čini zbir osnovnog akcijskog kapitala i dodatnog osnovnog kapitala banke.
Narodna banka Srbije propisuje elemente osnovnog akcijskog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala, dopunskog kapitala i drugih oblika kapitala, način izračunavanja kapitala i adekvatnosti kapitala banke, kao i uslove i način dobijanja saglasnosti za izračunavanje kapitala i adekvatnosti kapitala banke.
Banka je dužna da u svom poslovanju obezbedi da osnovni akcijski kapital banke uvek bude u visini koja nije manja od dinarske protivvrednosti 10.000.000 evra prema zvaničnom srednjem kursu.
Banka je dužna da, radi stabilnog i sigurnog poslovanja, odnosno radi ispunjenja obaveza prema poveriocima - pokazatelj adekvatnosti kapitala, pokazatelj adekvatnosti osnovnog kapitala, pokazatelj adekvatnosti osnovnog akcijskog kapitala, kao i pokazatelj stepena zaduženosti (leveridž), održava na propisanim nivoima.
Pokazatelj adekvatnosti kapitala predstavlja odnos između kapitala i rizične aktive banke.
Pokazatelj adekvatnosti osnovnog kapitala predstavlja odnos između osnovnog kapitala i rizične aktive banke.
Pokazatelj adekvatnosti osnovnog akcijskog kapitala banke predstavlja odnos između osnovnog akcijskog kapitala i rizične aktive banke.
Pokazatelj stepena zaduženosti predstavlja odnos između osnovnog kapitala i izloženosti banke.
Narodna banka Srbije može rešenjem banci odrediti i pokazatelje iz
veće od propisanih ako se na osnovu vrste i stepena rizika i poslovnih aktivnosti banke utvrdi da je to potrebno radi stabilnog i sigurnog poslovanja banke, odnosno radi ispunjenja njenih obaveza prema poveriocima.
Ako je potrebno da banka pokazatelje kapitala uskladi s pokazateljima koje je odredila Narodna banka Srbije - rešenjem iz
Narodna banka Srbije može propisati kriterijume za određivanje pokazatelja kapitala iz , uključujući i način utvrđivanja visine i strukture dodatnih zahteva za kapitalom koji je potreban za pokriće svih rizika kojima je banka izložena ili može biti izložena, kao i način pokrića rizika koji su utvrđeni kroz rezultate testiranja otpornosti banke na stres koje Narodna banka Srbije vrši u skladu s
, pristupe koje banka može koristiti za izračunavanje te aktive, uključujući i pristupe koje banka može koristiti samo ako za to dobije prethodnu saglasnost Narodne banke Srbije, kao i bliže uslove za dobijanje te saglasnosti.
propisana prethodna saglasnost Narodne banke Srbije, o zahtevu za davanje te saglasnosti Narodna banka Srbije odlučuje u roku od šest meseci od dana dostavljanja urednog zahteva.
Narodna banka Srbije daje saglasnost za podobnost kreditnih rejtinga koje dodeljuje agencija za rejting radi izračunavanja rizične aktive banke i propisuje bliže uslove i način davanja te saglasnosti.
Banka ne može raspodelu dobiti vršiti isplatom dividendi svojim akcionarima ili isplatom učešća u dobiti, odnosno drugih davanja iz dobiti banke članovima organa upravljanja i zaposlenima u banci ako:
1)
svoju likvidnost i kapital ne održava u skladu s propisima Narodne banke Srbije;
2)
zbog te raspodele ne bi mogla da održava svoju likvidnost i kapital u skladu s propisima Narodne banke Srbije;
3)
nije otklonila slabosti i nedostatke koje joj je naložila Narodna banka Srbije u vezi s nepravilnim iskazivanjem poslovnih promena i drugih događaja, a koji mogu uticati na bilans uspeha banke;
4)
nije postupila u skladu s nalozima za otklanjanje nepravilnosti;
5)
Narodna banka Srbije to odredi svojom korektivnom merom.
prelazi 10% kapitala banke ili bilans uspeha banke iskazuje gubitak u tekućem ili prethodnom tromesečju, odnosno za poslovnu godinu do tog datuma, banka raspodelu ovih isplata može vršiti samo uz prethodno odobrenje Narodne banke Srbije.
Narodna banka Srbije može propisati ograničenje raspodele dobiti iz
Banka ne može sticati sopstvene akcije, osim ako su ih akcionari banke ponudili u sekundarnoj prodaji a prodajom tih akcija drugim licima nanela bi se znatna šteta akcionarima banke.
Narodna banka Srbije odlučuje u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahteva.
Pravni posao sticanja sopstvenih akcija bez saglasnosti Narodne banke Srbije ništav je.
Banka je dužna da sopstvene akcije otuđi u roku od jedne godine od dana njihovog sticanja, a ako to ne učini, dužna je da ih povuče i poništi na teret svog akcionarskog kapitala.
Pravni posao čiji je predmet davanje kredita, avansa, jemstva ili garancije banke radi direktnog ili indirektnog sticanja akcija te banke, lica koje u njoj ima učešće ili podređenog društva te banke, kao i sticanje tih akcija sredstvima obezbeđenim na ovaj način ništavi su.
Banka je dužna da obezbedi funkcionalnu i organizacionu odvojenost aktivnosti upravljanja rizicima i redovnih poslovnih aktivnosti banke.
