Za odlučivanje o predlogu za izricanje sudskih penala mesno je nadležan sud na čijem području izvršni dužnik ima prebivalište ili boravište, odnosno sedište.
Ako izvršni dužnik ne ispuni obavezu na činjenje, nečinjenje ili trpljenje utvrđenu izvršnom ispravom, sud može u izvršnom postupku, na predlog poverioca kao izvršnog poverioca, da naloži izvršnom dužniku da u roku od osam dana ispuni svoju obavezu (naknadni rok) i izrekne mu da, ako obavezu ne ispuni u naknadnom roku, plati izvršnom poveriocu određeni iznos novca za svaki dan zadocnjenja ili neku drugu jedinicu vremena (sudski penali), za raspon vremena od isteka naknadnog roka pa dok izvršni poverilac ne podnese predlog za izvršenje izvršne isprave.
Naknadni rok počinje da teče od dana kada izvršni dužnik primi rešenje o izricanju sudskih penala, a prigovor ne utiče na tok roka.
Izvršni poverilac može podneti predlog za izricanje sudskih penala sve dok ne podnese predlog za izvršenje izvršne isprave kojom je utvrđena nenovčana obaveza izvršnog dužnika.
Rešenje kojim se izriču sudski penali jeste izvršna isprava.
Izvršni dužnik koji najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema rešenja o izricanju sudskih penala ispuni obavezu, može u roku od osam dana od dana ispunjenja obaveze predložiti sudu da u istom izvršnom postupku smanji sudske penale. Podnošenje tog predloga ne utiče na izvršenje rešenja o izricanju sudskih penala.
O njegovom predlogu rešenjem odlučuje sud koji je izrekao sudske penale, vodeći računa o svrsi zbog koje ih je izrekao.
Protiv rešenja je dozvoljen prigovor.
Obaveza da se plate sudski penali prestaje kad izvršni dužnik ispuni obavezu ili kad izvršni poverilac podnese predlog za izvršenje izvršne isprave kojom je utvrđena nenovčana obaveza izvršnog dužnika.
Sud koji je izrekao sudske penale donosi, na predlog izvršnog poverioca i u istom izvršnom postupku, rešenje o izvršenju rešenja o izrečenim sudskim penalima, pre njegove pravnosnažnosti.
Za odlučivanje o predlogu za izvršenje radi predaje individualno određenih pokretnih stvari ili isporuke određene količine zamenljivih stvari, mesno je nadležan i sud na čijem se području nalaze pokretne stvari.
Individualno određene pokretne stvari koje se nalaze kod izvršnog dužnika javni izvršitelj oduzima izvršnom dužniku i predaje izvršnom poveriocu uz potvrdu.
Na isti način sprovodi se izvršenje i kad se stvar nalazi kod drugog lica koje je voljno da je preda.
Javni izvršitelj obaveštava izvršnog poverioca o vremenu i mestu oduzimanja stvari.
Ako stvari nisu nađene kod izvršnog dužnika, izvršni poverilac može u roku od osam dana od kada je obavešten o tome predložiti da se stvar proceni i potom javni izvršitelj donese rešenje koje ima dejstvo rešenja o izvršenju kojim se izvršni dužnik obavezuje da plati izvršnom poveriocu procenjenu vrednost stvari.
Ako izvršni poverilac ne podnese predlog u roku, izvršni postupak se obustavlja.
Ako drugo lice nije voljno da preda stvar ili tvrdi da stvar nije kod njega, izvršni poverilac može u roku od osam dana od kada je obavešten o tome predložiti javnom izvršitelju da donese zaključak kojim na izvršnog poverioca prenosi potraživanje izvršnog dužnika na predaju stvari.
Umesto toga, ali u istom roku, izvršni poverilac može da predloži da se stvar proceni i da javni izvršitelj donese rešenje koje ima dejstvo rešenja o izvršenju kojim se izvršni dužnik obavezuje da plati izvršnom poveriocu procenjenu vrednost stvari.
Ako izvršni poverilac ne podnese nijedan predlog u roku, izvršni postupak se obustavlja.
Na postupak po rešenju o izvršenju radi prenosa potraživanja izvršnog dužnika na predaju stvari primenjuju se odredbe o izvršenju potraživanja na predaju određene pokretne stvari ili isporuku određene količine pokretnih stvari ().
