Služba za upravljanje kadrovima, koju obrazuje Vlada, zadužena je za stručne poslove vezane za upravljanje kadrovima u državnoj upravi.
Služba za upravljanje kadrovima oglašava interne konkurse za slobodna izvršilačka radna mesta i interne i javne konkurse za popunu položaja u organima državne uprave i službama Vlade, savetuje organe državne uprave i službe Vlade kako da upravljaju kadrovima, pruža stručnu pomoć organima državne uprave i službama Vlade u primeni odredaba ovog zakona i drugih propisa donetih na osnovu ovog zakona, obavlja poslove u vezi sa analizom individualnih potencijala za razvoj i upravljanje karijerom državnih službenika, pruža stručno-tehničku pomoć Visokom službeničkom savetu, obavlja stručne i tehničke poslove značajne za politiku Vlade i drugih državnih organa u upravljanju kadrovima, utvrđuje metodologiju na osnovu koje se prati stanje u vezi sa odlivom kadrova iz organa državne uprave i uticaja odliva kadrova na rad organa, vrši analizu stanja i predlaže mere za zadržavanje kadrova i prevenciju uticaja odliva kadrova na nesmetan rad organa državne uprave, vrši proveru kompetencija lica na internom tržištu rada i vrši druge poslove određene zakonom ili propisom Vlade.
Službom za upravljanje kadrovima rukovodi direktor, koji je odgovoran Generalnom sekretaru Vlade.
Vlada može, na osnovu izveštaja i predloga mera Službe za upravljanje kadrovima o stanju u vezi sa odlivom kadrova sa određenih poslova iz organa državne uprave, da utvrdi sledeće mere:
1)
obavezu stručnog usavršavanja i unapređenja rada i stručnih kapaciteta državnih službenika u određenoj oblasti rada;
2)
omogućavanje dodatnog obrazovanja državnih službenika u određenoj oblasti rada;
3)
izmenu kadrovskog plana zbog potrebe zapošljavanja većeg broja pripravnika ili državnih službenika;
4)
privremeni premeštaj zaposlenih iz drugih organa državne uprave u skladu sa zakonom, na poslove na kojima postoji odliv kadrova ako bi neizvršenjem posla mogle da nastupe štetne posledice po organ;
5)
pravo na korektivni koeficijent prema zakonu kojim se uređuju plate u državnim organima;
U Centralnu kadrovsku evidenciju upisuju se podaci:
1)
o državnom organu, i to:
(1)
naziv državnog organa,
(2)
podaci o radnim mestima u državnom organu;
2)
o državnim službenicima i nameštenicima, i to:
(1)
lično ime, adresa i jedinstveni matični broj građana,
(2)
vrsta radnog odnosa i datum njegovog zasnivanja,
(3)
radna mesta na kojima je državni službenik, odnosno nameštenik radio od zasnivanja radnog odnosa u državnom organu,
(4)
vrsta i stepen stručne spreme, odnosno obrazovanja, položen državni stručni ispit i posebni stručni ispit, podaci o verifikovanim programima stručnog usavršavanja, odnosno pohađanju i ostvarenom uspehu, posebna znanja i drugi podaci o stručnosti državnog službenika, odnosno nameštenika,
(5)
jezik na kome je stečeno osnovno, srednje i visoko obrazovanje,
(6)
godine radnog iskustva i radnog staža, staža osiguranja i staža osiguranja koji se računa sa uvećanim trajanjem,
(7)
datum navršenja radnog veka,
(8)
godišnje vrednovanje radne uspešnosti,
(9)
izrečene disciplinske mere i utvrđena materijalna odgovornost,
(10)
podaci potrebni za obračun plate,
(11)
podaci vezani za prestanak radnog odnosa,
(12)
nacionalna pripadnost, ukoliko se državni službenik, odnosno nameštenik dobrovoljno izjasni o ovom podatku;
3)
o drugim licima koji obavljaju rad u državnom organu, i to:
(1)
lično ime, adresa i jedinstveni matični broj građana,
, podaci o policijskim službenicima i državnim službenicima koji obavljaju bezbednosno-obaveštajne poslove i poslove izvršenja krivičnih sankcija vode se u evidencijama organa u kojima se obavljaju ti poslovi.
ne vode se o licima koja u skladu sa ovim zakonom imaju položaj funkcionera.