Upravljanje rizicima usklađuje se s veličinom i organizacionom strukturom banke, obimom njene aktivnosti i vrstama poslova koje banka obavlja.
Banka svojim aktima propisuje strategiju i politike za upravljanje rizicima, strategiju i plan upravljanja kapitalom, procedure za identifikovanje, merenje i procenu rizika, kao i upravljanje rizicima, u skladu s propisima, standardima i pravilima struke.
obuhvataju se sve vrste rizika kojima je banka izložena u svom poslovanju, a naročito:
1)
rizik likvidnosti;
2)
kreditni rizik;
3)
kamatni rizik u bankarskoj knjizi;
3a)
devizni rizik i ostali tržišni rizici;
4)
rizici izloženosti banke prema jednom licu ili grupi povezanih lica;
5)
rizici ulaganja banke u druga pravna lica i u osnovna sredstva i investicione nekretnine banke;
6)
rizici koji se odnose na zemlju porekla lica prema kome je banka izložena;
7)
operativni rizik, uključujući pravni rizik, rizik modela i rizik neodgovarajućeg upravljanja informacionim i drugim tehnologijama značajnim za poslovanje banke;
Rizik likvidnosti je rizik mogućnosti nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital banke usled nesposobnosti te banke da ispunjava svoje dospele obaveze.
Banka svojom imovinom i obavezama upravlja na način koji joj omogućava da u svakom trenutku ispuni svoje dospele obaveze (likvidnost) i da trajno ispunjava sve svoje obaveze (solventnost).
Radi efikasnog upravljanja rizikom likvidnosti, nadležni organ banke usvaja i sprovodi politiku upravljanja likvidnošću, koja obuhvata planiranje priliva i odliva novčanih sredstava, praćenje likvidnosti i donošenje odgovarajućih mera za sprečavanje ili otklanjanje uzroka nelikvidnosti.
Narodna banka Srbije može propisati bliže uslove i način upravljanja rizikom likvidnosti banke, način utvrđivanja i nivoe likvidnosti banke, uključujući i kritično nizak nivo likvidnosti, ograničenja koja se odnose na izloženost banke riziku likvidnosti, kao i posebne zahteve u vezi s likvidnošću banke.
Kreditni rizik je rizik mogućnosti nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital banke usled neizvršavanja obaveza dužnika prema banci.
Banka je dužna da kreditni rizik identifikuje, meri i procenjuje prema kreditnoj sposobnosti dužnika i njegovoj urednosti u izvršavanju obaveza prema banci, kao i prema kvalitetu instrumenata obezbeđenja potraživanja banke.
Radi adekvatnog i efikasnog upravljanja kreditnim rizikom, banka je dužna da, u skladu s propisima Narodne banke Srbije i svojim aktima, obračunava i izdvaja rezerve za procenjene gubitke koji mogu nastati po osnovu bilansne aktive i vanbilansnih stavki banke.
Banka je dužna da svojim unutrašnjim aktima propiše posebne politike i procedure za identifikovanje loše aktive i upravljanje tom aktivom, kao i za redovno izveštavanje organa banke o kvalitetu kreditnog portfolija.
Narodna banka Srbije može propisati bliže uslove i način postupanja banke u vezi s praćenjem kvaliteta instrumenata obezbeđenja iz
i praćenjem kvaliteta rada lica koja vrše procenu tih instrumenata, te slučajeve u kojima je banka dužna da otpiše bilansnu aktivu i vanbilansne stavke određenog stepena naplativosti, a može bliže urediti i sadržaj politika iz
Narodna banka Srbije može propisati način utvrđivanja i izdvajanja rezerve za procenjene gubitke koji mogu nastati po osnovu bilansne aktive i vanbilansnih stavki banke.
Kamatni rizik u bankarskoj knjizi jeste rizik od mogućeg nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital banke po osnovu pozicija iz bankarske knjige usled promena kamatnih stopa.
Narodna banka Srbije može propisati bliže uslove i minimalne standarde upravljanja kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi iz
Tržišni rizici su rizici od mogućeg nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital banke po osnovu promena vrednosti bilansnih pozicija i vanbilansnih stavki banke koje nastaju usled kretanja cena na tržištu.
Devizni rizik je rizik mogućnosti nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital banke usled promene deviznog kursa.
Banka je dužna da obim i strukturu svoje imovine i obaveza uskladi na način koji omogućuje efikasno upravljanje tržišnim rizicima.
Banka je dužna da svojim unutrašnjim aktima propiše politike i procedure za identifikovanje, merenje i procenu tržišnih rizika, za upravljanje tržišnim rizicima, kao i za redovno izveštavanje organa banke o vrstama i nivou tih rizika.
Izloženost banke prema jednom licu jeste ukupan iznos potraživanja i vanbilansnih stavki koji se odnose na to lice ili grupu lica koja se smatraju povezanim licima u smislu ovog zakona (krediti, ulaganja u dužničke hartije od vrednosti, vlasnički ulozi i učešća, izdate garancije i avali i sl.).
Velika izloženost banke prema jednom licu ili grupi lica koja se smatraju povezanim licima u smislu ovog zakona jeste izloženost koja iznosi najmanje 10% kapitala banke.
Izloženost banke prema jednom licu ili grupi lica koja se smatraju povezanim licima u smislu ovog zakona ne sme preći 25% kapitala banke.
