Za odlučivanje o predlogu za izvršenje radi namirenja novčanog potraživanja na nepokretnosti isključivo mesno je nadležan sud na čijem se području nalazi nepokretnost.
Ako se nepokretnost nalazi na području različitih sudova, mesno je nadležan sud kome je prvom podnet predlog za izvršenje, a ako se više nepokretnosti nalazi na području različitih sudova - sud na čijem se području nalazi nepokretnost koja je prva navedena u predlogu za izvršenje.
Izvršenje novčanog potraživanja na nepokretnosti sprovodi se upisom zabeležbe rešenja o izvršenju u katastar nepokretnosti, procenom vrednosti nepokretnosti, prodajom nepokretnosti i namirenjem izvršnog poverioca iz prodajne cene.
Nakon upisa zabeležbe rešenja o izvršenju, javni izvršitelj će, po službenoj dužnosti ili na predlog stranke, odrediti da se izvršenje sprovede na drugoj nepokretnosti ili drugim sredstvom i predmetom izvršenja, ako postoji očigledna nesrazmera između visine potraživanja izvršnog poverioca i vrednosti nepokretnosti koju je izvršni poverilac predložio u predlogu za izvršenje, a druga nepokretnost, odnosno drugo sredstvo i predmet izvršenja su dovoljni za namirenje potraživanja izvršnog poverioca u razumnom roku.
Ako su određeni drugo sredstvo i predmet izvršenja, zabeležba rešenja o izvršenju na nepokretnosti ostaje upisana u katastru nepokretnosti sve dok potraživanje izvršnog poverioca ne bude namireno.
Nepokretnost koja je u isključivoj svojini izvršnog dužnika koja služi zadovoljenju njegovih stambenih potreba ne može biti predmet izvršenja pod sledećim uslovima:
1)
ako se radi o jedinoj nepokretnosti izvršnog dužnika;
2)
ako se radi o nepokretnosti na kojoj izvršni dužnik ima prebivalište najmanje pet godina pre podnošenja predloga za izvršenje, ako ta adresa nije pasivizirana;
3)
ako se radi o nepokretnosti površine do 60 m2;
4)
ako glavnica potraživanja koje se namiruje ne prelazi polovinu tržišne vrednosti nepokretnosti utvrđene u skladu sa aktom jedinice lokalne samouprave;
5)
izvršni dužnik u periodu od tri godine pre dana podnošenja predloga za izvršenje nije prodao ili poklonio drugu nepokretnost ili se odrekao prava na nasleđivanje nepokretne imovine ili zaključio ugovor o doživotnom izdržavanju.
Ukoliko je zaključkom javnog izvršitelja određeno sprovođenje izvršenja na nepokretnosti, izvršni dužnik može podneti zahtev da se utvrdi da nepokretnost ne može biti predmet izvršenja zbog ispunjenosti uslova iz
se podnosi sudu preko javnog izvršitelja koji sprovodi izvršenje, u roku od osam dana od dana dostavljanja zaključka odnosno zapisnika o popisu nepokretnosti iz
ovog zakona u katastru nepokretnosti upisana izvršna vansudska hipoteka;
3)
potraživanje koje se namiruje proisteklo iz krivičnog dela ili iz zakonskog izdržavanja ili iz naknade štete zbog narušenja zdravlja ili iz novčane rente zbog potpune ili delimične nesposobnosti za rad ili iz novčane rente za izdržavanje koje je izgubljeno usled smrti dužnika izdržavanja.
Izvršni poverilac dužan je da uz predlog za izvršenje novčanog potraživanja na nepokretnosti podnese izvod iz katastra nepokretnosti kojim dokazuje da je nepokretnost upisana kao svojina izvršnog dužnika.
Ako je kao vlasnik nepokretnosti upisano neko drugo lice, izvršni poverilac podnosi uz predlog za izvršenje ispravu podobnu da se upiše svojina izvršnog dužnika.
Ako se posle sticanja založnog prava na nepokretnosti promeni vlasnik nepokretnosti, založni poverilac naznačava u predlogu za izvršenje novog vlasnika nepokretnosti, kao izvršnog dužnika.
Izvršenje po odredbama ovog člana može se sprovesti samo na nepokretnosti na kojoj postoji založno pravo.
Javni izvršitelj odmah dostavlja rešenje o izvršenju organu koji vodi katastar nepokretnosti, radi upisa zabeležbe rešenja o izvršenju na nepokretnosti.
Organ koji vodi katastar nepokretnosti dužan je da upiše zabeležbu rešenja o izvršenju u roku od 72 časa od prijema zahteva za upis, inače se smatra da je zabeležba upisana istekom 72 časa od prijema zahteva za upis.
organ koji vodi katastar nepokretnosti ne može više odlučivati o zahtevu za upis zabeležbe.
Upisom zabeležbe rešenja o izvršenju izvršni poverilac stiče pravo da se namiri na nepokretnosti (pravo na namirenje) i ako drugo lice kasnije stekne svojinu na njoj.
Izvršni poverilac koji pre upisa zabeležbe rešenja o izvršenju nije stekao založno pravo, stiče od upisa zabeležbe pravo da se namiri pre svakog ko posle toga stekne založno pravo ili pravo na namirenje na nepokretnosti.
Odredbe drugih zakona kojima se propisuje odstupanje od pravila propisanog
Od upisa zabeležbe rešenja o izvršenju nije dozvoljeno da se u katastar nepokretnosti upiše promena prava svojine na nepokretnosti, niti koje drugo stvarno pravo zasnovano na raspolaganju vlasnika, bez obzira kada je raspolaganje učinjeno.
Ako se u toku izvršnog postupka promeni vlasnik nepokretnosti, sprovođenje izvršenja će se nastaviti na predmetnoj nepokretnosti, a novi vlasnik je dužan da trpi namirenje. Sve radnje koje su pre toga preduzete ostaju na snazi i novi vlasnik ne može preduzeti radnje koje ne bi mogao da preduzme ni prethodni da do promene nije došlo.
Posle upisa najstarije zabeležbe rešenja o izvršenju ne može se voditi poseban izvršni postupak radi namirenja nekog drugog potraživanja na istoj nepokretnosti.
Novi izvršni poverilac stupa u već pokrenuti izvršni postupak, a pravo na namirenje stiče upisom zabeležbe rešenja o izvršenju kojim je stupio u izvršni postupak.
Pristupanje izvršnom postupku moguće je do donošenja zaključka o dodeljivanju nepokretnosti kupcu.
O pristupanju izvršnom postupku javni izvršitelj obaveštava izvršnog poverioca čija je zabeležba rešenja o izvršenju najstarija i izvršne poverioce koji su već pristupili izvršnom postupku.
Izvršni poverilac pristupa izvršnom postupku u stanju u kome se on nalazi i ne može preduzeti radnje koje su pre toga mogle da se preduzmu.
Razlog za obustavu izvršnog postupka koji deluje prema jednom izvršnom poveriocu ne deluje prema ostalima.
Izvršni postupak se ne odlaže ako se razlozi za odlaganje tiču samo jednog izvršnog poverioca, već se pri donošenju zaključka o namirenju odlaže njegovo namirenje dok se postupak prema njemu ne nastavi. Ako se postupak prema njemu ne nastavi, sredstva koja su čuvana za njegovo namirenje predaju se ostalim izvršnim poveriocima ili izvršnom dužniku.
Založni poverioci namiruju se u izvršnom postupku i ako nisu podneli predlog za izvršenje, niti prijavili potraživanje u izvršnom postupku.
Založno pravo prestaje donošenjem zaključka o predaji nepokretnosti kupcu, pa i kada založni poverilac nije u celini namiren.
Kupac nepokretnosti i založni poverilac mogu, do isteka roka za plaćanje prodajne cene, pismeno da ugovore da založno pravo ostane na nepokretnosti i posle njene predaje kupcu, a da kupac preuzme dug izvršnog dužnika prema založnom poveriocu u iznosu u kome bi se založni poverilac namirio iz prodajne cene. Prodajna cena smanjuje se za iznos preuzetog duga.
Sporazum kupca i založnog poverioca mora da odobri javni izvršitelj zaključkom.
Stvarne službenosti na nepokretnosti ne gase se prodajom nepokretnosti.
Prodajom nepokretnosti ne gase se ni lične službenosti ni stvarni tereti koji su upisani u katastar nepokretnosti pre najstarijeg založnog prava na nepokretnosti ili najstarijeg rešenja o izvršenju.
Ostale lične službenosti i stvarni tereti gase se donošenjem zaključka o predaji nepokretnosti.
Imaoci ličnih službenosti i stvarnih tereta koji su ugašeni imaju pravo na naknadu.
Prodajom nepokretnosti ne prestaje zakup na njoj ako je ugovor o zakupu upisan u katastar nepokretnosti pre najstarijeg založnog prava na nepokretnosti ili najstarijeg rešenja o izvršenju.
Ako nepokretnost nije upisana u katastar nepokretnosti, zakup prestaje prodajom nepokretnosti, osim ako je ugovor o zakupu zaključen u pisanoj formi i na kojem su potpisi ugovarača overeni u skladu sa zakonom, pre donošenja najstarijeg rešenja o izvršenju.
Vrednost nepokretnosti procenjuje se prema tržišnoj ceni na dan procene.
Javni izvršitelj može odlučiti i da se nepokretnost proceni na osnovu pismenog obaveštenja o ceni koju dobije od odgovarajućih organizacija, institucija ili pravnih i fizičkih lica odgovarajuće struke.
Javni izvršitelj može da prihvati i procenu vrednosti nepokretnosti koju predloži izvršni poverilac ako nije starija od šest meseci i potiče od odgovarajuće organizacije, institucija ili pravnih i fizičkih lica odgovarajuće struke.
Svako ko ima pravo da se namiri na nepokretnosti, a po redosledu namirenja dolazi pre izvršnog poverioca čija je zabeležba rešenja o izvršenju najstarija, može predložiti da se izvršni postupak obustavi ako procenjena vrednost nepokretnosti ne pokriva njegovo potraživanje.
Predlog za obustavu izvršnog postupka podnosi se u roku od osam dana od dana dostavljanja zaključka o prodaji nepokretnosti.
Kupac nepokretnosti, ni na javnom nadmetanju, ni neposrednom pogodbom, ne može biti izvršni dužnik.
Kupac nepokretnosti ne može biti ni javni izvršitelj, zamenik javnog izvršitelja, pomoćnik javnog izvršitelja ili drugo lice koje je zaposleno kod javnog izvršitelja, nezavisno od toga da li postupa u konkretnom izvršnom postupku, niti lice koje je njihov krvni srodnik u pravoj liniji, a u pobočnoj liniji do četvrtog stepena srodstva, supružnik, vanbračni partner, tazbinski srodnik do drugog stepena, staratelj, štićenik, usvojitelj, usvojenik, hranitelj ili hranjenik.
Kupac nepokretnosti ne može biti ni svako drugo lice koje službeno učestvuje u konkretnom izvršnom postupku.
Kupac nepokretnosti ne može biti ni lice zaposleno u ministarstvu kao administrator portala elektronskog javnog nadmetanja, niti lice koje je njegov krvni srodnik u pravoj liniji, a u pobočnoj liniji do četvrtog stepena srodstva, supružnik, vanbračni partner, tazbinski srodnik do drugog stepena, staratelj, štićenik, usvojitelj, usvojenik, hranitelj ili hranjenik.
U zaključku o prodaji nepokretnosti javni izvršitelj je dužan da upozori na zabranu propisanu ovim članom.
Imalac zakonskog prava preče kupovine nepokretnosti ima prvenstvo nad najpovoljnijim ponudiocem ako odmah posle objavljivanja koji je ponudilac najpovoljniji, a pre donošenja zaključka o dodeljivanju nepokretnosti, izjavi da kupuje nepokretnost pod istim uslovima kao najpovoljniji ponudilac.
Imalac ugovornog prava preče kupovine nepokretnosti koje je upisano u katastar nepokretnosti ostvaruje svoje pravo kao i imalac zakonskog prava preče kupovine, ako ne postoji zakonsko pravo preče kupovine, ili postoji a nije iskorišćeno.
Ako se nepokretnost prodaje neposrednom pogodbom javni izvršitelj poziva imaoca zakonskog prava preče kupovine i imaoca ugovornog prava preče kupovine koje je upisano u katastar nepokretnosti da se u roku od osam dana pismeno izjasne da li nameravaju da koriste svoje pravo pod uslovima iz zaključka o dodeljivanju nepokretnosti neposrednom pogodbom.
Imaoci prava preče kupovine polažu jemstvo kao i druga lica.
U slučaju prodaje nepokretnosti na elektronskom javnom nadmetanju imalac zakonskog i ugovornog prava preče kupovine iz ima prvenstvo nad najpovoljnijim ponudiocem, ako u roku od tri dana od dana dostavljanja izveštaja o elektronskoj prodaji izjavi da kupuje nepokretnost pod istim uslovima kao najpovoljniji ponudilac.
Zaključkom se određuju, pre svega, uslovi prodaje na javnom nadmetanju i od kada i kako nepokretnost može da se proda neposrednom pogodbom po sporazumu stranaka.
