Prilikom obavljanja policijskih poslova policijski službenici u statusu ovlašćenih službenih lica primenjuju policijske mere i radnje u skladu sa ovim i drugim zakonima.
Policijske mere i radnje u smislu ovog zakona jesu:
1)
zaštita oštećenih krivičnim delom i drugih lica;
2)
zaštita podataka o identitetu;
3)
policijsko opažanje, opserviranje;
4)
posebne mere za obezbeđivanje javnog reda;
5)
snimanje na javnim mestima;
6)
policijska pomoć u izvršenjima i postupcima vansudskog namirenja;
7)
poligrafsko ispitivanje;
8)
prijem prijava o učinjenom krivičnom delu i prekršaju;
9)
traganje za licima i predmetima;
10)
mere ciljane potrage;
11)
mere za otklanjanje neposredne opasnosti;
12)
kriminalističko forenzička registracija, uzimanje drugih uzoraka i krimiinalističko forenzička veštačenja i analize;
Policija će, ako i dok za to postoje opravdani razlozi, preduzimanjem odgovarajućih mera zaštititi oštećenog i drugo lice koje je dalo ili može dati podatke važne za krivični postupak ili lice koje je sa navedenim licima u vezi, ako im preti opasnost od učinioca krivičnog dela ili drugih lica.
Policija štiti podatke čije bi otkrivanje izložilo opasnosti fizički integritet lica.
Pri podnošenju pisanog izveštaja o sadržaju obaveštenja za čije je prikupljanje Policija ovlašćena u skladu sa zakonom, policijski službenik može uskratiti podatak o identitetu lica od kojeg je dobilo obaveštenje ako procenjuje da bi otkrivanjem identiteta izložilo lice ozbiljnoj opasnosti po život, zdravlje, fizički integritet ili bi time ugrozilo slobodu i imovinu lica, kao i ako se radi o licu koje daje obaveštenja i podatke u postupku u kojima se primenjuju policijska ovlašćenja.
Podaci o identitetu lica koje je dalo obaveštenje smatraju se poverljivim i njima se raspolaže u skladu sa zakonom.
Zaštita podataka o identitetu ne odnosi se na izveštaje koje Policija dostavlja javnom tužiocu ili sudu u skladu sa zakonom kojim se uređuje krivični ili prekršajni postupak.
Radi provere dobijenih obaveštenja i formiranja predloga nadležnim organima za koje su ovlašćeni zakonom, policijski službenici mogu, pre postojanja osnova sumnje da je izvršeno krivično delo ili prekršaj, putem policijskog neposrednog opažanja, opserviranja, da prikupljaju obaveštenja i podatke od koristi za utvrđivanje da li su se stekli osnovi sumnje da je izvršeno krivično delo ili prekršaj.
Opserviranje se vrši na javnim i drugim za pristup dostupnim mestima, bez zadiranja u pravo na privatnost bilo kog lica.
Dobijena obaveštenja koja se ne mogu koristiti u postupku i nemaju operativni značaj, uništavaju se u roku od godinu dana.
Policija vrši nadzor i snimanje javnog mesta, radi obavljanja policijskih poslova, korišćenjem opreme za video akustičke snimke i fotografisanje u skladu sa propisom o evidencijama i obradi podataka u oblasti unutrašnjih poslova.
Kad postoji opasnost da prilikom javnog okupljanja dođe do ugrožavanja života i zdravlja ljudi ili imovine, policijski službenik ovlašćen je da vrši snimanje ili fotografisanje javnog skupa.
Radi primene policijskih ovlašćenja, otkrivanja i rasvetljavanja prekršaja i krivičnih dela, kao i kontrole i analize obavljanja policijskih poslova, Policija može vršiti audio i video snimanje postupanja policijskih službenika.