Narodna banka Srbije propisuje bliže uslove i način obračuna velikih izloženosti, kao i izloženosti banke prema jednom licu ili grupi lica koja se smatraju povezanim licima u smislu ovog zakona, uključujući i oblik kapitala koji se uzima u obzir za potrebe tog obračuna, a može propisati i najveći dozvoljeni zbir svih velikih izloženosti banke.
Ulaganje banke u jedno lice koje nije lice u finansijskom sektoru ne sme preći 10% kapitala banke.
Ukupna ulaganja banke u lica koja nisu lica u finansijskom sektoru, kao i u osnovna sredstva i investicione nekretnine banke ne smeju preći 60% kapitala banke.
Operativni rizik je rizik mogućnosti nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital banke usled propusta u radu zaposlenih, neodgovarajućih unutrašnjih procedura i procesa, neadekvatnog upravljanja informacionim i drugim sistemima, grešaka u razvoju, neodgovarajuće primene ili upotrebe internih modela, kao i usled nepredvidivih eksternih događaja.
Banka je dužna da, na osnovu strategije i politika za upravljanje rizicima, usvoji i primenjuje procedure za identifikovanje, merenje, odnosno procenu operativnog rizika, kao i za upravljanje tim rizikom, uključujući i adekvatno upravljanje informacionim sistemom.
Radi adekvatnog upravljanja informacionim sistemom, banka je dužna da obezbedi kontinuitet poslovanja na teritoriji Republike Srbije za nesmetano odvijanje njenih poslovnih procesa ili funkcija čije neadekvatno funkcionisanje može značajnije ugroziti stabilnost i kontinuitet poslovanja ili prouzrokovati izostanak pružanja usluga te banke utvrđenih zakonom.
Narodna banka Srbije može propisati bliže uslove i način identifikacije, merenja i procene rizika iz ovog člana, kao i upravljanja tim rizikom.
Rizik od pranja novca i finansiranja terorizma je rizik mogućnosti nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat, kapital ili reputaciju banke usled korišćenja banke u svrhu pranja novca i/ili finansiranja terorizma i/ili finansiranja širenja oružja za masovno uništenje.
Rizik prekomernog stepena zaduženosti banke je rizik mogućnosti nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital banke zbog postojećeg ili potencijalnog stepena zaduženosti koji može dovesti do izmena u ostvarivanju poslovnog plana banke, kao što je prinudna prodaja imovine usled koje mogu nastati gubici ili prilagođavanja vrednosti preostale imovine banke.
Banka je dužna da uspostavi politike i procedure za identifikovanje, merenje i praćenje rizika prekomernog stepena zaduženosti i za upravljanje tim rizikom.
Narodna banka Srbije propisuje bliže uslove i način upravljanja rizikom iz
Banka je dužna da usvoji i primenjuje adekvatnu i sveobuhvatnu strategiju i plan upravljanja kapitalom, kao i da uspostavi odgovarajuće procese radi procene i održavanja nivoa i strukture kapitala koji je u svakom trenutku potreban za pokriće svih rizika kojima je banka izložena ili može biti izložena u svom poslovanju, uključujući i rizike koji su utvrđeni kroz rezultate testiranja otpornosti banke na stres.
Banka je dužna da kontinuirano sprovodi dokumentovani proces interne procene adekvatnosti kapitala koji odgovara prirodi, obimu i složenosti aktivnosti banke, u skladu sa strategijom i politikama za upravljanje rizicima, kao i strategijom upravljanja kapitalom.
Banka je dužna da usvoji strategiju, politiku i procedure za identifikovanje, merenje i praćenje rizika likvidnosti i za upravljanje tim rizikom, na periodičnoj i na dnevnoj osnovi, kao i da uspostavi odgovarajuće procese i sisteme za upravljanje rizikom likvidnosti - kojima se obezbeđuje da banka u svakom trenutku održava odgovarajući nivo likvidnosti.
Banka je dužna da kontinuirano sprovodi dokumentovani proces interne procene adekvatnosti likvidnosti banke koji odgovara prirodi, obimu i složenosti aktivnosti banke, u skladu sa strategijom i politikama za upravljanje rizicima, kao i strategijom upravljanja rizikom likvidnosti.
Narodna banka Srbije može propisati sadržinu akata iz , bliže uslove i minimalne standarde za sprovođenje procesa interne procene adekvatnosti kapitala i procesa interne procene adekvatnosti likvidnosti u banci, kao i način i rokove izveštavanja banke o sprovođenju i rezultatima ovih procesa.
Banka je dužna da izradi i Narodnoj banci Srbije dostavi plan oporavka kojim su predviđene mere koje će banka primeniti u slučaju znatnog pogoršanja njenog finansijskog stanja, naročito kada je potkapitalizovana, radi ponovnog uspostavljanja njenog održivog poslovanja i odgovarajućeg finansijskog položaja.
Banka je dužna da plan oporavka ažurira najmanje jednom godišnje, a na zahtev Narodne banke Srbije i češće.
Banka je dužna da plan oporavka ažurira i u slučaju promene pravne ili organizacione strukture banke, promene u njenom poslovanju ili promene njenog finansijskog položaja, kada te promene imaju materijalni značaj, kao i u slučaju drugih promena koje utiču na sadržinu plana oporavka i mogućnost njegove primene.
Narodna banka Srbije bliže propisuje način i rokove dostavljanja plana oporavka i ažuriranog plana oporavka.