Uslovi prodaje nepokretnosti, pre svega, sadrže:
1)
bliži opis nepokretnosti sa pripacima;
2)
naznaku da li je nepokretnost slobodna od lica i stvari ili da u njoj živi izvršni dužnik s porodicom ili neki drugi neposredni držalac nepokretnosti;
3)
prava trećih lica koja ostaju na nepokretnosti i posle njene prodaje;
4)
stvarne i lične službenosti i stvarne terete koje kupac preuzima;
5)
procenjenu vrednost nepokretnosti i dan procene;
6)
vreme i mesto prvog javnog nadmetanja i početnu cenu nepokretnosti na prvom javnom nadmetanju;
7)
rok u kome je kupac dužan da plati prodajnu cenu;
8)
iznos jemstva koje se polaže, rok u kome se polaže i kome se polaže;
U slučaju prodaje nepokretnosti na elektronskom javnom nadmetanju zaključak o prodaji sadrži i posebnu napomenu da će se prodaja sprovesti preko portala elektronske prodaje, kao i licitacioni korak određen u procentu od početne cene ne višem od 10%.
U slučaju da se nepokretnost prodaje putem elektronskog javnog nadmetanja zaključak o prodaji mora sadržati i elemente propisane pravilnikom iz
Zaključak o prodaji nepokretnosti na javnom nadmetanju objavljuje se na elektronskoj oglasnoj tabli Komore i na drugi uobičajeni način.
U slučaju prodaje nepokretnosti na elektronskom javnom nadmetanju zaključak o prodaji objavljuje se i na portalu elektronske prodaje.
Stranka može o svom trošku da objavi zaključak u sredstvima javnog informisanja i da o zaključku obavesti posrednike u prodaji.
Zaključak o prodaji nepokretnosti na javnom nadmetanju dostavlja se strankama, založnim poveriocima, učesnicima u postupku, imaocu ugovornog i zakonskog prava preče kupovine koje je upisano u katastar nepokretnosti.
Javno nadmetanje održava se u kancelariji javnog izvršitelja, ako on drukčije ne odredi.
Na javnom nadmetanju mogu kao ponudioci da učestvuju samo lica koja su položila jemstvo najkasnije dva dana pre održavanja javnog nadmetanja.
Jemstvo iznosi 15% procenjene vrednosti nepokretnosti.
Izvršni poverilac i založni poverilac ne polažu jemstvo ako njihova potraživanja dosežu iznos jemstva i ako bi, s obzirom na njihov redosled namirenja i procenjenu vrednost nepokretnosti, iznos jemstva mogao da se namiri iz prodajne cene.
Kada se nepokretnost prodaje na elektronskom javnom nadmetanju jemstvo se uplaćuje na račun propisan za uplatu javnih prihoda koji ne podleže blokadi, u skladu sa pravilnikom koji uređuje postupak elektronske prodaje.
Javno nadmetanje se održava i ako je prisutno samo jedno lice koje je položilo jemstvo i koje ne spori da je mogući ponudilac, pa i ako ne stavi ponudu (jedan ponudilac).
Na predlog izvršnog poverioca koji se podnosi pre objavljivanja javnog nadmetanja, javni izvršitelj može u tom slučaju odložiti javno nadmetanje.
Ako javnom nadmetanju prisustvuje samo jedan ponudilac koji ne stavi ponudu, javni izvršitelj utvrđuje da javno nadmetanje nije uspelo.
Odredbe shodno se primenjuju i na prodaju nepokretnosti na elektronskom javnom nadmetanju.
Prvo javno nadmetanje održava se u roku koji ne može biti kraći od 15, niti duži od 30 dana od dana objavljivanja zaključka o prodaji nepokretnosti na javnom nadmetanju na elektronskoj oglasnoj tabli Komore.
Ako se nepokretnost prodaje na elektronskom javnom nadmetanju, rok iz
računa se od dana objavljivanja zaključka na portalu elektronske prodaje.
Ako nepokretnost ne bude prodata na prvom javnom nadmetanju javni izvršitelj utvrđuje da ono nije uspelo i na licu mesta zakazuju drugo javno nadmetanje.
Drugo javno nadmetanje mora da počne u roku od najmanje 15, a najviše 30 dana od dana prvog javnog nadmetanja.
Nepokretnost ne može na prvom javnom nadmetanju biti prodata ispod 70% procenjene vrednosti nepokretnosti (početna cena).
Na drugom javnom nadmetanju ne može biti prodata ispod 50% procenjene vrednosti nepokretnosti (početna cena).
Na zajednički predlog stranaka ili izvršnog poverioca javni izvršitelj je dužan da odredi da početna cena na prvom javnom nadmetanju bude viša od 70% procenjene vrednosti nepokretnosti.
Pre početka javnog nadmetanja utvrđuje se da li su ispunjeni uslovi za to.
Javno nadmetanje počinje objavljivanjem javnog nadmetanja, i saopštavanjem početne cene.
Ako najmanje jedan učesnik prihvati početnu cenu, javni izvršitelj objavljuje sledeću cenu koja je viša i to najviše za 10% od početne cene. Ovaj postupak se ponavlja sve dok poslednja objavljena cena ostane neprihvaćena, nakon čega se javno nadmetanje zaključuje.
O javnom nadmetanju vodi se zapisnik.
Tok javnog nadmetanja u slučaju elektronske prodaje bliže se uređuje pravilnikom iz
Kada zaključi javno nadmetanje javni izvršitelj objavljuje ko je najpovoljniji ponudilac i posle mogućeg izjašnjenja o korišćenju prava preče kupovine donosi zaključak o dodeljivanju nepokretnosti.
Najpovoljniji ponudilac jeste ponudilac koji je ponudio najvišu objavljenu cenu, a ako je dva ili više učesnika ponudilo najvišu objavljenu cenu najpovoljniji ponudilac je onaj koji je tu cenu prvi ponudio.
U slučaju prodaje nepokretnosti na elektronskom javnom nadmetanju javni izvršitelj po prijemu izveštaja o elektronskoj prodaji postupa na način predviđen
Zaključak o dodeljivanju nepokretnosti sadrži, pored ostalog, ime i prezime ili poslovno ime prva tri najpovoljnija ponudioca.
U zaključku se navodi da će nepokretnost biti dodeljena ponudiocu koji je ponudio neposredno nižu cenu od najpovoljnijeg ponudioca (drugi po redu ponudilac) ili ponudiocu koji je ponudio neposredno nižu cenu od drugog po redu ponudioca (treći po redu ponudilac), ako najpovoljniji i drugi po redu ponudilac ne plate ponuđenu cenu u roku koji je određen zaključkom o prodaji nepokretnosti. Oni se navode u zaključku i ako je imalac prava preče kupovine izjavio da kupuje nepokretnost pod istim uslovima kao najpovoljniji ponudilac.
Zaključak se objavljuje na elektronskoj oglasnoj tabli Komore, i dostavlja svima kojima i zaključak o prodaji nepokretnosti na javnom nadmetanju, kao i ponudiocima na javnom nadmetanju.
Ponudiocima čija ponuda nije prihvaćena jemstvo se vraća odmah posle zaključenja javnog nadmetanja.
Drugom i trećem po redu ponudiocu vraća se jemstvo kad najpovoljniji ponudilac plati ponuđenu cenu u roku, a trećem po redu ponudiocu i kad drugi po redu ponudilac plati ponuđenu cenu u roku. Iz jemstva ponudioca koji nije platio ponuđenu cenu namiruju se troškovi javnog nadmetanja i razlika između cene koju je on ponudio i plaćene cene, a ako nakon toga preostane višak, uplatiće se na račun budžeta Republike Srbije.
Ako prva tri ponudioca ne plate ponuđenu cenu u roku, iz njihovog jemstva namiruju se troškovi prvog i drugog javnog nadmetanja, odnosno neposredne pogodbe i razlika u ceni postignutoj na prvom i drugom javnom nadmetanju, odnosno razlika u ceni koja je postignuta na drugom javnom nadmetanju i ceni koja je postignuta u postupku prodaje putem neposredne pogodbe, a ako nakon toga preostane višak, uplatiće se na račun budžeta Republike Srbije.
Jemstvo u svakom slučaju gubi učesnik koji ne ponudi ni početnu cenu, kao i učesnik koji odustane od javnog nadmetanja. U tom slučaju postupiće se na način propisan .
Isto važi i ako je imalac prava preče kupovine izjavio da kupuje nepokretnost pod istim uslovima kao najpovoljniji ponudilac.
Ako drugo javno nadmetanje nije uspelo javni izvršitelj odmah poziva izvršnog poverioca da u roku od 15 dana izabere namirenje prodajom nepokretnosti neposrednom pogodbom ili prenosom prava svojine na nepokretnosti.
Izvršni postupak obustavlja se ako izvršni poverilac propusti rok za izbor.
Nepokretnost može da se proda neposrednom pogodbom ako se stranke tako sporazumeju ili ako posle neuspeha drugog javnog nadmetanja to izabere izvršni poverilac (
Ugovor o prodaji nepokretnosti neposrednom pogodbom zaključuju u pismenom obliku kupac i javni izvršitelj, u ime i za račun izvršnog dužnika, ili lice koje obavlja komisione poslove prodaje, u svoje ime a za račun izvršnog dužnika. Ugovor se dostavlja poreskoj upravi i jedinici lokalne samouprave, prema mestu nalaženja nepokretnosti.
Jemstvo, u iznosu od 15% procenjene vrednosti nepokretnosti, kupac polaže neposredno pre zaključenja ugovora o prodaji.
Sporazum o prodaji nepokretnosti neposrednom pogodbom i ugovor o prodaji neposrednom pogodbom ne podležu solemnizaciji od javnog beležnika.
Sporazum stranaka o prodaji nepokretnosti neposrednom pogodbom moguć je do donošenja zaključka o dodeljivanju nepokretnosti posle javnog nadmetanja ili donošenja zaključka kojim se utvrđuje da drugo javno nadmetanje nije uspeelo.
Sporazum nije dozvoljen dok traje javno nadmetanje, a ako se nepokretnost proda na prvom javnom nadmetanju - dok se ne utvrdi da ono nije uspelo iako je stvar prodata (
). Posle toga, sporazum je opet dozvoljen dok ne počne drugo javno nadmetanje.
Sporazumom stranaka određuju se kupac nepokretnosti, rok za zaključenje ugovora o prodaji neposrednom pogodbom i prodajna cena, a mogu da se odrede i drugi uslovi.
Založni poverilac čije je pravo upisano pre donošenja najstarijeg rešenja o izvršenju mora dati svoj pristanak u pisanoj formi na uslove iz sporazuma u roku od osam dana od dana dostavljanja.
ne izjasni u roku od osam dana od dana dostavljanja sporazuma, smatra se da je dao pristanak na sporazum, o čemu će ga javni izvršitelj poučiti prilikom dostavljanja sporazuma.
Odmah posle sporazuma stranaka donosi se zaključak o prodaji nepokretnosti neposrednom pogodbom po sporazumu stranaka, kojim se određuju kupac, rok za zaključenje ugovora, cena i rok za plaćanje prodajne cene.
Ugovor o prodaji može da se zaključi u roku od 20 dana od dana objavljivanja zaključka o prodaji nepokretnosti neposrednom pogodbom po sporazumu stranaka, a rok za plaćanje cene ne može biti duži od 15 dana od dana donošenja zaključka o dodeljivanju nepokretnosti.
Zaključak o dodeljivanju nepokretnosti donosi se odmah posle zaključenja ugovora o prodaji, pošto javni izvršitelj utvrdi da ugovor ispunjava sve uslove iz zaključka o prodaji nepokretnosti neposrednom pogodbom po sporazumu stranaka i ostale uslove koji su potrebni za njegovu punovažnost.
Ako se ugovor ne zaključi u roku određenom zaključkom o prodaji nepokretnosti neposrednom pogodbom po sporazumu stranaka, stranke mogu u naredna tri dana da izmene sporazum i produže rok za zaključenje ugovora.
neophodan je pristanak založnog poverioca na način propisan ovog zakona.
U tom slučaju javni izvršitelj odmah donosi novi zaključak o prodaji nepokretnosti neposrednom pogodbom po sporazumu stranaka kojim se, pored ostalog, predviđa da ugovor može da se zaključi u roku od deset dana od dana objavljivanja novog zaključka, a da rok za plaćanje prodajne cene ne može biti duži od deset dana od dana donošenja zaključka o dodeljivanju nepokretnosti.
Ako neka stranka pismeno odustane od sporazuma, ili stranke ne izmene sporazum u roku, ili ugovor ne bude zaključen u roku, ili prodajna cena ne bude plaćena u roku - javni izvršitelj utvrđuje da nepokretnost nije prodata neposrednom pogodbom po sporazumu stranaka i nastavlja izvršni postupak u stanju u kom se nalazio kad su se stranke sporazumele o prodaji neposrednom pogodbom.
Zaključak o prodaji nepokretnosti neposrednom pogodbom po izboru izvršnog poverioca donosi se odmah pošto izvršni poverilac izabere takvo namirenje. Zaključkom se određuju rok za zaključenje ugovora o prodaji i rok za plaćanje prodajne cene.
Ugovor o prodaji može da se zaključi u roku od 30 dana od dana donošenja zaključka o prodaji nepokretnosti neposrednom pogodbom po izboru izvršnog poverioca. Cena nepokretnosti se slobodno ugovora, a rok za plaćanje cene ne može biti duži od 15 dana od dana donošenja zaključka o dodeljivanju nepokretnosti.
Ugovor o prodaji zaključuje se sa licem koje je potpisalo sporazum sa izvršnim poveriocem o ceni i roku za plaćanje cene i o tome obavestilo javnog izvršitelja.
Ako se nepokretnost proda neposrednom pogodbom, izvršni poverilac smatra se namirenim u visini postignute cene, ali ako je ona niža od 30% procenjene vrednosti nepokretnosti, smatra se namirenim u iznosu od 30% od procenjene vrednosti nepokretnosti.
Zaključak o dodeljivanju nepokretnosti donosi se odmah posle zaključenja ugovora o prodaji.
