Ovim zakonom uređuju se osnivanje, poslovanje i organizacija banaka, način upravljanja bankama, kao i kontrola, restrukturiranje i prestanak rada banaka.
Banka je akcionarsko društvo sa sedištem u Republici Srbiji, koje ima dozvolu za rad Narodne banke Srbije i obavlja depozitne i kreditne poslove, a može obavljati i druge poslove u skladu sa zakonom.
Strana banka je pravno lice sa sedištem van Republike Srbije koje je, u skladu sa propisima države porekla, osnovano i u registar nadležnog organa te države upisano kao banka, odnosno kreditna institucija, koje poseduje dozvolu za rad regulatornog tela te države i koje obavlja depozitne i kreditne poslove.
Filijala je organizacioni deo banke, bez statusa pravnog lica, koji obavlja poslove koje može obavljati banka u skladu sa ovim zakonom.
Predstavništvo je organizacioni deo banke u inostranstvu ili strane banke u Republici Srbiji, bez statusa pravnog lica, koji ne obavlja poslove koje može obavljati banka, već poslove istraživanja tržišta, i koji predstavlja banku, odnosno stranu banku čiji je deo.
Klijent je bilo koje pravno ili fizičko lice koje koristi ili je koristilo usluge banke ili se obratilo banci radi korišćenja usluga i koje je banka kao takvo identifikovala.
Korisnik označava klijenta banke koji je posebnim zakonima definisan kao korisnik finansijskih, odnosno platnih usluga.
Regulatorno telo je nacionalno telo koje je propisima određene države ovlašćeno da daje i oduzima dozvole za rad licima u finansijskom sektoru, vrši kontrolu ovih lica, odnosno nadzor nad tim licima ili uređuje njihovo poslovanje, kao i odgovarajuće telo Evropske unije sa ovim nadležnostima u skladu s propisima te unije.
Država porekla je država u kojoj su strana banka ili drugo lice u finansijskom sektoru osnovani i u kojoj su dobili dozvolu za rad.
Depozit ima značenje utvrđeno u zakonu kojim se uređuje osiguranje depozita.
Kredit ima značenje utvrđeno u zakonu kojim se uređuju obligacioni odnosi.
Lice u finansijskom sektoru je banka, društvo za osiguranje, platna institucija, institucija elektronskog novca, finansijski holding, mešoviti finansijski holding, društvo za upravljanje otvorenim investicionim fondovima sa javnom ponudom, društvo za upravljanje alternativnim investicionim fondovima, društvo za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, investiciono društvo, privredno društvo koje obavlja poslove finansijskog lizinga, kao i drugo pravno lice koje se pretežno bavi finansijskom delatnošću u zemlji ili inostranstvu.
Finansijska institucija u smislu ovog zakona je lice u finansijskom sektoru, osim banke i društva za osiguranje.
Indirektno vlasništvo označava mogućnost lica koje nema direktno vlasništvo u pravnom licu da efektivno ostvari vlasnička prava u tom licu koristeći vlasništvo koje drugo lice direktno ima u tom pravnom licu.
Učešće označava kvalifikovano, znatno i kontrolno učešće.
Kvalifikovano učešće postoji kada jedno lice ima:
1)
direktno ili indirektno pravo ili mogućnost da ostvari najmanje 10% glasačkih prava u pravnom licu, odnosno direktno ili indirektno vlasništvo nad najmanje 10% kapitala tog pravnog lica, ili
2)
mogućnost efektivnog vršenja uticaja na upravljanje pravnim licem ili na poslovnu politiku tog lica.
Znatno učešće postoji kada jedno lice ima:
1)
direktno ili indirektno pravo ili mogućnost da ostvari najmanje 20% glasačkih prava u pravnom licu, odnosno direktno ili indirektno vlasništvo nad najmanje 20% kapitala tog pravnog lica, ili
2)
mogućnost efektivnog vršenja znatnog uticaja na upravljanje pravnim licem ili na poslovnu politiku tog lica.
Kontrolno učešće postoji kada jedno lice ima:
1)
direktno ili indirektno pravo ili mogućnost da ostvari više od 50% glasačkih prava u pravnom licu, odnosno direktno ili indirektno vlasništvo nad više od 50% kapitala tog pravnog lica, ili
2)
mogućnost izbora više od polovine članova upravnog odbora ili drugog organa rukovođenja i upravljanja tog pravnog lica, ili
3)
mogućnost efektivnog vršenja dominantnog uticaja na upravljanje pravnim licem ili na poslovnu politiku tog lica.
Matično društvo pravnog lica je društvo koje u tom licu ima kontrolno učešće.
Zavisno društvo pravnog lica je društvo u kome to lice ima kontrolno učešće.
Pridruženo društvo pravnog lica je društvo u kome to lice ima znatno učešće.
Podređeno društvo pravnog lica je zavisno ili pridruženo društvo tog lica.
Grupa društava je grupa koju čine najviše matično društvo pravnog lica, njegova podređena društva i pridružena društva zavisnih društava pravnog lica.
Najviše matično društvo grupe društava je pravno lice u kome nijedno drugo pravno lice nema kontrolno učešće.
Bankarska grupa je grupa društava koju čine najmanje jedna banka koja ima svojstvo najvišeg matičnog društva ili svojstvo zavisnog društva i lica u finansijskom sektoru i/ili podređeno društvo banke iz
Bankarski holding je najviše matično društvo u bankarskoj grupi koje nije banka, kao i finansijski holding i mešoviti finansijski holding. Ako se najviše matično društvo ne može pouzdano utvrditi, utvrđuje ga Narodna banka Srbije.
Finansijski holding je finansijska institucija koja nije mešoviti finansijski holding a čija su zavisna društva isključivo ili pretežno banke ili finansijske institucije. Zavisna društva finansijskog holdinga su pretežno banke ili finansijske institucije ako su ispunjena oba sledeća uslova:
1)
najmanje jedno zavisno društvo finansijskog holdinga je banka,
2)
više od 50% kapitala ili konsolidovane imovine finansijskog holdinga, njegovih prihoda ili zaposlenih, odnosno drugog kriterijuma koji Narodna banka Srbije oceni kao relevantan - povezano je s njegovim zavisnim društvima koja su banke ili finansijske institucije.
Mešoviti finansijski holding je najviše matično društvo finansijskog konglomerata koje nije banka, društvo za osiguranje niti investiciono društvo a koje - zajedno sa svojim zavisnim društvima, od kojih je najmanje jedno banka, i drugim pravnim licima - čini finansijski konglomerat.
Mešoviti holding je najviše matično društvo grupe društava koje nije banka, finansijski holding niti mešoviti finansijski holding a čije je najmanje jedno zavisno društvo banka.
Povezana lica su lica koja ispunjavaju najmanje jedan od sledećih uslova:
1)
da su dva ili više pravnih ili fizičkih lica povezana tako da jedno od njih ima znatno ili kontrolno učešće u drugom ili drugim pravnim licima;
2)
da su dva ili više pravnih ili fizičkih lica među kojima ne postoji odnos iz
povezana tako da postoji mogućnost da se usled pogoršanja finansijskog položaja jednog lica pogorša sposobnost drugog ili drugih lica da izmiruju svoje obaveze;
3)
da su dva ili više pravnih i fizičkih lica povezana tako da je fizičko lice član upravnog ili izvršnog odbora ili drugog organa upravljanja drugog ili drugih pravnih lica;
4)
da su dva ili više pravnih i fizičkih lica povezana tako da članovi porodice fizičkog lica imaju znatno ili kontrolno učešće u drugom ili drugim pravnim licima, odnosno da su članovi upravnog ili izvršnog odbora ili drugog organa upravljanja tih pravnih lica;
5)
da su članovi porodice fizičkih lica koja su članovi upravnog ili izvršnog odbora ili drugog organa upravljanja ili lica s posebnim ovlašćenjima i odgovornostima jednog pravnog lica istovremeno članovi upravnog ili izvršnog odbora ili drugog organa upravljanja ili lica s posebnim ovlašćenjima i odgovornostima drugog ili drugih pravnih lica.
Lica povezana s bankom su:
1)
članovi bankarske grupe u kojoj je banka;
2)
članovi upravnog i izvršnog odbora banke, članovi odbora banke utvrđenih ovim zakonom, članovi organa upravljanja i rukovođenja člana bankarske grupe u kojoj je banka, kao i članovi porodice ovih lica;
3)
lica sa učešćem u banci i u licima koja su članovi bankarske grupe u kojoj je banka, lica koja imaju direktno ili indirektno pravo ili mogućnost da u banci, odnosno u licima koji su članovi grupe u kojoj je banka ostvare najmanje 5% glasačkih prava, odnosno direktno ili indirektno vlasništvo nad najmanje 5% kapitala, kao i članovi porodice tih lica;
4)
pravna lica u kojima lica iz imaju kontrolno učešće.