Banka je dužna da planom oporavka utvrdi različite mogućnosti (opcije) za oporavak i mere koje bi se primenile u okviru svake od ovih mogućnosti, kao i da obezbedi odgovarajuće uslove i procedure za blagovremeno preduzimanje aktivnosti za njen oporavak.
Banka je dužna da aktivnosti i mere za oporavak utvrdi i na osnovu predviđanja različitih situacija u kojima bi mogli nastupiti ozbiljni makroekonomski i finansijski poremećaji značajni za poslovanje te banke, uključujući sistemske događaje i poremećaje koji se odnose na poslovanje određenih lica ili grupe društava.
Plan oporavka sadrži opis skupa različitih aktivnosti i mera za oporavak koje će banka preduzeti u vezi s kapitalom i likvidnošću, predviđene rokove za sprovođenje pojedinih elemenata ovog plana i identifikaciju kritičnih funkcija, kao i druge elemente i podatke koje propiše Narodna banka Srbije.
koje se mogu utvrditi planom oporavka obuhvataju naročito promene članova organa upravljanja i drugih lica na rukovodećem položaju u banci, promene u podeli dužnosti i odgovornosti zaposlenih, zatvaranje jedne ili više organizacionih jedinica, izmene poslovnih aktivnosti i usluga banke, obezbeđivanje dodatnog kapitala, konverziju odgovarajućih elemenata kapitala u akcije ili druge vlasničke instrumente i dr.
Ako banka planira da za oporavak koristi kredite za likvidnost ili druge olakšice koje bankama, u skladu s propisima, može odobriti Narodna banka Srbije, plan oporavka sadrži i analizu o tome kada, kako i pod kojim uslovima će banka podneti zahtev za korišćenje tog kredita ili olakšice, kao i koja će adekvatna sredstva obezbeđenja u tom slučaju pružiti Narodnoj banci Srbije.
Plan oporavka sadrži i mere koje će banka preduzeti kada su ispunjeni uslovi za ranu intervenciju iz
Korišćenje vanredne finansijske podrške iz budžetskih i drugih javnih sredstava (u daljem tekstu: vanredna finansijska podrška) ne može biti utvrđeno kao mera za oporavak, niti se plan oporavka na bilo koji drugi način može zasnivati na pretpostavci korišćenja ove mere.
Narodna banka Srbije bliže propisuje sadržinu plana oporavka.
da li je verovatno da bi sprovođenje plana oporavka obezbedilo održivo poslovanje banke i odgovarajući finansijski položaj, uzimajući u obzir pripremne mere koje je banka već preduzela ili planira da preduzme;
2)
da li je verovatno da bi plan oporavka i pojedine opcije i mere iz
mogli da se u kratkom roku efikasno primene u slučajevima finansijskih poremećaja (kako na sistemskom nivou, tako i na nivou pojedinačne banke), i to tako da primena tog plana ne dovede do nastupanja negativnih posledica po stabilnost finansijskog sistema, uzimajući u obzir i situaciju u kojoj bi i druge banke bile prinuđene da primene plan oporavka u istom periodu;
3)
da li bi aktivnosti i mere predložene planom oporavka mogle negativno uticati na mogućnost restrukturiranja banke.
Pri oceni plana oporavka, Narodna banka Srbije razmatra i da li kapital i izvori finansiranja banke odgovaraju veličini i organizacionoj strukturi banke, kao i njenom rizičnom profilu.
Ako oceni da plan oporavka ne ispunjava uslove iz , da se plan oporavka i mere predviđene tim planom ne mogu blagovremeno i efikasno primeniti ili da plan oporavka sadrži druge bitne nedostatke, Narodna banka Srbije će pismeno obavestiti banku o tome i pozvati je da dostavi mišljenje u roku od 15 dana od dana prijema ovog obaveštenja.
u roku iz tog stava ili Narodna banka Srbije oceni da navodi banke iz tog mišljenja nisu osnovani - naložiće banci da, u roku od dva meseca od dana prijema naloga, otkloni utvrđene nedostatke i dostavi joj izmenjeni plan oporavka. Narodna banka Srbije može produžiti ovaj rok za mesec dana, na zahtev banke, ako postoje opravdani razlozi za ovo produženje.
Ako oceni da banka izmenjenim planom oporavka nije otklonila utvrđene nedostatke, Narodna banka Srbije može naložiti banci da u određenom roku, koji ne može biti duži od mesec dana, na određeni način izmeni plan oporavka i dostavi joj tako izmenjeni plan.
- Narodna banka Srbije naložiće banci da u određenom roku utvrdi koje je promene u svom poslovanju potrebno da sprovede kako bi se otklonili utvrđeni nedostaci i da o tome obavesti Narodnu banku Srbije.
Ako banka ne postupi u skladu s nalogom iz ili ako sprovođenje promena u poslovanju koje je banka utvrdila ne može otkloniti utvrđene nedostatke - Narodna banka Srbije može naložiti banci da preduzme odgovarajuće mere, a naročito da:
1)
umanji rizični profil, uključujući rizik likvidnosti;
2)
obezbedi blagovremeno povećanje kapitala;
3)
preispita poslovnu politiku i strategiju;
4)
izvrši promene u delu poslovne politike i strategije koji se odnose na finansiranje, radi obezbeđivanja dodatne zaštite ključnim poslovnim aktivnostima i kritičnim funkcijama;
, Narodna banka Srbije ocenjuje značaj utvrđenih nedostataka plana oporavka, kao i ograničenja i posledice primene mera i plana oporavka na poslovanje banke.