Ako ugovor o prodaji nepokretnosti neposrednom pogodbom po izboru izvršnog poverioca ne bude zaključen u roku koji je određen zaključkom o prodaji stvari neposrednom pogodbom po izboru izvršnog poverioca, ili ako cena ne bude plaćena u roku koji je određen, javni izvršitelj utvrđuje da nepokretnost nije prodata neposrednom pogodbom po izboru izvršnog poverioca.
Izvršni poverilac poziva se da u roku od osam dana zahteva namirenje prenosom prava svojine na nepokretnosti ili da predloži drugo sredstvo i predmet izvršenja, a ako propusti rok, izvršni postupak se obustavlja.
Poverilac se namiruje prenosom prava svojine na nepokretnosti i ako posle neuspeha javnog nadmetanja izabere namirenje prenosom prava svojine na nepokretnosti (
O prenosu prava svojine na nepokretnosti donosi se zaključak.
U zaključku se, pored ostalog, izvršni poverilac obavezuje da u određenom roku položi novčani iznos potreban da se namire ostala lica koja imaju pravo na namirenje.
Ako izvršni poverilac položi iznos u roku, donosi se zaključak o predaji nepokretnosti, a ako to propusti, izvršni postupak se obustavlja.
Izvršni poverilac kome je preneseno pravo svojine na nepokretnosti smatra se namirenim u iznosu od 50% od procenjene vrednosti nepokretnosti, umanjene za novčani iznos koji je položio za namirenje ostalih lica koja imaju pravo na namirenje.
Ako mu i posle tog umanjenja preostane više od njegovog potraživanja, razliku isplaćuje izvršnom dužniku u roku koji odredi javni izvršitelj, inače se zaključak o predaji nepokretnosti stavlja van snage.
Kupac je dužan da plati prodajnu cenu u roku određenom zaključkom o prodaji nepokretnosti.
Ako najpovoljniji ponudilac s javnog nadmetanja ne plati ponuđenu cenu u roku, zaključkom se oglašava da je prodaja bez dejstva prema njemu i nepokretnost se dodeljuje drugom po redu ponudiocu uz određivanje roka za plaćanje ponuđene cene. Ako ni on cenu ne plati u roku, zaključkom se oglašava da je prodaja bez dejstva prema njemu i nepokretnost dodeljuje trećem po redu ponudiocu uz određivanje roka za plaćanje ponuđene cene. Isto važi i ako je imalac prava preče kupovine izjavio da kupuje nepokretnost pod istim uslovima kao najpovoljniji ponudilac.
Ako ni treći po redu ponudilac ne plati cenu u roku, javni izvršitelj utvrđuje da javno nadmetanje nije uspelo.
Ako je kupac izvršni poverilac čije potraživanje ne doseže iznos prodajne cene i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz nje, on plaća na ime cene samo razliku između potraživanja i prodajne cene.
Zaključak o predaji nepokretnosti kupcu donosi se odmah posle isplate prodajne cene i dostavlja svima kojima i zaključak o prodaji nepokretnosti na javnom nadmetanju, odnosno neposrednom pogodbom, kao i poreskoj upravi i jedinici lokalne samouprave, prema mestu nalaženja nepokretnosti.
Kupac stiče pravo svojine na nepokretnosti danom donošenja zaključka o predaji.
Zaključak o predaji nepokretnosti sadrži nalog neposrednom držaocu nepokretnosti da u određenom roku preda kupcu državinu nepokretnosti, vreme kada kupac stiče državinu na nepokretnosti, utvrđenje da su se ugasila založna prava, stvarne službenosti i stvarni tereti koji se gase prodajom nepokretnosti, nalog da se sticanje svojine kupca na nepokretnosti upiše u katastar nepokretnosti, kao i nalog da se iz katastra nepokretnosti brišu prava i tereti koji su se ugasili kupovinom ili koje kupac nije preuzeo.
Protiv zaključka o predaji nepokretnosti može se podneti zahtev za otklanjanje nepravilnosti u roku od osam dana od dana dostavljanja zaključka.
Rešenjem kojim se usvaja zahtev za otklanjanje nepravilnosti iz
Neposredni držalac nepokretnosti predaje kupcu državinu u roku određenom zaključkom o predaji nepokretnosti, ako zakonom ili sporazumom s kupcem nije drukčije određeno.
Ako se nepokretnost nalazila i ostaje u državini drugog lica ili izvršnog dužnika, kupac stiče državinu donošenjem zaključka o predaji nepokretnosti.
Ako neposredni držalac nepokretnosti ne preda kupcu državinu nepokretnosti u roku koji je određen zaključkom o predaji nepokretnosti javni izvršitelj, na predlog kupca, donosi zaključak koji se sprovodi prema odredbama o izvršenju radi ispražnjenja i predaje nepokretnosti ().
predujmljuje kupac nepokretnosti, a snosi ih neposredni držalac čije se iseljenje sprovodi.
Ne mogu biti prinudno iseljeni imaoci ličnih službenosti koje se ne gase prodajom nepokretnosti, zakupci čiji ugovor o zakupu ne prestaje prodajom nepokretnosti i zakupci stana na neodređeno vreme koji su stekli zakup na osnovu zakona kojim se uređuje stanovanje.
Namirenje počinje odmah posle donošenja zaključka o predaji nepokretnosti kupcu.
O namirenju se donosi zaključak.
Javni izvršitelj dužan je da u roku od 30 dana od dana donošenja zaključka o namirenju prenese sredstva ostvarena prodajom nepokretnosti sa svoga namenskog računa na račun lica koja se namiruju.
Zaključak o namirenju zasniva se na stanju stvari iz spisa predmeta, katastra nepokretnosti i drugih javnih knjiga.
Pri tome se uzimaju u obzir samo potraživanja sadržana u rešenju o izvršenju koje je postalo pravnosnažno pre donošenja zaključka o namirenju.
Potraživanja sadržana u rešenju o izvršenju koje nije postalo pravnosnažno do donošenja zaključka o namirenju, namiruju se posle pravnosnažnosti rešenja o izvršenju, iz prodajne cene koja možda preostane.
Iz prodajne cene namiruje se izvršni poverilac čija je zabeležba rešenja o izvršenju najstarija, izvršni poverioci koji su pristupili izvršnom postupku, založni poverioci i lica koja imaju pravo na naknadu zbog gašenja ličnih službenosti i stvarnih tereta prodajom nepokretnosti ako su potraživanja naknade prijavila do donošenja zaključka o namirenju.
Iz prodajne cene prvenstveno se namiruju, sledećim redosledom:
1)
troškovi izvršnog postupka koji su prijavljeni do donošenja zaključka o namirenju;
2)
potraživanja na osnovu zakonskog izdržavanja koja se dokazuju izvršnom ispravom koja je nastala pre donošenja najstarijeg rešenja o izvršenju i prijavljena su do donošenja zaključka o dodeljivanju nepokretnosti.
Potraživanja na osnovu zakonskog izdržavanja namiruju se tek ako se prodajna cena ne iscrpe namirenjem troškova izvršnog postupka.
Ako svi troškovi izvršnog postupka ne mogu da se namire u celini, namiruju se srazmerno njihovoj visini, a to važi i za potraživanja na osnovu zakonskog izdržavanja.
Pošto se namire potraživanja koja se prvenstveno namiruju, ostala se razvrstavaju na tri reda namirenja:
1)
potraživanja založnih poverilaca;
2)
potraživanja lica koja imaju pravo na naknadu zbog gašenja ličnih službenosti i stvarnih tereta prodajom nepokretnosti;
3)
potraživanja izvršnih poverilaca.
Namirenje narednog reda namirenja počinje kad se poverioci iz prethodnog reda namire u celini.
Ako prodajna cena nije dovoljna da se namire svi poverioci iz istog reda namirenja, oni se namiruju prema redosledu sticanja prava na namirenje, a ako su pravo na namirenje stekli istovremeno, namiruju se srazmerno visini svojih potraživanja.
Založni poverioci stiču pravo na namirenje prema vremenu sticanja založnog prava, poverioci naknade zbog gašenja ličnih službenosti i stvarnih tereta prema vremenu upisa ličnih službenosti i stvarnih tereta u katastar nepokretnosti, a izvršni poverioci prema vremenu upisa zabeležbe njihovog rešenja o izvršenju u katastar nepokretnosti.
Troškovi koji su dosuđeni u izvršnoj ispravi imaju isti redosled namirenja kao glavno potraživanje, što važi i za kamate koje su određene zakonom kojim se uređuje hipoteka.
Ako lica koja imaju pravo na naknadu zbog gašenja ličnih službenosti i stvarnih tereta prodajom nepokretnosti i izvršni poverioci pismeno ne ugovore visinu naknade do donošenja zaključka o namirenju, naknadu određuje javni izvršitelj.
Pri tome prvenstveno uzima u obzir vreme u kome bi lična službenost ili stvarni teret još trajali, njihovu vrednost i životnu dob njihovih imalaca.
Kupac nepokretnosti i imalac prava lične službenosti ili stvarnog tereta mogu, do kraja roka za plaćanje prodajne cene, pismeno da ugovore da kupac preuzme ličnu službenost ili stvarni teret, a da se iznos naknade date za preuzimanje odbije od prodajne cene.
Lice koje se namiruje iz prodajne cene može pred javnim izvršiteljem, pismeno ili usmeno na zapisnik, osporiti postojanje potraživanja drugog lica, njegovu visinu i redosled namirenja, ako to čini povoljnijim njegove izglede za namirenje.
Osporavanje je moguće do donošenja zaključka o namirenju.
Javni izvršitelj ili rešenjem odlučuje o osporavanju ili zaključkom upućuje lice koje osporava potraživanje da pokrene parnični postupak u roku od 15 dana.
Javni izvršitelj odlučuje o osporavanju ako među strankama nisu sporne činjenice ili ako se osporavanje dokazuje pravnosnažnom odlukom ili javnom ili po zakonu overenom izjavom. Protiv rešenja žalba nije dozvoljena.
Ako prihvati osporavanje javni izvršitelj zaključkom upućuje lice čije je potraživanje osporeno da pokrene parnični postupak u roku od 15 dana od prihvatanja osporavanja. Ako ne prihvati osporavanje javni izvršitelj zaključkom upućuje lice koje osporava potraživanje da pokrene parnični postupak u roku od 15 dana od neprihvatanja osporavanja.
Iznos osporenog potraživanja polaže se u depozit javnog izvršitelja.
Ako lice koje je upućeno na parnicu ne pokrene parnični postupak u roku koji je odredio javni izvršitelj, smatra se da nije osporilo potraživanje, odnosno da je odustalo od namirenja potraživanja u izvršnom postupku.
Time se ne dira u pravo lica koje je upućeno na parnicu da posle okončanja izvršnog postupka pokrene parnični postupak protiv lica čije je potraživanje osporeno, odnosno lica koje je osporilo potraživanje.
Presuda koja se donese u parnici o osporenom potraživanju deluje prema izvršnom dužniku i svim poveriocima.
Javni izvršitelj može, na predlog lica čije je potraživanje osporeno, usloviti odlaganje donošenja zaključka o namirenju i namirenje osporenog potraživanja polaganjem jemstva za štetu koju ono može pretrpeti zbog odlaganja namirenja.
Ako lice koje je osporilo potraživanje ne položi jemstvo u roku koji je odredio javni izvršitelj smatra se da nije osporilo potraživanje.
Lice čije je potraživanje neosnovano osporeno i koje usled toga pretrpi štetu ima pravo da je naplati iz položenog jemstva.
Potraživanje založnog poverioca koje nije dospelo do donošenja zaključka o namirenju izdvaja se i deponuje kod javnog izvršitelja i ispunjava prema rokovima dospeća.
Ipak, založni poverilac može zahtevati da se namiri pre dospelosti potraživanja, na osnovu zaključka o namirenju, prema redosledu namirenja založnih poverilaca.
U tom slučaju potraživanje založnog poverioca za koje nije ugovorena kamata, namiruje se tako što se od glavnog duga odbija iznos koji odgovara zateznoj kamati obračunatoj od donošenja zaključka o namirenju do dospelosti potraživanja, a potraživanje založnog poverioca za koje je ugovorena kamata namiruje se zajedno s ugovorenom kamatom obračunatom do donošenja zaključka o dodeljivanju nepokretnosti.
Potraživanja povremenih primanja na osnovu naknade štete zbog narušenja zdravlja, novčane rente zbog potpune ili delimične nesposobnosti za rad i novčane rente za izdržavanje koje je izgubljeno usled smrti dužnika izdržavanja, koja su obezbeđena zalogom, a dospevaju posle donošenja zaključka o namirenju, namiruju se pre dospelosti samo na zahtev poverioca, prema redosledu namirenja založnih poverilaca.
Poverilac može da zahteva namirenje do donošenja zaključka o namirenju.
Visina potraživanja povremenih davanja izračunava se isto kao visina naknade za lične službenosti i stvarne terete.
Potraživanje koje je obezbeđeno založnim pravom, a koje zavisi od uslova koji treba da nastupi ili da ne nastupi posle donošenja zaključka o namirenju, izdvaja se i deponuje kod javnog izvršitelja. Kod javnog izvršitelja izdvaja se i deponuje i potraživanje poverioca čije založno pravo nije upisano u katastar nepokretnosti iako je zahtev za upis založnog prava podnet pre zahteva za upis najstarije zabeležbe rešenja o izvršenju, s tim što upis založnog prava ima dejstvo nastupanja odložnog uslova.
Oba potraživanja isplaćuju se kad odložni uslov nastupi ili kad postane izvesno da raskidni uslov neće nastupiti, i bez zahteva založnog poverioca, prema redosledu namirenja založnih poverilaca.