Članovi porodice fizičkog lica su:
1)
njegov krvni srodnik u pravoj liniji, krvni srodnik u pobočnoj liniji zaključno s trećim stepenom srodstva, kao i supružnik i vanbračni partner ovih lica;
2)
njegov supružnik i vanbračni partner i njihovi krvni srodnici zaključno s prvim stepenom srodstva;
3)
njegov usvojilac ili usvojenik, kao i potomci usvojenika;
4)
druga lica koja s tim licem žive u zajedničkom domaćinstvu.
Potkapitalizovana banka je banka čiji je najmanje jedan pokazatelj iz
Sistemski značajna banka je banka čije bi pogoršanje finansijskog stanja ili prestanak rada imali ozbiljne negativne posledice na stabilnost finansijskog sistema. Sistemski značajne banke utvrđuje Narodna banka Srbije na osnovu kriterijuma i metodologije koje propiše, a koji naročito uzimaju u obzir veličinu banke, njenu povezanost sa ostalim učesnicima u finansijskom sistemu i zamenljivost u tom sistemu, kao i složenost njenog poslovanja.
Telo nadležno za restrukturiranje je nacionalno telo koje je propisima određene države ovlašćeno da nad licima u finansijskom sektoru preduzima mere koje odgovaraju merama restrukturiranja iz ovog zakona, kao i odgovarajuće telo Evropske unije sa ovakvim nadležnostima u skladu s propisima te unije.
Lice za restrukturiranje je banka ili član bankarske grupe za koje je, u skladu s planom restrukturiranja, predviđena primena mera restrukturiranja.
Grupa za restrukturiranje je grupa lica u okviru bankarske grupe za koju je, u skladu s planom restrukturiranja, predviđena primena mera restrukturiranja a koju čine najmanje jedno lice za restrukturiranje i još najmanje jedno društvo koje je član te bankarske grupe.
Kritične funkcije su aktivnosti, usluge ili poslovi čiji bi prekid obavljanja verovatno doveo do ugrožavanja stabilnosti finansijskog sistema ili poremećaja u pružanju neophodnih usluga realnom sektoru usled veličine, tržišnog učešća i povezanosti subjekta koji ih obavlja sa ostalim učesnicima u finansijskom sistemu, a naročito uzimajući u obzir mogućnost da neko drugi nesmetano preuzme obavljanje ovih aktivnosti, usluga ili poslova.
Ključne poslovne aktivnosti su poslovne aktivnosti i usluge povezane sa ovim aktivnostima čijim obavljanjem se ostvaruje znatan deo prihoda za banku ili bankarsku grupu kojoj ta banka pripada.
Ključne funkcije su funkcije koje imaju značajan uticaj na upravljanje, odnosno poslovanje banke.
Agencija za rejting je lice koje se bavi dodeljivanjem kreditnih rejtinga pravnim licima i/ili finansijskim instrumentima.
Osnovne odredbe zakona kojim se uređuju privredna društva koje se odnose na osnivanje privrednog društva, na odgovornost osnivača i drugih lica, na sedište i poslovno ime, na zastupanje i zastupnike, na lica koja imaju dužnost prema društvu, na individualnu i derivativnu tužbu i na informisanje, objavljivanje i zastarelost, kao i odredbe tog zakona koje se odnose na akcije i druge hartije od vrednosti akcionarskog društva, primenjuju se na banke ako nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.
Banka u svom poslovnom imenu mora imati reč "banka".
Niko osim banke ne može u svom poslovnom imenu imati, odnosno u obavljanju svoje delatnosti upotrebiti, odnosno koristiti reč "banka" ili izvedenicu od te reči.
Narodna banka Srbije sarađuje s domaćim i stranim regulatornim telima, odnosno telima nadležnim za restrukturiranje, radi vršenja i unapređivanja svoje kontrolne funkcije, kao i obavljanja poslova koji se odnose na restrukturiranje banaka i drugih poslova utvrđenih ovim zakonom.
može razmenjivati podatke (informacije) pribavljene u vršenju svoje kontrolne funkcije, obavljanju poslova u vezi s restrukturiranjem banaka, kao i drugih poslova utvrđenih ovim zakonom, ako je obaveza čuvanja tajnih podataka koja važi za ta tela jednaka obavezi utvrđenoj
drugim domaćim i stranim regulatornim telima, odnosno telima nadležnim za restrukturiranje i drugim nadležnim organima, na njihov zahtev i uz prethodnu saglasnost tela od kojih je te podatke (informacije) pribavila, pri čemu se ti podaci (informacije) mogu razmenjivati samo za svrhe određene tom saglasnošću, osim ako zakonom nije drukčije utvrđeno.
Narodna banka Srbije može preko stranog tela nadležnog za restrukturiranje sprovoditi mere iz postupka restrukturiranja utvrđenog ovim zakonom, a može i preduzimati mere radi sprovođenja postupka restrukturiranja koji je pokrenulo strano telo nadležno za restrukturiranje - u skladu s međunarodnim ugovorom koji je Republika Srbija zaključila s državom porekla tog tela.
Narodna banka Srbije, u postupku utvrđenom ovim zakonom, vrši kontrolu boniteta i zakonitosti poslovanja banaka, sprovodi restrukturiranje banke i, na osnovu nadležnosti utvrđenih ovim zakonom, rešava o pravima, obavezama i pravnim interesima lica.
sud ne može rešiti upravnu stvar za čije je rešavanje ovim zakonom utvrđena nadležnost Narodne banke Srbije.
Tužbom protiv rešenja o oduzimanju banci dozvole za rad, rešenja kojim se vrši otpis i konverzija kapitala i rešenja koje je Narodna banka Srbije donela u postupku restrukturiranja banke mogu se tražiti samo utvrđenje nezakonitosti i poništaj tog rešenja, kao i naknada štete ako se ne traži u posebnom postupku.
- treća lica zadržavaju prava i obaveze koje su stekla na osnovu poništenog rešenja, a prava tužioca ograničavaju se na naknadu štete koja mu je pričinjena izvršenjem tog rešenja.
Dostavljanjem banci rešenja, zapisnika i drugih akata, kao i obaveštenja, zahteva i drugih pismena Narodne banke Srbije koji su u vezi s vršenjem kontrole i restrukturiranjem banke - smatra se da su oni dostavljeni i članovima organa upravljanja banke i ne može se dokazivati suprotno.
Narodna banka Srbije može propisati obavezu banaka da obezbede uslove za prijem rešenja, zapisnika i drugih akata, kao i obaveštenja, zahteva i drugih pismena Narodne banke Srbije u obliku elektronskih dokumenata.
Narodna banka Srbije, zaposleni u Narodnoj banci Srbije, lica koja je Narodna banka Srbije imenovala za privremene upravnike ili posebne upravnike, kao i druga lica koja po rešenju Narodne banke Srbije ili na osnovu ovog zakona u postupku kontrole ili restrukturiranja banke vrše dužnosti utvrđene ovim zakonom - ne odgovaraju za štetu koja nastane vršenjem tih dužnosti, osim ako se dokaže da nisu postupali u dobroj veri.
ne mogu odgovarati za štetu iz tog stava ni nakon prestanka radnog odnosa u Narodnoj banci Srbije, odnosno prestanka vršenja dužnosti.
Narodna banka Srbije snosiće troškove zastupanja zaposlenih u Narodnoj banci Srbije u sudskim i upravnim postupcima pokrenutim u vezi s dužnostima koje ti zaposleni obavljaju na osnovu ovog zakona.
i licima kojima je prestao radni odnos u Narodnoj banci Srbije.
Troškove zastupanja privremenog upravnika snosiće banka, troškove zastupanja posebnog upravnika snosiće banka u restrukturiranju, a troškove zastupanja članova organa upravljanja ili rukovodilaca pravnog lica iz
Podaci koji se odnose na kontrolu boniteta i zakonitosti poslovanja banke i na restrukturiranje banke, kao i dokumenti koji sadrže takve podatke, a koje zaposleni u Narodnoj banci Srbije, agenciji nadležnoj za osiguranje depozita (u daljem tekstu: Agencija), ministarstvu nadležnom za poslove finansija ili banci i druga lica na bilo koji način saznaju u obavljanju poslova u vezi sa ovom kontrolom, odnosno restrukturiranjem - određuju se i štite se kao tajni podaci sa oznakom stepena tajnosti "STROGO POVERLJIVO", "POVERLJIVO" ili "INTERNO", u skladu sa zakonom kojim se uređuje tajnost podataka.
dužna su da čuvaju podatke i dokumente iz tog stava kao tajne podatke, odnosno ne mogu ih učiniti dostupnim trećim licima, osim u slučajevima propisanim zakonom.
ne prestaje ni nakon prestanka radnog odnosa, odnosno angažovanja, kao ni nakon prestanka drugog svojstva na osnovu kog su ova lica ostvarila pristup podacima iz tog stava.
