Zakon o policiji

Status Propisa

Na snazi

Prikazana Verzija

Opšte Informacije

DonosilacNarodna skupština Republike Srbije

Zakon o policiji

IXČl. 202–217

DISCIPLINSKA ODGOVORNOST

Član202
Za lake i teške povrede službene dužnosti policijski službenici i ostali zaposleni u Ministarstvu odgovaraju disciplinski.
Član203
Policijski službenici i ostali zaposleni u Ministarstvu odgovaraju za povredu službene dužnosti ako poslove i zadatke ne obavljaju savesno, stručno i u predviđenim rokovima, ako se ne pridržavaju Ustava, zakona, drugih propisa i pravila o ponašanju za vreme službe, kao i za povrede kojima izvan službe narušavaju interese i ugled Ministarstva.
Policijski službenici i ostali zaposleni u Ministarstvu odgovaraju za povrede službene dužnosti.
Odgovornost za krivično delo, kao i prekršajna odgovornost, ne isključuju istovremeno i disciplinsku odgovornost za istu radnju koja je predmet disciplinskog postupka ukoliko radnja krivičnog ili prekršajnog postupka ujedno predstavlja i povredu službene dužnosti.
Oslobađanje od krivične, odnosno prekršajne odgovornosti, ne pretpostavlja oslobađanje od disciplinske odgovornosti, koja je za predmet imala istu radnju, ako je radnja kvalifikovana i kao povreda službene dužnosti.
Član204
Zaposleni u toku disciplinskog postupka ima pravo na branioca, pravo da učestvuje u postupku, da se izjasni o dokazima, da predlaže dokaze i da se izjasni o predloženim i izvedenim dokazima.
Član205
Na pitanja vođenja disciplinskog postupka koja nisu uređena ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona primenjuju se odredbe propisa kojim se uređuje opšti upravni postupak.
Član206
Lake povrede službene dužnosti jesu:
1)
neopravdani nedolazak na posao u određeno vreme i odlazak sa posla pre isteka radnog vremena, najmanje tri puta u roku od mesec dana;
2)
neprofesionalan odnos prema građanima ili zaposlenima za vreme rada;
3)
nesavesno i neuredno čuvanje službenih spisa i podataka;
4)
neopravdano izostajanje sa posla do tri radna dana u toku jedne kalendarske godine;
5)
neuredan izgled, odnosno nenošenje ili nepropisno nošenje uniforme i oružja;
6)
postupanje protivno nalogu ili uputstvu za obavljanje poslova koje je izazvalo ili moglo da izazove štetne posledice manjeg značaja.
Član207
Teške povrede službene dužnosti jesu:
1)
odbijanje izvršenja ili neizvršavanje zakonitog naređenja rukovodioca izdatog tokom vršenja ili povodom vršenja zadatka;
2)
samovoljno napuštanje radnog mesta;
3)
protivpravna primena policijskih ovlašćenja ili zloupotrebe statusa policijskog službenika;
4)
izdavanje ili izvršavanje protivpravnog naređenja;
5)
nepreduzimanje ili nedovoljno preduzimanje mera iz svoje nadležnosti za bezbednost lica, imovine i poverenih stvari;
6)
onemogućavanje, ometanje ili otežavanje izvršavanja službenih zadataka;
7)
ponašanje koje šteti ugledu Ministarstva;
8)
spavanje na radnom mestu, odnosno zauzimanje takvog položaja kojim se onemogućava uspešno vršenje policijskih poslova u toku izvršavanja policijskog zadatka;
9)
dolazak na posao pod uticajem alkohola, opojnih droga i drugih psihoaktivnih supstanci, odnosno konzumiranje alkohola, opojnih droga i drugih psihoaktivnih supstanci u toku radnog vremena;
10)
odavanje podataka koji nose oznaku tajnosti;
11)
nepropisno, nepravilno ili nenamensko korišćenje, gubljenje ili oštećenje tehničke ili druge opreme, odnosno sredstava kojima je zaposleni zadužen ili ih koristi u obavljanju službenih zadataka, usled namere ili grube nepažnje;
12)
bavljenje poslovima koji su nespojivi sa službenom dužnošću;
13)
postupanje suprotno odredbama ;
14)
odbijanje, neopravdano neodazivanje ili izbegavanje propisanog zdravstvenog pregleda ili zloupotreba prava odsustvovanja u slučaju bolesti;
15)
odbijanje, neopravdano neodazivanje ili izbegavanje stručnog osposobljavanja, usavršavanja ili druge obuke na koju se zaposleni upućuje u svrhu potrebe posla ili poslodavca;
16)
nezakonit, nesavestan, nemaran rad ili propuštanje radnje za koju je zaposleni ovlašćen, a koje su prouzrokovale ili su mogle da prouzrokuju štetu ili nezakonitost u radu;
17)
povreda prava zaposlenih;
18)
neopravdano izostajanje sa posla preko tri radna dana u toku jedne kalendarske godine;
19)
samoinicijativno istupanje policijskih službenika i ostalih zaposlenih u javnosti i sredstvima javnog informisanja u vezi s radom, koje je izazvalo ili bi moglo da izazove štetne posledice po ugled Ministarstva;
20)
sprečavanje ili ometanje sprovođenja krivičnog ili drugog postupka pred nadležnim sudom;
21)
neprijavljivanje krivičnog dela, prekršaja ili povrede službene dužnosti;
22)
onemogućavanje ili ometanje obavljanja poslova unutrašnje kontrole;
23)
nepostupanje po naloženim merama Sektora unutrašnje kontrole za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti;
24)
negativan rezultat testa integriteta;
25)
neprijavljivanje imovine i promene imovnog stanja suprotno odredbama ;
26)
članstvo u političkim strankama i organizacijama, stranačko organizovanje ili političko delovanje u Ministarstvu;
27)
izražavanje svojih političkih uverenja na radu;
28)
lažno prijavljivanje povreda službene dužnosti.
Član208