Ako odložni uslov ne nastupi ili raskidni uslov nastupi, iz izdvojenog iznosa namiruju se izvršni poverioci čija potraživanja uopšte nisu namirena ili nisu potpuno namirena, a ako njih nema ili ako se izdvojeni iznos ne iscrpe njihovim namirenjem - izvršnom dužniku predaje se ceo iznos ili njegov ostatak.
Ako lice u čiju je korist u katastar nepokretnosti upisana predbeležba založnog prava pre upisa najstarije zabeležbe rešenja o izvršenju na nepokretnosti, dokaže da je u toku postupak za opravdavanje predbeležbe ili da nije protekao rok za njegovo pokretanje, potraživanje na koje se predbeležba odnosi namiruje se kao potraživanje pod odložnim uslovom.
Potraživanje za koje je u katastar nepokretnosti upisana zabeležba spora radi brisanja založnog prava ili zabeležba spora o osnovu upisa založnog prava, namiruje se kao potraživanje pod raskidnim uslovom.
Ako nepokretnost nije upisana u katastar nepokretnosti izvršni poverilac mora uz predlog za izvršenje podneti isprave podobne da se na osnovu njih upiše svojina na nepokretnosti u korist izvršnog dužnika. Sud je dužan da podnetu ispravu odmah prosledi organu koji vodi katastar nepokretnosti i zastane s postupkom do upisa svojine izvršnog dužnika.
Ako je u predlogu za izvršenje kao predmet izvršenja naznačena nepokretnost ili deo nepokretnosti koji nisu upisani u katastar nepokretnosti i na kojima ne može da se upiše svojina, izvršni poverilac daje izjavu da upis svojine nije moguć i prilaže je uz predlog za izvršenje. U tom slučaju sud donosi rešenje o izvršenju na nepokretnosti koja je u vanknjižnoj svojini izvršnog dužnika, pod uslovom da izvršni poverilac uz predlog za izvršenje dostavi ili naznači, kao dokaz o vanknjižnoj svojini, građevinsku dozvolu koja glasi na izvršnog dužnika, ili ako ne postoji ili ne glasi na izvršnog dužnika - druge isprave kojima se dokazuje vanknjižna svojina izvršnog dužnika.
Na predlog izvršnog poverioca, sud nalaže izvršnom dužniku ili drugom licu da dostavi isprave kojima se dokazuje vanknjižna svojina izvršnog dužnika, pod pretnjom izricanja novčane kazne.
Pošto sud donese rešenje o izvršenju na nepokretnosti koja je u vanknjižnoj svojini izvršnog dužnika, nepokretnost popisuje javni izvršitelj na sastanku za popis, na koji poziva izvršnog poverioca, izvršnog dužnika, lica čije se nepokretnosti graniče s nepokretnošću i neposrednog držaoca nepokretnosti, ako to nije izvršni dužnik.
shodno se primenjuje i kada javni izvršitelj donese zaključak o sprovođenju izvršenja na nepokretnosti koja je u vanknjižnoj svojini izvršnog dužnika.
Zapisnik o popisu nepokretnosti za koju se utvrdi da je u svojini izvršnog dužnika ima dejstvo kao upis zabeležbe rešenja o izvršenju u katastar nepokretnosti i objavljuje se na elektronskoj oglasnoj tabli Komore.
U zaključku o prodaji nepokretnosti, javni izvršitelj posebno navodi da je nepokretnost u vanknjižnoj svojini.
Za odlučivanje o predlogu za izvršenje radi namirenja novčanog potraživanja zajedničkom prodajom nepokretnosti i pokretnih stvari isključivo mesno je nadležan sud na čijem području se nalazi nepokretnost.
U rešenju o izvršenju, odnosno u zaključku javnog izvršitelja o sprovođenju izvršenja, određuje se da se nepokretnosti i pokretne stvari zajednički prodaju ako se pokretne stvari nalaze na nepokretnosti ili unutar nje ili ako su u funkcionalnoj vezi sa nepokretnošću.
Zajednička prodaja ogleda se u tome što se nepokretnosti i pokretne stvari prodaju na istoj prodaji, zajednički i po jednoj ukupnoj ceni i tako da kupovina nepokretnosti bude uslovljena prethodnom kupovinom pokretnih stvari i obratno.
Nepokretnosti i pokretne stvari prodaju se zajedno putem javnog nadmetanja ili neposrednom pogodbom u skladu sa odredbama ovog zakona kojima se uređuje izvršenje na nepokretnostima radi namirenja novčanog potraživanja.
Ako se nepokretnosti i pokretne stvari nisu mogle prodati ni na drugom javnom nadmetanju javni izvršitelj odmah poziva izvršnog poverioca da se u roku od 15 dana izjasni da li predlaže prodaju neposrednom pogodbom. U slučaju da se izvršni poverilac ne izjasni u roku izvršni postupak se obustavlja.
Ako se nepokretnosti i pokretne stvari nisu mogle prodati neposrednom pogodbom po izboru izvršnog poverioca, izvršni postupak se razdvaja na postupak prodaje nepokretnosti i postupak prodaje pokretnih stvari koji u tom slučaju počinju ispočetka.
Ako se nepokretnosti i pokretne stvari nisu mogle prodati neposrednom pogodbom po sporazumu stranaka izvršni postupak se nastavlja u stanju u kom se nalazio kada su se stranke sporazumele o prodaji neposrednom pogodbom.
U postupku zajedničke prodaje nepokretnosti i pokretnih stvari izvršni poverilac se ne može namiriti prenosom stvari u svojinu.
Pošto kupac plati ukupnu prodajnu cenu u roku koji je određen u zaključku o zajedničkoj prodaji stvari, stalni sudski veštak utvrđuje koji deo ukupne cene otpada na kupovinu nepokretnosti, a koji deo na kupovinu pokretne stvari, a namirenje izvršnih poverilaca i drugih lica koji imaju pravo na namirenje odvija se odvojeno za nepokretnosti, a odvojeno za pokretne stvari.
Postupak oba namirenja vodi isti javni izvršitelj.
Ako jedan ili više javnih izvršitelja vodi jedan ili više izvršnih postupaka radi namirenja novčanog potraživanja prodajom nepokretnosti i pokretnih stvari koje ispunjavaju uslove za zajedničku prodaju, na predlog izvršnog poverioca ili po službenoj dužnosti, donosi se zaključak o spajanju postupaka i o zajedničkoj prodaji nepokretnosti i pokretnih stvari i nastavlja sprovođenje izvršenja.
Zaključak o spajanju postupka može da se donese najkasnije do objavljivanja zaključka o prodaji nepokretnosti ili pokretnih stvari, u zavisnosti od toga koji je zaključak ranije objavljen.
Zaključak iz donosi i postupak nastavlja javni izvršitelj koji sprovodi izvršenje u postupku u kojem je upisana najstarija zabeležba rešenja o izvršenju.
Za odlučivanje o predlogu za izvršenje radi namirenja novčanog potraživanja na pokretnim stvarima mesno je nadležan i sud na čijem se području nalaze pokretne stvari.
Ako se pokretne stvari nalaze na području različitih sudova, mesno nadležan je sud kome je prvom podnet predlog za izvršenje.
odeća, obuća i drugi predmeti za ličnu upotrebu, posteljne stvari, posuđe, deo nameštaja koji je neophodan izvršnom dužniku i članovima njegovog domaćinstva, šporet, frižider i peć za grejanje;
2)
hrana i ogrev koji su izvršnom dužniku i članovima njegovog domaćinstva potrebni za tri meseca;
3)
gotov novac izvršnog dužnika koji ima stalna mesečna primanja do mesečnog iznosa koji je zakonom izuzet od izvršenja, srazmerno vremenu do narednog primanja;
4)
ordenje, medalje, ratne spomenice i druga odlikovanja i priznanja, lična pisma, rukopisi i drugi lični spisi i porodične fotografije izvršnog dužnika;
5)
pomagala koja su osobi sa invaliditetom ili drugom licu s telesnim nedostacima neophodna za obavljanje životnih funkcija;
Izvršenje novčanog potraživanja na pokretnim stvarima sprovodi se popisom i procenom stvari, prodajom stvari i namirenjem izvršnog poverioca iz prodajne cene.
Procena stvari može da se odvoji od popisa, ako zbog posebne vrednosti stvari nije moguće da se stvar proceni istovremeno s popisom.
Izvršnom dužniku se rešenje o izvršenju predaje neposredno pre početka popisa, pa se on poziva da ispuni potraživanje s kamatom i troškovima izvršnog postupka.
Rešenje koje nije moglo da se preda izvršnom dužniku pri popisu dostavlja se njegovim pribijanjem na mestu popisa.
O mestu i vremenu popisa obaveštava se izvršni poverilac i upozorava da će stvar biti popisana i bez njegovog prisustva.
Odsustvo stranaka nije smetnja da se stvar popiše.
Stranka koja nije prisustvovala popisu obaveštava se o tome da je popis izvršen.
Popisuje se onoliko stvari koliko je potrebno da se namiri izvršni poverilac i troškovi izvršenja, nezavisno od toga da li su u rešenju o izvršenju određene stvari koje su predmet izvršenja.
Pre svega, popisuju se stvari koje mogu najlakše da se prodaju, stvari na koje treće lice nije stavilo primedbu da na njima ima prava koja sprečavaju izvršenje i stvari koje nisu podložne brzom kvarenju ili znatnom smanjenju vrednosti.
Zapisnik o popisu i zaključak o konačnom popisu dostavljaju se izvršnom poveriocu i ističu na vidnom mestu u prostoriji u kojoj se popisana stvar nalazi u vreme popisa.
Na popisanim stvarima koje se ostavljaju na čuvanje izvršnom dužniku vidno se označava da su popisane.
Licu koje ukloni kopiju zapisnika o popisu, zaključka o konačnom popisu ili oznaku da su stvari popisane, izriče se novčana kazna.
Izvršni poverilac dostavlja original ili overenu kopiju zapisnika o popisu i zaključka o konačnom popisu Agenciji za privredne registre, radi upisa založnog prava u Registar zaloge.
Osim toga, izvršni poverilac dostavlja Agenciji za privredne registre i predlog za izvršenje i rešenje o izvršenju, kao i podatke koji su određeni propisima o upisu založnog prava na pokretnim stvarima u Registar zaloge.
Izvršni poverilac stiče založno pravo na popisanoj stvari u trenutku upisa založnog prava u Registar zaloge, kada stiče i pravo na namirenje na pokretnoj stvari.
Kad je založno pravo na istoj pokretnoj stvari upisano u korist više izvršnih poverilaca, redosled sticanja prava na namirenje određuje se prema vremenu prijema (dan, čas i minut) zahteva za upis u Registar zaloge.
Kad je vreme prijema zahteva za upis u Registar isto za više izvršnih poverilaca, redosled sticanja prava na namirenje određuje se prema danu kad su podneti predlozi za izvršenje, a ako su podneti istog dana, svi izvršni poverioci imaju isti redosled namirenja.
Popisane stvari ostavljaju se na čuvanje izvršnom dužniku, ili izvršnom poveriocu, ili drugom licu koje već ima državinu stvari.
Gotov novac, hartije od vrednosti i dragocenosti čuvaju se u depozitu javnog izvršitelja ili lica koje obavlja komisione poslove prodaje.
U depozit javnog izvršitelja ili lica koje obavlja komisione poslove prodaje, predaju se na čuvanje i druge stvari veće vrednosti koje su podesne da ih čuvaju.
Javni izvršitelj može, na predlog izvršnog poverioca koji je moguć do donošenja zaključka o dodeljivanju stvari, oduzeti stvari izvršnom dužniku i poveriti ih na čuvanje izvršnom poveriocu ili drugom licu koje izvršni poverilac odredi.
U tom slučaju troškove čuvanja stvari prethodno snosi izvršni poverilac ili lice koje je on odredio, izvršni dužnik im nadoknađuje te troškove, a rizik propasti ili oštećenja stvari snosi izvršni poverilac, izuzev ako su posledica više sile ili slučaja.
Ako propast ili oštećenje stvari ne mogu da se pripišu višoj sili ili slučaju, smatra se da je izvršni poverilac namiren do visine vrednosti stvari koja je propala ili do visine vrednosti oštećenja stvari.
Isto važi i kada stvar čuva izvršni poverilac ili ako javni izvršitelj, na predlog izvršnog poverioca, naloži da se stvar poveri licu koje je odredio izvršni poverilac da je čuva umesto izvršnog poverioca ili drugog lica.
Izvršni poverilac može, u roku od osam dana od dana prijema obaveštenja o bezuspešnom popisu ili od bezuspešnog popisa kome je prisustvovao, predložiti javnom izvršitelju ili da ponovi popis ili da odredi drugo sredstvo i predmet izvršenja, inače se izvršni postupak obustavlja u narednih osam dana.
Izvršni postupak se obustavlja i ako izvršni poverilac na vreme predloži ponovni popis, ali se opet ne nađu stvari koje mogu biti predmet izvršenja, u roku od osam dana od dana okončanja ponovnog popisa.
Po pravilu, stvari se procenjuju kada se i popisuju. Stvari procenjuje javni izvršitelj.
Stvar se procenjuje prema njenoj tržišnoj ceni u mestu procene na dan procene.
Javni izvršitelj, može da proceni stvar na osnovu pismenog obaveštenja o ceni koje dobije od odgovarajućih organizacija, institucija ili pravnih i fizičkih lica odgovarajuće struke.
Izvršni poverilac i izvršni dužnik mogu sporazumno da odrede vrednost stvari.
Kad se stvar istovremeno popisuje i procenjuje sačinjava se zapisnik o popisu i proceni.