, Narodna banka Srbije može podatke i dokumente iz tog stava učiniti dostupnim domaćim i stranim regulatornim, odnosno telima nadležnim za restrukturiranje i drugim nadležnim telima, pod uslovom da ih ta tela koriste isključivo u svrhe za koje su pribavljeni.
Narodna banka Srbije kao tajni podatak određuje podatak od interesa za Republiku Srbiju čijim bi otkrivanjem neovlašćenom licu nastala šteta i za koji je, u postupku određivanja podataka kao tajnih, utvrdila da je potreba zaštite interesa Republike Srbije pretežnija od interesa za slobodan pristup informacijama od javnog značaja. Podnosiocu zahteva za ostvarivanje prava na pristup informacijama od javnog značaja Narodna banka Srbije omogućiće pristup podacima i dokumentima iz
ako podnosilac zahteva dokaže da odavanje tih podataka i dokumenata ne bi moglo prouzrokovati nastupanje teških pravnih ili drugih posledica po interese Republike Srbije zaštićene zakonom, kao i da interes za pristup informacijama od javnog značaja preteže nad potrebom zaštite interesa Republike Srbije.
izraženih u zbirnom obliku, tako da se na osnovu njih ne može utvrditi identitet pojedinačnih banaka, odnosno fizičkih i pravnih lica - ne smatra se povredom obaveze čuvanja tajnosti podataka.
mogu biti u novčanom i nenovčanom obliku (stvari i prava koji su u funkciji poslovanja banke).
Novčani deo osnivačkog kapitala banke ne može biti manji od 10.000.000 evra u dinarskoj protivvrednosti, prema zvaničnom srednjem kursu na dan uplate.
Osnivači banke ne mogu povlačiti sredstva uložena u osnivački kapital banke.
Na procenu uloga u stvarima i pravima koji su u funkciji poslovanja banke primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju privredna društva koje se odnose na akcionarsko društvo.
Narodna banka Srbije može propisati bliže uslove i način obezbeđivanja sredstava iz
poslovno ime i sedište pravnog lica osnivača banke, odnosno ime i prebivalište fizičkog lica osnivača banke;
2)
poslovno ime i sedište banke;
3)
iznos ukupnog osnivačkog kapitala banke u novčanom i nenovčanom obliku, kao i udeo svakog osnivača u tom kapitalu;
4)
rok do kog su osnivači banke dužni da uplate novčana sredstva, odnosno da nenovčana sredstva prenesu u osnivački kapital banke;
5)
prava, obaveze i odgovornosti osnivača banke;
6)
broj akcija banke i njihovu nominalnu vrednost kod prvog izdavanja, vrste i klase akcija koje je banka ovlašćena da izda, kao i prava iz akcija svake klase;
7)
poslove koje banka obavlja;
8)
način pokrića gubitka banke;
9)
način rešavanja sporova među osnivačima banke;
10)
prava osnivača banke u slučaju statusnih promena banke;
11)
ukupni ili procenjeni iznos troškova u vezi sa osnivanjem banke;
12)
druge elemente, odnosno podatke.
Narodna banka Srbije može propisati da osnivački akt banke sadrži i druge obavezne elemente, odnosno podatke.
Osnivači banke podnose Narodnoj banci Srbije zahtev za preliminarno odobrenje za osnivanje banke (u daljem tekstu: preliminarno odobrenje), uz koji dostavljaju:
1)
podatke o osnivačima banke, iznosu njihovih uloga i broju, vrsti i nominalnom iznosu akcija koje stiču;
2)
osnivački akt i predlog statuta banke;
3)
izjavu da će novčani deo osnivačkog kapitala uplatiti na privremeni račun kod Narodne banke Srbije;
4)
izjavu da će nenovčana sredstva preneti u osnivački kapital banke;
5)
podatke o svim licima koja će imati učešće u banci i o osnovu tog učešća;
6)
spisak imena predloženih članova upravnog i izvršnog odbora banke i podatke o njihovoj kvalifikaciji, iskustvu i poslovnoj reputaciji;
6a)
spisak saradnika osnivača, lica koja će imati učešće u banci, predloženih članova upravnog i izvršnog odbora i stvarnih vlasnika banke u smislu zakona kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, kao i podatke o njihovoj poslovnoj reputaciji;
7)
predlog poslovne politike i strategije banke za period od tri godine i plan aktivnosti za prvu godinu poslovanja;
8)
predlog strategije i politika za upravljanje rizicima i predlog strategije upravljanja kapitalom banke;
9)
dokaz da je nadležno regulatorno telo države porekla odobrilo stranoj banci ili drugom stranom licu iz finansijskog sektora učešće u osnivanju banke u Republici Srbiji ili dokaz da, prema propisima te države, takvo odobrenje nije potrebno - ako se banka osniva kao zavisno društvo strane banke ili drugog stranog lica iz finansijskog sektora koje je predmet kontrole, odnosno nadzora tog regulatornog tela;
Narodna banka Srbije odlučuje u roku od 90 dana od dana prijema urednog zahteva.
Osnivači banke dužni su da, najkasnije u roku od 60 dana od dana dobijanja preliminarnog odobrenja, Narodnoj banci Srbije podnesu zahtev za izdavanje dozvole za rad banke.
osnivački akt i predloženi statut banke nisu u skladu sa zakonom i drugim propisom;
2)
obrisana odredba
3)
lice koje bi steklo učešće u banci ne ispunjava uslove za to sticanje;
4)
predložena poslovna politika i strategija banke, plan aktivnosti, strategija i politika za upravljanje rizicima ili strategija upravljanja kapitalom banke, nisu odgovarajući;
5)
vlasnička i upravljačka struktura banke ne omogućava efektivnu kontrolu boniteta i zakonitosti poslovanja banke ili odgovarajuću spoljnu, odnosno unutrašnju reviziju u banci;
6)
struktura bankarske grupe čiji bi član postala banka nije transparentna ili ne omogućava nesmetano vršenje kontrole na konsolidovanoj osnovi ove grupe ili odgovarajuću spoljnu, odnosno unutrašnju reviziju.
proceni da predloženi član upravnog ili izvršnog odbora banke nema odgovarajuće kvalifikacije ili iskustvo, odnosno poslovnu reputaciju, odnosno da lice iz nema dobru poslovnu reputaciju, Narodna banka Srbije će o tome obavestiti osnivače banke i od njih zahtevati da u roku koji ona odredi od dana dostavljanja tog obaveštenja predlože drugog člana upravnog, odnosno izvršnog odbora banke, kao i da joj za to lice dostave podatke iz . Ako osnivači ne postupe po njenom zahtevu ili ako proceni da predloženi član upravnog ili izvršnog odbora banke nema odgovarajuće kvalifikacije ili iskustvo, odnosno poslovnu reputaciju - Narodna banka Srbije će odbiti zahtev iz
, Narodna banka Srbije ukinuće rešenje o davanju preliminarnog odobrenja ako više nisu ispunjeni uslovi za davanje tog odobrenja. U slučaju promene podataka i dokumenata iz shodno se primenjuje
Osnivači banke kojima je zahtev za preliminarno odobrenje odbačen ili odbijen ili je dato preliminarno odobrenje prestalo da važi ne mogu ponovo podneti ovaj zahtev u roku od jedne godine od dana odbacivanja ili odbijanja tog zahteva, odnosno prestanka važenja preliminarnog odobrenja.
Nakon dobijanja preliminarnog odobrenja a pre upisa banke u registar privrednih subjekata, osnivači banke mogu, u ime banke u osnivanju, obavljati samo poslove koji se odnose na ispunjenje uslova neophodnih za dobijanje dozvole za rad banke i za upis u registar.
dokaz o uplati novčanog dela osnivačkog kapitala, kao i dokaz o prenosu nenovčanih sredstava u osnivački kapital banke i izjavu o poreklu tih sredstava;
2)
dokaze o tome da su obezbedili: odgovarajući poslovni prostor i nabavili i pripremili opremu za nesmetano poslovanje banke, da taj prostor ispunjava zakonom utvrđene uslove što se tiče tehničke opremljenosti, zaštite na radu i zaštite i unapređenja životne sredine, kao i da taj prostor i ta oprema omogućavaju pristup svim relevantnim podacima i informacijama potrebnim za vršenje kontrolne funkcije Narodne banke Srbije;
3)
dokaz o tome da su angažovali spoljnog revizora banke sa liste iz
, lice koje je podnelo taj zahtev ne može podneti zahtev za preliminarno odobrenje u roku od godinu dana od dana odbacivanja ili odbijanja zahteva iz tog stava.