Plan oporavka sadrži indikatore na osnovu kojih se utvrđuje kada se odgovarajuća mera iz ovog plana može preduzeti, pri čemu banka ipak može, ako je to opravdano okolnostima u određenoj situaciji, na osnovu odluke upravnog odbora banke, da preduzme mere za oporavak i kada na to ne ukazuju određeni indikatori iz ovog plana, odnosno da ne primeni mere iako na to ukazuju ovi indikatori.
Banka je dužna da na odgovarajući način obezbedi redovno praćenje indikatora iz
Banka je dužna da bez odlaganja Narodnu banku Srbije pismeno obavesti o preduzimanju mera iz plana oporavka, odnosno o tome da nije preduzela meru iz plana oporavka iako su bili ispunjeni uslovi za njeno preduzimanje, kao i da uz ovo obaveštenje dostavi odgovarajuće obrazloženje.
Narodna banka Srbije može bliže propisati minimalne kvantitativne i kvalitativne indikatore iz
Banka u svom poslovanju ne može licu povezanom s bankom, kao ni zaposlenom u banci, odobriti uslove koji su povoljniji od uslova odobrenih drugim licima koja nisu povezana s tom bankom, odnosno nisu zaposlena u toj banci.
davanja kredita obezbeđenog dužničkim hartijama od vrednosti Republike Srbije ili Narodne banke Srbije, odnosno dužničkim hartijama od vrednosti lica čiji rejting, prema oceni priznatih međunarodnih rejting agencija, nije ispod "A".
Član upravnog odbora banke ne sme učestvovati u razmatranju ili odobravanju bilo kog pravnog posla između njega i banke, između banke i bilo kog člana njegove porodice i između banke i pravnog lica u kome on ili bilo koji član njegove porodice učestvuje u upravljanju ili rukovođenju, ili u kome ima znatno ili kontrolno učešće.
Pravne radnje u korist povezanih lica i lica koja su povezana s povezanim licima, banka može preduzimati nakon dobijanja pismenog odobrenja upravnog odbora banke.
Banka je dužna da opšte uslove poslovanja, kao i njihove izmene i dopune, istakne u svojim poslovnim prostorijama na vidnom mestu, i to najkasnije 30 dana pre njihove primene.
Primena opštih uslova poslovanja obezbeđuje se pismenim ugovorom zaključenim između banke i klijenta.
Klijent može od banke da traži odgovarajuća objašnjenja i instrukcije koji se odnose na primenu opštih uslova poslovanja.
Opštim uslovima poslovanja, u smislu ovog zakona, smatra se svaki dokument koji sadrži standardne uslove poslovanja primenljive na sve klijente banke, opšte uslove za uspostavljanje odnosa između klijenata i banke, postupak komunikacije između klijenata i banke i opšte uslove za obavljanje transakcija između klijenata i banke.
Narodna banka Srbije može propisati bliže uslove i način objavljivanja i primene opštih uslova poslovanja banke.
Narodna banka Srbije može propisati jedinstveni način obračuna i objavljivanja troškova, kamata i naknada bankarskih usluga, i to naročito po osnovu depozitnih i kreditnih poslova.
Narodna banka Srbije može na svojoj internet prezentaciji objaviti informativnu listu ponude bankarskih usluga po osnovu kreditnih poslova po pojedinačnim bankama.
Narodna banka Srbije može bliže urediti sadržinu i način dostavljanja i objavljivanja podataka iz
Banka je dužna da klijentu koji nije korisnik u smislu ovog zakona, na njegov zahtev, obezbedi informacije o stanju njegovog kredita, odnosno depozitnog računa, kao i druge informacije iz poslovnog odnosa klijenta i banke.
Banka na svojoj Internet prezentaciji objavljuje podatke o imenima lica koja imaju učešće u toj banci, odnosno koja su članovi njenog upravnog i izvršnog odbora, kao i podatke o svojstvu tih lica.
Narodna banka Srbije može propisati bliže uslove i način obaveštavanja klijenata iz
Ako klijent koji nije korisnik u smislu ovog zakona smatra da se banka ne pridržava obaveza utvrđenih zakonom i drugim propisima i obaveza iz zaključenog ugovora - prigovor na postupak banke može uputiti rukovodiocu organizacione jedinice banke u čijem je delokrugu unutrašnja revizija, nadležnoj organizacionoj jedinici ili nadležnom organu banke.
podaci koji su poznati banci a odnose se na lične podatke, finansijsko stanje i transakcije, kao i na vlasništvo ili poslovne veze klijenata te ili druge banke;
2)
podaci o stanju i prometu na individualnim depozitnim računima;
3)
drugi podaci do kojih banka dođe u poslovanju s klijentima.
Bankarskom tajnom ne smatraju se:
1)
javni podaci i podaci koji su zainteresovanim licima sa opravdanim interesom dostupni iz drugih izvora;
2)
konsolidovani podaci na osnovu kojih se ne otkriva identitet pojedinačnog klijenta;
3)
podaci o akcionarima banke i visini njihovog učešća u akcionarskom kapitalu banke, kao i podaci o drugim licima sa učešćem u banci i podaci o tom učešću, bez obzira na to da li su oni klijenti banke;
4)
podaci koji se odnose na urednost ispunjavanja obaveza klijenta prema banci.