U zapisniku se navode ime javnog izvršitelja koji popisuje i procenjuje stvari, imena stranaka i lica koja su prisustvovala popisu i proceni, broj predmeta izvršenja, datum popisa i procene, visina i dospelost potraživanja izvršnog poverioca, podaci kojima se bliže određuju popisane stvari i njihova procenjena vrednost, izjave stranaka i učesnika u postupku i primedbe trećih lica o postojanju prava na stvari koja sprečavaju izvršenje.
Ako javni izvršitelj odredi da se stvar proceni posle popisa, a na osnovu pismenog obaveštenja o ceni, o proceni se sačinjava poseban zapisnik.
Izvršni poverilac može da o svom trošku objavi zapisnik o popisu i proceni u sredstvima javnog obaveštavanja.
Posle popisa i procene stvari ne može da se vodi poseban izvršni postupak radi namirenja drugog potraživanja na istoj stvari.
Ako se posle popisa i procene stvari donese novo rešenje o izvršenju na popisanim i procenjenim stvarima za namirenje drugog potraživanja, stvar se ponovo ne popisuje i ne procenjuje, već se u nastavku zapisnika o popisu i proceni samo zabeležavaju podaci iz novog rešenja o izvršenju.
Ova zabeleška jeste osnov da novi izvršni poverilac upiše založno pravo na popisanim stvarima. On stupa u već pokrenuti izvršni postupak u stanju u kome se on nalazi i ne može preduzeti procesne radnje koje su pre pristupanja mogle da se preduzmu.
Pristupanje izvršnom postupku dozvoljeno je do donošenja zaključka o dodeljivanju stvari kupcu.
Zaključak o prodaji pokretne stvari donosi se posle pravnosnažnosti rešenja o izvršenju, a od objavljivanja zaključka na elektronskoj oglasnoj tabli Komore, pa do prvog javnog nadmetanja ne može proteći manje od 15, niti više od 30 dana.
Pre toga, stvari mogu da se prodaju ako se stranke sporazumeju ili ako su podložne brzom kvarenju, ili ako postoji opasnost od znatnog smanjenja vrednosti stvari.
Zaključkom o prodaji pokretne stvari određuje se da li se stvar prodaje javnim nadmetanjem ili neposrednom pogodbom, uslovi prodaje i od kada i kako stvar može da se proda neposrednom pogodbom po sporazumu stranaka.
Uslovi prodaje stvari, pre svega, sadrže:
1)
bliži opis stvari;
2)
procenjenu vrednost stvari i dan procene vrednosti;
3)
vreme i mesto prvog javnog nadmetanja i početnu cenu stvari na prvom javnom nadmetanju;
4)
rok za zaključenje ugovora o prodaji neposrednom pogodbom i početnu cenu stvari;
5)
rok u kome je kupac dužan da plati prodajnu cenu;
6)
iznos jemstva koje se polaže, rok u kome se polaže i kome se polaže.
Jemstvo se mora uplatiti najkasnije dva dana pre održavanja javnog nadmetanja.
Rok za plaćanje prodajne cene ne može biti duži od 15 dana od donošenja zaključka o dodeljivanju pokretne stvari.
U uslovima prodaje stvari navodi se i pod kojim uslovima stvar može biti dodeljena kupcu koji na javnom nadmetanju nije bio najpovoljniji ponudilac (
Zaključak o dodeljivanju stvari sadrži i ime i prezime ili poslovno ime ponudilaca koji su ponudili cenu jednaku početnoj ceni ili višu od nje, počev od najpovoljnijeg ponudioca pa nadalje.
U zaključku se navodi da će stvar biti dodeljena drugom po redu ponudiocu ako najpovoljniji ponudilac ne plati ponuđenu cenu u roku određenom zaključkom o prodaji stvari ili trećem po redu ponudiocu ako drugi po redu ne plati ponuđenu cenu u roku određenom zaključkom o prodaji i tako redom dok se ne iscrpe svi ponudioci sa spiska.
Ako najpovoljniji ponudilac s javnog nadmetanja ne plati ponuđenu cenu u roku, zaključkom se oglašava da je prodaja bez dejstva prema njemu i stvar dodeljuje drugom po redu ponudiocu uz određivanje roka za plaćanje ponuđene cene i tako redom dok se ne iscrpe svi ponudioci sa spiska iz zaključka o dodeljivanju stvari.
Ako nijedan ponuđač ne plati ponuđenu cenu u roku, javni izvršitelj utvrđuje da javno nadmetanje nije uspelo.
Na prodaju pokretne stvari na javnom nadmetanju primenjuju se sledeće odredbe koje važe kad se namiruje novčano potraživanje na nepokretnosti: o elektronskom javnom nadmetanju, o polaganju jemstva za učešće na javnom nadmetanju (
Ako drugo javno nadmetanje nije uspelo javni izvršitelj odmah poziva izvršnog poverioca da u roku od 15 dana izabere namirenje prodajom stvari neposrednom pogodbom ili prenosom prava svojine na stvari.
Izvršni postupak obustavlja se ako izvršni poverilac propusti rok za izbor.
Na sadržinu zaključka o prodaji pokretne stvari neposrednom pogodbom po sporazumu stranaka, rok za zaključenje ugovora, rok za plaćanje prodajne cene i objavljivanje i dostavljanje zaključka primenjuju se odredbe o zaključku o prodaji nepokretnosti neposrednom pogodbom po sporazumu stranaka ().
Na zaključak o dodeljivanju pokretne stvari u ovom slučaju primenjuju se odredbe o zaključku o dodeljivanju nepokretnosti (
Na izmenu sporazuma stranaka o prodaji pokretne stvari neposrednom pogodbom, kao i na novi sporazum, ovlašćenje javnog izvršitelja, slučaj kada se utvrđuje da nepokretnost nije prodata neposrednom pogodbom po sporazumu stranaka i posledice koje iz toga proizlaze, primenjuju se odredbe o izmeni sporazuma stranaka, odustanku stranaka od sporazuma i posledicama odustanka kod prodaje nepokretnih stvari (
), ugovor može da se zaključi u roku od 30 dana od dana objavljivanja zaključka, a rok za plaćanje cene ne može biti duži od 15 dana od dana donošenja zaključka o dodeljivanju stvari.
Kad se stvar prodaje neposrednom pogodbom po izboru izvršnog poverioca primenjuju se odredbe koje se u tom slučaju primenjuju kod namirenja novčanog potraživanja na nepokretnosti (
Ako ugovor o prodaji neposrednom pogodbom po zaključku o prodaji pokretne stvari ili po izboru izvršnog poverioca ne bude zaključen u roku, ili ako prodajna cena ne bude plaćena u roku, javni izvršitelj utvrđuje da stvar nije prodata neposrednom pogodbom po izboru izvršnog poverioca ili po zaključku o prodaji pokretne stvari.
U svemu ostalom primenjuju se odredbe o namirenju prenosom prava svojine na nepokretnosti ().
Zaključak o predaji pokretne stvari kupcu donosi se odmah pošto bude plaćena prodajna cena i dostavlja svima kojima i zaključak o prodaji pokretne stvari, kao i poreskoj upravi. Zaključak o predaji pokretne stvari ovlašćuje kupca da je registruje na svoje ime u svim javnim registrima.
Zaključak o predaji pokretne stvari može da se donese i stvar preda kupcu i pre plaćanja prodajne cene ako se, na svoj rizik, s tim saglase izvršni poverilac i lica koja imaju prvenstvo u namirenju iz prodajne cene, u granici iznosa koji bi im namirenjem pripao.
Ako kupac kome je predata stvar ne plati prodajnu cenu u roku, izvršni poverilac i lica koja imaju prvenstvo u namirenju iz prodajne cene mogu zatražiti od javnog izvršitelja da u istom izvršnom postupku prinudno naplati prodajnu cenu.
Prodajom prestaje zakup pokretnih stvari, osim ako je ugovor o zakupu zaključen u pisanoj formi i na kojem su potpisi ugovarača overeni u skladu sa zakonom, pre najstarijeg založnog prava na pokretnim stvarima ili najstarijeg rešenja o izvršenju.
Zaključak o namirenju donosi se odmah posle zaključka o predaji pokretne stvari.
Zasniva se na stanju stvari iz spisa predmeta i javnih registara.
Pri donošenju zaključka uzimaju se u obzir samo potraživanja sadržana u rešenju o izvršenju koje je postalo pravnosnažno pre donošenja zaključka o namirenju.
Pre svih namiruju se potraživanja na osnovu zakonskog izdržavanja koja budu dokazana izvršnom ispravom koja je nastala pre donošenja najstarijeg rešenja o izvršenju i prijavljena do donošenja zaključka o dodeljivanju stvari.
Ako više potraživanja na osnovu zakonskog izdržavanja ne mogu da se namire u celini, namiruju se srazmerno njihovoj visini.
Pošto se namire potraživanja na osnovu zakonskog izdržavanja, ostala potraživanja se razvrstavaju na tri reda namirenja:
1)
potraživanja založnih poverilaca;
2)
potraživanja izvršnih poverilaca koji su stekli založno pravo;
3)
potraživanja izvršnih poverilaca koji nisu stekli založno pravo.
Namirenje narednog reda namirenja počinje kad se poverioci iz prethodnog reda namire u celini.
Ako prodajna cena nije dovoljna da se namire svi poverioci iz istog reda namirenja, oni se namiruju prema redosledu sticanja prava na namirenje, a ako su istovremeno stekli pravo na namirenje - namiruju se srazmerno visini potraživanja.
Izvršni poverioci koji su stekli založno pravo namiruju se prema redosledu određenim ovim zakonom (
), a izvršni poverioci koji nisu stekli založno pravo namiruju se prema vremenu kad su podneli predlog za izvršenje.
Troškovi izvršnog postupka, troškovi koji su dosuđeni u izvršnoj ispravi i kamate koje su dosuđene u izvršnoj ispravi imaju isti redosled namirenja kao glavno potraživanje.
Višak prodajne cene koji preostane po namirenju predaje se izvršnom dužniku.
Na sve što nije izričito uređeno odredbama ove glave zakona shodno se primenjuju odredbe o izvršenju radi namirenja novčanog potraživanja na nepokretnosti ().
Izvršenje radi namirenja novčanog potraživanja na osnovu izvoda iz registra zaloge kao izvršne isprave, sprovodiće se po odredbama ovog zakona o izvršenju radi namirenja novčanog potraživanja na pokretnim stvarima.
Za odlučivanje o predlogu za izvršenje radi namirenja novčanog potraživanja na novčanom potraživanju izvršnog dužnika mesno je nadležan - ako izvršni dužnik nema prebivalište ili boravište u Republici Srbiji - i sud na čijem je području prebivalište dužnika izvršnog dužnika, a ako on nema prebivalište u Republici Srbiji - sud na čijem području je boravište dužnika izvršnog dužnika.
o prebivalištu i boravištu shodno se primenjuje i na sedište pravnog lica.
Na isti način mesna nadležnost se određuje i za odlučivanje o predlogu za izvršenje radi namirenja novčanog potraživanja na novčanim sredstvima na računu izvršnog dužnika, na sredstvima iz štednog uloga i na sredstvima sa tekućeg računa izvršnog dužnika.
primanja na osnovu zakonskog izdržavanja, naknade štete zbog narušenja zdravlja, novčane rente zbog potpune ili delimične nesposobnosti za rad i novčane rente za izdržavanje koje je izgubljeno usled smrti dužnika izdržavanja;
2)
primanja na osnovu novčane naknade za telesno oštećenje prema propisima o invalidskom osiguranju;
3)
primanja koja se ostvaruju prema propisima o socijalnoj zaštiti;
4)
primanja na osnovu privremene nezaposlenosti;
5)
primanja na osnovu zakona kojim se uređuje finansijska podrška porodici sa decom;
6)
primanja na osnovu stipendije i pomoći učenicima i studentima;
Izvršenje na zaradi ili plati, naknadi zarade, odnosno naknadi plate može da se sprovede u visini do jedne polovine zarade, naknade zarade, plate, naknade plate, odnosno do njihove četvrtine, ako je njihov iznos jednak ili manji od minimalne zarade utvrđene u skladu sa zakonom.
Izvršenje na zaradi ili plati, naknadi zarade, odnosno naknadi plate koja ne prelazi iznos prosečne neto zarade prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike, može se sprovesti do njihove trećine.
Isto važi i za platu oficira, podoficira, vojnika po ugovoru, vojnog službenika i primanja lica u rezervnom sastavu za vreme vojne službe.
Izvršenje na minimalnoj zaradi sprovodi se do njene četvrtine.
Izvršenje na penziji može se sprovesti do njene trećine.
Izvršenje na penziji koja ne prelazi iznos prosečne penzije prema poslednjem objavljenom podatku Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, može se sprovesti do njene četvrtine.
Izvršenje na penziji čija visina ne prelazi najniži iznos penzije može se sprovesti do njene desetine.
Radi namirenja potraživanja po osnovu zakonskog izdržavanja izvršenje na primanjima iz može se sprovesti do polovine primanja.
Izvršenje na primanjima ratnih i mirnodopskih vojnih invalida na osnovu invalidnine, ortopedskog dodatka i invalidskog dodatka može da se sprovede samo do njihove polovine, i samo da bi se namirila potraživanja na osnovu zakonskog izdržavanja, naknade štete zbog narušenja zdravlja, novčane rente zbog potpune ili delimične nesposobnosti za rad i novčane rente za izdržavanje koje je izgubljeno usled smrti dužnika izdržavanja.
Izvršenje na primanju na osnovu naknade štete u obliku novčane rente koje nije izuzeto od izvršenja, zatim po ugovoru o doživotnom izdržavanju i ugovoru o životnom osiguranju, može da se sprovede samo na delu primanja koji prelazi iznos najviše stalne socijalne pomoći koja se isplaćuje na području na kome izvršni dužnik ima prebivalište, odnosno boravište.