Narodna banka Srbije može bliže urediti sadržinu dokaza i podataka iz
Osnivačka skupština banke održava se posle prijema rešenja Narodne banke Srbije o davanju dozvole za rad banke, i to najkasnije u roku od 30 dana od dana njegovog prijema.
Osnivačku skupštinu čine osnivači banke.
Osnivači banke pravo glasa na osnivačkoj skupštini ostvaruju srazmerno visini svog uloga.
Na osnivačkoj skupštini se, i to dvotrećinskom većinom glasova osnivača banke, donosi statut banke, biraju predsednik i članovi upravnog i izvršnog odbora banke, usvajaju program aktivnosti banke za period od tri godine i poslovna politika banke i donosi odluka o prvom izdavanju akcija.
Osnivači banke dužni su da akte usvojene na osnivačkoj skupštini dostave na saglasnost Narodnoj banci Srbije u roku od pet dana od dana njihovog usvajanja.
Narodna banka Srbije odlučuje o davanju saglasnosti iz
podnosi se rešenje Narodne banke Srbije o davanju dozvole za rad banke i saglasnost iz tog stava.
Banka stiče svojstvo pravnog lica momentom upisa u registar privrednih subjekata.
Osnivači banke dužni su da rešenje o upisu u registar privrednih subjekata dostave Narodnoj banci Srbije u roku od pet dana od dana prijema tog rešenja.
Ako se u postupku utvrđenom zakonom kojim se uređuje registracija privrednih subjekata utvrdi ništavost registracije osnivanja banke, ova ništavost nema pravno dejstvo na pravne poslove te banke sa savesnim trećim licima.
Ako se utvrdi ništavost registracije osnivanja banke, akcionari banke postaju solidarno odgovorni za namirenje potraživanja poverilaca te banke.
čini zbir osnovnog akcijskog kapitala i dodatnog osnovnog kapitala banke.
Narodna banka Srbije propisuje elemente osnovnog akcijskog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala, dopunskog kapitala i drugih oblika kapitala, način izračunavanja kapitala i adekvatnosti kapitala banke, kao i uslove i način dobijanja saglasnosti za izračunavanje kapitala i adekvatnosti kapitala banke.
Banka je dužna da u svom poslovanju obezbedi da osnovni akcijski kapital banke uvek bude u visini koja nije manja od dinarske protivvrednosti 10.000.000 evra prema zvaničnom srednjem kursu.
Banka je dužna da, radi stabilnog i sigurnog poslovanja, odnosno radi ispunjenja obaveza prema poveriocima - pokazatelj adekvatnosti kapitala, pokazatelj adekvatnosti osnovnog kapitala, pokazatelj adekvatnosti osnovnog akcijskog kapitala, kao i pokazatelj stepena zaduženosti (leveridž), održava na propisanim nivoima.
Pokazatelj adekvatnosti kapitala predstavlja odnos između kapitala i rizične aktive banke.
Pokazatelj adekvatnosti osnovnog kapitala predstavlja odnos između osnovnog kapitala i rizične aktive banke.
Pokazatelj adekvatnosti osnovnog akcijskog kapitala banke predstavlja odnos između osnovnog akcijskog kapitala i rizične aktive banke.
Pokazatelj stepena zaduženosti predstavlja odnos između osnovnog kapitala i izloženosti banke.
Narodna banka Srbije može rešenjem banci odrediti i pokazatelje iz
veće od propisanih ako se na osnovu vrste i stepena rizika i poslovnih aktivnosti banke utvrdi da je to potrebno radi stabilnog i sigurnog poslovanja banke, odnosno radi ispunjenja njenih obaveza prema poveriocima.
Ako je potrebno da banka pokazatelje kapitala uskladi s pokazateljima koje je odredila Narodna banka Srbije - rešenjem iz
Narodna banka Srbije može propisati kriterijume za određivanje pokazatelja kapitala iz , uključujući i način utvrđivanja visine i strukture dodatnih zahteva za kapitalom koji je potreban za pokriće svih rizika kojima je banka izložena ili može biti izložena, kao i način pokrića rizika koji su utvrđeni kroz rezultate testiranja otpornosti banke na stres koje Narodna banka Srbije vrši u skladu s
, pristupe koje banka može koristiti za izračunavanje te aktive, uključujući i pristupe koje banka može koristiti samo ako za to dobije prethodnu saglasnost Narodne banke Srbije, kao i bliže uslove za dobijanje te saglasnosti.
propisana prethodna saglasnost Narodne banke Srbije, o zahtevu za davanje te saglasnosti Narodna banka Srbije odlučuje u roku od šest meseci od dana dostavljanja urednog zahteva.
Narodna banka Srbije daje saglasnost za podobnost kreditnih rejtinga koje dodeljuje agencija za rejting radi izračunavanja rizične aktive banke i propisuje bliže uslove i način davanja te saglasnosti.
Banka ne može raspodelu dobiti vršiti isplatom dividendi svojim akcionarima ili isplatom učešća u dobiti, odnosno drugih davanja iz dobiti banke članovima organa upravljanja i zaposlenima u banci ako:
1)
svoju likvidnost i kapital ne održava u skladu s propisima Narodne banke Srbije;
2)
zbog te raspodele ne bi mogla da održava svoju likvidnost i kapital u skladu s propisima Narodne banke Srbije;
3)
nije otklonila slabosti i nedostatke koje joj je naložila Narodna banka Srbije u vezi s nepravilnim iskazivanjem poslovnih promena i drugih događaja, a koji mogu uticati na bilans uspeha banke;
4)
nije postupila u skladu s nalozima za otklanjanje nepravilnosti;
5)
Narodna banka Srbije to odredi svojom korektivnom merom.
prelazi 10% kapitala banke ili bilans uspeha banke iskazuje gubitak u tekućem ili prethodnom tromesečju, odnosno za poslovnu godinu do tog datuma, banka raspodelu ovih isplata može vršiti samo uz prethodno odobrenje Narodne banke Srbije.
Narodna banka Srbije može propisati ograničenje raspodele dobiti iz
Banka ne može sticati sopstvene akcije, osim ako su ih akcionari banke ponudili u sekundarnoj prodaji a prodajom tih akcija drugim licima nanela bi se znatna šteta akcionarima banke.
Narodna banka Srbije odlučuje u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahteva.
Pravni posao sticanja sopstvenih akcija bez saglasnosti Narodne banke Srbije ništav je.
Banka je dužna da sopstvene akcije otuđi u roku od jedne godine od dana njihovog sticanja, a ako to ne učini, dužna je da ih povuče i poništi na teret svog akcionarskog kapitala.
Pravni posao čiji je predmet davanje kredita, avansa, jemstva ili garancije banke radi direktnog ili indirektnog sticanja akcija te banke, lica koje u njoj ima učešće ili podređenog društva te banke, kao i sticanje tih akcija sredstvima obezbeđenim na ovaj način ništavi su.
Banka je dužna da obezbedi funkcionalnu i organizacionu odvojenost aktivnosti upravljanja rizicima i redovnih poslovnih aktivnosti banke.
Upravljanje rizicima usklađuje se s veličinom i organizacionom strukturom banke, obimom njene aktivnosti i vrstama poslova koje banka obavlja.
Banka svojim aktima propisuje strategiju i politike za upravljanje rizicima, strategiju i plan upravljanja kapitalom, procedure za identifikovanje, merenje i procenu rizika, kao i upravljanje rizicima, u skladu s propisima, standardima i pravilima struke.
obuhvataju se sve vrste rizika kojima je banka izložena u svom poslovanju, a naročito:
1)
rizik likvidnosti;
2)
kreditni rizik;
3)
kamatni rizik u bankarskoj knjizi;
3a)
devizni rizik i ostali tržišni rizici;
4)
rizici izloženosti banke prema jednom licu ili grupi povezanih lica;
5)
rizici ulaganja banke u druga pravna lica i u osnovna sredstva i investicione nekretnine banke;
6)
rizici koji se odnose na zemlju porekla lica prema kome je banka izložena;
7)
operativni rizik, uključujući pravni rizik, rizik modela i rizik neodgovarajućeg upravljanja informacionim i drugim tehnologijama značajnim za poslovanje banke;
Rizik likvidnosti je rizik mogućnosti nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital banke usled nesposobnosti te banke da ispunjava svoje dospele obaveze.
Banka svojom imovinom i obavezama upravlja na način koji joj omogućava da u svakom trenutku ispuni svoje dospele obaveze (likvidnost) i da trajno ispunjava sve svoje obaveze (solventnost).
Radi efikasnog upravljanja rizikom likvidnosti, nadležni organ banke usvaja i sprovodi politiku upravljanja likvidnošću, koja obuhvata planiranje priliva i odliva novčanih sredstava, praćenje likvidnosti i donošenje odgovarajućih mera za sprečavanje ili otklanjanje uzroka nelikvidnosti.