Banka i članovi njenih organa, akcionari i zaposleni u banci, kao i spoljni revizor banke i druga lica koja zbog prirode posla koji obavljaju imaju pristup podacima iz
, ne mogu te podatke saopštavati trećim licima ni koristiti ih protivno interesu banke i njenih klijenata, niti mogu trećim licima omogućiti pristup tim podacima.
ne prestaje ni posle prestanka statusa na osnovu kog su ostvarili pristup podacima iz tog stava.
Banka može podatke o klijentu koji se smatraju bankarskom tajnom saopštiti trećim licima samo uz pismeno odobrenje tog klijenta, osim ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije propisano.
Obaveza čuvanja bankarske tajne ne postoji ako se podaci saopštavaju:
1)
na osnovu odluke ili zahteva nadležnog suda;
2)
za potrebe ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove, organa nadležnog za borbu protiv organizovanog kriminala i organa nadležnog za sprečavanje pranja novca, u skladu s propisima;
3)
u vezi sa imovinskim postupkom, a na osnovu zahteva staraoca imovine ili konzularnih predstavništava stranih država, posle podnošenja pismenih dokumenata kojima se dokazuje opravdani interes ovih lica;
4)
u vezi sa izvršenjem nadležnog organa na imovini klijenta banke;
5)
regulatornim telima u Republici Srbiji radi obavljanja poslova iz njihove nadležnosti;
6)
licu koje su banke osnovale radi prikupljanja podataka o ukupnom iznosu, vrsti i ažurnosti u ispunjavanju obaveza fizičkih i pravnih lica klijenata banaka;
7)
nadležnom organu u vezi s vršenjem kontrole obavljanja platnog prometa kod pravnih i fizičkih lica koja obavljaju delatnost, u skladu s propisima kojima se uređuje platni promet;
8)
poreskoj upravi, u skladu s propisima kojima se uređuju poslovi iz njene nadležnosti;
9)
organu nadležnom za kontrolu deviznog poslovanja;
10)
na zahtev organizacije za osiguranje depozita, u skladu sa zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita;
11)
stranom regulatornom telu pod uslovima predviđenim sporazumom o saradnji zaključenim između tog tela i Narodne banke Srbije;
12)
u drugim slučajevima propisanim ovim ili drugim zakonom.
, banka ima pravo da podatke koji predstavljaju bankarsku tajnu saopšti javnom tužiocu i sudovima, odnosno drugim organima koji vrše javnopravna ovlašćenja isključivo radi zaštite svojih prava, u skladu sa zakonom.
koristiti isključivo u svrhu za koju su pribavljeni i ne mogu ih saopštavati trećim licima niti tim licima omogućiti da saznaju i koriste ove podatke, osim u slučajevima predviđenim zakonom.
Banka je dužna da vodi poslovne knjige i računovodstvenu evidenciju i da godišnje finansijske izveštaje, koji istinito i objektivno odražavaju njeno poslovanje i finansijsko stanje, priprema sa sadržajem i u obliku koji su utvrđeni zakonom kojim se uređuje računovodstvo, ovim zakonom i propisima Narodne banke Srbije.
Banka je dužna da pri sastavljanju godišnjih finansijskih izveštaja primenjuje međunarodne standarde finansijskog izveštavanja od dana koji je nadležno međunarodno telo odredilo kao dan početka njihove primene.
Radi procene finansijskog stanja banke i njenih podređenih društava na pojedinačnoj i konsolidovanoj osnovi, banka je dužna da pripremi i Narodnoj banci Srbije podnese izveštaje koji se odnose na upravljanje bankom, poslovanje organizacionih struktura, planirane poslovne aktivnosti, kapital, likvidnost, solventnost i profitabilnost banke i njenih podređenih društava, kao i druge izveštaje potrebne za kontrolu njenog poslovanja.
Narodna banka Srbije propisuje sadržinu i oblik izveštaja iz
Banka evidentira, prikuplja, obrađuje i Narodnoj banci Srbije dostavlja podatke i informacije o dužnicima u vezi s bilansnim potraživanjima i vanbilansnim stavkama banke, radi uključivanja tih podataka i informacija u informacioni sistem Narodne banke Srbije.
Narodna banka Srbije bliže propisuje sadržinu, formu, način i rokove dostavljanja podataka i informacija iz
Banka je dužna da objavljuje podatke o strategiji i politikama upravljanja rizicima banke, kapitalu banke, adekvatnosti kapitala banke, kao i druge podatke, odnosno informacije, u skladu sa propisima Narodne banke Srbije.
Banka nije dužna da objavljuje podatke i informacije koji nisu materijalno značajni, zatim podatke i informacije čije bi objavljivanje u javnosti moglo negativno da utiče na konkurentski položaj te banke na tržištu, kao i podatke i informacije koji predstavljaju bankarsku tajnu u smislu ovog zakona.
Narodna banka Srbije bliže propisuje sadržaj podataka odnosno informacija iz ovog člana, kao i uslove, način i rokove za njihovo objavljivanje.
opšte informacije o načinu sprovođenja procesa procene poslovanja banaka;
2)
zbirne statističke podatke o sprovedenim aktivnostima iz oblasti kontrolne funkcije.
