Funkciju upravljanja ljudskim resursima u Ministarstvu obavlja organizaciona jedinica za ljudske resurse.
Funkcija upravljanja ljudskim resursima jednako se primenjuje u svim organizacionim jedinicama Ministarstva i obuhvata oblast rada koja podrazumeva izradu strategije i politika ljudskih resursa, analizu poslova, izradu kataloga radnih mesta i opisa poslova, sprovođenje konkursa, regrutaciju i selekciju kandidata, karijerni razvoj i ocenjivanje zaposlenih, obuku zaposlenih, kolektivno pregovaranje i odnose sa sindikatima, zdravstvenu i psihološku prevenciju, bezbednost i zdravlje na radu, radne odnose, zastupanja, disciplinske postupke, penzionisanja i sveobuhvatno praćenje indikatora kvaliteta upravljanja ljudskim resursima.
Pravila i način upravljanja ljudskim resursima propisuje ministar.
Obuka zaposlenih u Ministarstvu, u smislu ovog zakona, a u svrhu karijernog razvoja, podrazumeva sticanje i unapređenje znanja, veština i stavova sa ciljem povećanja efikasnosti i efektivnosti u obavljanju policijskih i drugih unutrašnjih poslova.
sprovodi se u organizaciji organizacione jedinice nadležne za poslove upravljanja ljudskim resursima i planira se i realizuje kroz stručno osposobljavanje i usavršavanje, na osnovu iskazanih potreba organizacionih jedinica Ministarstva, kao i na osnovu rezultata dobijenih sistemom ocenjivanja.
Stručno osposobljavanje realizuje se putem osnovne policijske obuke, specijalističke obuke, obuke za nivo rukovođenja i policijske obuke osnovnog nivoa.
Stručno usavršavanje zaposlenih planira se i realizuje u skladu sa programom stručnog usavršavanja i u okviru drugih oblika stručnog usavršavanja.
Zaposleni u Ministarstvu imaju pravo da budu informisani o mogućnostima za stručno usavršavanje i osposobljavanje.
Ministarstvo može sprovoditi obuku, stručno osposobljavanje i usavršavanje trećih lica, u skladu sa zakonom.
Polaznici koji uspešno završe osnovnu policijsku obuku dužni su da najmanje pet godina ostanu na radu u Ministarstvu, dok su polaznici koji uspešno završe specijalističku obuku ili obuku za licencu odnosno drugi vid specijalističkog sertifikata, dužni da ostanu najmanje tri godine na radu u Ministarstvu ili da naknade troškove stručnog osposobljavanja.
Kriterijume po kojima će se vršiti izbor kandidata za polaznike osnovne policijske obuke i druge oblike stručnog osposobljavanja, prava, obaveze i odgovornosti polaznika obuka, standarde stručnog osposobljavanja i usavršavanja, praćenje, ocenjivanje, polaganje završnog ispita i izdavanje uverenja, mentorski rad u osnovnoj i specijalističkoj obuci, samovrednovanje i vrednovanje osnovne i specijalističke obuke i stručnog usavršavanja, izdavačku delatnost, pružanje usluga prema trećim licima i druga pitanja u vezi sa obukom i druga prava, propisuje Vlada.
, na predlog rukovodioca organizacione jedinice nadležne za ljudske resurse, donosi ministar uz prethodno pribavljenu saglasnost rukovodioca organizacione jedinice u sedištu Ministarstva, za čije potrebe se sprovodi obuka.
Na osnovu plana obuke, a u skladu sa programima iz
, nadležna organizaciona jedinica za ljudske resurse izrađuje i sprovodi planove realizacije pojedinih oblika obuka.
Za potrebe stručnog osposobljavanja i usavršavanja, kao i za potrebe unapređenja rada, Ministarstvo ostvaruje saradnju sa naučnim i obrazovnim institucijama i bavi se naučno-istraživačkim radom i izdavačkom delatnošću.
Stručno obrazovanje za potrebe Ministarstva sprovodi se u skladu sa propisima u oblasti visokog obrazovanja.
Ministarstvo može policijskog službenika uputiti na obrazovanje ili usavršavanje u visokoškolsku ustanovu u zemlji ili u inostranstvu, u skladu sa potrebama Ministarstva.
Prava i obaveze Ministarstva i policijskog službenika koji se uputi na stručno obrazovanje uređuju se ugovorom.
Radni odnos u Ministarstvu zasniva se putem konkursa.
Radni odnos u Ministarstvu može se zasnovati samo na mestima koja su predviđena aktom o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta, koja nisu popunjena i u slučajevima kada je popuna tog radnog mesta u skladu sa kadrovskim planom koji donosi ministar.
radni odnos u Ministarstvu zasniva se bez konkursa u slučaju:
1)
premeštaja državnog službenika po osnovu sporazuma o preuzimanju iz drugog državnog organa;
2)
prijema kandidata koji su završili studije na visokoškolskim ustanovama koje se obrazuju u skladu sa posebnim studijskim programom za potrebe Ministarstva, a koji su tokom studija imali zaključen ugovor za bilo koju godinu studija, ili čije su studije finansirane iz budžeta Republike Srbije;
3)
zasnivanja radnog odnosa supružnika i dece lica koji su izgubili život ili su ranjeni u ili povodom vršenja službene dužnosti, uz ispunjenost uslova za rad na određenom radnom mestu;
4)
kada je aktom o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji predviđeno da se konkurs ne sprovodi za pojedina radna mesta.
Ako je rukovodeće radno mesto upražnjeno, na predlog rukovodioca organizacione jedinice koji je nadležan da zahteva popunu upražnjenog radnog mesta, u roku od 30 dana od dana kada je mesto upražnjeno, organizaciona jedinica nadležna za upravljanje ljudskim resursima, po utvrđivanju ispunjenosti uslova za popunjavanje radnog mesta, raspisuje interni konkurs za popunu tog radnog mesta, koji se ističe na oglasnoj tabli organizacionih jedinica.
- na to radno mesto raspoređuje se vršilac dužnosti, na predlog nadležnog rukovodioca.
Za vreme vršenja dužnosti rukovodioca zaposlenom pripadaju sva prava radnog mesta na koje se kao vršilac dužnosti raspoređuje, ako je to za njega povoljnije.
Lice koje zasniva radni odnos u Ministarstvu, pored opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa u državnom organu, mora da ispunjava i posebne uslove, i to:
1)
da je državljanin Republike Srbije;
2)
da ima prijavljeno prebivalište na teritoriji Republike Srbije - najmanje godinu dana neprekidno pre dana podnošenja prijave za zasnivanje radnog odnosa;
3)
da ne postoje bezbednosne smetnje za obavljanje poslova u Ministarstvu;
4)
da ispunjava uslove radnog mesta propisane aktom o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji.
, može se propisati da lice koje zasniva radni odnos u Ministarstvu, ima isključivo državljanstvo Republike Srbije.
Prilikom zasnivanja radnog odnosa Ministarstvo vodi računa o nacionalnom sastavu stanovništva, odgovarajućoj zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina i poznavanju jezika i pisma koji je u službenoj upotrebi na teritoriji jedinice lokalne samouprave za koju je obrazovana organizaciona jedinica u kojoj lice zasniva radni odnos, radi postizanja pune ravnopravnosti između pripadnika nacionalne manjine i građana koji pripadaju većini.
U radni odnos u Ministarstvo ne može se primiti lice kod koga se u postupku vršenja bezbednosne provere utvrdi postojanje bezbednosne smetnje.
Bezbednosna smetnja za prijem u radni odnos u Ministarstvu postoji ako:
1)
se protiv lica vodi krivični postupak za krivična dela koja se gone po službenoj dužnosti;
2)
je lice osuđivano zbog krivičnog dela za koje se goni po službenoj dužnosti;
3)
je lice osuđivano na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest meseci;
4)
je licu radni odnos u državnom organu prestao po osnovu pravnosnažne odluke nadležnog organa zbog teške povrede službene dužnosti, odnosno teže povrede radne dužnosti;
5)
je licu radni odnos u pravnom licu sa javnim ovlašćenjima prestao zbog povrede radne obaveze ili nepoštovanja radne discipline;
6)
je lice pravnosnažno kažnjeno za prekršaje iz oblasti javnog reda sa elementima nasilja i za prekršaje u oblasti propisa kojima se uređuje nabavljanje, držanje i nošenje oružja i municije;
7)
lice svojim navikama, ponašanjem ili sklonostima ukazuje da neće biti dostojno za rad u Ministarstvu;
8)
lice koje se proverava u postupku bezbednosne provere o sebi daje neistinite podatke, radi prikrivanja činjenica koje bi predstavljale bezbednosnu smetnju.
shodno se primenjuju i za angažovanje za rad u Ministarstvu van radnog odnosa, kao i za prijem kandidata na osnovnu policijsku i osnovnu obuku vatrogasno-spasilačkih jedinica i prijem kandidata za upis na visokoškolsku ustanovu za potrebe policijskog obrazovanja.
