvršnog dužnika, razlog zbog čega se naređuje izdavanje poternice, naziv suda kome izvršni dužnik treba da se dovede i službeni pečat i potpis sudije koji je izdao naredbu.
Poternicu raspisuje policija nadležna prema mestu suda koji je doneo rešenje o izvršenju.
Kad u izvršnom postupku treba da se pronađu motorna vozila ili drugi predmeti izvršenja javni izvršitelj može da izda naredbu da se izda objava.
Javni izvršitelj dostavlja naredbu organima policije na izvršenje. Naredba sadrži ime i prezime javnog izvršitelja koji je izdao naredbu, naziv organizacione jedinice policije kojoj se naredba dostavlja, identifikacione podatke o predmetu objave, nalog o načinu postupanja sa pronađenim predmetom i službeni pečat i potpis javnog izvršitelja koji je izdao naredbu.
Objavu raspisuje policija nadležna prema mestu suda koji je doneo rešenje o izvršenju.
Policija je dužna da privremeno oduzme motorno vozilo, drugu stvar ili predmet izvršenja. Javni izvršitelj mora da preuzme oduzete predmete u roku od 24 časa od prijema obaveštenja o tome da su oduzeti.
Troškove pružanja policijske pomoći i preduzimanja policijskih radnji po zahtevu ili naredbi suda ili javnog izvršitelja predstavljaju troškovi angažovanja policijskih službenika i korišćenja prevoznih sredstava i opreme policije, čija visina je određena propisom kojim se određuje visina naknade za usluge koje pruža ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove.
Nadležna organizaciona jedinica policije koja pruža policijsku pomoć ili preduzima policijske radnje u izvršnom postupku dužna je da dostavi obračun troškova javnom izvršitelju. Obračun troškova ulazi u troškove izvršnog postupka.
Iznos troškova uplaćuje se na račun koji je propisan za uplatu javnih prihoda Republike Srbije.
Stranka i učesnik u postupku mogu zahtevati da se otklone nepravilnosti koje su nastale u toku i povodom sprovođenja izvršenja u roku od osam dana od dana učinjene nepravilnosti.
Zahtev za otklanjanje nepravilnosti koji je podnet od strane učesnika u postupku mora da sadrži njegove identifikacione podatke iz
Zahtev za otklanjanje nepravilnosti ne može se podneti protiv rešenja suda i javnog izvršitelja.
Zahtev za otklanjanje nepravilnosti može se podneti protiv zaključka samo kada je to propisano ovim zakonom. Rok za podnošenje zahteva iznosi osam dana od dana dostavljanja zaključka stranci ili učesniku u postupku.
Zahtev se podnosi sudu ili javnom izvršitelju, zavisno od toga ko sprovodi izvršenje, koji je dužan da o njemu odluči u roku od osam dana, i ne odlaže izvršenje.
O zahtevu za otklanjanje nepravilnosti odlučuje se rešenjem.
Protiv rešenja kojim je zahtev odbačen ili odbijen, dozvoljen je prigovor.
Kad je zahtev za otklanjanje nepravilnosti osnovan, sud, odnosno javni izvršitelj će rešenjem utvrditi, a ako je to moguće otkloniti, odnosno naložiti otklanjanje nepravilnosti učinjenih u toku i povodom sprovođenja izvršenja.
Sud, odnosno javni izvršitelj, obaveštava ministarstvo nadležno za pravosuđe (u daljem tekstu: ministarstvo) i Komoru javnih izvršitelja (u daljem tekstu: Komora) o tome da je utvrđeno da je javni izvršitelj učinio nepravilnost u sprovođenju izvršenja.