Centralna kadrovska evidencija može da sadrži i druge podatke određene zakonom i drugim propisom.
Bližu sadržinu i način vođenja Centralne kadrovske evidencije i obezbeđivanje podataka potrebnih za upis u Centralnu kadrovsku evidenciju propisuje Vlada.
Državni organi dužni su da dostave podatke od kojih zavisi upis u Centralnu kadrovsku evidenciju u roku od osam dana od dana nastanka podatka.
Podaci upisani u Centralnu kadrovsku evidenciju dostupni su rukovodiocima i drugim licima koja odlučuju o pravima i dužnostima državnih službenika i upravnim inspektorima.
Svaki državni službenik, odnosno lice čiji podaci su upisani u Centralnu kadrovsku evidenciju ima pravo na uvid u one podatke koji se odnose na njega.
Služba za upravljanje kadrovima koristi podatke upisane u Centralnu kadrovsku evidenciju za potrebe upravljanja kadrovima u organima državne uprave i službama Vlade, a Ministarstvo pravde za potrebe upravljanja kadrovima u sudovima, javnim tužilaštvima i Državnom pravobranilaštvu.
Državni organi koriste podatke upisane u Centralnu kadrovsku evidenciju za potrebe upravljanja kadrovima i druge potrebe u oblasti radnih odnosa.
Služba za upravljanje kadrovima može vršiti obradu podataka upisanih u Centralnu kadrovsku evidenciju u svrhu izvršavanja poslova iz svoje nadležnosti i u skladu sa zakonom koji uređuje zaštitu podataka o ličnosti.
Evidenciju internog tržišta rada za državne službenike u svim državnim organima vodi Služba za upravljanje kadrovima.
Evidencija internog tržišta rada sadrži podatke o slobodnim radnim mestima, državnim službenicima koji žele trajni ili privremeni premeštaj na drugo radno mesto, podatke o neraspoređenim državnim službenicima i podatke o drugim kadrovskim potrebama, osim podataka o slobodnim radnim mestima policijskih službenika i državnih službenika koji obavljaju bezbednosno-obaveštajne poslove i poslove izvršenja krivičnih sankcija.
Evidencija internog tržišta rada sadrži sledeće podatke:
1)
radna mesta u državnim organima koja nisu popunjena;
2)
podatke o neraspoređenim državnim službenicima i državnim službenicima koji žele trajni ili privremeni premeštaj, i to:
(1)
lično ime, adresa i jedinstveni matični broj građana,
(2)
datum zasnivanja radnog odnosa,
(3)
radna mesta na kojima je državni službenik radio od zasnivanja radnog odnosa u državnom organu,
(4)
vrsta i stepen stručne spreme, odnosno obrazovanja, položeni stručni ispiti, drugi oblici stručnog usavršavanja, posebna znanja i drugi podaci o kompetencijama državnog službenika,
(5)
godine radnog iskustva,
(6)
godišnje vrednovanje radne uspešnosti,
(7)
izjavu državnog službenika na koje poslove želi trajni ili privremeni premeštaj,
(8)
izrečene disciplinske mere i utvrđena materijalna odgovornost,
(9)
broj rešenja o neraspoređenosti, datum početka statusa neraspoređenog državnog službenika i datum do kada je državni službenik u statusu neraspoređenog državnog službenika.
Podaci o državnim službenicima upisuju se u Evidenciju internog tržišta rada iz Centralne kadrovske evidencije, ili prijave podataka koje lično dostavljaju državni službenici, odnosno državni organi koji vode svoje evidencije o državnim službenicima.
Evidencija internog tržišta rada može da sadrži i podatke iz
za službenike u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave koji žele trajni premeštaj u državne organe i koji imaju pravo lične prijave na Evidenciju internog tržišta rada.
Podaci o državnim službenicima, odnosno službenicima u Evidenciji internog tržišta rada vode se pod šifrom koja se dodeljuje svakom državnom službeniku, odnosno službeniku prilikom preuzimanja, odnosno prijave podataka.
Podaci o kadrovskim potrebama sadržani u Evidenciji internog tržišta rada javno su dostupni.
Bližu sadržinu i način vođenja Evidencije internog tržišta rada i obezbeđivanja podataka potrebnih za upis u evidenciju propisuje Vlada.