Ministarstvo vodi jedinstvenu kadrovsku evidenciju policijskih službenika, drugih zaposlenih i kandidata koja se primaju u radni odnos u Ministarstvu, u skladu sa propisom kojim se uređuju evidencije i obrada podataka u oblasti unutrašnjih poslova.
Ocenu o postojanju ili nepostojanju bezbednosne smetnje, uz obrazloženje, daje rukovodilac organizacione jedinice koja je vršila bezbednosnu proveru. Ocena sa obrazloženjem dostavlja se podnosiocu zahteva za vršenje bezbednosne provere, a licu na koje se odnosi, na lični zahtev, daje se na uvid.
Ocenu o postojanju ili nepostojanju bezbednosne smetnje, uz obrazloženje, u slučaju vršenja bezbednosnih provera za policijske službenike Službe za bezbednost i zaštitu podataka daje posebna komisija iz
Prvi nivo bezbednosne provere podrazumeva obradu podataka iz službenih evidencija Ministarstva i prikupljanje podataka neposrednim operativno-terenskim radom.
Drugi nivo bezbednosne provere vrši se za rukovodioce srednjeg nivoa, na period od pet godina.
Drugi nivo bezbednosne provere podrazumeva obradu podataka iz
, kao i potpunu proveru podataka iz evidencija drugih državnih organa, organa državne uprave, organa autonomne pokrajine, organa jedinica lokalne samouprave i imaoca javnih ovlašćenja.
Treći nivo bezbednosne provere vrši se za lica na položaju i postavljena lica, odnosno rukovodioce visokog i strateškog nivoa u Ministarstvu, na period od četiri godine.
Treći nivo bezbednosne provere podrazumeva obradu podataka iz , kao i podataka iz evidencija drugih službi bezbednosti.
Bezbednosne provere mogu se vršiti i na kraći period u slučaju sumnje da postoje bezbednosne smetnje, kao i u drugim slučajevima propisanim zakonom.
Drugi i treći nivo bezbednosne provere vrši Sektor unutrašnje kontrole.
Bezbednosnu proveru za policijske službenike Sektora unutrašnje kontrole vrši Služba za bezbednost i zaštitu podataka.
Bezbednosnu proveru za policijske službenike Službe za bezbednost i zaštitu podataka vrši posebna komisija koja se obrazuje aktom ministra.
Lice nad kojim se vrši bezbednosna provera daje saglasnost za vršenje bezbednosne provere popunjavanjem i potpisivanjem Upitnika o identifikacionim podacima (u daljem tekstu: Upitnik).
odnosi se na proveru i obradu podataka koji su u vezi sa pitanjima iz Upitnika, kao i na primenu postupaka koji su za vršenje bezbednosne provere propisani ovim zakonom.
nije potrebna kada se vrši bezbednosna provera za zaposlene, kao i za pristup određenim objektima, odnosno mestima pod posebnom bezbednosnom zaštitom i za provere lica koja stanuju, rade ili borave po drugom osnovu u neposrednom okruženju lica i objekata koja se bezbednosno štite.
odbije da popuni i potpiše Upitnik, smatraće se da je odustalo od postupka zasnivanja radnog odnosa, prijema na obuku za obavljanje poslova policijskih službenika, upisa na visokoškolsku ustanovu za potrebe policijskog obrazovanja ili ostvarivanja prava po drugom propisu.
, u zavisnosti od nivoa bezbednosne provere, može sadržati sledeće podatke: ime i prezime, kao i prethodna imena i prezimena; jedinstveni matični broj građana; datum i mesto rođenja; državljanstvo, prethodna državljanstva i dvojna državljanstva; prebivalište i boravište, kao i prethodna prebivališta; bračni status i porodično stanje lica; stručna sprema i zanimanje; podaci o radnom mestu i prethodnim zaposlenjima (posebno o prestancima radnog odnosa zbog povrede radne obaveze u pravnom licu sa javnim ovlašćenjima ili nepoštovanja radne discipline); podaci u vezi sa izvršenjem vojne obaveze; podaci o krivičnom i prekršajnom kažnjavanju i krivičnim i prekršajnim postupcima koji su u toku; podaci o disciplinskim postupcima i izrečenim disciplinskim merama; kontakti sa stranim policijskim organizacijama, stranim službama bezbednosti i obaveštajnim službama, kao i podaci o članstvu ili učešću u aktivnostima organizacija čije su aktivnosti ili ciljevi zabranjeni; podaci o prethodnim bezbednosnim proverama i podaci o bezbednosnim proverama kojima raspolažu druge službe bezbednosti; podaci o odgovornosti za povredu propisa koji se odnose na tajnost podataka; podaci o pravu svojine na stvarima upisanim u javni registar; medicinski podaci u vezi sa bolestima zavisnosti, odnosno duševnim bolestima; podaci za kontakt (broj telefona i elektronska adresa).
Izgled i sadržinu obrasca Upitnika propisuje ministar.
Zahtev za pokretanje postupka bezbednosne provere za kandidate za prijem u radni odnos ili za angažovanje van radnog odnosa u Ministarstvu, za prijem kandidata na osnovnu policijsku obuku i osnovnu obuku vatrogasno-spasilačkih jedinica i prijem kandidata za upis na visokoškolsku ustanovu za potrebe policijskog obrazovanja, podnosi organizaciona jedinica Ministarstva nadležna za ljudske resurse.
Zahtev za vršenje bezbednosnih provera po zahtevu drugih organa, odnosno pravnih lica, podnose ti organi, odnosno lica, u skladu sa posebnim zakonom.
Zahtev za pokretanje postupka bezbednosne provere iz ovog člana sa Upitnikom dostavlja se na postupanje nadležnoj organizacionoj jedinici Direkcije policije prema mestu prebivališta lica koje se proverava.
Radi utvrđivanja kontinuiteta ispunjenosti uslova za rad u Ministarstvu, zahtev za pokretanje postupka bezbednosne provere za zaposlene, podnosi njihov neposredni rukovodilac, odnosno rukovodilac organizacione jedinice u koju je zaposleni upućen, ukoliko postoje osnovi sumnje da kod zaposlenog postoje bezbednosne smetnje.
, prikupljaju se i proveravaju podaci o osobama sa kojima lice koje se proverava živi u zajedničkom domaćinstvu, uz njihovu pisanu saglasnost, kao i ostali podaci od značaja za utvrđivanje bezbednosne smetnje.
Bezbednosna provera, po pravilu, vrši se prema mestu prebivališta, boravišta, zaposlenja, školovanja i drugim mestima na kojima se lice koje se proverava kreće, na sledeći način:
1)
neposrednim razgovorom sa licem koje se proverava;
2)
neposrednim opažanjem policijskog službenika koji vrši bezbednosnu proveru;
3)
neposrednim razgovorima sa drugim osobama po proceni policijskog službenika koji vrši proveru;
4)
uvidom u javne podatke, službene evidencije i zbirke podataka koje vode nadležni organi i ustanove;
5)
proverom podataka na osnovu međunarodne policijske saradnje;
6)
po potrebi, proverom podataka preko drugih službi bezbednosti, u skladu sa zakonom.
Ako lice ne stupi na rad u roku od jedne godine od dana obavljene bezbednosne provere, nadležna organizaciona jedinica koja sprovodi postupak zasnivanja radnog odnosa, dužna je da zahteva ponovnu bezbednosnu proveru.
Za vršenje bezbednosnih provera iz plaća se taksa u skladu sa posebnim zakonom.
Policijski službenik dužan je prilikom prijema u službu da prihvati i potpiše izjavu o dužnostima i pravima policijskih službenika.