Narodna banka Srbije može propisati bliže uslove i način upravljanja rizikom likvidnosti banke, način utvrđivanja i nivoe likvidnosti banke, uključujući i kritično nizak nivo likvidnosti, ograničenja koja se odnose na izloženost banke riziku likvidnosti, kao i posebne zahteve u vezi s likvidnošću banke.
Kreditni rizik je rizik mogućnosti nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital banke usled neizvršavanja obaveza dužnika prema banci.
Banka je dužna da kreditni rizik identifikuje, meri i procenjuje prema kreditnoj sposobnosti dužnika i njegovoj urednosti u izvršavanju obaveza prema banci, kao i prema kvalitetu instrumenata obezbeđenja potraživanja banke.
Radi adekvatnog i efikasnog upravljanja kreditnim rizikom, banka je dužna da, u skladu s propisima Narodne banke Srbije i svojim aktima, obračunava i izdvaja rezerve za procenjene gubitke koji mogu nastati po osnovu bilansne aktive i vanbilansnih stavki banke.
Banka je dužna da svojim unutrašnjim aktima propiše posebne politike i procedure za identifikovanje loše aktive i upravljanje tom aktivom, kao i za redovno izveštavanje organa banke o kvalitetu kreditnog portfolija.
Narodna banka Srbije može propisati bliže uslove i način postupanja banke u vezi s praćenjem kvaliteta instrumenata obezbeđenja iz
i praćenjem kvaliteta rada lica koja vrše procenu tih instrumenata, te slučajeve u kojima je banka dužna da otpiše bilansnu aktivu i vanbilansne stavke određenog stepena naplativosti, a može bliže urediti i sadržaj politika iz
Narodna banka Srbije može propisati način utvrđivanja i izdvajanja rezerve za procenjene gubitke koji mogu nastati po osnovu bilansne aktive i vanbilansnih stavki banke.
Kamatni rizik u bankarskoj knjizi jeste rizik od mogućeg nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital banke po osnovu pozicija iz bankarske knjige usled promena kamatnih stopa.
Narodna banka Srbije može propisati bliže uslove i minimalne standarde upravljanja kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi iz
Tržišni rizici su rizici od mogućeg nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital banke po osnovu promena vrednosti bilansnih pozicija i vanbilansnih stavki banke koje nastaju usled kretanja cena na tržištu.
Devizni rizik je rizik mogućnosti nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital banke usled promene deviznog kursa.
Banka je dužna da obim i strukturu svoje imovine i obaveza uskladi na način koji omogućuje efikasno upravljanje tržišnim rizicima.
Banka je dužna da svojim unutrašnjim aktima propiše politike i procedure za identifikovanje, merenje i procenu tržišnih rizika, za upravljanje tržišnim rizicima, kao i za redovno izveštavanje organa banke o vrstama i nivou tih rizika.
Izloženost banke prema jednom licu jeste ukupan iznos potraživanja i vanbilansnih stavki koji se odnose na to lice ili grupu lica koja se smatraju povezanim licima u smislu ovog zakona (krediti, ulaganja u dužničke hartije od vrednosti, vlasnički ulozi i učešća, izdate garancije i avali i sl.).
Velika izloženost banke prema jednom licu ili grupi lica koja se smatraju povezanim licima u smislu ovog zakona jeste izloženost koja iznosi najmanje 10% kapitala banke.
Izloženost banke prema jednom licu ili grupi lica koja se smatraju povezanim licima u smislu ovog zakona ne sme preći 25% kapitala banke.
Narodna banka Srbije propisuje bliže uslove i način obračuna velikih izloženosti, kao i izloženosti banke prema jednom licu ili grupi lica koja se smatraju povezanim licima u smislu ovog zakona, uključujući i oblik kapitala koji se uzima u obzir za potrebe tog obračuna, a može propisati i najveći dozvoljeni zbir svih velikih izloženosti banke.
Ulaganje banke u jedno lice koje nije lice u finansijskom sektoru ne sme preći 10% kapitala banke.
Ukupna ulaganja banke u lica koja nisu lica u finansijskom sektoru, kao i u osnovna sredstva i investicione nekretnine banke ne smeju preći 60% kapitala banke.
Operativni rizik je rizik mogućnosti nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital banke usled propusta u radu zaposlenih, neodgovarajućih unutrašnjih procedura i procesa, neadekvatnog upravljanja informacionim i drugim sistemima, grešaka u razvoju, neodgovarajuće primene ili upotrebe internih modela, kao i usled nepredvidivih eksternih događaja.
Banka je dužna da, na osnovu strategije i politika za upravljanje rizicima, usvoji i primenjuje procedure za identifikovanje, merenje, odnosno procenu operativnog rizika, kao i za upravljanje tim rizikom, uključujući i adekvatno upravljanje informacionim sistemom.
Radi adekvatnog upravljanja informacionim sistemom, banka je dužna da obezbedi kontinuitet poslovanja na teritoriji Republike Srbije za nesmetano odvijanje njenih poslovnih procesa ili funkcija čije neadekvatno funkcionisanje može značajnije ugroziti stabilnost i kontinuitet poslovanja ili prouzrokovati izostanak pružanja usluga te banke utvrđenih zakonom.
Narodna banka Srbije može propisati bliže uslove i način identifikacije, merenja i procene rizika iz ovog člana, kao i upravljanja tim rizikom.
Rizik od pranja novca i finansiranja terorizma je rizik mogućnosti nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat, kapital ili reputaciju banke usled korišćenja banke u svrhu pranja novca i/ili finansiranja terorizma i/ili finansiranja širenja oružja za masovno uništenje.
Rizik prekomernog stepena zaduženosti banke je rizik mogućnosti nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital banke zbog postojećeg ili potencijalnog stepena zaduženosti koji može dovesti do izmena u ostvarivanju poslovnog plana banke, kao što je prinudna prodaja imovine usled koje mogu nastati gubici ili prilagođavanja vrednosti preostale imovine banke.
Banka je dužna da uspostavi politike i procedure za identifikovanje, merenje i praćenje rizika prekomernog stepena zaduženosti i za upravljanje tim rizikom.
Narodna banka Srbije propisuje bliže uslove i način upravljanja rizikom iz
Banka je dužna da usvoji i primenjuje adekvatnu i sveobuhvatnu strategiju i plan upravljanja kapitalom, kao i da uspostavi odgovarajuće procese radi procene i održavanja nivoa i strukture kapitala koji je u svakom trenutku potreban za pokriće svih rizika kojima je banka izložena ili može biti izložena u svom poslovanju, uključujući i rizike koji su utvrđeni kroz rezultate testiranja otpornosti banke na stres.
Banka je dužna da kontinuirano sprovodi dokumentovani proces interne procene adekvatnosti kapitala koji odgovara prirodi, obimu i složenosti aktivnosti banke, u skladu sa strategijom i politikama za upravljanje rizicima, kao i strategijom upravljanja kapitalom.
Banka je dužna da usvoji strategiju, politiku i procedure za identifikovanje, merenje i praćenje rizika likvidnosti i za upravljanje tim rizikom, na periodičnoj i na dnevnoj osnovi, kao i da uspostavi odgovarajuće procese i sisteme za upravljanje rizikom likvidnosti - kojima se obezbeđuje da banka u svakom trenutku održava odgovarajući nivo likvidnosti.
Banka je dužna da kontinuirano sprovodi dokumentovani proces interne procene adekvatnosti likvidnosti banke koji odgovara prirodi, obimu i složenosti aktivnosti banke, u skladu sa strategijom i politikama za upravljanje rizicima, kao i strategijom upravljanja rizikom likvidnosti.
Narodna banka Srbije može propisati sadržinu akata iz , bliže uslove i minimalne standarde za sprovođenje procesa interne procene adekvatnosti kapitala i procesa interne procene adekvatnosti likvidnosti u banci, kao i način i rokove izveštavanja banke o sprovođenju i rezultatima ovih procesa.
Banka je dužna da izradi i Narodnoj banci Srbije dostavi plan oporavka kojim su predviđene mere koje će banka primeniti u slučaju znatnog pogoršanja njenog finansijskog stanja, naročito kada je potkapitalizovana, radi ponovnog uspostavljanja njenog održivog poslovanja i odgovarajućeg finansijskog položaja.
Banka je dužna da plan oporavka ažurira najmanje jednom godišnje, a na zahtev Narodne banke Srbije i češće.
Banka je dužna da plan oporavka ažurira i u slučaju promene pravne ili organizacione strukture banke, promene u njenom poslovanju ili promene njenog finansijskog položaja, kada te promene imaju materijalni značaj, kao i u slučaju drugih promena koje utiču na sadržinu plana oporavka i mogućnost njegove primene.
Narodna banka Srbije bliže propisuje način i rokove dostavljanja plana oporavka i ažuriranog plana oporavka.