Radi postizanja ciljeva iz st. od 1. do 3. ovog člana, policijski službenik može koristiti prevozna i druga sredstva sa ili bez spoljnih obeležja Policije, sa uređajima za snimanje, kao i uređaje za snimanje i prepoznavanje registarskih tablica.
Ako se pri izvršenju akta državnog organa ili pravnog ili fizičkog lica sa javnim ovlašćenjima, odnosno ovlašćenog pravnog ili fizičkog lica u postupku vansudskog namirenja (u daljem tekstu: izvršenja) osnovano očekuje otpor, Policija će tim organima i licima na njihov pisani zahtev, pružiti pomoć radi omogućavanja bezbednog sprovođenja izvršenja.
Visina takse za pružanje policijske pomoći pravnom ili fizičkom licu iz
odrediće se u skladu sa propisima koji se odnose na usluge koje pruža Ministarstvo.
Prilikom pružanja pomoći policijski službenici mogu primeniti policijska ovlašćenja propisana zakonom isključivo radi zaštite života, ljudskih i manjinskih prava i sloboda građana i imovine, zaštite javnog reda, kao i sprečavanja i otkrivanja krivičnih dela i prekršaja, odnosno prikupljanja podataka o tim delima i njihovim učiniocima.
koji se podnosi mesno nadležnoj organizacionoj jedinici Policije, najmanje pet radnih dana pre dana određenog za izvršenje.
U zahtevu za pružanje pomoći moraju biti navedeni razlozi zbog kojih je potrebna pomoć Policije, a uz zahtev se prilaže kopija akta koji treba izvršiti, sa potvrdom izvršnosti, dokaz o pokušaju izvršenja bez pružanja policijske pomoći i dokaz o angažovanju pratećih službi koje su neophodne za izvršenje.
može se podneti i usmeno, uz dostavljanje pisanog zahteva u roku od 48 časova.
Načelnik policijske uprave, odnosno načelnik policijske stanice odlučuje o angažovanju Policije i o obimu i načinu pružanja pomoći u sprovođenju izvršenja i o tome blagovremeno obaveštava podnosioca zahteva.
Pre početka sprovođenja izvršenja, Policija je dužna da upozori izvršenika ili druga prisutna lica da će upotrebiti sredstva prinude protiv njih ako budu ometala ili sprečavala izvršenje.
Pre otpočinjanja pružanja policijske pomoći, policijski službenik ima pravo da izvrši bezbednosnu proveru, kao i proveru lica na koje se izvršenje odnosi kroz bazu podataka i evidencije koje vodi Ministarstvo.
Policijski službenik dužan je privremeno oduzeti oružje i druge predmete pogodne za ugrožavanje bezbednosti pre izvršenja, ako utvrdi da lice na koje se izvršenje odnosi ili drugo lice koje je član domaćinstva poseduje oružje u legalnom posedu.
Policijski službenik dužan je da vrati predmete iz
Na poziv lekara policijski službenici pružiće pomoć zdravstvenim radnicima u savlađivanju fizičkog otpora lica sa mentalnim smetnjama, koje usled mentalnih smetnji, ozbiljno i direktno ugrožava sopstveni život, zdravlje ili bezbednost, odnosno život, zdravlje ili bezbednost drugog lica, a koje treba smestiti u psihijatrijsku ustanovu bez njegovog pristanka, dok lice pruža fizički otpor i dok se ne obezbedi zbrinjavanje i otklanjanje neposredne opasnosti od tog lica.
Na poziv rukovodioca psihijatrijske ustanove ili zdravstvenog radnika koga je rukovodilac za to ovlastio, policijski službenici će bez odlaganja pružiti odgovarajuću pomoć da se otkloni neposredna opasnost od lica sa mentalnim smetnjama koje usled mentalnih smetnji ozbiljno i direktno ugrožava sopstveni život, zdravlje ili bezbednost, odnosno život, zdravlje ili bezbednost drugog lica ili može otuđiti, uništiti ili teže oštetiti imovinu ustanove.