Na Dan policije, policijski službenici primljeni u službu u prethodnoj godini, polažu zakletvu koja glasi: "Zaklinjem se da ću se dosledno pridržavati Ustava i zakona u vršenju policijskih poslova i da ću sve svoje snage posvetiti očuvanju bezbednosti, zaštiti ljudskih i manjinskih prava i sloboda i savesno i odgovorno služiti građanima Republike Srbije".
Način polaganja zakletve policijskih službenika propisuje ministar.
Pripravnik je lice koje prvi put zasniva radni odnos u struci i osposobljava se za samostalan rad ili lice koje je završilo osnovnu policijsku obuku.
Pripravnik zasniva radni odnos u svojstvu pripravnika posle sprovedenog javnog konkursa.
Pripravnik stiče status policijskog službenika po završenom pripravničkom stažu i položenom stručnom ispitu.
Tokom pripravničkog staža, pripravnik za policijskog službenika u statusu ovlašćenog službenog lica obavezan je da završi policijsku obuku osnovnog nivoa najkasnije u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa.
Pripravniku prestaje radni odnos ako u propisanom roku ne položi stručni ispit.
Program, postupak i način stručnog osposobljavanja pripravnika i polaganje stručnog ispita propisuje Vlada.
Rukovodeća radna mesta policijskih službenika klasifikuju se u četiri kategorije u zavisnosti od složenosti poslova, obrazovanja, čina/zvanja, stepena odgovornosti i ovlašćenja za donošenje odluka, kao i samostalnosti u radu, i to na rukovodeća radna mesta:
podrazumevaju poslove rukovođenja i komandovanja, koja obuhvataju: planiranje, organizovanje, koordinaciju, kontrolu, ocenjivanje, analiziranje, vrednovanje rada i informisanje, kao i druge poslove od značaja za rukovođenje i komandovanje na zahtevanom nivou kompetencija.
, kao i izvršilačka radna mesta su sva radna mesta koja podrazumevaju neposredno obavljanje policijskih i drugih unutrašnjih poslova, kao i napredovanje u okviru odgovarajućeg raspona čina/zvanja.
Napredovanje u okviru odgovarajućeg raspona čina/zvanja vrši se u skladu sa uslovima iz
Direktora policije postavlja Vlada na pet godina, na predlog ministra, po sprovedenom javnom konkursu i na način predviđen propisima o radnim odnosima koji važe za Ministarstvo.
Direktor policije može biti izabran u najviše dva uzastopna mandata.
Vlada može, na predlog ministra, postaviti direktora policije na drugi uzastopni mandat bez javnog konkursa.
Direktor policije može biti lice koje:
1)
ispunjava opšte uslove za rad u državnim organima predviđene zakonom;
2)
ispunjava posebne uslove propisane ovim zakonom i aktom iz
ima stečeno visoko obrazovanje sa najmanje 300 ESPB;
4)
ima najmanje 15 godina navršenog rada na policijskim poslovima, na rukovodećim radnim mestima.
Mandat direktora policije prestaje protekom vremena na koje je izabran, prestankom ispunjavanja uslova za izbor direktora policije, prestankom radnog odnosa po sili zakona i iz drugih razloga u skladu sa zakonom, ostavkom ili razrešenjem.
Direktora policije razrešava Vlada, na obrazloženi predlog ministra, ako ne ostvari rezultate rada u okviru kompetencija propisanih za to radno mesto.
Direktor policije ima zamenika.
Zamenik direktora policije može biti lice koje ispunjava uslove iz
Za raspoređivanje i razrešenje zamenika direktora policije primenjuju se pravila koja važe za raspoređivanje i razrešenje rukovodilaca strateškog i visokog nivoa Direkcije policije.
raspoređuje se i razrešava rešenjem koje donosi ministar na predlog direktora policije, a na osnovu izveštaja i rangiranja kandidata po sprovedenom internom konkursu.
rešenjem raspoređuje direktor policije, na predlog neposrednog višeg rukovodioca, a na osnovu izveštaja i rangiranja kandidata po sprovedenom internom konkursu.
Zaposleni imaju pravo da budu informisani, putem oglasne table u organizacionim jedinicama, o slobodnim radnim mestima u Ministarstvu za koja je utvrđeno da postoji potreba za popunom.
Rukovodioci odgovarajućih organizacionih jedinica dužni su da o svakoj činjenici koja je od uticaja na popunjenost radnih mesta u organizacionoj jedinici kojom rukovode, odmah obaveste organizacionu jedinicu nadležnu za poslove ljudskih resursa.
Zaposleni su dužni da o svakoj nameri promene radnog mesta u Ministarstvu obaveste neposrednog rukovodioca.
, za pojedine policijske službenike, u zavisnosti od potreba službe, i skladu sa lokalnim prilikama, odnosno kada se rad obavlja u smenama, noću ili kad priroda posla i organizacija rada to zahteva, ministar može propisati i drugačiju organizaciju rada.
Policijski službenik dužan je u obavljanju policijskih poslova da radi po posebnom rasporedu rada (dnevnom ili nedeljnom) koji određuje neposredni rukovodilac.
rad subotama, nedeljama, praznicima i drugim neradnim danima;
4)
rad noću;
5)
učestalu neredovnost;
6)
prekovremeni rad;
7)
pripravnost za rad;
8)
rad i boravak na terenu;
9)
angažovanje interventnog karaktera.
Rad u smeni, odnosno obavljanje posla naizmenično u periodima prepodnevnog (prva smena), poslepodnevnog (druga smena) i noćnog dela dana (treća smena), u smislu ovog zakona, podrazumeva redovan radni ciklus gde zaposleni u toku kalendarskog meseca, u okviru redovnog mesečnog fonda radnih sati, svoj posao obavlja naizmenično u jednom od navedenih osmočasovnih ciklusa dana (u prvoj, drugoj ili trećoj osmočasovnoj smeni), a na radnom mestu za koje je određeno da se radna aktivnost vrši punih 24 časa.
Rad u turnusu, u smislu ovog zakona, podrazumeva redovan radni ciklus gde policijski službenik u toku kalendarskog meseca, u okviru redovnog mesečnog fonda radnih sati, svoj posao obavlja naizmenično u periodima dužim ili kraćim od osam časova, a na radnom mestu za koje je određeno da se radna aktivnost vrši punih 24 časa (12-24 - 12-48 ili sl.).
Rad noću, u smislu ovog zakona, podrazumeva redovan radni ciklus gde policijski službenik u toku kalendarskog meseca, u okviru redovnog mesečnog fonda radnih sati, svoj posao obavlja u vremenu od 22 časa do 6 časova narednog dana.
Učestala neredovnost, odnosno obavljanje posla u učestalim neredovnostima, u smislu ovog zakona, podrazumeva redovan radni ciklus gde policijski službenik u toku kalendarskog meseca, u okviru redovnog mesečnog fonda radnih sati, svoj posao obavlja naizmenično u periodima gde nije moguće unapred utvrditi vreme radnog angažovanja, a na radnom mestu za koje je određeno da se radna aktivnost vrši punih 24 časa.
Rad i boravak na terenu, u smislu ovog zakona, podrazumeva rad i boravak policijskog službenika u terenskim uslovima života i rada, ili rad i boravak zaposlenog van mesta rada, radi obavljanja policijskih poslova i zadataka ili sprovođenja obuke. Posebnim rasporedom rada planira se organizacija radnog vremena i dnevni odmor tokom rada i boravka na terenu.
Angažovanje interventnog karaktera, u smislu ovog zakona, podrazumeva rad i boravak policijskog službenika van redovnog mesta rada u odgovarajućoj formaciji na odgovarajućoj lokaciji, sa određenim zadatkom, u skladu sa odobrenim planom takvog angažovanja.
Kada razlozi bezbednosti ili prirode posla to zahtevaju, policijski službenici koji rade i borave na terenu, odnosno koji su interventno angažovani, ne mogu napuštati objekat smeštaja, odnosno prostor angažovanja.
U smislu ovog zakona, dnevni odmor za vreme boravka na terenu ne smatra se radnim vremenom, niti pripravnošću za rad, niti policijskom službeniku pripada pravo na uvećanje plate po ovom osnovu.