Kad izvršna isprava glasi na isporuku određene količine zamenljivih stvari koje se nalaze kod izvršnog dužnika ili drugog lica, izvršenje se sprovodi kao da se predaje individualno određena pokretna stvar.
Ako zamenljive stvari nisu nađene kod izvršnog dužnika ili drugo lice nije voljno da ih preda ili tvrdi da nisu kod njega, javni izvršitelj može, na zahtev izvršnog poverioca, ovlastiti izvršnog poverioca da kupi stvar na drugoj strani i odrediti mu rok za to.
Izvršni poverilac koji kupi stvar na drugoj strani može u roku od osam dana od kupovine predložiti da javni izvršitelj donese rešenje koje ima dejstvo rešenja o izvršenju kojim se izvršni dužnik obavezuje da mu plati vrednost stvari koju je kupio.
Izvršni poverilac ima pravo da u roku od osam dana od kada je obavešten da stvari nisu nađene kod izvršnog dužnika, da drugo lice nije voljno da ih preda ili tvrdi da nisu kod njega, predloži da javni izvršitelj donese rešenje koje ima dejstvo rešenja o izvršenju kojim se izvršni dužnik obavezuje da kod suda, odnosno javnog izvršitelja položi novčani iznos potreban da izvršni poverilac kupi stvar na drugoj strani.
Zaključak o polaganju novčanog iznosa javni izvršitelj izvršava po službenoj dužnosti.
Izvršni postupak obustavlja se ako izvršni poverilac u roku ne podnese predlog da se izvršni dužnik obaveže da mu plati vrednost stvari koju je kupio na drugoj strani, niti predlog da se izvršni dužnik obaveže da kod javnog izvršitelja položi novčani iznos potreban da izvršni poverilac stvar kupi na drugoj strani.
Izvršni poverilac ima pravo da u roku od osam dana od kada je obavešten da stvari nisu nađene kod izvršnog dužnika, da drugo lice nije voljno da ih preda ili tvrdi da nisu kod njega, predloži da javni izvršitelj donese rešenje koje ima dejstvo rešenja o izvršenju kojim se izvršni dužnik obavezuje da kod javnog izvršitelja položi novčani iznos potreban da izvršni poverilac kupi stvar na drugoj strani.
Predlog može da se podnese u roku od osam dana od kada je istekao rok za kupovinu stvari na drugoj strani ili u roku koji je javni izvršitelj odredio u slučaju da je izvršni poverilac učini verovatnim da ni na drugoj strani stvar ne bi mogla da se kupi.
Izvršni postupak obustavlja se ako izvršni poverilac ne podnese nijedan predlog u roku.
Za odlučivanje o predlogu za izvršenje radi ispražnjenja i predaje nepokretnosti isključivo mesno je nadležan sud na čijem se području nalazi nepokretnost.
Izvršenje radi ispražnjenja i predaje nepokretnosti sprovodi se iseljavanjem lica i uklanjanjem stvari iz nepokretnosti i predajom nepokretnosti izvršnom poveriocu u državinu ili samo predajom nepokretnosti izvršnom poveriocu u državinu ako iseljavanje lica ili uklanjanje stvari nije potrebno ili samo iseljavanjem lica i uklanjanjem stvari iz nepokretnosti koja je već u državini izvršnom poveriocu.
Za sprovođenje izvršenja isključivo je nadležan javni izvršitelj.
Izvršenje počinje da se sprovodi kada istekne 30 dana od kada je izvršni dužnik primio rešenje o izvršenju.
Ako su iseljenjem obuhvaćena maloletna lica, kao i lica kojima je neophodno obezbediti nužan smeštaj, javni izvršitelj će obavestiti organ starateljstva najkasnije osam dana pre pristupanja izvršenju.
Pokretne stvari koje su uklonjene predaju se izvršnom dužniku, a u njegovom odsustvu odraslom članu njegovog domaćinstva ili njegovom punomoćniku.
Ako uklanjanju stvari nije prisutan niko kome stvari mogu da se predaju ili je prisutan pa odbija da primi stvari, one se predaju na čuvanje drugom licu ili izvršnom poveriocu na teret izvršnog dužnika, o čemu javni izvršitelj sačinjava zapisnik.
Javni izvršitelj donosi zaključak kojim obaveštava izvršnog dužnika o tome da su pokretne stvari predate na čuvanje i o troškovima čuvanja, i određuje rok u kome izvršni dužnik može da naknadi troškove čuvanja stvari i potom zatraži njihovu predaju.