U predlogu za izvršenje može da se zahteva plenidba potraživanja i prenos potraživanja, sa određivanjem ili bez određivanja vrste prenosa, ili samo plenidba potraživanja.
Izvršni poverilac koji je u predlogu za izvršenje zahtevao samo plenidbu potraživanja dužan je da predloži vrstu prenosa u roku od deset dana od dana prijema izjašnjenja dužnika izvršnog dužnika ili obaveštenja da se dužnikov dužnik nije izjasnio.
Potraživanje izvršnog dužnika može da se zapleni i prenese samo u visini potrebnoj da se namiri potraživanje izvršnog poverioca, izuzev kod nedeljivog potraživanja.
Ako više izvršnih poverilaca zahteva izvršenje na istom deljivom potraživanju dovoljnom da se svi namire, plenidba i prenos određuju se posebno u korist svakog, u odgovarajućim iznosima.
Potraživanje izvršnog dužnika zaplenjeno je kada se rešenje o izvršenju dostavi dužniku izvršnog dužnika.
Plenidbom se zabranjuje dužniku izvršnog dužnika da ispuni potraživanje izvršnom dužniku, a izvršnom dužniku da naplati ili raspolaže njime i zalogom kojom je ono obezbeđeno.
Za povredu tih zabrana može da se izrekne novčana kazna.
Ako je potraživanje izvršnog dužnika obezbeđeno hipotekom ili zalogom koji su upisani u katastar nepokretnosti ili Registar zaloge, javni izvršitelj nalaže da se rešenje o izvršenju upiše u katastar nepokretnosti ili Registar zaloge u koje su već upisani hipoteka ili zaloga, čime izvršni poverilac stupa na mesto izvršnog dužnika.
Izvršni poverilac time stiče i pravo da se posle prenosa potraživanja izvršnog dužnika namiri pre izvršnog dužnika na predmetu hipoteke ili zaloge, prema redosledu namirenja izvršnog dužnika.
Ako je potraživanje izvršnog dužnika obezbeđeno ručnom zalogom, on predaje izvršnom poveriocu predmet ručne zaloge samo ako se zalogodavac s time saglasi.
Ako izvršni dužnik odbije da preda predmet ručne zaloge izvršnom poveriocu, državina se prenosi na izvršnog poverioca tako što se stvar oduzima izvršnom dužniku.
Jemac potraživanja izvršnog dužnika ostaje garant potraživanja obezbeđenog jemstvom.
Javni izvršitelj nalaže dužniku izvršnog dužnika da se u roku do pet dana od dana dostavljanja rešenja o izvršenju izjasni o tome da li i u kom iznosu priznaje potraživanje, da li je voljan da potraživanje namiri i da li je njegova obaveza uslovljena ispunjenjem neke druge obaveze.
Izjašnjenje dužnika izvršnog dužnika odmah se dostavlja izvršnom poveriocu.
Ako dužnik izvršnog dužnika propusti rok za izjašnjenje, javni izvršitelj obaveštava izvršnog poverioca da se dužnik izvršnog dužnika nije izjasnio.
Dužnik izvršnog dužnika odgovara izvršnom poveriocu za štetu izazvanu time što se nije izjasnio ili se nije tačno i potpuno izjasnio.
Javni izvršitelj upozorava dužnika izvršnog dužnika na obavezu tačnog i potpunog izjašnjenja, i na posledice povrede te obaveze.
Dužnik izvršnog dužnika dužan je da o založnom pravu na potraživanju izvršnog dužnika koje nije upisano u Registar zaloge obavesti javnog izvršitelja, odmah posle dostavljanja rešenja o izvršenju.
Prvo se namiruju potraživanja na osnovu zakonskog izdržavanja koja budu dokazana izvršnom ispravom i prijavljena do donošenja zaključka o prenosu potraživanja.
Posle toga se namiruju potraživanja na kojima je založno pravo zasnovano pre pokretanja izvršnog postupka. Ako je založno pravo upisano u Registar zaloge, poverilac se namiruje i ako nije prijavio potraživanje u izvršnom postupku, a ako založno pravo nije upisano u Registar zaloge - namiruje se samo ako je potraživanje prijavio do donošenja zaključka o prenosu potraživanja.
Ako je više izvršnih poverilaca podnelo predlog za izvršenje na istom potraživanju, a svi ne mogu da se namire u celini, redosled njihovog namirenja određuje se prema danu prijema predloga za izvršenje u sudu. Naredni izvršni poverilac namiruje se kada se prethodni namiri u celini.
Više izvršnih poverilaca koje je podnelo predlog za izvršenje istog dana namiruje se istovremeno. Ako u tom slučaju svi izvršni poverioci ne mogu da se namire u celini, namiruju se srazmerno visini potraživanja.
Kad je u predlogu za izvršenje već određena vrsta prenosa, izvršni poverilac u roku od pet dana od dana prijema izjašnjenja dužnika izvršnog dužnika ili od isteka roka za to izjašnjenje, saopštava da li ostaje pri već određenoj vrsti prenosa ili je menja.
Javni izvršitelj određuje vrstu prenosa prema saopštenju izvršnog poverioca, a ako je on propustio saopštenje - prema predlogu za izvršenje.
Kad u predlogu za izvršenje nije određena vrsta prenosa, izvršni poverilac dužan je da javnom izvršitelju predloži vrstu prenosa u roku koji je određen ovim zakonom (
Potraživanje koje iz nekog razloga ne može da se podeli u pogledu prenosa ili namirenja (nedeljivo potraživanje), prenosi se u celini na izvršnog poverioca koji je, ako je njegovo potraživanje manje od potraživanja koje se prenosi, dužan da pre prenosa položi jemstvo u visini razlike između potraživanja.
Osim toga, dužan je da pre prenosa potraživanja položi jemstvo u iznosu potrebnom da se namire ostala lica koja imaju pravo na namirenje.
Ako je na potraživanju koje se prenosi izvršenje ograničeno, prenos je dozvoljen ako izvršni poverilac položi jemstvo u iznosu potraživanja na kome ne može da se sprovede izvršenje.
Ako je više izvršnih poverilaca predložilo prenos nedeljivog potraživanja, ono se prenosi na onog koji je prvi podneo predlog za prenos, a ako je više njih predlog podnelo istog dana - prenosi se na onog čije je potraživanje najveće.
Potraživanje se na njega prenosi ako položi jemstvo u iznosu potrebnom da se namire ostala lica koja imaju pravo na namirenje, a ako je na potraživanju ograničeno izvršenje - i jemstvo u iznosu potraživanja na kome ne može da se sprovede izvršenje.
Prenos potraživanja ne zasniva prvenstvo u namirenju, niti menja redosled u namirenju.
Izvršni dužnik obavezan je da u roku koji odredi javni izvršitelj pruži izvršnom poveriocu potrebna objašnjenja o namirenju iz prenesenog potraživanja i preda mu isprave o prenesenom potraživanju.
Na predlog izvršnog poverioca, javni izvršitelj sprovodi izvršenje protiv izvršnog dužnika radi predaje isprava koje izvršni dužnik sam ne preda.
Predaju isprava koje su kod drugog lica može da zahteva izvršni poverilac tužbom, ako bi to mogao i izvršni dužnik.
Na ispravi koja se predaje izvršnom poveriocu javni izvršitelj beleži da je potraživanje preneseno.
Izvršni poverilac na koga je prenesen samo deo potraživanja dužan je da, na zahtev izvršnog dužnika i u roku koji odredi javni izvršitelj položi jemstvo da će izvršnom dužniku vratiti isprave posle namirenja.
Ako pravo na namirenje polažu, osim izvršnog poverioca i druga lica, dužnik izvršnog dužnika može u njihovu korist položiti javnom izvršitelju celo preneseno potraživanje ili njegov deo koji je dospeo.
Izvršni poverilac na koga je preneseno potraživanje na kome druga lica polažu pravo na namirenje može preko javnog izvršitelja pozvati dužnika izvršnog dužnika da položi preneseno potraživanje kod javnog izvršitelja.
Polaganjem prenesenog potraživanja dužnik izvršnog dužnika oslobađa se ispunjenja obaveze do visine prenesenog potraživanja koje je položio.
Posle prenosa potraživanja radi naplaćivanja izvršni poverilac ovlašćen je da od dužnika izvršnog dužnika zahteva isplatu prenesenog potraživanja ako je dospelo, zatim da preduzme sve što je potrebno za očuvanje i namirenje potraživanja, koristi prava u vezi sa obezbeđenjem prenesenog potraživanja i da se obrati jemcu dužnika izvršnog dužnika onako kako priliči vrsti jemstva.
Izvršni poverilac ne sme da sa dužnikom izvršnog dužnika zaključi poravnanje na teret izvršnog dužnika, otpusti dug dužniku izvršnog dužnika ili da na drugi način raspolaže potraživanjem, niti sme da se sa dužnikom izvršnog dužnika sporazume da o potraživanju, ako je sporno, odluči izabrani sud.
Dužnik izvršnog dužnika može izvršnom poveriocu na koga je preneseno potraživanje da istakne prigovore koje bi mogao da istakne izvršnom dužniku.
Ako se potraživanje izvršnog dužnika prema njegovom dužniku zasniva na izvršnoj ili verodostojnoj ispravi, izvršni poverilac može na osnovu zaključka javnog izvršitelja o prenosu potraživanja i izvršne ili verodostojne isprave podneti predlog za izvršenje protiv dužnika izvršnog dužnika.
Ako je po predlogu izvršnog dužnika već doneto rešenje o izvršenju protiv njegovog dužnika, izvršni poverilac na osnovu zaključka javnog izvršitelja o prenosu potraživanja stupa u već pokrenuti izvršni postupak na mesto izvršnog dužnika.
Ako se potraživanje izvršnog dužnika prema njegovom dužniku ne zasniva ni na izvršnoj ni na verodostojnoj ispravi, izvršni poverilac na osnovu zaključka javnog izvršitelja o prenosu potraživanja može ostvarivati svoja prava u parničnom postupku.
Prenos radi naplaćivanja potraživanja obezbeđenog hipotekom ili zalogom upisuje se u katastar nepokretnosti ili Registar zaloge u koji su upisani hipoteka i zaloga, po nalogu javnog izvršitelja.
Ako je izvršnom ispravom utvrđeno da je obaveza dužnika izvršnog dužnika uslovljena obavezom izvršnog dužnika da mu preda stvar u njegovoj državini javni izvršitelj, na predlog izvršnog poverioca, nalaže izvršnom dužniku da preda stvar u određenom roku javnom izvršitelju, da bi je on predao dužniku izvršnog dužnika.
Po isteku roka, a na predlog izvršnog poverioca, javni izvršitelj nalaže izvršnom dužniku da stvar preda javnom izvršitelju, što se izvršava prema odredbama o izvršenju potraživanja na predaju određene pokretne stvari ili isporuku određene količine pokretnih stvari ().
Izvršni poverilac koji je podneo tužbu ili predlog za izvršenje radi naplate prenesenog potraživanja dužan je da o tome bez odlaganja obavesti izvršnog dužnika.
U suprotnom odgovara za štetu koju mu nanese tim propuštanjem.
Izvršni poverilac koji se s dužnom pažnjom ne stara o naplati nedeljivog prenesenog potraživanja odgovara za štetu koju time nanese izvršnom dužniku, drugom izvršnom poveriocu i drugom licu koje se namiruje iz prenesenog potraživanja.
Javni izvršitelj može, na predlog drugog izvršnog poverioca ili izvršnog dužnika, ukinuti zaključak o prenosu potraživanja na nesavesnog izvršnog poverioca i preneti potraživanje na drugog izvršnog poverioca.
Izvršni poverilac na koga je preneseno potraživanje radi naplaćivanja namiren je kada primi isplatu od dužnika izvršnog dužnika ili kada primi novac koji je dužnik izvršnog dužnika položio kod javnog izvršitelja.
Namiren je u visini u kojoj je potraživanje naplatio.
Izvršni poverilac koji je iz prenesenog nedeljivog potraživanja naplatio više od iznosa koji mu pripada na ime namirenja, dužan je da višak položi javnom izvršitelju.
Javni izvršitelj namiruje iz tog viška ostala lica koja imaju pravo na namirenje.
Izvršnom poveriocu koji je naplaćeni višak položio javnom izvršitelju vraćaju se jemstva koja je položio ().
Prenosom umesto ispunjenja potraživanje prelazi na izvršnog poverioca do iznosa koji je prenesen, s dejstvom ustupanja potraživanja uz naknadu.
Ako je preneseno potraživanje obezbeđeno hipotekom ili zalogom koji su upisani u katastar nepokretnosti ili drugi javni registar javni izvršitelj nalaže prenos hipoteke i zaloge sa izvršnog dužnika na izvršnog poverioca i brisanje hipoteke ili zaloge izvršnog dužnika.
Izvršni poverilac na koga je preneseno potraživanje umesto ispunjenja smatra se namirenim u trenutku prenosa potraživanja, do visine prenesenog potraživanja.
Time se ne dira u pravila o odgovornosti izvršnog dužnika za istinitost i naplativost prenesenog potraživanja.
Ako je potraživanje koje je preneseno nedeljivo, a više lica polaže pravo da se iz njega namiri, izvršni poverilac na koga je potraživanje preneseno radi ispunjenja smatra se kao izvršni poverilac na koga je potraživanje preneseno radi naplaćivanja.
Na izvršenje na zaradi i drugim stalnim novčanim primanjima izvršnog dužnika primenjuju se odredbe o izvršenju na novčanom potraživanju izvršnog dužnika (), ako odredbama ove glave zakona nije drugačije određeno.