Prekovremeni rad, u smislu ovog zakona, podrazumeva rad duži od punog radnog vremena u slučaju više sile, iznenadnog povećanja obima posla i u drugim slučajevima kada je neophodno da se u određenom roku završi posao koji nije planiran.
Policijski službenik, po pravilu, ne može da radi duže od 12 časova dnevno, uključujući i prekovremeni rad, pri čemu sam prekovremeni rad ne može da traje duže od osam sati nedeljno.
Ako policijski službenik provede na radu neprekidnih 12 časova dnevno, prekovremeni rad može trajati najduže do okončanja započetog posla, a maksimalno do dodatnih četiri sata prekovremenog rada.
U slučaju saglasnosti rukovodioca i policijskog službenika i u obostranom dogovoru oko rasporeda radnog vremena, prekovremeni časovi mogu se tromesečno obračunati kao slobodni časovi u odnosu 1:2, koji se mogu iskoristiti najkasnije u roku od šest meseci od proteka tromesečja u kome su utvrđeni.
Rukovodilac je dužan da u slučaju prekovremenog rada obezbedi policijskom službeniku prevoz, odnosno naknadi troškove prevoza od mesta stanovanja do mesta obavljanja prekovremenog rada i obratno.
Policijski službenik u obavezi je pripravnosti kada okolnosti posla i zadataka to zahtevaju.
Pripravnost podrazumeva obavezu policijskog službenika da se, van radnog vremena, u skladu sa posebnim rasporedom rada ili nalogom za pripravnost, nalazi u stanju potrebnog stepena spremnosti koje omogućava da se na poziv ovlašćenog rukovodioca odazove pozivu na rad u određenom vremenskom periodu i na određenom mestu.
Način određivanja pripravnosti, sadržinu i izgled naloga za pripravnost propisuje ministar.
Neposredni rukovodilac može da izvrši preraspodelu radnog vremena kada to zahteva priroda delatnosti, organizacija rada, bolje korišćenje sredstava rada, racionalnije korišćenje radnog vremena i izvršenje određenog službenog zadatka u utvrđenim rokovima.
Preraspodela radnog vremena vrši se u skladu sa propisima o radu.
Policijskom službeniku koji radi po posebnom rasporedu radnog vremena u smislu ovog zakona, korišćenje nedeljnog odmora može se odrediti na drugi način i u drugom periodu, pod uslovom da mu se dnevni i nedeljni odmor obezbedi u obimu utvrđenom zakonom u roku koji ne može da bude duži od 30 dana.
Neposredni rukovodilac dužan je da prilikom organizacije noćnog rada i rada u smenama policijskim službenicima osigura dnevni odmor od najmanje 12 časova neprekidno.
Kada je policijske poslove potrebno obavljati u neprekidnom trajanju, redovno radno vreme policijskih službenika koji obavljaju takve poslove može trajati duže od osam časova u periodu od 24 časa, ali ne duže od 12 časova.
Izuzetno, zaposleni, a naročito policijski službenik dužan je da po nalogu nadležnog rukovodioca poslove obavlja i duže od punog radnog vremena odnosno vremena utvrđenog za prekovremeni rad, ako je to neophodno za uspešno i pravovremeno obavljanje službenog posla, kojim se obezbeđuje neposredna zaštita života i zdravlja fizičkih lica ili zaštita imovine velike vrednosti ili štićenog objekta, i ako zaposleni, odnosno policijski službenik na to pristane - a najduže dok ne prestane neposredno ugrožavanje odnosno dok mu se ne obezbedi zamena.
Rukovodilac unutrašnje organizacione jedinice Ministarstva ili lice koje on ovlasti može zaposlenom da odloži ili prekine korišćenje godišnjeg odmora uz pisano obrazloženje u svakom trenutku u toku korišćenja ili do otpočinjanja godišnjeg odmora, a radi obavljanja poslova koji ne trpe odlaganje, pri čemu se vodi računa o odgovornom fiskalnom upravljanju, racionalnosti, funkcionalnosti i efikasnosti.
U skladu sa sistemom karijernog razvoja policijskih službenika:
1)
određivanje čina/zvanja vrši se prema poslovima radnog mesta na koje se zaposleni raspoređuje ili premešta;
2)
za sticanje narednog čina/zvanja u okviru izvršilačkih radnih mesta i u okviru istog nivoa rukovođenja potrebno je da se ispuni uslov odgovarajućeg stepena obrazovanja, potrebnih godina staža provedenih u prethodnom činu/zvanju, uspešno završene stručne obuke za čin/zvanje, kao i odgovarajuće godišnje ocene;
3)
za sticanje narednog čina/zvanja neposredno višeg nivoa rukovođenja potrebno je da se ispuni uslov odgovarajućeg stepena obrazovanja, potrebnih godina staža provedenih u prethodnom činu/zvanju, obuku za odgovarajući nivo rukovođenja i uspešno položen stručni ispit za čin/zvanje, kao i odgovarajuće godišnje ocene;
4)
za prelazak na operativni odnosno neposredno viši nivo rukovođenja, u stečenom činu/zvanju, potrebna je obuka za odgovarajući nivo rukovođenja i uspešno položen stručni ispit za neposredno viši nivo rukovođenja;
5)
čin generala policije stiče se u skladu sa pravilima karijernog razvoja policijskih službenika za određena rukovodeća radna mesta strateškog i visokog nivoa.
Vreme provedeno u činu/zvanju sa nižom stručnom spremom ne uračunava se prilikom izračunavanja vremena potrebnog za napredovanje.
U godine staža potrebne za napredovanje u naredni čin/zvanje računa se isključivo vreme provedeno na radnom mestu u prethodnom činu/zvanju.
Karijerno napredovanje je deo karijernog razvoja i podrazumeva horizontalno i vertikalno napredovanje.
Način određivanja i sticanja čina/zvanja u Ministarstvu i druga pitanja u vezi sa njihovim korišćenjem, odnosno karijernim razvojem, propisuje Vlada, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Policijski službenici u statusu ovlašćenih službenih lica imaju sledeće činove:
1)
sa srednjom stručnom spremom - mlađi vodnik policije, vodnik policije i vodnik I klase policije;
2)
sa visokim obrazovanjem na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine - zastavnik policije, zastavnik I klase policije i potporučnik policije;
3)
sa visokim obrazovanjem na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, master strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu - poručnik policije, kapetan policije, major policije, potpukovnik policije, pukovnik policije i general policije.
Policijski službenici u statusu lica na posebnim dužnostima imaju sledeća zvanja:
1)
sa srednjom stručnom spremom - mlađi policijski referent, policijski referent i viši policijski referent;
2)
sa visokim obrazovanjem na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine - mlađi policijski saradnik, policijski saradnik i samostalni policijski saradnik;
3)
sa visokim obrazovanjem na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, master strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu - viši policijski saradnik, mlađi policijski savetnik, policijski savetnik, samostalni policijski savetnik, viši policijski savetnik i glavni policijski savetnik.
Pripadnici vatrogasno-spasilačkih jedinica imaju sledeće činove:
1)
sa srednjom stručnom spremom - mlađi vodnik vatrogasac, vodnik vatrogasac i vodnik I klase vatrogasac;
2)
sa visokim obrazovanjem na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine - mlađi zastavnik vatrogasac, zastavnik vatrogasac i zastavnik I klase vatrogasac;
3)
sa visokim obrazovanjem na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, master strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu - potporučnik vatrogasac, poručnik vatrogasac, kapetan vatrogasac, major vatrogasac, potpukovnik vatrogasac i pukovnik vatrogasac.
Zaposleni u Ministarstvu mogu obavljati poslove i delatnosti van radnog vremena, odnosno obavljati dodatni rad, uz odobrenje rukovodioca organizacione jedinice u kojoj je zaposleni raspoređen, pod uslovom da ti poslovi i delatnosti, odnosno dodatni rad, nisu propisani zakonom kojim se uređuju prava i dužnosti državnih službenika kao nespojivi poslovi i delatnosti, odnosno da mogu izazvati sukob interesa ili uticati na nepristrasnost u radu.
, zaposleni se ne mogu pozivati na status policijskih službenika ili zaposlenih u Ministarstvu, niti se mogu koristiti službenom legitimacijom, oružjem i drugim sredstvima Ministarstva i ne mogu ostvarivati prava iz osiguranja od povrede na radu u Ministarstvu.
