Javnobeležnički ispit može da polaže lice koje je završilo pravni fakultet i ima najmanje dve godine radnog iskustva na pravnim poslovima u javnobeležničkoj kancelariji, sudu ili advokaturi, odnosno tri godine radnog iskustva na drugim pravnim poslovima.
U pismenom delu ispita se proverava praktično znanje u sačinjavanju javnobeležničkih isprava i poznavanje pravnih instituta u vezi sa javnobeležničkom delatnošću, a na usmenom delu poznavanje pravnih instituta u vezi sa javnobeležničkom delatnošću.
Akt kojim se bliže uređuje način polaganja javnobeležničkog ispita, program za polaganje javnobeležničkog ispita i druga pitanja od značaja za polaganje javnobeležničkog ispita, donosi ministar.
Javnobeležnički ispit se polaže pred ispitnom komisijom koju obrazuje ministar.
Sastav i način rada ispitne komisije propisuje ministar.
Članove ispitne komisije imenuje ministar iz reda diplomiranih pravnika sa položenim pravosudnim ispitom i najmanje 10 godina radnog iskustva u pravnoj struci, odnosno iz reda nastavnika pravnog fakulteta na pozitivnopravnim predmetima obuhvaćenim programom javnobeležničkog ispita. Najmanje jedan član ispitne komisije mora biti iz reda javnih beležnika.
Ispitna komisija se sastoji od pet članova, s tim da jednog kandidata ispituje svih pet članova komisije.
Ministar može obrazovati više ispitnih komisija.
Članovi ispitne komisije primaju naknadu za rad u komisiji, čiju visinu određuje ministar.
Ministarstvo obavlja nadzor u javnobeležničkoj kancelariji u kome proverava da li su ispunjeni uslovi u pogledu prostorija i opreme neophodnih za rad, vrši nadzor nad radom javnih beležnika u pogledu obračuna i naplate javnobeležničke nagrade i naknade za obavljeni posao i nadzor nad poslovanjem i vođenjem evidencija o radnjama koje javni beležnik obavlja.
Ministarstvo vrši nadzor na sopstvenu inicijativu, na predlog predsednika osnovnog suda za čije područje je javni beležnik imenovan ili po pritužbi stranke.
Ministarstvo je ovlašćeno da radi vršenja nadzora iz
načini uvid u predmete, podatke i drugi arhivski materijal javnog beležnika;
2)
načini uvid u poslovne knjige i evidenciju o postupanju javnih beležnika, uključujući poslovanje sa ispravama preuzetim na čuvanje kao i poslovanje sa preuzetim novcem, hartijama od vrednosti i dragocenostima;
3)
zahteva od javnog beležnika sve neophodne podatke o njegovom poslovanju;
4)
pribavi od nadležnih organa i organizacija podatke o poslovanju javnog beležnika;
5)
preduzme druge radnje, saglasno zakonu i propisu Komore.
Zapisnik o nadzoru i dokazi prosleđuju se disciplinskom tužiocu Komore.
Način nadzora Komore nad radom javnih beležnika uređuje se aktom Komore.