Banka je dužna da planom oporavka utvrdi različite mogućnosti (opcije) za oporavak i mere koje bi se primenile u okviru svake od ovih mogućnosti, kao i da obezbedi odgovarajuće uslove i procedure za blagovremeno preduzimanje aktivnosti za njen oporavak.
Banka je dužna da aktivnosti i mere za oporavak utvrdi i na osnovu predviđanja različitih situacija u kojima bi mogli nastupiti ozbiljni makroekonomski i finansijski poremećaji značajni za poslovanje te banke, uključujući sistemske događaje i poremećaje koji se odnose na poslovanje određenih lica ili grupe društava.
Plan oporavka sadrži opis skupa različitih aktivnosti i mera za oporavak koje će banka preduzeti u vezi s kapitalom i likvidnošću, predviđene rokove za sprovođenje pojedinih elemenata ovog plana i identifikaciju kritičnih funkcija, kao i druge elemente i podatke koje propiše Narodna banka Srbije.
koje se mogu utvrditi planom oporavka obuhvataju naročito promene članova organa upravljanja i drugih lica na rukovodećem položaju u banci, promene u podeli dužnosti i odgovornosti zaposlenih, zatvaranje jedne ili više organizacionih jedinica, izmene poslovnih aktivnosti i usluga banke, obezbeđivanje dodatnog kapitala, konverziju odgovarajućih elemenata kapitala u akcije ili druge vlasničke instrumente i dr.
Ako banka planira da za oporavak koristi kredite za likvidnost ili druge olakšice koje bankama, u skladu s propisima, može odobriti Narodna banka Srbije, plan oporavka sadrži i analizu o tome kada, kako i pod kojim uslovima će banka podneti zahtev za korišćenje tog kredita ili olakšice, kao i koja će adekvatna sredstva obezbeđenja u tom slučaju pružiti Narodnoj banci Srbije.
Plan oporavka sadrži i mere koje će banka preduzeti kada su ispunjeni uslovi za ranu intervenciju iz
Korišćenje vanredne finansijske podrške iz budžetskih i drugih javnih sredstava (u daljem tekstu: vanredna finansijska podrška) ne može biti utvrđeno kao mera za oporavak, niti se plan oporavka na bilo koji drugi način može zasnivati na pretpostavci korišćenja ove mere.
Narodna banka Srbije bliže propisuje sadržinu plana oporavka.
da li je verovatno da bi sprovođenje plana oporavka obezbedilo održivo poslovanje banke i odgovarajući finansijski položaj, uzimajući u obzir pripremne mere koje je banka već preduzela ili planira da preduzme;
2)
da li je verovatno da bi plan oporavka i pojedine opcije i mere iz
mogli da se u kratkom roku efikasno primene u slučajevima finansijskih poremećaja (kako na sistemskom nivou, tako i na nivou pojedinačne banke), i to tako da primena tog plana ne dovede do nastupanja negativnih posledica po stabilnost finansijskog sistema, uzimajući u obzir i situaciju u kojoj bi i druge banke bile prinuđene da primene plan oporavka u istom periodu;
3)
da li bi aktivnosti i mere predložene planom oporavka mogle negativno uticati na mogućnost restrukturiranja banke.
Pri oceni plana oporavka, Narodna banka Srbije razmatra i da li kapital i izvori finansiranja banke odgovaraju veličini i organizacionoj strukturi banke, kao i njenom rizičnom profilu.
Ako oceni da plan oporavka ne ispunjava uslove iz , da se plan oporavka i mere predviđene tim planom ne mogu blagovremeno i efikasno primeniti ili da plan oporavka sadrži druge bitne nedostatke, Narodna banka Srbije će pismeno obavestiti banku o tome i pozvati je da dostavi mišljenje u roku od 15 dana od dana prijema ovog obaveštenja.
u roku iz tog stava ili Narodna banka Srbije oceni da navodi banke iz tog mišljenja nisu osnovani - naložiće banci da, u roku od dva meseca od dana prijema naloga, otkloni utvrđene nedostatke i dostavi joj izmenjeni plan oporavka. Narodna banka Srbije može produžiti ovaj rok za mesec dana, na zahtev banke, ako postoje opravdani razlozi za ovo produženje.
Ako oceni da banka izmenjenim planom oporavka nije otklonila utvrđene nedostatke, Narodna banka Srbije može naložiti banci da u određenom roku, koji ne može biti duži od mesec dana, na određeni način izmeni plan oporavka i dostavi joj tako izmenjeni plan.
- Narodna banka Srbije naložiće banci da u određenom roku utvrdi koje je promene u svom poslovanju potrebno da sprovede kako bi se otklonili utvrđeni nedostaci i da o tome obavesti Narodnu banku Srbije.
Ako banka ne postupi u skladu s nalogom iz ili ako sprovođenje promena u poslovanju koje je banka utvrdila ne može otkloniti utvrđene nedostatke - Narodna banka Srbije može naložiti banci da preduzme odgovarajuće mere, a naročito da:
1)
umanji rizični profil, uključujući rizik likvidnosti;
2)
obezbedi blagovremeno povećanje kapitala;
3)
preispita poslovnu politiku i strategiju;
4)
izvrši promene u delu poslovne politike i strategije koji se odnose na finansiranje, radi obezbeđivanja dodatne zaštite ključnim poslovnim aktivnostima i kritičnim funkcijama;
, Narodna banka Srbije ocenjuje značaj utvrđenih nedostataka plana oporavka, kao i ograničenja i posledice primene mera i plana oporavka na poslovanje banke.
Plan oporavka sadrži indikatore na osnovu kojih se utvrđuje kada se odgovarajuća mera iz ovog plana može preduzeti, pri čemu banka ipak može, ako je to opravdano okolnostima u određenoj situaciji, na osnovu odluke upravnog odbora banke, da preduzme mere za oporavak i kada na to ne ukazuju određeni indikatori iz ovog plana, odnosno da ne primeni mere iako na to ukazuju ovi indikatori.
Banka je dužna da na odgovarajući način obezbedi redovno praćenje indikatora iz
Banka je dužna da bez odlaganja Narodnu banku Srbije pismeno obavesti o preduzimanju mera iz plana oporavka, odnosno o tome da nije preduzela meru iz plana oporavka iako su bili ispunjeni uslovi za njeno preduzimanje, kao i da uz ovo obaveštenje dostavi odgovarajuće obrazloženje.
Narodna banka Srbije može bliže propisati minimalne kvantitativne i kvalitativne indikatore iz
Banka u svom poslovanju ne može licu povezanom s bankom, kao ni zaposlenom u banci, odobriti uslove koji su povoljniji od uslova odobrenih drugim licima koja nisu povezana s tom bankom, odnosno nisu zaposlena u toj banci.
davanja kredita obezbeđenog dužničkim hartijama od vrednosti Republike Srbije ili Narodne banke Srbije, odnosno dužničkim hartijama od vrednosti lica čiji rejting, prema oceni priznatih međunarodnih rejting agencija, nije ispod "A".
Član upravnog odbora banke ne sme učestvovati u razmatranju ili odobravanju bilo kog pravnog posla između njega i banke, između banke i bilo kog člana njegove porodice i između banke i pravnog lica u kome on ili bilo koji član njegove porodice učestvuje u upravljanju ili rukovođenju, ili u kome ima znatno ili kontrolno učešće.
Pravne radnje u korist povezanih lica i lica koja su povezana s povezanim licima, banka može preduzimati nakon dobijanja pismenog odobrenja upravnog odbora banke.
Banka je dužna da opšte uslove poslovanja, kao i njihove izmene i dopune, istakne u svojim poslovnim prostorijama na vidnom mestu, i to najkasnije 30 dana pre njihove primene.
Primena opštih uslova poslovanja obezbeđuje se pismenim ugovorom zaključenim između banke i klijenta.
Klijent može od banke da traži odgovarajuća objašnjenja i instrukcije koji se odnose na primenu opštih uslova poslovanja.
Opštim uslovima poslovanja, u smislu ovog zakona, smatra se svaki dokument koji sadrži standardne uslove poslovanja primenljive na sve klijente banke, opšte uslove za uspostavljanje odnosa između klijenata i banke, postupak komunikacije između klijenata i banke i opšte uslove za obavljanje transakcija između klijenata i banke.
Narodna banka Srbije može propisati bliže uslove i način objavljivanja i primene opštih uslova poslovanja banke.
Narodna banka Srbije može propisati jedinstveni način obračuna i objavljivanja troškova, kamata i naknada bankarskih usluga, i to naročito po osnovu depozitnih i kreditnih poslova.
Narodna banka Srbije može na svojoj internet prezentaciji objaviti informativnu listu ponude bankarskih usluga po osnovu kreditnih poslova po pojedinačnim bankama.