U slučaju potrebe, zaposleni je dužan da prekine dodatni rad i stavi se na raspolaganje organizacionoj jedinici Ministarstva u kojoj je raspoređen.
O svim saznanjima do kojih dođu prilikom vršenja dodatnog rada, a koja se odnose na izvršenje krivičnih dela, prekršaja ili drugih protivpravnih postupanja i ponašanja, zaposleni su dužni da odmah obaveste neposrednog rukovodioca i događaj prijave nadležnoj organizacionoj jedinici Ministarstva.
Policijski službenici i ostali zaposleni imaju pravo na sindikalno, profesionalno i drugo organizovanje i delovanje na zakonom utvrđen način.
Policijski službenici ne mogu biti članovi političkih stranaka, ne mogu se stranački organizovati, niti politički delovati u Ministarstvu.
Policijski službenici ne mogu u uniformi prisustvovati stranačkim i drugim političkim skupovima, izuzev ako su radno angažovani.
Postupanje suprotno odredbama iz osnov je za pokretanje postupka za utvrđivanje disciplinske odgovornosti u smislu odredbi ovog zakona kojima se uređuje disciplinska odgovornost zaposlenih u Ministarstvu.
Zaposleni u Ministarstvu imaju pravo na štrajk u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom i slobodno odlučuju o svom učešću u štrajku.
Policijski službenici nemaju pravo na štrajk u slučaju:
1)
ratnog stanja, vanrednog stanja, vanredne situacije ili stanja povećanog rizika;
2)
nasilnog ugrožavanja ustavnog poretka Republike Srbije;
3)
proglašenja elementarne nepogode ili neposredne opasnosti od njenog nastanka na području dve ili više policijskih uprava Ministarstva ili na celoj teritoriji Republike Srbije;
4)
drugih nepogoda i nesreća koje ometaju normalno odvijanje života i ugrožavaju bezbednost ljudi i imovine;
5)
u slučaju da su zaposleni na radnim mestima na kojima nema uslova za obezbeđivanje minimuma procesa rada.
Radna mesta na kojima se ne obezbeđuje minimum procesa rada uređuju se posebnim aktom ministra.
Zaposleni u Ministarstvu, osim policijskih službenika iz
, mogu početi štrajk ako se obezbedi minimum procesa rada koji obezbeđuje bezbednost ljudi i imovine ili je nezamenljiv uslov života i rada građana.
Rukovodilac organizacione jedinice, najkasnije deset dana pre početka štrajka određuje zaposlene koji su dužni da rade za vreme štrajka radi obezbeđivanja minimuma procesa rada, koji ne može biti manji od 60% zaposlenih.
Štrajk upozorenja najavljuje se najkasnije pet dana pre početka štrajka, a štrajk se najavljuje dostavljanjem odluke o stupanju u štrajk, najkasnije 15 dana pre stupanja u štrajk.
Uz odluku o stupanju u štrajk dostavlja se izjava organizatora štrajka o načinu obezbeđivanja minimuma procesa rada u skladu sa
Odlukom o stupanju u štrajk utvrđuju se: zahtevi zaposlenih, vreme početka štrajka, mesto okupljanja učesnika u štrajku (ako se štrajk ispoljava okupljanjem zaposlenih) i štrajkački odbor, koji zastupa interese zaposlenih.
Predstavnici Ministarstva i štrajkačkog odbora dužni su da od dana najave štrajka, pa sve do samog okončanja štrajka, pregovaraju radi sporazumnog i mirnog rešavanja kolektivnog spora, u skladu sa propisima o mirnom rešavanju radnih sporova i načelima uzajamnog poverenja i zaštite ekonomskih i socijalnih interesa.
Ako se štrajk ispoljava okupljanjem zaposlenih, štrajk se organizuje i mesto okupljanja određuje primenom odredaba zakona kojim se uređuje javno okupljanje.
Policijski službenici koji učestvuju u štrajku, ne mogu za vreme štrajka da nose oružje i druga sredstva prinude.
Pojedina radna mesta, odnosno poslovi u Ministarstvu, primenom posebnih kriterijuma, utvrđuju se kao radna mesta na kojima se staž osiguranja u efektivnom trajanju računa sa uvećanim trajanjem.
Pored slučajeva prestanka radnog odnosa utvrđenih drugim propisima, policijskom službeniku, odnosno ostalim zaposlenima, po sili zakona radni odnos u Ministarstvu prestaje:
1)
kada se utvrdi da su podaci o ispunjavanju uslova za zasnivanje radnog odnosa iz
kada se utvrdi da je pravnosnažnom presudom osuđen na kaznu zatvora od najmanje šest meseci - danom dostavljanja pravnosnažne presude Ministarstvu;
3)
kada se utvrdi da je pravnosnažnom presudom osuđen na kaznu zatvora za sledeća krivična dela: primanje mita; davanje mita; trgovina uticajem; nasilje u porodici; zloupotreba u vezi sa javnom nabavkom; zloupotreba položaja odgovornog lica; omogućavanje zloupotrebe ostvarivanja prava azila u stranoj državi; zloupotreba službenog položaja; prevara u službi; pronevera; odavanje službene tajne - danom dostavljanja pravnosnažne presude Ministarstvu.
Policijskom službeniku, odnosno zaposlenom radni odnos u Ministarstvu može prestati i:
1)
ako mu je izrečena disciplinska mera prestanka radnog odnosa za teške povrede službene dužnosti - danom konačnosti rešenja o prestanku radnog odnosa;
2)
ako je dva puta uzastopno ocenjen godišnjom negativnom ocenom - "nedovoljan - 1" - danom konačnosti rešenja o prestanku radnog odnosa;
3)
ako odbije odlazak na lečenje od bolesti zavisnosti nakon konačne ocene i mišljenja nadležne zdravstvene ustanove - danom konačnosti rešenja o prestanku radnog odnosa.
Protiv rešenja o prestanku radnog odnosa u slučaju iz
Policijskom službeniku može prestati radni odnos i pre ispunjenja opštih uslova za sticanje starosne penzije, a u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Policijskom službeniku kod koga nastanu promene u zdravstvenom stanju prouzrokovane povredom na radu, profesionalnom bolešću, povredom van rada ili bolešću koje se ne mogu otkloniti lečenjem ili medicinskom rehabilitacijom i koje ga čine nesposobnim za profesionalno vršenje policijskih poslova prestaje radni odnos u Ministarstvu, sa pravom na invalidsku penziju.
, u saradnji sa organom veštačenja Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih, utvrđuje komisija pri Zavodu za zdravstvenu zaštitu radnika Ministarstva, čije članove imenuje ministar.
Za postupanje po žalbi nadležan je organ veštačenja u drugostepenom postupku Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Način i postupak rada komisija iz urediće se aktom koji zajednički donose ministar i ministar zadužen za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Policijskom službeniku koji ostvari pravo na penziju pripada otpremnina u visini šest mesečnih plata, bez poreza i doprinosa, primljenih za poslednjih šest meseci.
Ministar može, prilikom obeležavanja državnih i drugih praznika i u saradnji sa Fondom za solidarnu pomoć, ustanoviti dodelu novčane pomoći i druge pomoći porodicama poginulih i teško ranjenih policijskih službenika, kao i drugih zaposlenih, koji su stradali u obavljanju službe ili povodom obavljanja službe.
Za ostvarene izuzetne rezultate u obavljanju policijskih poslova, očuvanju i unapređenju bezbednosti, odnosno za drugi radni doprinos, zaposlenima u Ministarstvu dodeljuju se nagrade i priznanja.
Nagrade i priznanja mogu se dodeljivati i organima teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, drugim organima i ustanovama, nevladinim i drugim organizacijama i pojedincima, kao i policijskim službenicima stranih država za ostvarenu međunarodnu policijsku saradnju ili uspešno izvedene akcije na polju suzbijanja međunarodnog kriminala.
Vrste nagrada i priznanja, način i postupak dodele, kao i kriterijume i merila propisuje ministar.
Policijski službenici u Ministarstvu uživaju specifičnu zdravstvenu zaštitu u meri u kojoj ona nije obezbeđena obaveznim zdravstvenim osiguranjem, a proističe iz rada na poslovima na kojima su, saglasno aktu o proceni rizika, opasnost po život i zdravlje, odgovornost i težina, priroda i posebni uslovi rada, od bitnog uticaja na smanjenje radne sposobnosti.