Istim zaključkom izvršni dužnik se upozorava da će stvari biti prodate posle isteka određenog roka i da će se iz prodajne cene namiriti troškovi čuvanja i prodaje stvari.
Ako izvršni dužnik u određenom roku ne naknadi troškove čuvanja stvari ili ne zatraži da mu se one predaju, donosi se zaključak o prodaji stvari za račun izvršnog dužnika.
Deo prodajne cene koji preostane posle namirenja troškova čuvanja i troškova prodaje stvari, polaže se u korist izvršnog dužnika kod javnog izvršitelja.
Stvar se prodaje prema odredbama o izvršenju radi namirenja novčanog potraživanja na pokretnoj stvari ().
U slučaju da se pokretne stvari nisu mogle prodati ni na drugom javnom nadmetanju, javni izvršitelj će ih predati ustanovi socijalne zaštite, po prethodno pribavljenom mišljenju ministarstva nadležnog za socijalnu zaštitu.
Izvršni poverilac može da u predlogu za izvršenje ili kasnije, do okončanja izvršnog postupka, zatraži da sud, odnosno javni izvršitelj odredi da se troškovi izvršnog postupka naplate prodajom pokretnih stvari izvršnog dužnika koje treba da se uklone sa nepokretnosti.
Izvršenje se u tom slučaju sprovodi prema odredbama o izvršenju radi namirenja novčanog potraživanja na pokretnoj stvari ().
Za odlučivanje o predlogu za izvršenje i za sprovođenje izvršenja radi preduzimanja radnje koju može preduzeti samo izvršni dužnik, uzdržavanja od određene radnje (nečinjenje) ili trpljenja određene radnje, mesno je nadležan i sud na čijem području izvršni dužnik treba da ispuni svoju obavezu.
Za odlučivanje o predlogu za izvršenje radi preduzimanja radnje koju može preduzeti i drugo lice mesno je nadležan i sud na čijem području izvršni dužnik treba da ispuni svoju obavezu.
Za sprovođenje izvršenja radi preduzimanja radnje koju može preduzeti i drugo lice isključivo je nadležan javni izvršitelj.
Ako radnju može preduzeti i drugo lice, ne samo izvršni dužnik, izvršni poverilac se u rešenju o izvršenju ovlašćuje da u određenom roku i o trošku izvršnog dužnika sam preduzme radnju ili da je poveri drugom licu.
Izvršni postupak se obustavlja ako izvršni poverilac ili drugo lice ne preduzmu radnju u roku određenom u rešenju o izvršenju.
Na predlog izvršnog poverioca javni izvršitelj može doneti zaključak kojim se izvršni dužnik obavezuje da kod javnog izvršitelja predujmi iznos potreban za pokriće troškova radnje (zaključak o predujmljivanju troškova). U tom zaključku određuje se i rok za preduzimanje radnje, koji teče od predujmljivanja troškova.
Zaključak o predujmljivanju troškova javni izvršitelj izvršava po službenoj dužnosti.
Izvršni postupak obustavlja se ako izvršni poverilac ili drugo lice kome je poverio radnju ne preduzmu radnju u roku određenom u zaključku o predujmljivanju troškova.
Konačne troškove radnje određuje javni izvršitelj na predlog stranke, rešenjem protiv koga se može izjaviti prigovor.
Ako su troškovi koje je izvršni dužnik predujmio viši od iznosa kojim su plaćeni troškovi radnje i izvršnog postupka javni izvršitelj, na predlog izvršnog dužnika, vraća razliku izvršnom dužniku ako njome raspolaže.
Ako njome ne raspolaže, zaključkom obavezuje izvršnog poverioca da vrati razliku izvršnom dužniku u određenom roku. Na taj zaključak shodno se primenjuju pravila o zaključku o predujmljivanju troškova (
Kad radnju može preduzeti samo izvršni dužnik, u rešenju o izvršenju određuje se primereni rok za radnju i izvršnom dužniku izriče novčana kazna ako radnju ne preduzme u roku, posle čega sud po službenoj dužnosti donosi rešenje o izvršenju novčane kazne.
Istovremeno, a na predlog izvršnog poverioca, sud donosi novo rešenje kojim određuje novi primereni rok za radnju i izriče novu novčanu kaznu izvršnom dužniku, višu od prethodne, ako radnju ne preduzme u roku. Ako dužnik opet propusti rok, sud po službenoj dužnosti opet donosi rešenje o izvršenju novčane kazne.