Zarada obuhvata sva primanja zaposlenog po osnovu rada, bez poreza i doprinosa koji se plaćaju iz zarade.
U rešenju o izvršenju na zaradi određuje se plenidba dela zarade izvršnog dužnika i nalaže poslodavcu da zaplenjeni iznos isplaćuje izvršnom poveriocu dok se potraživanje izvršnog poverioca ne namiri u celini.
Rešenje o izvršenju na zaradi proteže se i na povećanje zarade koje usledi posle dostavljanja rešenja o izvršenju, nezavisno od toga kada je rad obavljen.
Ako više izvršnih poverilaca potražuje od istog izvršnog dužnika zakonsko izdržavanje, novčanu rentu zbog potpune ili delimične nesposobnosti za rad ili novčanu rentu za izdržavanje koje je izgubljeno usled smrti dužnika izdržavanja, a njihova potraživanja premašuju deo zarade koji može biti predmet izvršenja, rešenje o izvršenju donosi se i sprovodi u korist svakog od njih, srazmerno visini potraživanja.
Ako posle početog izvršenja navedenih potraživanja (dostavljanja rešenja o izvršenju poslodavcu) usledi novi predlog za izvršenje radi namirenja iste vrste potraživanja, sud menja ranije rešenje o izvršenju i određuje iznos koji se ubuduće, srazmerno visini potraživanja, isplaćuje svakom izvršnom poveriocu.
Rešenje kojim se menja ranije rešenje o izvršenju dostavlja se i izvršnom poveriocu na čiji predlog je doneto ranije rešenje, koji ima pravo na prigovor protiv rešenja.
Izvršni poverioci koji potražuju zakonsko izdržavanje, novčanu rentu zbog potpune ili delimične nesposobnosti za rad ili novčanu rentu za izdržavanje koje je izgubljeno usled smrti dužnika izdržavanja imaju prvenstvo u namirenju nad ostalim izvršnim poveriocima i kada je izvršenje radi namirenja ostalih izvršnih poverilaca već počelo.
Potraživanja za koja nije propisano bezgotovinsko plaćanje izvršni poverilac naplaćuje na blagajni na kojoj se izvršnom dužniku isplaćuje zarada.
U tom slučaju izvršni poverilac ima pravo da mu se zaplenjeni deo zarade isplaćuje o trošku izvršnog dužnika preko pošte na adresu koju označi ili na račun kod banke, po odbitku poštanskih troškova.
Zaplenjeni deo zarade uplaćuje se na namenski račun javnog izvršitelja, koji odmah prenosi uplaćeni iznos na račun izvršnog poverioca.
Rešenje o izvršenju deluje i prema novom poslodavcu izvršnog dužnika, i to od trenutka kada se novom poslodavcu dostavi rešenje o izvršenju.
Poslodavac kod koga je izvršnom dužniku prestao radni odnos dužan je da odmah preporučenom pošiljkom s povratnicom dostavi rešenje o izvršenju novom poslodavcu i da o tome obavesti javnog izvršitelja. Ako mu nije poznato ko je novi poslodavac, o tome odmah obaveštava javnog izvršitelja.
Javni izvršitelj dužan je da načini uvid u evidenciju zaposlenih i zdravstvenog osiguranja, da dostavi rešenje o izvršenju novom poslodavcu izvršnog dužnika i o tome obavesti izvršnog poverioca.
Ali, ako posle tog uvida utvrdi da izvršni dužnik nema stalna novčana primanja, poziva izvršnog poverioca da u roku od osam dana predloži dodavanje novog sredstva i predmeta izvršenja ili promenu sredstva i predmeta izvršenja.
Ako izvršni poverilac ništa ne predloži u roku, izvršni postupak se obustavlja.
Izvršni poverilac može, do okončanja izvršnog postupka, predložiti javnom izvršitelju da donese rešenje koje ima dejstvo rešenja o izvršenju i kojim se poslodavac obavezuje da namiri izvršnom poveriocu obroke zarade koje poslodavac nije zaplenio i naplatio i određuje sredstvo i predmet izvršenja ako poslodavac ne namiri obroke u roku.
Rešenje izvršava onaj ko sprovodi izvršenje na zaradi izvršnog dužnika.
Poslodavac odgovara za štetu koju izvršni poverilac pretrpi zato što poslodavac nije postupao prema rešenju o izvršenju ili što posle okončanja radnog odnosa izvršnog dužnika nije novom poslodavcu odmah dostavio rešenje o izvršenju preporučenom pošiljkom s povratnicom ili što nije odmah obavestio javnog izvršitelja da ne zna ko je novi poslodavac izvršnog dužnika.
Zabrana isplate zarade sa pristankom izvršnog dužnika (administrativna zabrana) ima dejstvo rešenja o izvršenju na zaradi.
Uprkos administrativnoj zabrani, izvršni poverioci koji potražuju zakonsko izdržavanje, novčanu rentu za izdržavanje koje je izgubljeno usled smrti dužnika izdržavanja i novčanu rentu zbog potpune ili delimične nesposobnosti za rad namiruju se pre poverilaca u čiju korist je uvedena administrativna zabrana, do punog iznosa ili srazmerno visini potraživanja i ako je izvršenje radi namirenja potraživanja obuhvaćenog administrativnom zabranom već počelo.
Odredbe koje se odnose na izvršenje na zaradi shodno se primenjuju i na primanja na osnovu socijalnog osiguranja i druga stalna novčana primanja izvršnog dužnika.
Izvršenje radi namirenja novčanog potraživanja prema izvršnom dužniku koji je pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice koje obavlja delatnost, sprovodi organizacija za prinudnu naplatu na svim dinarskim i deviznim sredstvima na računima izvršnog dužnika, izuzev onih koji su zakonom izuzeti od izvršenja.
Postupak i način na koji se sprovodi izvršenje određen je propisima kojima se uređuje platni promet.
) u predlogu za izvršenje naznačavaju se i brojevi dinarskog računa izvršnog poverioca i broj računa izvršnog dužnika koji nije izuzet od prinudnog izvršenja.
Ako je u predlogu za izvršenje kao izvršni dužnik naznačena Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave, izvršni poverilac dužan je da, pored računa izvršenja budžeta, naznači direktnog korisnika budžetskih sredstava zbog čijeg rada je nastalo potraživanje koje se namiruje i jedinstven broj korisnika javnih sredstva koji pripada tom direktnom korisniku budžetskih sredstava.
Ako je u predlogu za izvršenje kao izvršni dužnik naznačen indirektni korisnik budžetskih sredstava, za koga se u smislu propisa kojima se uređuje izvršenje budžeta prinudna naplata sprovodi na isti način kao i za direktne korisnike budžetskih sredstava, izvršni poverilac dužan je da u predlogu za izvršenje naznači identifikacione podatke za dužnika iz
Ako je u predlogu za izvršenje kao izvršni dužnik naznačen indirektni korisnik budžetskih sredstava, izvršni poverilac dužan je da naznači račun preko koga indirektni korisnik budžetskih sredstava posluje, njegov matični broj i njegov poreski identifikacioni broj.
Izvršni poverilac je dužan da o nameri podnošenja predloga za izvršenje pismenim putem obavesti ministarstvo nadležno za finansije najkasnije 30 dana pre podnošenja predloga za izvršenje.
izvršni poverilac je dužan da dostavi uz predlog za izvršenje pod pretnjom odbacivanja.
O predlogu za izvršenje odlučuje javni izvršitelj imenovan za područje suda u postupku pred kojim je nastala izvršna isprava. Izvršni poverilac dužan je da pre podnošenja predloga za izvršenje zahteva od Komore da odredi javnog izvršitelja kome će podneti predlog za izvršenje i na dalji postupak shodno se primenjuju odredbe
Kad je predlog za izvršenje sastavljen tako da u svemu odgovara rešenju o izvršenju koje bi se imalo doneti, a podnet je u potrebnom broju primeraka, javni izvršitelj može izdati skraćeni prepis rešenja stavljanjem otiska štambilja koji sadrži tekst kojim se usvaja predloženo rešenje.
O pravnom leku protiv rešenja o izvršenju odlučuje stvarno nadležni sud za čije područje je imenovan javni izvršitelj koji je doneo rešenje o izvršenju.
U rešenju o izvršenju nalaže se organizaciji za prinudnu naplatu da naloži bankama da blokiraju račune izvršnog dužnika i da prenesu novčana sredstva na račun izvršnog poverioca u visini njegovog potraživanja.
Rešenje o izvršenju ima dejstvo kao rešenje o izvršenju kojim je određena plenidba novčanog potraživanja i prenos novčanog potraživanja radi naplaćivanja.
Rešenje o izvršenju dostavlja se izvršnom poveriocu, izvršnom dužniku i organizaciji za prinudnu naplatu.
Rešenje o izvršenju kojim je određena naplata povremenih davanja koja dospevaju u određenim vremenskim razmacima (zakonsko izdržavanje, novčana renta zbog potpune ili delimične nesposobnosti za rad, novčana renta za izdržavanje koje je izgubljeno usled smrti dužnika izdržavanja i sl.) izvršava se tako što organizacija za prinudnu naplatu nalaže banci ili nadležnom državnom organu da izvršnom poveriocu isplaćuje buduća davanja po njihovoj dospelosti.
Organizacija za prinudnu naplatu vodi posebnu evidenciju rešenja o izvršenju kojima je određena naplata budućih povremenih davanja.
Izveštaj o izvršenju rešenja kojim je određena naplata budućih povremenih davanja koja su sprovedena u celini, organizacija za prinudnu naplatu dostavlja javnom izvršitelju nakon izvršenja poslednje rate budućeg davanja.
Na zahtev izvršnog poverioca ili javnog izvršitelja koji dokažu da je predlog za izvršenje povučen, organizacija za prinudnu naplatu nalaže banci, odnosno nadležnom državnom organu da zastane sa izvršenjem, do donošenja rešenja o obustavi izvršnog postupka.
Ako prema izvršnoj ispravi dva ili više izvršnih dužnika solidarno odgovaraju, sud donosi, prema svima ili samo nekima, a prema predlogu za izvršenje, jedno rešenje o izvršenju.
, organizacija za prinudnu naplatu će blokirati sve račune svih solidarnih dužnika, a prenos sredstava će se vršiti prema redosledu navedenom u rešenju o izvršenju, odnosno zaključku javnog izvršitelja do potpunog namirenja.
Organizacija za prinudnu naplatu dužna je da svakodnevno izveštava javnog izvršitelja o izvršenjima koja su sprovedena u celini.
Organizacija za prinudnu naplatu dužna je da izvesti javnog izvršitelja ako u roku od 15 dana od dana prijema rešenja, odnosno zaključka javnog izvršitelja nije sprovedeno izvršenje.
Ako izvršenje nije sprovedeno u roku od 15 dana od dana prijema rešenja o izvršenju, javni izvršitelj poziva izvršnog poverioca da se u roku od osam dana izjasni o tome da li ostaje pri namirenju na novčanim sredstvima na računu izvršnog dužnika ili predlaže dodavanje novog sredstva i predmeta izvršenja ili promenu sredstva i predmeta izvršenja, inače se izvršni postupak obustavlja.
Ako rešenje o izvršenju sadrži nepotpune ili netačne podatke, te po njemu ne može da se postupa, organizacija za prinudnu naplatu odmah vraća rešenje javnom izvršitelju i obaveštava ga o razlozima vraćanja.
Izvršenje na sredstvima iz štednog uloga izvršnog dužnika sprovodi se plenidbom i prenosom sredstava iz štednog uloga radi namirenja izvršnog poverioca.
Izvršni poverilac dužan je da u predlogu za izvršenje naznači broj štednog uloga izvršnog dužnika, naziv banke koja ga vodi i druge podatke o štednom ulogu koji su potrebni za sprovođenje izvršenja.
Rešenje o izvršenju na tekućem računu izvršnog dužnika koji je fizičko lice ima dejstvo kao rešenje o izvršenju kojim je određena plenidba novčanog potraživanja i prenos novčanog potraživanja radi naplaćivanja.
Odredbe o izvršenju iz štednog uloga izvršnog dužnika () shodno se primenjuju i na namirenje sa tekućeg računa izvršnog dužnika.
Sredstva sa tekućeg računa prenose se na namenski račun javnog izvršitelja.
Izvršni dužnik može u roku od osam dana od dana izvršenog prenosa obavestiti javnog izvršitelja da je prilikom prenosa sredstava došlo do povrede ograničenja iz ovog zakona i o tome dostaviti odgovarajuće dokaze.
U slučaju da javni izvršitelj utvrdi da je prenos sredstava izvršen suprotno ograničenjima iz ovog zakona bez odlaganja će izvršiti povraćaj više prenetih sredstava na tekući račun izvršnog dužnika, odnosno na račun koji izvršni dužnik opredeli uz napomenu da se radi o sredstvima koja ne mogu biti predmet izvršenja.
Za odlučivanje o predlogu za izvršenje radi namirenja novčanog potraživanja prodajom finansijskih instrumenata mesno je nadležan sud koji je nadležan za izvršenje na novčanom potraživanju izvršnog dužnika (
U rešenju o izvršenju sud nalaže Centralnom registru hartija od vrednosti da upiše zabranu raspolaganja finansijskim instrumentima koji su predmet izvršenja i založno pravo izvršnog poverioca na njima, i određuje njihovu prodaju.
Rešenje o izvršenju obavezno sadrži i poslovno ime investicionog društva koje vodi račun finansijskih instrumenata izvršnog dužnika i podatke o namenskom novčanom računu izvršnog poverioca na koji se uplaćuju novčana sredstva dobijena prodajom.