Specifičnu zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu, koja se odnosi na pružanje zdravstvenih usluga u vezi sa prethodnim lekarskim pregledima za upis u obrazovne institucije Ministarstva i na visokoškolsku ustanovu za potrebe policijskog obrazovanja, zasnivanjem radnog odnosa i premeštajem na drugom radno mesto u Ministarstvu, periodičnim, vanrednim, sistematskim i kontrolnim lekarskim pregledima, radi utvrđivanja profesionalne i opšte radne sposobnosti za dalje obavljanje poslova i pružanjem stručne, tehničke i kadrovske pomoći organizacionim jedinicama Ministarstva u izvršavanju zadataka i poslova, obavlja Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika Ministarstva unutrašnjih poslova u saradnji sa nadležnom organizacionom jedinicom Ministarstva za poslove ljudskih resursa.
Način sprovođenja i mere specifične zdravstvene zaštite propisuje ministar.
Troškove specifične zdravstvene zaštite snosi Ministarstvo, osim u slučajevima pružanja zdravstvenih usluga u vezi sa prethodnim lekarskim pregledima za upis u obrazovne institucije Ministarstva i na visokoškolsku ustanovu za potrebe policijskog obrazovanja, zasnivanjem radnog odnosa i premeštajem na drugo radno mesto u Ministarstvu po osnovu internog konkursa.
Na zaposlene u Ministarstvu na radnim mestima za koje su obavezni zdravstveni pregledi prema kriterijumima, standardima, proverama i uverenjima definisanim drugim zakonom ili podzakonskim aktom, a u nadležnosti su drugih ovlašćenih (sertifikovanih) ustanova za sprovođenje pregleda, primenjuju se odredbe tog zakona ili podzakonskog akta.
Preventivnu zdravstvenu zaštitu policijskih službenika u Ministarstvu organizuje i sprovodi organizaciona jedinica Ministarstva nadležna za poslove ljudskih resursa.
Zaposlenima u Ministarstvu obezbeđena je psihološka zaštita koja se ostvaruje kroz psihološku selekciju i klasifikaciju i psihološku prevenciju na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou.
Psihološku zaštitu zaposlenih kroz proces selekcije kadrova prilikom prijema u radni odnos, upisa na kurseve, karijernog kretanja kroz službu, klasifikaciju i strateško planiranje kadra organizuje i sprovodi organizaciona jedinica Ministarstva nadležna za poslove ljudskih resursa.
Zaposlenima u Ministarstvu obezbeđena je psihološka podrška, koja se ostvaruje kroz stručno-savetodavni rad.
Psihološka podrška uključuje očuvanje, zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja zaposlenih, koju organizuje i sprovodi organizaciona jedinica Ministarstva nadležna za poslove ljudskih resursa.
Kriterijume i način postupanja u pružanju psihološke pomoći i podrške zaposlenima propisuje ministar.
Zaposleni u Ministarstvu, po potrebi, može biti upućen u referentnu zdravstvenu ustanovu ili akreditovanu laboratoriju Ministarstva na testiranje na prisustvo alkohola i/ili psihoaktivnih supstanci u organizmu.
Testiranje može biti redovno i vanredno.
Testiranje se sprovodi na zahtev rukovodioca organizacione jedinice.
Policijski službenici u Ministarstvu ostvaruju pravo na platu, uvećanu platu, naknadu plate, naknadu troškova i druga primanja u skladu sa ovim zakonom.
Plata policijskog službenika u Ministarstvu se sastoji od osnovne plate i uvećane plate.
sadrži utvrđene poreze i doprinose za policijskog službenika na mesečnom nivou.
Osnovna plata određuje se množenjem osnovice za obračun i isplatu plata sa koeficijentom plate.
Osnovica za obračun i isplatu plata utvrđuje se odlukom Vlade.
Državni službenici i nameštenici u Ministarstvu ostvaruju pravo na platu, uvećanu platu, naknadu plate, naknadu troškova i druga primanja u skladu sa propisima kojima se navedena prava uređuju za državne službenike i nameštenike.
Radna mesta policijskih službenika u Ministarstvu razvrstavaju se po platnim grupama i platnim razredima.
Platne grupe su opštim opisima poslova opredeljene celine u Ministarstvu koje iskazuju položaj radnog mesta unutar strukture radnih mesta i poslova, odnosno kataloga radnih mesta u Ministarstvu.
Platni razredi su opisima poslova opredeljene celine koje iskazuju položaj radnog mesta unutar platne grupe.
Radna mesta policijskih službenika u Ministarstvu razvrstavaju se u 13 platnih grupa u okviru kojih se razvrstavaju u platne razrede.
Razvrstavanje radnih mesta u platne grupe i platne razrede vrši se polazeći od kriterijuma za vrednovanje poslova koji se obavljaju na radnom mestu.
Kriterijumi za vrednovanje poslova jesu: složenost posla, kompetencije, stepen odgovornosti, stepen samostalnosti u radu i poslovna komunikacija.
Koeficijent plate jeste numerički faktor uticaja radne aktivnosti određenog radnog mesta na platu policijskog službenika na tom radnom mestu.
Koeficijent plate se sastoji iz zbira osnovnog i dodatnog koeficijenta.
Osnovni koeficijent predstavlja koeficijent platnog razreda u okviru platne grupe, odnosno jedan numerički ekvivalent platne grupe i platnog razreda koji izražava specifičnost i zahtevnost obavljanja posla, u okviru odgovarajuće platne grupe.
Dodatni koeficijent čine koeficijent kategorizacije i korektivni koeficijent.
Koeficijent kategorizacije čine koeficijent kategorizacije organizacione jedinice Ministarstva i koeficijent kategorizacije radnog mesta.
Koeficijent kategorizacije organizacione jedinice Ministarstva iz akta iz
, predstavlja numerički ekvivalent položaja organizacione jedinice, sa aspekta značaja njihovih nadležnosti unutar Ministarstva, u cilju bezbednosne zaštite, zaštite i spasavanja i obavljanja drugih unutrašnjih poslova.
Koeficijent kategorizacije radnog mesta je numerička vrednost koja predstavlja zahteve radnog mesta koji nisu vrednovani kroz osnovni koeficijent.
Koeficijent kategorizacije radnog mesta ima sledeće podkoeficijente:
1)
čina/zvanja;
2)
organizacije radnog vremena - koji se utvrđuje u odnosu na radna mesta koja u svom opisu, u organizaciji radnog vremena imaju prikazan:
–
rad u smeni,
–
rad u turnusu,
–
rad u smeni i turnusu ili
–
neredovnost u radu,
a koji može biti iskazan kao numerički ekvivalent za taj rad;
3)
beneficije - koji se utvrđuje u okviru i u odnosu na nomenklaturu kategorije radnih mesta odnosno poslova u Ministarstvu, na kojima se staž osiguranja u efektivnom trajanju računa sa uvećanim trajanjem.
Korektivni koeficijent je numerički ekvivalent specifičnosti posla, odnosno radnog mesta koji se ostvaruje po osnovu stalnih uslova za obavljanje poslova ili drugih stalnih okolnosti, kao i po osnovu privremenih uslova rada ili drugih privremenih okolnosti koje se javljaju na poslovima odgovarajućeg radnog mesta, a koje nisu uzete u obzir pri vrednovanju poslova tog radnog mesta, za vreme obavljanja tih poslova.
Korektivni koeficijent može biti:
1)
korektivni koeficijent specifičnosti posla koji se određuje za pojedina radna mesta, na kojima se poslovi obavljaju pod stalnim ili privremenim otežanim okolnostima, a koje nisu uzete u obzir prilikom vrednovanja poslova;
2)
korektivni koeficijent za rad na radnim mestima čiji je opis poslova suzbijanje organizovanog kriminala, terorizma, korupcije i otkrivanje ratnih zločina, u nadležnim organizacionim jedinicama kriminalističke policije;
3)
korektivni koeficijent zbog uticaja tržišta i odliva kadrova ili zadržavanja stručnih kadrova, kao i potrebe Ministarstva za određenim strukama i obrazovnim profilima koji su neophodni za nesmetano funkcionisanje i obavljanje poslova iz nadležnosti Ministarstva. Ministarstvo će jednom godišnje vršiti preispitivanje radnih mesta na kojima se ovaj korektivni koeficijent ostvaruje.
ovog člana predstavlja uvećanje plate u skladu sa posebnim zakonima kojima se uređuju organizacija i nadležnost državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, terorizma, korupcije i otkrivanja ratnih zločina i isključuje druga uvećanja plate po istom osnovu.