Narodna banka Srbije može bliže urediti sadržinu i način dostavljanja i objavljivanja podataka iz
Banka je dužna da klijentu koji nije korisnik u smislu ovog zakona, na njegov zahtev, obezbedi informacije o stanju njegovog kredita, odnosno depozitnog računa, kao i druge informacije iz poslovnog odnosa klijenta i banke.
Banka na svojoj Internet prezentaciji objavljuje podatke o imenima lica koja imaju učešće u toj banci, odnosno koja su članovi njenog upravnog i izvršnog odbora, kao i podatke o svojstvu tih lica.
Narodna banka Srbije može propisati bliže uslove i način obaveštavanja klijenata iz
Ako klijent koji nije korisnik u smislu ovog zakona smatra da se banka ne pridržava obaveza utvrđenih zakonom i drugim propisima i obaveza iz zaključenog ugovora - prigovor na postupak banke može uputiti rukovodiocu organizacione jedinice banke u čijem je delokrugu unutrašnja revizija, nadležnoj organizacionoj jedinici ili nadležnom organu banke.
podaci koji su poznati banci a odnose se na lične podatke, finansijsko stanje i transakcije, kao i na vlasništvo ili poslovne veze klijenata te ili druge banke;
2)
podaci o stanju i prometu na individualnim depozitnim računima;
3)
drugi podaci do kojih banka dođe u poslovanju s klijentima.
Bankarskom tajnom ne smatraju se:
1)
javni podaci i podaci koji su zainteresovanim licima sa opravdanim interesom dostupni iz drugih izvora;
2)
konsolidovani podaci na osnovu kojih se ne otkriva identitet pojedinačnog klijenta;
3)
podaci o akcionarima banke i visini njihovog učešća u akcionarskom kapitalu banke, kao i podaci o drugim licima sa učešćem u banci i podaci o tom učešću, bez obzira na to da li su oni klijenti banke;
4)
podaci koji se odnose na urednost ispunjavanja obaveza klijenta prema banci.
Banka i članovi njenih organa, akcionari i zaposleni u banci, kao i spoljni revizor banke i druga lica koja zbog prirode posla koji obavljaju imaju pristup podacima iz
, ne mogu te podatke saopštavati trećim licima ni koristiti ih protivno interesu banke i njenih klijenata, niti mogu trećim licima omogućiti pristup tim podacima.
ne prestaje ni posle prestanka statusa na osnovu kog su ostvarili pristup podacima iz tog stava.
Banka može podatke o klijentu koji se smatraju bankarskom tajnom saopštiti trećim licima samo uz pismeno odobrenje tog klijenta, osim ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije propisano.
Obaveza čuvanja bankarske tajne ne postoji ako se podaci saopštavaju:
1)
na osnovu odluke ili zahteva nadležnog suda;
2)
za potrebe ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove, organa nadležnog za borbu protiv organizovanog kriminala i organa nadležnog za sprečavanje pranja novca, u skladu s propisima;
3)
u vezi sa imovinskim postupkom, a na osnovu zahteva staraoca imovine ili konzularnih predstavništava stranih država, posle podnošenja pismenih dokumenata kojima se dokazuje opravdani interes ovih lica;
4)
u vezi sa izvršenjem nadležnog organa na imovini klijenta banke;
5)
regulatornim telima u Republici Srbiji radi obavljanja poslova iz njihove nadležnosti;
6)
licu koje su banke osnovale radi prikupljanja podataka o ukupnom iznosu, vrsti i ažurnosti u ispunjavanju obaveza fizičkih i pravnih lica klijenata banaka;
7)
nadležnom organu u vezi s vršenjem kontrole obavljanja platnog prometa kod pravnih i fizičkih lica koja obavljaju delatnost, u skladu s propisima kojima se uređuje platni promet;
8)
poreskoj upravi, u skladu s propisima kojima se uređuju poslovi iz njene nadležnosti;
9)
organu nadležnom za kontrolu deviznog poslovanja;
10)
na zahtev organizacije za osiguranje depozita, u skladu sa zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita;
11)
stranom regulatornom telu pod uslovima predviđenim sporazumom o saradnji zaključenim između tog tela i Narodne banke Srbije;
12)
u drugim slučajevima propisanim ovim ili drugim zakonom.
, banka ima pravo da podatke koji predstavljaju bankarsku tajnu saopšti javnom tužiocu i sudovima, odnosno drugim organima koji vrše javnopravna ovlašćenja isključivo radi zaštite svojih prava, u skladu sa zakonom.
koristiti isključivo u svrhu za koju su pribavljeni i ne mogu ih saopštavati trećim licima niti tim licima omogućiti da saznaju i koriste ove podatke, osim u slučajevima predviđenim zakonom.
Banka je dužna da vodi poslovne knjige i računovodstvenu evidenciju i da godišnje finansijske izveštaje, koji istinito i objektivno odražavaju njeno poslovanje i finansijsko stanje, priprema sa sadržajem i u obliku koji su utvrđeni zakonom kojim se uređuje računovodstvo, ovim zakonom i propisima Narodne banke Srbije.
Banka je dužna da pri sastavljanju godišnjih finansijskih izveštaja primenjuje međunarodne standarde finansijskog izveštavanja od dana koji je nadležno međunarodno telo odredilo kao dan početka njihove primene.
Radi procene finansijskog stanja banke i njenih podređenih društava na pojedinačnoj i konsolidovanoj osnovi, banka je dužna da pripremi i Narodnoj banci Srbije podnese izveštaje koji se odnose na upravljanje bankom, poslovanje organizacionih struktura, planirane poslovne aktivnosti, kapital, likvidnost, solventnost i profitabilnost banke i njenih podređenih društava, kao i druge izveštaje potrebne za kontrolu njenog poslovanja.
Narodna banka Srbije propisuje sadržinu i oblik izveštaja iz
Banka evidentira, prikuplja, obrađuje i Narodnoj banci Srbije dostavlja podatke i informacije o dužnicima u vezi s bilansnim potraživanjima i vanbilansnim stavkama banke, radi uključivanja tih podataka i informacija u informacioni sistem Narodne banke Srbije.
Narodna banka Srbije bliže propisuje sadržinu, formu, način i rokove dostavljanja podataka i informacija iz
Banka je dužna da objavljuje podatke o strategiji i politikama upravljanja rizicima banke, kapitalu banke, adekvatnosti kapitala banke, kao i druge podatke, odnosno informacije, u skladu sa propisima Narodne banke Srbije.
Banka nije dužna da objavljuje podatke i informacije koji nisu materijalno značajni, zatim podatke i informacije čije bi objavljivanje u javnosti moglo negativno da utiče na konkurentski položaj te banke na tržištu, kao i podatke i informacije koji predstavljaju bankarsku tajnu u smislu ovog zakona.
Narodna banka Srbije bliže propisuje sadržaj podataka odnosno informacija iz ovog člana, kao i uslove, način i rokove za njihovo objavljivanje.
opšte informacije o načinu sprovođenja procesa procene poslovanja banaka;
2)
zbirne statističke podatke o sprovedenim aktivnostima iz oblasti kontrolne funkcije.
Narodna banka Srbije na svojoj internet prezentaciji čini dostupnim objavljene propise i druge opšte akte iz oblasti kontrole poslovanja banaka i restrukturiranja banaka - isključivo u svrhe dodatnog informisanja.
utvrđeno da nisu postupale u skladu sa ovim zakonom, drugim zakonima po kojima je Narodna banka Srbije nadležna za vršenje nadzora nad poslovanjem banaka i propisima Narodne banke Srbije.
Radi obavljanja godišnje revizije svojih finansijskih izveštaja, banka, bankarska grupa i bankarski holding godišnje angažuju spoljnog revizora (preduzeće za reviziju).
O imenovanju spoljnog revizora banka ili bankarski holding obaveštavaju Narodnu banku Srbije u roku od 15 dana od dana tog imenovanja.
Narodna banka Srbije utvrđuje i objavljuje listu spoljnih revizora koji mogu vršiti reviziju iz
Banka ne može imenovati spoljnog revizora čiji je prihod od revizije te banke u prethodnoj godini veći od polovine njegovih ukupnih prihoda.
Spoljni revizor može kod banke obavljati najviše pet uzastopnih revizija redovnih godišnjih finansijskih izveštaja.
Spoljni revizor ne može u istoj godini obavljati i reviziju finansijskih izveštaja banke i pružati joj konsultantske usluge, niti reviziju može vršiti za poslovnu godinu u kojoj joj je pružao te usluge.