Sve to ponavlja se dok izvršni dužnik ne preduzme radnju.
Izvršni dužnik koji preduzme radnju u roku, dužan je da o tome odmah sudu priloži nesumnjive dokaze. Takvim dokazom smatra se overena pismena izjava izvršnog poverioca ili zapisnik suda o tome da je radnja preduzeta, nalaz i mišljenje sudskog veštaka, predaja sudu predmeta nastalog radnjom i slično.
Ako radnja koju može preduzeti samo izvršni dužnik ne zavisi isključivo od njegove volje (stvaranje određenih umetničkih dela i sl.), izvršni poverilac ne može zahtevati izvršenje radnje, već samo naknadu štete.
Protiv rešenja kojim se određuje novi primereni rok i izriče nova novčana kazna i protiv rešenja o izvršenju novčane kazne dozvoljen je prigovor.
Ako se izvršni dužnik ponaša protivno obavezi iz izvršne isprave da se uzdrži od određene radnje (nečinjenje) ili da trpi određenu radnju, u rešenju o izvršenju nalaže mu se da se ponaša saglasno obavezi i izriče novčana kazna ako nastavi da se ponaša protivno obavezi.
Ako se i posle toga izvršni dužnik ponaša protivno obavezi sud, na predlog izvršnog poverioca, donosi rešenje o izvršenju novčane kazne, novim rešenjem izriče izvršnom dužniku novu novčanu kaznu, višu od prethodne, ako se ponovo bude ponašao protivno obavezi. Na predlog izvršnog poverioca, sud ponovo donosi rešenje o izvršenju novčane kazne i novim rešenjem izriče izvršnom dužniku novu novčanu kaznu, višu od prethodne, ako ponovi ponašanje koje je protivno obavezi.
Sve to ponavlja se dok se izvršni dužnik ponaša protivno obavezi.
Protiv rešenja kojim se izvršnom dužniku izriče nova novčana kazna i protiv rešenja o izvršenju novčane kazne dozvoljen je prigovor.
Ako ponašanje izvršnog dužnika koje je protivno obavezi iz izvršne isprave (na nečinjenje ili trpljenje i sl.) izazove od nastanka izvršne isprave promenu koja nije u skladu s pravom izvršnog poverioca sud, na predlog izvršnog poverioca, donosi zaključak kojim ovlašćuje izvršnog poverioca da sam ili uz pomoć drugog lica, uspostavi pređašnje stanje o trošku i na rizik izvršnog dužnika.
Na predujmljivanje iznosa potrebnog za pokriće troškova radnje i na konačne troškove radnje primenjuju se odredbe o troškovima radnje koju, osim izvršnog dužnika, može preduzeti i drugo lice ().
Ako je izvršni dužnik dobrovoljno ispunio obavezu iz izvršne isprave donesene u postupku zbog smetanja državine ili je na osnovu nje sprovedeno izvršenje, pa ponovo načini smetanje državine koje se u suštini ne razlikuje od ranijeg sud, na predlog izvršnog poverioca i na osnovu iste izvršne isprave, donosi novo rešenje o izvršenju kojim nalaže vraćanje stvari u državinu izvršnog poverioca ili izvršnom dužniku izriče novčanu kaznu prema odredbama o povredi obaveze na nečinjenje (
Predlog za izvršenje može se podneti u roku od 30 dana od dana saznanja za ponovno smetanje državine, a najkasnije u roku od jedne godine od ponovnog smetanja.
Protiv rešenja kojim se izvršnom dužniku izriče novčana kazna dozvoljen je prigovor.
Odredbe ove glave zakona ne isključuju pravo izvršnog poverioca da u parničnom postupku zahteva naknadu štete zbog toga što je izvršni dužnik povredio obavezu da preduzme, uzdrži se ili trpi određenu radnju.
Za odlučivanje o predlogu za izvršenje radi predaje deteta mesno je nadležan sud prema prebivalištu, odnosno boravištu ili sedištu stranke koja je podnela predlog za izvršenje ili prema prebivalištu, odnosno boravištu ili sedištu stranke prema kojoj se sprovodi izvršenje ili sud na čijem području se nalazi dete.
Prinudno oduzimanja deteta sprovodi sud na čijem se području dete zatekne, po službenoj dužnosti ili na zahtev stranke koja je podnela predlog za izvršenje.
Sud nadležan za odlučivanje o predlogu za izvršenje može određene izvršne radnje poveriti sudu koji nije nadležan za sprovođenje izvršenja.