Prilikom raspoređivanja i trajnog premeštaja policijskih službenika u skladu sa odredbama ovog zakona, policijskom službeniku utvrđuje se koeficijent plate radnog mesta na koje se raspoređuje, odnosno premešta.
Koeficijent plate utvrđuje rešenjem ministar, odnosno lice koje on ovlasti.
Žalba na rešenje o utvrđivanju koeficijenta plate ne odlaže izvršenje rešenja.
Ministar ili lice koje on ovlasti može za dodatno ostvareni radni doprinos, koji značajno prevazilazi standard redovnog nivoa i kvaliteta radnog angažovanja, posebno uvećati zaposlenom koeficijent osnovne plate do 20% u mesecu u kome je isti ostvaren.
Standard redovnog nivoa i kvalitet radnog angažovanja, kao i kriterijume za značajno prevazilaženje ili umanjenje ostvarenog rezultata rada propisuje ministar.
Policijski službenik ostvaruje pravo na uvećanu platu u visini utvrđene ovim zakonom, i to za:
1)
rad noću - za svaki sat rada u visini 28,6% vrednosti radnog sata osnovne plate, ako takav rad nije vrednovan pri utvrđivanju osnovne plate;
2)
rad na dan praznika koji nije radni dan - za svaki sat rada u visini 121% vrednosti radnog sata osnovne plate;
3)
prekovremeni rad - za svaki sat rada koji po nalogu nadležnog rukovodioca radi duže od punog radnog vremena u visini 28,6% vrednosti radnog sata osnovne plate;
4)
pripravnost - za svaki sat pripravnosti, u skladu sa posebnim rasporedom rada ili po nalogu, u visini 10% vrednosti radnog sata osnovne plate;
5)
rad u smeni, rad u turnusu ili drugu neredovnost u radu koja nije vrednovana u osnovnoj plati - za svaki sat rada u visini 28,6% vrednosti radnog sata osnovne plate, ako radi na poslovima na kojima se rad u smeni ili rad u turnusu obavlja povremeno;
6)
zamenu rukovodioca:
(1)
do 10 radnih dana - 10% osnovne plate,
(2)
duže od 10 dana - 15 % osnovne plate;
7)
minuli rad - po osnovu vremena provedenog na radu za svaku punu godinu ostvarenu u radnom odnosu, u visini 0,5% osnovne plate.
Ako su se istovremeno stekli uslovi po više osnova za dodatak na osnovnu platu, procenat uvećanja ne može biti niži od zbira procenata po svakom od osnova za uvećanje.
, bila različita od osnovne plate koju je imao do raspoređivanja, zadržava zatečenu osnovnu platu, sve dok njegova zatečena osnovna plata ne dostigne osnovnu platu utvrđenu novim sistemom vrednovanja poslova policijskih službenika (u daljem tekstu: utvrđena osnovna plata).
, koja po svom nazivu, odnosno poslovima koji se na njima obavljaju i drugim kriterijumima odgovaraju radnim mestima na koja su policijski službenici bili raspoređeni, utvrdiće ministar ili lice koje on ovlasti.
Obračunska metoda za usklađivanje je metoda obračuna privremenog numeričkog ekvivalenta, u pozitivnoj ili negativnoj vrednosti, koji se dodaje koeficijentu utvrđene osnovne plate u svrhu iskazivanja razlike između zatečene osnovne plate i utvrđene osnovne plate.
koristi se i za naknadno postepeno usklađivanje zatečene osnovne plate sa utvrđenom osnovnom platom.
Obračunska metoda za usklađivanje nije sastavni deo koeficijenta plate i ne iskazuje se kroz isti, već se njen ekvivalent iskazuje na obračunskom listu plate.
Dalje usklađivanje zatečene osnovne plate sa utvrđenom osnovnom platom vrši se u skladu sa budžetskim sredstvima opredeljenim za uvećanje plata u Ministarstvu.
Obračunska metoda za usklađivanje primenjuje se dok se iznos zatečene osnovne plate ne izjednači sa iznosom utvrđene osnovne plate u sistemu vrednovanja policijskih poslova za to radno mesto.
, raspoređuje na drugo radno mesto u odnosu na radno mesto čije je poslove obavljao, ostvaruje zatečenu osnovnu platu radnog mesta na koje se raspoređuje, dostignutu primenom obračunske metode za usklađivanje.
Zatečenu osnovnu platu radnog mesta na koje se raspoređuje, dostignutu primenom obračunske metode za usklađivanje, ostvaruje i policijski službenik koji se raspoređuje prilikom zasnivanja radnog odnosa, nakon preuzimanja od drugog poslodavca odnosno iz drugog državnog organa, po osnovu pravnosnažne sudske presude, nakon položenog pripravničkog ispita, po isteku perioda mirovanja radnog odnosa, nakon privremenog udaljenja sa rada, nakon razrešenja i u postupku izvršenja disciplinske mere.
Policijski službenik koji se premešta na drugo radno mesto ostvaruje zatečenu osnovnu platu radnog mesta na koje se premešta, dostignutu primenom obračunske metode za usklađivanje.
Pripravnik ostvaruje platu u visini od 80% zatečene osnovne plate radnog mesta na koje se raspoređuje, dostignutu primenom obračunske metode za usklađivanje.
Zatečena osnovna plata radnog mesta, dostignuta primenom obračunske metode za usklađivanje predstavlja zbir osnovnog i dodatnog koeficijenta za pojedinačno radno mesto, korigovan kroz numerički ekvivalent obračunske metode za usklađivanje dostignut u trenutku raspoređivanja odnosno premeštaja.
raspoređuje na novo sistematizovano radno mesto, koje po nazivu ili poslovima koji se na njemu obavljaju nije postojalo u okviru organizacione jedinice u okviru koje je sistematizovano, ostvaruje zatečenu osnovnu platu ekvivalentnog radnog mesta, dostignutu primenom obračunske metode za usklađivanje.
, u odnosu na naziv radnog mesta, delokrug organizacione jedinice u okviru koje je sistematizovano i druge kriterijume, utvrdiće ministar ili lice koje on ovlasti.
Policijski službenik u Ministarstvu ima pravo na naknadu troškova, i to:
1)
za vreme koje je proveo na službenom putu u zemlji ili inostranstvu;
2)
za privremeni premeštaj u drugo mesto rada, u zemlji ili inostranstvu;
3)
za smeštaj i ishranu dok radi i boravi na terenu, odnosno kada po posebnom rasporedu rada, radi i boravi u terenskim uslovima života i rada ili radi i boravi van mesta rada, radi obavljanja policijskih poslova i zadataka ili sprovođenja obuke;
4)
za rad pod otežanim terenskim uslovima, koji podrazumeva rad pod većim stepenom opterećenja na psihofizičke i radne sposobnosti policijskih službenika, koji je posledica obavljanja poslova na specifičnom području, izuzev kada je policijski službenik raspoređen u organizacionoj jedinici koja je teritorijalno nadležna za to područje;
5)
za rad na specifičnim bezbednosno-policijskim poslovima koji podrazumevaju poslove koji se obavljaju pod većim stepenom opterećenja na psihofizičke i radne sposobnosti policijskih službenika, kada se oni obavljaju van redovnog mesta rada.
Policijski službenik koji ostvari pravo na naknadu troškova iz ovog člana, nema pravo na naknadu troškova za smeštaj i ishranu dok radi i boravi na terenu, i naknadu troškova za dolazak i odlazak sa rada.
Ishrana u toku rada i regres za korišćenje godišnjeg odmora uređuju se u skladu sa opštim propisima.
Policijski službenik ima pravo na naknadu troškova za dolazak i odlazak sa rada u visini troškova prevoza na relaciji mesto prebivališta/boravišta - mesto gde policijski službenik redovno obavlja svoje zadatke, odnosno ostvaruje svoju radnu aktivnost.