Rešenje o izvršenju dostavlja se izvršnom poveriocu, izvršnom dužniku, Centralnom registru hartija od vrednosti i investicionom društvu koje vodi račun finansijskih instrumenata izvršnog dužnika.
Centralni registar hartija od vrednosti upisuje iz rešenja o izvršenju:
1) naziv suda koji je doneo rešenje o izvršenju;
2) poslovni broj rešenja o izvršenju;
3) datum donošenja rešenja o izvršenju;
4) matični broj i naziv izdavaoca finansijskog instrumenta;
5) CFI i ISIN broj finansijskog instrumenta;
6) brojnost finansijskih instrumenata;
7) matični broj, poslovno ime ili ime i prezime izvršnog dužnika;
8) matični broj, poslovno ime ili ime i prezime izvršnog poverioca;
9) visinu potraživanja.
Istovremeno sa time, Centralni registar hartija od vrednosti upisuje zabranu raspolaganja finansijskim instrumentima koji su predmet izvršenja i založno pravo izvršnog poverioca na njima.
Javni izvršitelj donosi zaključak o prodaji finansijskih instrumenata koji su predmet izvršenja kada ga Centralni registar hartija od vrednosti obavesti da je upisao zabranu raspolaganja i založno pravo, pod uslovom da je rešenje o izvršenju postalo pravnosnažno.
Finansijske instrumente prodaje investiciono društvo koje vodi račun finansijskih instrumenata izvršnog dužnika.
Finansijski instrumenti prodaju se na regulisanom tržištu ili na multilateralnoj trgovačkoj platformi prema zakonu kojim se uređuje tržište kapitala, a na OTC tržištu samo ako se prethodno proceni njihova vrednost i ako prodaja na regulisanom tržištu ili na multilateralnoj trgovačkoj platformi ostane bez uspeha.
Finansijski instrumenti kojima se ne trguje na regulisanom tržištu ili na multilateralnoj trgovačkoj platformi isključivo se prodaju na OTC tržištu, pošto se prethodno proceni njihova vrednost.
Vrednost finansijskih instrumenata koji se kotiraju na berzi jeste njihova prosečna cena na berzi u poslednjih 30 dana pre procene, utvrđena na osnovu berzanskog izveštaja.
U ostalim slučajevima javni izvršitelj poverava procenu vrednosti finansijskih instrumenata ovlašćenim licima, prema zakonu kojim se uređuju privredna društva.
Namirenje izvršnog poverioca prenosom prava svojine na finansijskom instrumentu nije dozvoljeno.
Na ostala pitanja koja su u vezi s prodajom finansijskih instrumenata i na namirenje izvršnog poverioca iz prodajne cene, shodno se primenjuju odredbe o izvršenju radi namirenja novčanog potraživanja na pokretnoj stvari (), pod uslovom da nisu u suprotnosti sa odredbama zakona kojim se uređuje tržište kapitala i pravilima tržišta na kojima se prodaju finansijski instrumenti, osim odredaba o elektronskom javnom nadmetanju.
Izvršenje novčanog potraživanja na udelu u privrednom društvu sprovodi se plenidbom udela, upisom založnog prava na udelu, procenom vrednosti udela i prodajom udela radi namirenja izvršnog poverioca.
Rešenje o izvršenju na udelu u društvu s ograničenom odgovornošću, ortačkom društvu i komanditnom društvu dostavlja se izvršnom poveriocu, izvršnom dužniku i Agenciji za privredne registre.
U Registar zaloge upisuju se iz rešenja o izvršenju:
1) naziv suda koji je doneo rešenje o izvršenju;
2) poslovni broj rešenja o izvršenju;
3) datum donošenja rešenja o izvršenju;
4) poslovno ime privrednog društva na čijem udelu se sprovodi izvršenje;
5) udeo koji je predmet izvršenja;
6) poslovno ime ili ime i prezime izvršnog dužnika;
7) visina potraživanja.
Istovremeno sa time, u Registar zaloge upisuje se založno pravo izvršnog poverioca na udelu, a u Registar privrednih subjekata upisuje se plenidba udela i zabeležba pokretanja izvršnog postupka radi prodaje udela.
Na procenu vrednosti i prodaju udela shodno se primenjuju odredbe o izvršenju radi namirenja novčanog potraživanja na pokretnim stvarima (), osim odredaba o elektronskom javnom nadmetanju.
Na pravo preče kupovine članova društva s ograničenom odgovornošću primenjuju se odredbe o pravu preče kupovine kod namirenja novčanog potraživanja na nepokretnosti (
Za odlučivanje o predlogu za izvršenje radi namirenja novčanog potraživanja na hartijama od vrednosti mesno je nadležan i sud koji je nadležan za izvršenje na novčanom potraživanju izvršnog dužnika (
Potraživanje je preneto kada javni izvršitelj stavi izjavu o prenosu na hartiju od vrednosti i preda je izvršnom poveriocu.
Potraživanje je nedeljivo i prenosi se na izvršnog poverioca u celini.
Izvršni poverilac čije je potraživanje manje od potraživanja koje se prenosi, dužan je da pre prenosa položi jemstvo da će višak predati javnom izvršitelju.
Ako je više izvršnih poverilaca predložilo prenos, potraživanje se prenosi na izvršnog poverioca koji je prvi podneo predlog za prenos, a ako je više njih predlog podnelo istog dana - prenosi se na izvršnog poverioca čije je potraživanje najveće.
Odredbe o prenosu novčanog potraživanja radi naplaćivanja i prenosu novčanog potraživanja umesto ispunjenja, shodno se primenjuju na prenos potraživanja iz hartije od vrednosti.
Odredbe o izvršenju na hartijama od vrednosti u kojima je sadržano novčano potraživanje primenjuju se i na izvršenje na hartijama od vrednosti u kojima je sadržano nenovčano potraživanje.
Skraćeni izvršni postupak se može sprovesti ako su izvršni poverilac i izvršni dužnik subjekti za rešavanje čijih sporova je u skladu sa zakonom stvarno nadležan privredni sud.
Skraćeni izvršni postupak se može sprovesti samo na osnovu sledećih verodostojnih isprava:
1) menice i čeka domaćeg ili stranog lica, sa protestom ako je potreban za zasnivanje potraživanja;
2) bezuslovne bankarske garancije;
3) bezuslovnog akreditiva;
4) overene izjave izvršnog dužnika kojom ovlašćuje banku da s njegovog računa prenese novčana sredstva na račun izvršnog poverioca.
Sud je dužan da donese rešenje o izvršenju u skraćenom izvršnom postupku kada su za to ispunjeni uslovi propisani ovim zakonom, i ako izvršni poverilac u predlogu za izvršenje zatraži sprovođenje skraćenog izvršnog postupka.
Protiv rešenja kojim se odbacuje ili odbija predlog za izvršenje u skraćenom izvršnom postupku, izvršni poverilac može izjaviti prigovor u roku od pet dana od dana dostavljanja rešenja.
Protiv rešenja o izvršenju donetog u skraćenom izvršnom postupku izvršni dužnik može izjaviti prigovor u roku od pet dana od dana dostavljanja rešenja.
Prigovor se može izjaviti isključivo iz sledećih razloga:
1) ako je u ispravu iz
unet neistinit sadržaj;
2) ako je isprava potpisana od strane neovlašćenog lica;
3) ako obaveza iz isprave nije dospela;
4) ako je obaveza iz isprave ispunjena;
5) ako istovremeno dospela obaveza izvršnog poverioca nije ispunjena;
6) ako potraživanje iz isprave nije prešlo ili nije preneto na izvršnog poverioca ili ako obaveza nije prešla ili nije preneta na izvršnog dužnika;
7) ako je potraživanje iz isprave zastarelo.
Prigovor odlaže izvršenje rešenja o izvršenju, osim ako je rešenje o izvršenju doneto na osnovu menice.
Izvršni dužnik je dužan da uz prigovor podnese dokaze, i to:
1) pravnosnažnu sudsku odluku kojom je utvrđena neistinitost isprave ili izvod iz centralnog registra hartija od vrednosti, ako tvrdi da je u ispravu unet neistinit sadržaj;
2) izvod iz registra o licu ovlašćenom za zastupanje u momentu izdavanja isprave, ako tvrdi da je isprava potpisana od strane neovlašćenog lica;
3) nalog za plaćanje u pismenoj ili elektronskoj formi na osnovu koga je izvršen prenos sredstava, ako tvrdi da je obaveza ispunjena;
4) da nedospelost obaveze proizlazi iz same isprave ako tvrdi da obaveza nije dospela;
5) da zastarelost potraživanja proizlazi iz same isprave, ako tvrdi da je potraživanje zastarelo.
Sudija pojedinac dostavlja prigovor izvršnom poveriocu koji u roku od tri dana od dana dostavljanja može dati odgovor.
Sudija pojedinac dostavlja veću prigovor, rešenje i spise predmeta narednog radnog dana od prijema odgovora na prigovor ili od isteka roka za odgovor na prigovor.
Veće je dužno da odluči o prigovoru u roku od osam dana od dana kada mu sudija dostavi prigovor i spise predmeta.
Ako izvršni dužnik dokaže postojanje razloga za prigovor (
, veće će usvojiti prigovor, ukinuti rešenje o izvršenju u skraćenom postupku u delu u kome je određeno izvršenje i odrediti da se postupak nastavlja kao povodom prigovora protiv platnog naloga.
Ako izvršni dužnik istakne prigovor neispunjenja istovremeno dospele obaveze izvršnog poverioca, prigovor se odbija ako izvršni poverilac podnese dokaz o ispunjenju svoje obaveze.
Ako izvršni dužnik istakne prigovor da potraživanje nije prešlo ili nije preneto na izvršnog poverioca ili da obaveza nije prešla ili nije preneta na izvršnog dužnika, prigovor se odbija ako izvršni poverilac dokaže prelaz ili prenos potraživanja ili obaveze javnom ili po zakonu overenom ispravom, odnosno pravnosnažnom ili konačnom odlukom donetom u parničnom, prekršajnom ili upravnom postupku.
Za odlučivanje o predlogu za izvršenje radi namirenja novčanog potraživanja na potraživanju izvršnog dužnika da mu se preda nepokretnost ili određena pokretna stvar ili isporuči određena količina pokretnih stvari, mesno je nadležan i sud na čijem se području nalaze stvari. Kod predaje nepokretnosti, ta nadležnost je isključiva.
Ako se pokretna stvar nalazi na području više sudova, mesno je nadležan sud kome je prvom podnet predlog za izvršenje.
Ako se potraživanje sastoji od predaje nepokretnosti i pokretnih stvari koje se nalaze na području različitih sudova, isključivo mesno je nadležan sud na čijem se području nalazi nepokretnost.
Izvršenje na potraživanju izvršnog dužnika da mu se preda nepokretnost ili pokretna stvar sprovodi se plenidbom potraživanja, prenosom potraživanja, predajom nepokretnosti ili pokretne stvari izvršnom poveriocu i prodajom stvari radi namirenja izvršnog poverioca.
Kad je predmet obaveze dužnika izvršnog dužnika deljiv, potraživanje može i delimično da se prenese na izvršnog poverioca.
Ako je predmet obaveze nedeljiv, a potraživanje izvršnog poverioca manje od potraživanja koje se prenosi, izvršni poverilac dužan je da pre prenosa položi jemstvo u visini razlike između njegovog potraživanja i vrednosti predmeta obaveze.
Javni izvršitelj donosi po službenoj dužnosti zaključak o prenosu potraživanja.
U njemu se pravo na naplatu potraživanja prenosi na izvršnog poverioca, a dužniku izvršnog dužnika nalaže predaja nepokretnosti ili pokretne stvari izvršnom poveriocu ili licu koje on odredi.
Prenos potraživanja ima dejstvo kao prenos novčanog potraživanja radi naplaćivanja.
Izvršni poverilac može tužbom zahtevati da mu dužnik izvršnog dužnika preda stvar.
Ako je obaveza dužnika izvršnog dužnika na predaju stvari izvršnom dužniku utvrđena izvršnom ispravom, izvršni poverilac može protiv dužnika izvršnog dužnika podneti predlog za izvršenje radi predaje stvari.
Na izvršenje na potraživanju izvršnog dužnika da mu se preda nepokretnost ili određena pokretna stvar ili isporuči određena količina pokretnih stvari, shodno se primenjuju odredbe o izvršenju radi namirenja novčanog potraživanja na novčanom potraživanju izvršnog dužnika (), ako odredbama ove glave zakona nije drukčije određeno.
Pokretne stvari se prodaju i izvršni poverilac namiruje iz prodajne cene shodnom primenom odredaba o izvršenju radi namirenja novčanog potraživanja na pokretnoj stvari ().
Zaključak o prodaji pokretne stvari donosi se posle zaključka o prenosu potraživanja izvršnog dužnika.
Izvršni poverilac dužan je, radi namirenja potraživanja, da javnom izvršitelju predloži donošenje zaključka o prodaji nepokretnosti u roku od 30 dana od dana donošenja zaključka o prenosu potraživanja, inače se izvršni postupak obustavlja.
Nepokretnosti se prodaju i izvršni poverilac namiruje iz prodajne cene shodnom primenom odredaba o izvršenju radi namirenja novčanog potraživanja na nepokretnosti ().
Izvršenje na drugim imovinskim pravima izvršnog dužnika (patent, žig i drugo) sprovodi se njihovom plenidbom, upisom u odgovarajući registar i unovčenjem uz shodnu primenu odredaba ovog zakona kojima se uređuje izvršenje na pokretnim stvarima radi namirenja novčanog potraživanja, osim odredaba o elektronskom javnom nadmetanju.