Disciplinske mere za lake povrede službene dužnosti

Za lake povrede službene dužnosti može se izreći jedna od sledećih disciplinskih mera:
1)
pisana opomena;
2)
novčana kazna u iznosu od 10% do 20% od mesečne osnovne plate uvećane za minuli rad ostvarene u mesecu u kom je rešenje o utvrđenoj disciplinskoj odgovornosti postalo konačno.
Član209

Disciplinske mere za teške povrede službene dužnosti

Za teške povrede službene dužnosti mogu se izreći sledeće disciplinske mere i to:
1)
novčana kazna u iznosu od 20% do 40% od osnovne plate uvećane za minuli rad u vremenu od dva do šest meseci;
2)
raspoređivanje na drugo radno mesto na kojem se obavljaju poslovi za koje je kao uslov propisana neposredno niža stručna sprema, odnosno niža platna grupa u trajanju od šest meseci do dve godine;
3)
zaustavljanje u sticanju neposredno višeg čina/zvanja od dve do četiri godine;
4)
gubljenje stečenog čina/zvanja i određivanje neposredno nižeg čina/zvanja u stručnoj spremi;
5)
prestanak radnog odnosa.
Član210

Nadležnost za pokretanje i odlučivanje u disciplinskom postupku

Disciplinski postupak se sprovodi kao prvostepeni i drugostepeni postupak.
Disciplinski postupak u prvom stepenu pokreće rukovodilac ili lice koje on ovlasti.
Lica iz ovlastiće policijskog službenika - disciplinskog starešinu da vodi disciplinski postupak i odlučuje o disciplinskoj odgovornosti policijskih službenika i ostalih zaposlenih, koji mora biti diplomirani pravnik - master, odnosno diplomirani pravnik ili drugi zaposleni koji ima stečeno visoko obrazovanje sa najmanje deset godina radnog iskustva u struci.
U disciplinskom postupku o odgovornosti policijskog službenika i ostalih zaposlenih odlučuje se rešenjem, a o pitanjima u toku postupka zaključkom, ako propisima kojima se uređuje opšti upravni postupak nije drugačije propisano.
Protiv prvostepenih disciplinskih rešenja lice protiv kojeg se vodi postupak i lice koje je pokrenulo postupak imaju pravo prigovora Disciplinskoj komisiji u roku od osam dana od dana uručenja rešenja.
Disciplinska komisija je kolegijalni organ koji odlučuje po prigovorima na prvostepene odluke disciplinskih starešina.
Disciplinska komisija odlučuje u veću od tri člana, od kojih su predsednik i jedan član iz Ministarstva, a jedan član je predstavnik javnosti.
Predsednika, članove i sekretare Disciplinske komisije imenuje ministar posebnim aktom.
Član211

Načela za sprovođenje disciplinskog postupka

Disciplinski postupak sprovodi se u skladu sa odredbama ovog zakona, a u onim pitanjima koja nisu uređena ovim zakonom primenjuju se odredbe zakona kojima se uređuje opšti upravni postupak.
Odlukom ovlašćenog lica koje vodi i odlučuje u disciplinskom postupku može se u izuzetnim slučajevima isključiti javnost, ako to zahteva potreba čuvanja podataka sa oznakom poverljivosti i tajnosti ili iz drugih opravdanih razloga.
Način sprovođenja disciplinskog postupka i druga pitanja koja su od značaja za rad disciplinskih organa propisuje Vlada.
Član212
Policijski službenik i ostali zaposleni imaju pravo da blagovremeno budu obavešteni o pokrenutom disciplinskom postupku, kao i o dokazima koji su priloženi uz inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka.
Policijski službenik i ostali zaposleni protiv kojih je pokrenut disciplinski postupak imaju pravo da učestvuju u tom postupku, da se u postupku izjašnjavaju na dokaze, predlažu dokaze i iznose činjenice i tvrdnje u vezi sa predloženim i izvedenim dokazima.
Policijski službenik i ostali zaposleni u disciplinskom postupku imaju pravo na zastupnika koji u tom postupku ima položaj punomoćnika.
Lice koje vodi disciplinski postupak dužno je, na zahtev policijskog službenika ili drugog zaposlenog protiv kojeg se vodi postupak, omogućiti učestvovanje predstavnika sindikata čiji je član, koji u tom postupku ima položaj izjednačen s položajem zastupnika.
Član213
Pravo na razgledanje i umnožavanje spisa imaju stranke u postupku, kao i osobe koje učine verovatnim svoj pravni interes za to.
Razgledanje i umnožavanje spisa odobrava i nadzire osoba nadležna za vođenje disciplinskog postupka.
Član214
Prvostepeni i drugostepeni disciplinski organi nisu obavezani pravnom kvalifikacijom povrede službene dužnosti koja je utvrđena zaključkom o pokretanju disciplinskog postupka, već su prilikom donošenja odluke o disciplinskoj odgovornosti vezani za činjenično stanje utvrđeno u toku disciplinskog postupka.
Ako u postupku utvrdi drugačije činjenično stanje u odnosu na činjenično stanje utvrđeno u zaključku o pokretanju disciplinskog postupka, zaposlenom se mora dati mogućnost da se o novom činjeničnom stanju izjasni.
Član215