Izuzetno od , lice kod koga su se stekli osnovi sumnje da će, usled mentalnih smetnji ozbiljno i direktno ugroziti sopstveni život, zdravlje ili bezbednost, odnosno život, zdravlje ili bezbednost drugog lica, policijski službenici mogu u neodložnim slučajevima dovesti u psihijatrijsku ustanovu nadležnu prema prebivalištu i boravištu lica, odnosno prema mestu na kome je lice trenutno zatečeno bez prethodnog lekarskog pregleda.
Ako je, saglasno , pružena policijska pomoć zdravstvena ustanova dužna je da dostavi pisani zahtev najkasnije u roku od 48 časova od podnošenja usmenog zahteva.
Policijski službenik može uz dobrovoljan pristanak lica od kojeg traži obaveštenja da primeni nad njim poligrafsko ispitivanje pošto ga upozna sa radom uređaja i lice za to da pisanu saglasnost.
Maloletnik se može podvrgnuti poligrafskom ispitivanju uz njegov pristanak i uz saglasnost i prisustvo roditelja, staraoca ili punoletne osobe od poverenja.
Policijski službenik će prekinuti primenu poligrafskog ispitivanja ako lice od kojeg se traže obaveštenja posle davanja pisane saglasnosti izjavi da tu saglasnost povlači.
Poligrafskom ispitivanju ne može da se podvrgne:
1)
lice koje je pod uticajem alkohola, opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci;
2)
lice koje ima ozbiljna srčana oboljenja ili respiratorne smetnje;
3)
lice u izrazito stresnom stanju;
4)
lice koje je pod dejstvom lekova za smirenje;
5)
lice koje pokazuje vidljive znake duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti ili je u drugom bolesnom stanju koje onemogućava ispitivanje;
6)
lice koje oseća intenzivan fizički bol;
7)
trudnica i porodilja;
8)
lice koje nije navršilo 14 godina života.
Način na koji se sprovodi poligrafsko ispitivanje i metodologiju primene tog ispitivanja propisuje ministar.
Policijski službenik dužan je da primi prijavu o učinjenom krivičnom delu i prekršaju.
Primljenu krivičnu prijavu policijski službenik odmah dostavlja nadležnom javnom tužiocu u skladu sa Zakonikom o krivičnom postupku, a prijavu koja sadrži elemente prekršaja organizacionoj jedinici Policije nadležnoj za poslove prekršaja.
Policija, odmah po saznanju, sprovodi mere traganja za licima i predmetima.
Traganje se raspisuje poternicom, policijskom potragom i objavom.
Poternica se raspisuje u skladu sa Zakonikom o krivičnom postupku i drugim zakonom.
Policijska potraga se raspisuje:
1)
za licem za koje postoji osnovi sumnje da je učinilo krivično delo za koje se goni po službenoj dužnosti;
2)
za licem za kojim je prekršajni sud izdao opštu naredbu za dovođenje;
3)
za predmetima krivičnog dela ili prekršaja i za predmetima za kojima je Policija dužna da traga u skladu sa posebnim propisima;
4)
za licem koje može dati potrebna obaveštenja o krivičnom delu ili prekršaju, učiniocu ili predmetima krivičnog dela ili prekršaja.
Objava se raspisuje:
1)
za nestalim licem;
2)
radi utvrđivanja identiteta lica koje nije u stanju da pruži lične podatke ili radi utvrđivanja identiteta pronađenog nepoznatog leša;
3)
za predmetima koji su pronađeni ili nestali;
4)
u drugim slučajevima, u skladu sa posebnim zakonom.
Ako je prijavljen nestanak lica, a postoje osnovi sumnje da je to lice žrtva krivičnog dela, policijski službenici dužni su da u saradnji sa drugim nadležnim organima, udruženjima građana i građanima, bez odlaganja preduzmu mere i radnje predviđene ovim i drugim zakonima, u cilju njegovog pronalaska.