Predlog za izvršenje može podneti roditelj kome je povereno vršenje roditeljskog prava, drugo lice ili ustanova kojoj je dete povereno na čuvanje i vaspitavanje i organ starateljstva.
Ako u izvršnoj ispravi nije naložena predaja deteta, u rešenju o izvršenju nalaže se stranci prema kojoj se sprovodi izvršenje da dete odmah preda ili preda u određenom roku.
Predaja deteta može da se rešenjem o izvršenju naloži i licu na koje se odnosi izvršna isprava, licu od čije volje zavisi predaja deteta i svakom drugom licu kod koga se dete zatekne u vreme donošenja rešenja o izvršenju ili u toku sprovođenja izvršenja.
Nalog da se dete odmah preda daje se pre svega ako su ugroženi život, zdravlje ili psihofizički razvoj deteta ili je izvršnom ispravom određena predaja nezakonito odvedenog ili zadržanog deteta radi njegovog povratka u stranu državu (građanskopravna otmica dece), ili ponovnog uspostavljanja odnosa staranja ili viđanja roditelja i deteta u stranoj državi.
Pošto proceni okolnosti, sud u rešenju o izvršenju određuje sledeća sredstva izvršenja:
1) prinudno oduzimanje i predaju deteta;
2) novčanu kaznu;
3) kaznu zatvora.
Ona mogu da se odrede i sprovedu prema licu koje protivno nalogu suda odbija da preda dete, licu koje otežava ili sprečava predaju deteta, licu kod koga se dete nalazi ili licu od čije volje zavisi predaja deteta.
Sud može menjati sredstva izvršenja dok se izvršenje ne okonča.
Protiv rešenja kojim se izriče novčana kazna može se izjaviti prigovor. Novčana kazna ne može biti zamenjena kaznom zatvora.
Sud može rešenjem protiv kog je dozvoljen prigovor izreći kaznu zatvora koja traje sve dok se dete ne preda, a najduže do 60 dana. Na izvršenje kazne zatvora primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje izvršenje krivičnih sankcija, osim odredaba o odlaganju izvršenja kazne. Prigovor protiv rešenja kojim se izriče kazna zatvora odlaže njegovo izvršenje.
Najkasnije deset dana pre početka izvršenja, rešenje o izvršenju dostavlja se nadležnom organu starateljstva, u čije ime u izvršnom postupku učestvuje psiholog.
Školi, porodičnom savetovalištu i drugim specijalizovanim ustanovama za posredovanje u porodičnim odnosima dostavlja se poziv da učestvuju u izvršnom postupku ako je to neophodno.
Psiholog organa starateljstva dužan je da utvrdi emocionalni status deteta, način njegovog reagovanja na stres i mehanizme preovladavanja, brzinu prilagođavanja na promene, emocionalne odnose deteta i lica sa kojim dete živi i licem kome treba da bude predato i druge činjenice značajne za samo organizovanje radnji izvršenja, kao i da obavi informativno savetodavni rad sa licem sa kojim dete živi i pokuša da izdejstvuje dobrovoljnu predaju deteta (upoznavanje sa time da se dobrovoljnom predajom deteta izbegavaju traumatsko reagovanje deteta i štetne posledice po njegov rast i razvoj i sl.).
Na osnovu rezultata rada svog psihologa, organ starateljstva može predložiti sudiji podrobnije uslove uređenja prostora u kome se sprovodi izvršenje i način predaje deteta.
Psiholog organa starateljstva dužan je da se i pre izvršenja i u toku samog izvršenja rukovodi zaštitom najboljeg interesa deteta.
Sud obaveštava stranku koja je podnela predlog za izvršenje i lice kome treba da se preda dete o vremenu i mestu oduzimanja i predaje deteta, po pravilima o ličnom dostavljanju.
Dete prinudno oduzima i predaje organ starateljstva uz prisustvo i nadzor suda.
Psiholog organa starateljstva je dužan da u toku oduzimanja i predaje deteta prati ponašanje i reakcije deteta i lica kome se dete oduzima, da utiče na sprečavanje ili smanjenje ponašanja koja mogu izazvati sukob ili traumatsko reagovanje deteta, da savetuje sud kako da se oduzimanje i predaja deteta ostvare sa što manje štete po rast i razvoj deteta i da sam preduzima sve potrebne radnje u te svrhe i da unese svoja zapažanja u zapisnik o oduzimanju i predaji deteta i potpiše ga.