Isplata naknade troškova za dolazak i odlazak sa rada vrši se u tekućem mesecu za prethodni mesec.
Policijski službenik nema pravo na naknadu troškova za dolazak i odlazak sa rada u slučajevima:
1)
da ima obezbeđeno službeno motorno vozilo dato na lično zaduženje;
2)
da Ministarstvo na drugi način obezbedi policijskim službenicima prevoz za dolazak i odlazak sa rada;
3)
da je aktom jedinice lokalne samouprave omogućen policijskim službenicima prevoz bez naknade;
4)
da se nalazi na godišnjem odmoru, plaćenom ili neplaćenom odsustvu, službenom putu, bolovanju kada po posebnom rasporedu rada, radi i boravi u terenskim uslovima života i rada ili radi i boravi van mesta rada, radi obavljanja policijskih poslova i zadataka ili sprovođenja obuke, kao i svim drugim slučajevima odsustva sa rada.
Promena prebivališta/boravišta policijskog službenika nakon zasnivanja radnog odnosa, ne može da utiče na uvećanje naknade za prevoz, osim ako promena prebivališta/boravišta nije posledica nastala premeštajem, odnosno raspoređivanjem policijskog službenika na zahtev Ministarstva zbog potrebe službe, odnosno organizacije rada.
Način ostvarivanja prava na naknadu troškova za dolazak i odlazak sa rada, propisuje Vlada.
Policijskom službeniku, u slučaju privremene sprečenosti za rad zbog profesionalne bolesti ili povrede na radu, kao i u slučaju teže bolesti van rada koja životno ugrožava zaposlenog, pripada naknada plate u visini 100% osnovne plate, uvećane za minuli rad.
, utvrđuje zdravstvena ustanova nadležna za zaštitu zaposlenih u Ministarstvu.
Policijskom službeniku u slučaju privremene sprečenosti za rad zbog bolesti ili povrede van rada, pripada naknada plate u visini 85% osnovne plate, uvećane za minuli rad.
Razliku u naknadi za vreme privremene sprečenosti za rad iz
između visine naknade koja osiguraniku pripada po osnovu opštih propisa o zdravstvenom osiguranju i naknade propisane ovim zakonom, snosi Ministarstvo.
Za ostale slučajeve privremene sprečenosti za rad primenjuju se opšti propisi iz oblasti zdravstvenog osiguranja.
U slučajevima postojanja osnovane sumnje da zaposleni vrše zloupotrebu korišćenja privremene sprečenosti za rad, neposredni rukovodilac može, isključivo radi obezbeđenja dokaza, o tome da izvrši terensku kontrolu, a potom se obrati nadležnoj zdravstvenoj ustanovi radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti zaposlenog.
Ako policijski službenik u obavljanju službe ili povodom obavljanja službe izgubi život, troškove sahrane u mestu koje odredi njegova porodica snosi Ministarstvo.
U slučaju smrti policijskog službenika koja je nastupila kao posledica povrede na radu, profesionalnog oboljenja ili opasne pojave, porodica koju je izdržavao policijski službenik ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć u visini od 36 prosečnih plata zaposlenih u Ministarstvu isplaćenih u mesecu koji je prethodio mesecu kada je nastupio slučaj.
Policijskom službeniku kome su ishrana i smeštaj u funkciji sticanja i održavanja potrebnog nivoa psihološke i fizičke spremnosti i obučenosti za uspešno izvršenje poslova i zadataka, odnosno propisanih standarda, kriterijuma i merila za pripadnost određenoj jedinici, usluga ishrane i smeštaja se po mestu rada obezbeđuje bez naknade.
Način obezbeđivanja ishrane i smeštaja bez naknade propisuje ministar.
, nakon preuzimanja od drugog poslodavca, odnosno iz drugog državnog organa, po osnovu pravnosnažne sudske presude, nakon položenog pripravničkog ispita, po isteku perioda mirovanja radnog odnosa, nakon privremenog udaljenja sa rada, nakon razrešenja i u postupku izvršenja disciplinske mere.
Konkurs se ne sprovodi u slučaju raspoređivanja zaposlenih usled donošenja ili izmena akta iz
Zaposleni može biti trajno premešten na upražnjeno radno mesto u skladu sa uslovima i načinom koji je propisan aktom o internom konkursu ukoliko ima kompetencije za to radno mesto.
, zaposleni se može premestiti bez internog konkursa u slučaju:
1)
premeštaja u okviru izvršilačkih radnih mesta iste stručne spreme;
2)
spajanja porodice ili smanjenja troškova Ministarstva;
3)
kada ima trajno ograničenje radne sposobnosti ocenjeno na invalidskoj komisiji, a shodno preostaloj radnoj sposobnosti utvrđenoj od strane nadležne komisije;
4)
kad ne ostvaruje bazične kompetencije potrebne za rad na radnom mestu na kojem je raspoređen ili ne postiže zadovoljavajuće rezultate rada, čija su merila propisana aktom o ocenjivanju zaposlenih;
5)
kad ne ispunjava norme na proveri psiho-fizičkih sposobnosti.
premeštaj se vrši na radno mesto za koje je predviđeno isto zvanje/čin, stepen i vrsta obrazovanja koju zaposleni ima u trenutku premeštaja.
U slučaju iz ovog člana premeštaj se vrši na obrazloženi predlog nadležnog rukovodioca ili na zahtev zaposlenog, uz saglasnost nadležnih rukovodilaca organizacionih jedinica u okviru kojih se premeštaj vrši.
ovog člana se vrši na radno mesto za koje je predviđeno isto zvanje/čin, stepen i vrsta obrazovanja koju zaposleni ima u trenutku premeštaja, a ukoliko ne postoji upražnjeno radno mesto, premeštaj se vrši na osnovu stepena i vrste obrazovanja na radno mesto za koje je predviđeno jedno zvanje/čin niže od zvanja/čina koje zaposleni ima, a na obrazloženi predlog nadležnog rukovodioca.
Za trajni premeštaj zaposlenog u slučaju kada je razdaljina mesta rada od mesta premeštaja, veća od 50 kilometara, neophodna je pisana saglasnost zaposlenog.
, zaposleni u Ministarstvu može se trajno premestiti na drugo odgovarajuće radno mesto i bez njegove saglasnosti u slučaju da se premeštaj vrši na radno mesto u sastavu policijske uprave gde zaposleni radi ili policijske uprave čija teritorijalna nadležnost obuhvata mesto prebivališta zaposlenog.
moguć je zbog zamene odsutnog zaposlenog, povećanog obima posla, privremeno ograničene radne sposobnosti ili obavljanja poslova radnog mesta do okončanja konkursnog postupka, pri čemu zaposleni koji se premešta zadržava sva prava radnog mesta sa koga je premešten, ako je to za njega povoljnije.
Privremeni premeštaj zbog povećanog obima posla traje najduže šest meseci u kalendarskoj godini.
Privremeni premeštaj u slučaju privremenog ograničenja radne sposobnosti traje do konačne ocene radne sposobnosti referentne zdravstvene ustanove.
Posle isteka vremena na koje je privremeno premešten zaposleni se vraća na radno mesto sa koga je premešten.
Žalba na rešenje o privremenom premeštaju ne odlaže izvršenje.
Upućivanje u drugu organizacionu jedinicu, u smislu ovog zakona, predstavlja privremenu promenu posla - bez promene radnog mesta, u cilju obavljanja konkretnog službenog posla ili zadatka na određenom radnom mestu, gde se od upućenog lica zahtevaju posebne stručne, organizacione i druge sposobnosti.
Upućivanje zaposlenog može se izvršiti jedanput samo uz njegovu prethodnu saglasnost.
Upućivanje traje najduže godinu dana ili dok traju okolnosti koje su ga uzrokovale.
Rešenjem o upućivanju utvrđuju se prava i obaveze proistekle iz upućivanja.
Tokom upućivanja zaposleni ima pravo na naknadu u skladu sa propisima kojim je regulisano pravo naknade troškova privremenog ili trajnog premeštaja u drugo mesto rada državnih službenika.
Pravila o upućivanju zaposlenih propisuje ministar.
Policijski službenik može biti upućen na rad u inostranstvo, na osnovu utvrđenih pravila o međunarodnoj policijskoj saradnji, u skladu sa odredbama ovog zakona.