Radi hapšenja i sprovođenja nadležnom organu lica za koje se osnovano sumnja da je učinilo krivično delo za koje je po zakonu propisana kazna zatvora od četiri ili više godina i za kojim je raspisana poternica, a u slučaju kad policijski službenici drugim merama i radnjama to lice ne mogu uhapsiti, odnosno kada bi to bilo povezano sa nesrazmernim teškoćama, mogu se prema tom licu, kao i drugim licima za koje postoje osnovi sumnje da pomažu u prikrivanju tog lica preduzeti mere ciljane potrage primenom posebnih dokaznih radnji u skladu sa Zakonikom o krivičnom postupku.
Mere ciljane potrage, na predlog direktora policije, odobrava odlukom predsednik Vrhovnog kasacionog suda, odnosno sudija tog suda koji je određen da po ovim predlozima odlučuje u slučaju odsustva predsednika tog suda (u daljem tekstu: ovlašćeni sudija), u roku od 24 časa od podnošenja predloga.
Predlog sadrži podatke i činjenice koje su od značaja za odlučivanje o primeni mera ciljane potrage.
Odobrene mere mogu se primenjivati najduže šest meseci, a na osnovu novog predloga mogu se produžiti još jedanput najduže šest meseci.
U slučaju neprihvatanja predloga, predsednik Vrhovnog kasacionog suda, odnosno ovlašćeni sudija u obrazloženju odluke navodi razloge odbijanja.
Kad razlozi hitnosti to zahtevaju, mere ciljane potrage može svojim rešenjem naložiti direktor policije, uz prethodno pribavljenu usmenu saglasnost za početak primene odgovarajućih mera predsednika Vrhovnog kasacionog suda, odnosno ovlašćenog sudije.
, dostavlja se u roku od 24 časa od dobijanja usmene saglasnosti.
Odluka o nastavku primene odgovarajućih mera, odnosno o njihovoj obustavi donosi se u roku od 24 časa od podnošenja predloga.
Odluka o obustavi odgovarajućih mera mora biti pisano obrazložena.
Podaci prikupljeni merama ciljane potrage ne mogu se koristiti kao dokaz u krivičnom postupku.
Podaci se po okončanju ciljane potrage dostavljaju predsedniku Vrhovnog kasacionog suda, odnosno ovlašćenom sudiji, koji je dužan da ih uništi i o tome sačini zapisnik.
Bliži način primene mere ciljane potrage propisuje ministar.
Policijski službenici preduzimaju hitne mere koje su neophodne za otklanjanje neposredne opasnosti za ljude i imovinu, kad te mere ne mogu pravovremeno da preduzmu drugi nadležni organi, o čemu odmah obaveštavaju te organe.
Policijski službenici pružaju pomoć organima državne uprave, organima teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, pravnim i fizičkim licima u slučaju opšte opasnosti izazvane prirodnim nepogodama, epidemijama ili drugim oblicima ugrožavanja.
U poslovima iz policijski službenici učestvuju i u vršenju spasilačke funkcije i pružanju prve pomoći ljudima i, s tim u vezi, koriste propisanu opremu i sprovode obuku policijskih službenika koji te poslove obavljaju.
Radi postizanja ciljeva iz st. od 1. do 2. ovog člana, direktor policije može naložiti preduzimanje mera iz st. od 1. do 3. ovog člana i drugim zaposlenima u Ministarstvu.
Policijski službenici nadležne organizacione jedinice Direkcije policije u obavljanju policijskih poslova ovlašćeni su da vrše kriminalističko forenzičku registraciju, uzimanje drugih uzoraka, kriminalističko forenzička veštačenja i analize i druge dokazne radnje u skladu sa Zakonikom o krivičnom postupku i drugim zakonima i propisima.
Bliži način postupanja policijskih službenika u primeni mera i radnji iz