Narodna banka Srbije na svojoj internet prezentaciji čini dostupnim objavljene propise i druge opšte akte iz oblasti kontrole poslovanja banaka i restrukturiranja banaka - isključivo u svrhe dodatnog informisanja.
utvrđeno da nisu postupale u skladu sa ovim zakonom, drugim zakonima po kojima je Narodna banka Srbije nadležna za vršenje nadzora nad poslovanjem banaka i propisima Narodne banke Srbije.
Radi obavljanja godišnje revizije svojih finansijskih izveštaja, banka, bankarska grupa i bankarski holding godišnje angažuju spoljnog revizora (preduzeće za reviziju).
O imenovanju spoljnog revizora banka ili bankarski holding obaveštavaju Narodnu banku Srbije u roku od 15 dana od dana tog imenovanja.
Narodna banka Srbije utvrđuje i objavljuje listu spoljnih revizora koji mogu vršiti reviziju iz
Banka ne može imenovati spoljnog revizora čiji je prihod od revizije te banke u prethodnoj godini veći od polovine njegovih ukupnih prihoda.
Spoljni revizor može kod banke obavljati najviše pet uzastopnih revizija redovnih godišnjih finansijskih izveštaja.
Spoljni revizor ne može u istoj godini obavljati i reviziju finansijskih izveštaja banke i pružati joj konsultantske usluge, niti reviziju može vršiti za poslovnu godinu u kojoj joj je pružao te usluge.
Lice koje rukovodi revizijom banke i potpisuje izveštaj spoljnog revizora mora imati najviše profesionalno zvanje u oblasti revizije, prema zakonu kojim se uređuje revizija, tri godine iskustva u obavljanju poslova revizije banaka i mora biti nezavisno od banke.
ne smatra se nezavisnim od banke ako je ono ili preduzeće za reviziju u kome je to lice angažovano, ili rukovodilac tog preduzeća – u tekućoj godini i u dve prethodne poslovne godine, kao i za vreme obavljanja revizije:
1)
bilo lice povezano s bankom ili bilo kojim članom bankarske grupe;
2)
bilo poslovni partner banke ili bilo kog člana bankarske grupe;
3)
bilo lice koje ima direktno ili indirektno vlasništvo u banci ili članu bankarske grupe;
4)
bilo likvidacioni ili stečajni upravnik člana bankarske grupe;
5)
bilo ugovorna strana u ugovornom odnosu s licem koje bi moglo negativno uticati na njegovu nepristrasnost i nezavisnost.
njegov kapital, prema bilansu stanja, manji od 5% ukupnog kapitala banke, odnosno bankarskog holdinga;
2)
tokom prethodne poslovne godine ostvarilo manje od 5% prihoda banke, odnosno bankarskog holdinga.
Uz saglasnost ili na zahtev Narodne banke Srbije, podređeno društvo koje nije banka ne mora biti uključeno u reviziju bankarske grupe ako bi to, prema mišljenju Narodne banke Srbije, doprinelo objektivnom sagledavanju finansijskog stanja te grupe.
Narodna banka Srbije može propisati bliže uslove i način vršenja revizije iz
Spoljni revizor sačinjava izveštaj i daje mišljenje o tome da li su godišnji finansijski izveštaji banke sačinjeni u skladu sa međunarodnim standardima finansijskog izveštavanja, odnosno međunarodnim računovodstvenim standardima, zakonom kojim se uređuje računovodstvo i propisima Narodne banke Srbije i da li istinito i objektivno prikazuju finansijski položaj banke, rezultate poslovanja i novčane tokove za tu godinu po svim materijalno značajnim pitanjima.
Spoljni revizor daje upravnom i izvršnom odboru banke, kao i Narodnoj banci Srbije, ocenu efikasnosti funkcionisanja unutrašnje revizije, sistema upravljanja rizicima i sistema unutrašnjih kontrola.
Narodna banka Srbije propisuje minimalan obim i sadržaj izveštaja iz
Banka koja je osnovana spajanjem dužna je da Narodnoj banci Srbije dostavi mišljenje spoljnog revizora o istinitosti i objektivnosti svog početnog bilansa stanja na ugovoreni datum spajanja, odnosno sa stanjem na datum upisa tog spajanja u registar privrednih društava ako se ta dva datuma razlikuju, u roku od 90 dana od dana upisa te banke u registar privrednih subjekata.
Banka kojoj se pripaja druga banka dužna je da angažuje spoljnog revizora radi obavljanja revizije svojih finansijskih izveštaja sa stanjem na ugovoreni datum pripajanja, odnosno sa stanjem na datum upisa tog pripajanja u registar privrednih društava ako se ta dva datuma razlikuju.
Izveštaj spoljnog revizora o obavljenoj reviziji iz
Spoljni revizor dužan je da upravni i izvršni odbor banke, odnosno člana bankarske grupe, kao i Narodnu banku Srbije, obavesti, i to odmah nakon što za njih sazna, o svakoj činjenici koja predstavlja:
Kad su nepravilnosti u poslovanju banke utvrđene u izveštaju spoljnog revizora, banka je dužna da te nepravilnosti otkloni i da o tome obavesti Narodnu banku Srbije.