Zastarelost

Pokretanje disciplinskog postupka za lake povrede službene dužnosti zastareva protekom šest meseci od dana izvršenja, a za teške povrede službene dužnosti protekom jedne godine od dana izvršenja.
Vođenje disciplinskog postupka za lake povrede službene dužnosti zastareva protekom jedne godine od pokretanja disciplinskog postupka, a za teške povrede službene dužnosti, protekom dve godine od pokretanja disciplinskog postupka.
O prekidu postupka zbog nemogućnosti njegovog pokretanja ili vođenja donosi se poseban zaključak.
Zastarevanje vođenja postupka prekida se svakom radnjom usmerenom ka odlučivanju o disciplinskoj odgovornosti ili zakonitosti i ustavnosti nekog akta, zbog odsustva lica protiv koga je postupak pokrenut ili iz drugih opravdanih razloga, pa stoga nakon svakog prekida rok zastarelosti nastavlja da teče.
O prekidu postupka donosi se poseban zaključak.
U svakom slučaju, apsolutna zastarelost vođenja postupka nastupa protekom dvostrukog vremena koje je prema zakonu propisano za zastarelost vođenja disciplinskog postupka, u zavisnosti da li je u pitanju laka ili teška povreda.
Član216

Kriterijumi za izricanje disciplinske mere

Pri određivanju vrste disciplinske mere uzimaju se u obzir težina i karakter izvršene povrede i nastale posledice, stepen odgovornosti zaposlenih, okolnosti pod kojima je povreda izvršena, kao i subjektivne i objektivne okolnosti na strani zaposlenog.
Član217

Razlozi i postupak privremenog udaljenja iz službe

Zaposleni se privremeno udaljavaju sa rada kad je protiv njih određen pritvor, počev od prvog dana pritvora.
Udaljenje iz traje dok traje pritvor i za to vreme zaposlenima pripada naknada osnovne plate u visini od 1/4, odnosno 1/3 ako jedini izdržavaju porodicu.
Zaposleni se privremeno udaljavaju sa rada kad je protiv njih, u toku krivičnog postupka, od strane nadležnog suda, izrečena mera obezbeđenja prisustva okrivljenog i za nesmetano vođenje krivičnog postupka, zbog koje isti nisu u objektivnoj mogućnosti da obavljaju svoje poslove i zadatke, odnosno ne mogu stupiti na rad, sve dok ta mera traje. Za vreme udaljenja po ovom osnovu zaposlenom pripada naknada osnovne plate kao .
Zaposleni u Ministarstvu mogu biti privremeno udaljeni s rada, na obrazloženi predlog rukovodioca, kada je protiv njih doneta naredba o sprovođenju istrage za krivično delo za koje se goni po službenoj dužnosti, ili pokrenut disciplinski postupak zbog teške povrede službene dužnosti i ukoliko bi njihovo prisustvo na radu štetilo interesima službe, ometalo postupak prikupljanja dokaza ili ometalo tok krivičnog ili disciplinskog postupka, uz posebno obrazloženje.
Udaljenje iz može trajati do pravnosnažnog okončanja krivičnog postupka, odnosno do okončanja disciplinskog postupka i za to vreme zaposleni imaju pravo na naknadu u visini 1/2 osnovne plate, odnosno 2/3 osnovne plate ako jedini izdržavaju porodicu.
O privremenom udaljenju sa rada odlučuje ministar ili lice koje on ovlasti.
O privremenom udaljenju sa rada zaposlenog u policijskoj upravi odlučuje načelnik policijske uprave.
Protiv rešenja o udaljenju zaposleni mogu podneti žalbu Žalbenoj komisiji Vlade, u roku od osam dana od dana uručenja rešenja o udaljenju.
Žalba ne odlaže izvršenje rešenja.
Policijskom službeniku koji je udaljen sa rada oduzima se službena značka, službena legitimacija, oružje i druga sredstva koja su mu poverena za obavljanje poslova, dok traje privremeno udaljenje, a državnom službeniku službena legitimacija.