Kad je rešenjem o izvršenju naloženo da se dete odmah preda, rešenje o izvršenju predaje se licu od koga se dete oduzima pri preduzimanju prve izvršne radnje. Ako to lice nije prisutno pri oduzimanju deteta, rešenje o izvršenju dostavlja mu se naknadno.
Ako se dete oduzima od lica na koje se ne odnosi izvršna isprava, njemu se predaju rešenje o izvršenju i zapisnik o oduzimanju deteta.
Odsutnost lica od koga se dete oduzima ne sprečava oduzimanje deteta.
Na predlog stranke, sud ponovo izvršava isto rešenje o izvršenju ako se dete, protivno rešenju o izvršenju, u roku od 60 dana od predaje opet zatekne kod lica od koga je oduzeto.
U izvršnom postupku radi zaštite od nasilja u porodici, zaštite prava deteta ili izvršenja drugih odluka u vezi s porodičnim odnosima, shodno se, u zavisnosti od obaveze izvršnog dužnika, primenjuju odredbe ove glave zakona.
Za odlučivanje o predlogu za izvršenje i sprovođenje izvršenja obaveze poslodavca da vrati zaposlenog na rad ili da ga rasporedi na određene poslove, mesno je nadležan i sud na čijem se području nalazi sedište poslodavca.
Izvršenje radi vraćanja zaposlenog na rad ili radi njegovog raspoređivanja na određene poslove sprovodi se izricanjem novčane kazne poslodavcu i njegovom odgovornom licu, prema odredbama o izricanju novčane kazne radi preduzimanja radnje koju može preduzeti samo izvršni dužnik (
Izricanje novčane kazne prestaje kada sud utvrdi da je zaposleni počeo da radi na odgovarajućim poslovima ili da mu je to omogućeno iako je odbio da radi, odnosno da je raspoređen na poslove određene u izvršnoj ispravi.
Sud može, na predlog izvršnog poverioca koji je zahtevao vraćanje na rad, doneti rešenje koje ima dejstvo rešenja o izvršenju kojim se poslodavac obavezuje da izvršnom poveriocu isplati mesečne iznose zarade koja je dospela od pravnosnažnosti presude do vraćanja izvršnog poverioca na rad (naknada izgubljene zarade).
Naknada izgubljene zarade određuje se u iznosu koji bi izvršni poverilac primio da je bio na radu, s porezima i doprinosima koji se isplaćuju iz zarade.
Predlog za naknadu izgubljene zarade može da podnese s predlogom za izvršenje radi vraćanja na rad ili kasnije, do okončanja izvršnog postupka.
Poslodavac može predložiti sudu da stavi van snage rešenje o naknadi izgubljene zarade ako se posle donošenja rešenja izmene okolnosti na kojima je zasnovan.
Ako sud ne usvoji ili samo delimično usvoji predlog za naknadu izgubljene zarade, izvršni poverilac može da zaradu ili njen ostatak potražuje u parničnom postupku.
Ako prema izvršnoj ispravi stvar treba da se proda radi deobe, shodno se primenjuju odredbe o izvršenju radi namirenja novčanog potraživanja na nepokretnosti ili pokretnoj stvari, ako se stranke o pojedinim pitanjima drukčije ne sporazumeju.
Izvršni dužnik može da kupi stvar, a u postupku prodaje stvari ne plaća jemstvo.
U postupku deobe prodajom nepokretnosti ili pokretne stvari ne primenjuju se odredbe o namirenju novčanog potraživanja prenosom stvari u svojinu izvršnog poverioca ().
Izvršni dužnik koji je obavezan na davanje izjave volje, smatra se da je dao u času pravnosnažnosti odluke.
Ako je izvršni dužnik obavezan sudskim ili upravnim poravnanjem ili javnobeležničkim zapisnikom o poravnanju na davanje izjave volje, smatra se da je dao kada je dospela njegova obaveza.
Ako davanje izjave volje zavisi od ispunjenja neke obaveze izvršnog poverioca ili od nastupanja uslova, smatra se da je izvršni dužnik dao izjavu kada izvršni poverilac ispuni svoju obavezu ili kada uslov nastupi.
Nastupanje uslova dokazuje se javnom ili po zakonu overenom ispravom.
Javni izvršitelj, na zahtev izvršnog poverioca, utvrđuje kada je izjava volje data.