Banka i bankarski holding dostavljaju Narodnoj banci Srbije pismeno obaveštenje o povlačenju ili razrešenju dužnosti spoljnog revizora banke, bankarskog holdinga ili bankarske grupe, sa izjavom o razlozima za povlačenje, odnosno razrešenje – najkasnije u roku od 15 dana od dana povlačenja, odnosno razrešenja.
Kad se spoljni revizor banke, bankarskog holdinga ili bankarske grupe povuče ili bude razrešen dužnosti, drugi spoljni revizor ne može prihvatiti tu dužnost ako od prethodnog revizora ne pribavi pismenu izjavu iz
, izbor spoljnog revizora banke, bankarskog holdinga ili bankarske grupe može se prihvatiti i bez pribavljanja izjave iz tog stava ako novi revizor obavesti Narodnu banku Srbije da nije primio izjavu u roku od 15 dana od dana podnošenja zahteva za davanje te izjave.
Narodna banka Srbije neće prihvatiti izveštaj spoljnog revizora koji je imenovan na ovu funkciju ako nije zahtevao izjavu iz
Banka je dužna da Narodnoj banci Srbije dostavi usvojene pojedinačne finansijske izveštaje banke i njenog bankarskog holdinga, sa izveštajem spoljnog revizora, za prethodnu poslovnu godinu - u roku od 120 dana nakon završetka te godine.
Narodna banka Srbije može od bilo kog člana bankarske grupe zahtevati da joj dostavi pojedinačne finansijske izveštaje sa izveštajem spoljnog revizora.
Banka je dužna da dostavi usvojene konsolidovane finansijske izveštaje bankarske grupe, sa izveštajem spoljnog revizora, za prethodnu poslovnu godinu - u roku od 150 dana nakon završetka te godine.
Izveštaj spoljnog revizora u skraćenom obliku za banku, bankarski holding i bankarsku grupu banka objavljuje u najmanje jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju na teritoriji Republike Srbije, i to u roku od 15 dana od dana dostavljanja tog izveštaja Narodnoj banci Srbije.
Kompletan izveštaj spoljnog revizora o godišnjim finansijskim izveštajima za banku, bankarski holding i bankarsku grupu, uključujući i napomene uz finansijske izveštaje - banka objavljuje na svojoj internet prezentaciji u roku od 15 dana od dana dostavljanja tog izveštaja Narodnoj banci Srbije.
Pored objavljivanja revidiranog godišnjeg finansijskog izveštaja, banka na svojoj internet prezentaciji tromesečno, u roku od 30 dana nakon isteka obračunskog perioda, objavljuje i nerevidirane finansijske izveštaje, koji sadrže bilans stanja s vanbilansnim stavkama, bilans uspeha, izveštaj o ostalom rezultatu, izveštaj o promenama na kapitalu i izveštaj o tokovima gotovine, a objavljuje i imena članova upravnog i izvršnog odbora banke i lica koja imaju učešće u banci ili bankarskom holdingu i podatke o tim licima, kao i organizacionu strukturu i spisak organizacionih jedinica te banke.
Ako se u izveštajima i podacima koji su objavljeni utvrdi greška, banka ili spoljni revizor dužni su da o tome odmah obaveste Narodnu banku Srbije, a banka je dužna i da objavi korigovane izveštaje i podatke.
nije obavljena u skladu sa odredbama ovog zakona i propisima donetim na osnovu ovog zakona, a naročito ako u postupku kontrole ili na drugi način utvrdi da izveštaj revizora nije zasnovan na istinitim i objektivnim činjenicama - Narodna banka Srbije neće prihvatiti izveštaj o toj reviziji i zahtevaće da drugi spoljni revizor ponovo obavi reviziju o trošku banke.
Ako oceni da je za potrebe vršenja kontrole iz ovog zakona potrebno prikupiti, analizirati i obraditi određene podatke u vezi s poslovanjem banke koji nisu obuhvaćeni izveštajem o reviziji godišnjih finansijskih izveštaja banke - Narodna banka Srbije može banci naložiti angažovanje spoljnog revizora radi obavljanja posebne revizije finansijskih izveštaja banke i člana bankarske grupe ili njihovih pojedinih delova, kao i za druge vrste revizije, odnosno ispitivanja pojedinih poslovnih procesa i podataka u vezi s poslovanjem ovih lica (u daljem tekstu: posebna revizija).
Za vršenje posebne revizije, Narodna banka Srbije može da zahteva od banke ili člana bankarske grupe da imenuje revizora koji se nalazi na listi iz
. Banka ili član bankarske grupe dužni su da tom revizoru dostave, bez odlaganja i ograničenja, sve podatke i dokumente neophodne za sprovođenje posebne revizije i da mu pruže svu potrebnu pomoć, u skladu sa ovim zakonom.
Troškove posebne revizije snosi banka.
Narodna banka Srbije može propisati bliže uslove i način vršenja posebne revizije.
Banke mogu, radi unapređivanja sopstvenog poslovanja i usklađivanja svoje delatnosti, osnivati udruženja.
Udruženje banaka ima svojstvo pravnog lica.
Udruženje banaka upisuje se u registar, u skladu sa zakonom.
Ugovorom o osnivanju udruženja banaka utvrđuju se naziv, delatnost i sedište udruženja, zastupanje udruženja i odgovornost u pravnom prometu, prestanak rada udruženja i način upravljanja udruženjem, kao i druga pitanja značajna za osnivanje udruženja banaka.
Udruženje banaka dostavlja Narodnoj banci Srbije ugovor iz