Lice koje rukovodi revizijom banke i potpisuje izveštaj spoljnog revizora mora imati najviše profesionalno zvanje u oblasti revizije, prema zakonu kojim se uređuje revizija, tri godine iskustva u obavljanju poslova revizije banaka i mora biti nezavisno od banke.
ne smatra se nezavisnim od banke ako je ono ili preduzeće za reviziju u kome je to lice angažovano, ili rukovodilac tog preduzeća – u tekućoj godini i u dve prethodne poslovne godine, kao i za vreme obavljanja revizije:
1)
bilo lice povezano s bankom ili bilo kojim članom bankarske grupe;
2)
bilo poslovni partner banke ili bilo kog člana bankarske grupe;
3)
bilo lice koje ima direktno ili indirektno vlasništvo u banci ili članu bankarske grupe;
4)
bilo likvidacioni ili stečajni upravnik člana bankarske grupe;
5)
bilo ugovorna strana u ugovornom odnosu s licem koje bi moglo negativno uticati na njegovu nepristrasnost i nezavisnost.
njegov kapital, prema bilansu stanja, manji od 5% ukupnog kapitala banke, odnosno bankarskog holdinga;
2)
tokom prethodne poslovne godine ostvarilo manje od 5% prihoda banke, odnosno bankarskog holdinga.
Uz saglasnost ili na zahtev Narodne banke Srbije, podređeno društvo koje nije banka ne mora biti uključeno u reviziju bankarske grupe ako bi to, prema mišljenju Narodne banke Srbije, doprinelo objektivnom sagledavanju finansijskog stanja te grupe.
Narodna banka Srbije može propisati bliže uslove i način vršenja revizije iz
Spoljni revizor sačinjava izveštaj i daje mišljenje o tome da li su godišnji finansijski izveštaji banke sačinjeni u skladu sa međunarodnim standardima finansijskog izveštavanja, odnosno međunarodnim računovodstvenim standardima, zakonom kojim se uređuje računovodstvo i propisima Narodne banke Srbije i da li istinito i objektivno prikazuju finansijski položaj banke, rezultate poslovanja i novčane tokove za tu godinu po svim materijalno značajnim pitanjima.
Spoljni revizor daje upravnom i izvršnom odboru banke, kao i Narodnoj banci Srbije, ocenu efikasnosti funkcionisanja unutrašnje revizije, sistema upravljanja rizicima i sistema unutrašnjih kontrola.
Narodna banka Srbije propisuje minimalan obim i sadržaj izveštaja iz
Banka koja je osnovana spajanjem dužna je da Narodnoj banci Srbije dostavi mišljenje spoljnog revizora o istinitosti i objektivnosti svog početnog bilansa stanja na ugovoreni datum spajanja, odnosno sa stanjem na datum upisa tog spajanja u registar privrednih društava ako se ta dva datuma razlikuju, u roku od 90 dana od dana upisa te banke u registar privrednih subjekata.
Banka kojoj se pripaja druga banka dužna je da angažuje spoljnog revizora radi obavljanja revizije svojih finansijskih izveštaja sa stanjem na ugovoreni datum pripajanja, odnosno sa stanjem na datum upisa tog pripajanja u registar privrednih društava ako se ta dva datuma razlikuju.
Izveštaj spoljnog revizora o obavljenoj reviziji iz
Spoljni revizor dužan je da upravni i izvršni odbor banke, odnosno člana bankarske grupe, kao i Narodnu banku Srbije, obavesti, i to odmah nakon što za njih sazna, o svakoj činjenici koja predstavlja:
Kad su nepravilnosti u poslovanju banke utvrđene u izveštaju spoljnog revizora, banka je dužna da te nepravilnosti otkloni i da o tome obavesti Narodnu banku Srbije.
Banka i bankarski holding dostavljaju Narodnoj banci Srbije pismeno obaveštenje o povlačenju ili razrešenju dužnosti spoljnog revizora banke, bankarskog holdinga ili bankarske grupe, sa izjavom o razlozima za povlačenje, odnosno razrešenje – najkasnije u roku od 15 dana od dana povlačenja, odnosno razrešenja.
Kad se spoljni revizor banke, bankarskog holdinga ili bankarske grupe povuče ili bude razrešen dužnosti, drugi spoljni revizor ne može prihvatiti tu dužnost ako od prethodnog revizora ne pribavi pismenu izjavu iz
, izbor spoljnog revizora banke, bankarskog holdinga ili bankarske grupe može se prihvatiti i bez pribavljanja izjave iz tog stava ako novi revizor obavesti Narodnu banku Srbije da nije primio izjavu u roku od 15 dana od dana podnošenja zahteva za davanje te izjave.
Narodna banka Srbije neće prihvatiti izveštaj spoljnog revizora koji je imenovan na ovu funkciju ako nije zahtevao izjavu iz
Banka je dužna da Narodnoj banci Srbije dostavi usvojene pojedinačne finansijske izveštaje banke i njenog bankarskog holdinga, sa izveštajem spoljnog revizora, za prethodnu poslovnu godinu - u roku od 120 dana nakon završetka te godine.
Narodna banka Srbije može od bilo kog člana bankarske grupe zahtevati da joj dostavi pojedinačne finansijske izveštaje sa izveštajem spoljnog revizora.
Banka je dužna da dostavi usvojene konsolidovane finansijske izveštaje bankarske grupe, sa izveštajem spoljnog revizora, za prethodnu poslovnu godinu - u roku od 150 dana nakon završetka te godine.
Izveštaj spoljnog revizora u skraćenom obliku za banku, bankarski holding i bankarsku grupu banka objavljuje u najmanje jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju na teritoriji Republike Srbije, i to u roku od 15 dana od dana dostavljanja tog izveštaja Narodnoj banci Srbije.
Kompletan izveštaj spoljnog revizora o godišnjim finansijskim izveštajima za banku, bankarski holding i bankarsku grupu, uključujući i napomene uz finansijske izveštaje - banka objavljuje na svojoj internet prezentaciji u roku od 15 dana od dana dostavljanja tog izveštaja Narodnoj banci Srbije.
Pored objavljivanja revidiranog godišnjeg finansijskog izveštaja, banka na svojoj internet prezentaciji tromesečno, u roku od 30 dana nakon isteka obračunskog perioda, objavljuje i nerevidirane finansijske izveštaje, koji sadrže bilans stanja s vanbilansnim stavkama, bilans uspeha, izveštaj o ostalom rezultatu, izveštaj o promenama na kapitalu i izveštaj o tokovima gotovine, a objavljuje i imena članova upravnog i izvršnog odbora banke i lica koja imaju učešće u banci ili bankarskom holdingu i podatke o tim licima, kao i organizacionu strukturu i spisak organizacionih jedinica te banke.
Ako se u izveštajima i podacima koji su objavljeni utvrdi greška, banka ili spoljni revizor dužni su da o tome odmah obaveste Narodnu banku Srbije, a banka je dužna i da objavi korigovane izveštaje i podatke.
nije obavljena u skladu sa odredbama ovog zakona i propisima donetim na osnovu ovog zakona, a naročito ako u postupku kontrole ili na drugi način utvrdi da izveštaj revizora nije zasnovan na istinitim i objektivnim činjenicama - Narodna banka Srbije neće prihvatiti izveštaj o toj reviziji i zahtevaće da drugi spoljni revizor ponovo obavi reviziju o trošku banke.
Ako oceni da je za potrebe vršenja kontrole iz ovog zakona potrebno prikupiti, analizirati i obraditi određene podatke u vezi s poslovanjem banke koji nisu obuhvaćeni izveštajem o reviziji godišnjih finansijskih izveštaja banke - Narodna banka Srbije može banci naložiti angažovanje spoljnog revizora radi obavljanja posebne revizije finansijskih izveštaja banke i člana bankarske grupe ili njihovih pojedinih delova, kao i za druge vrste revizije, odnosno ispitivanja pojedinih poslovnih procesa i podataka u vezi s poslovanjem ovih lica (u daljem tekstu: posebna revizija).
Za vršenje posebne revizije, Narodna banka Srbije može da zahteva od banke ili člana bankarske grupe da imenuje revizora koji se nalazi na listi iz
. Banka ili član bankarske grupe dužni su da tom revizoru dostave, bez odlaganja i ograničenja, sve podatke i dokumente neophodne za sprovođenje posebne revizije i da mu pruže svu potrebnu pomoć, u skladu sa ovim zakonom.
Troškove posebne revizije snosi banka.
Narodna banka Srbije može propisati bliže uslove i način vršenja posebne revizije.
Banke mogu, radi unapređivanja sopstvenog poslovanja i usklađivanja svoje delatnosti, osnivati udruženja.
Udruženje banaka ima svojstvo pravnog lica.
Udruženje banaka upisuje se u registar, u skladu sa zakonom.
Ugovorom o osnivanju udruženja banaka utvrđuju se naziv, delatnost i sedište udruženja, zastupanje udruženja i odgovornost u pravnom prometu, prestanak rada udruženja i način upravljanja udruženjem, kao i druga pitanja značajna za osnivanje udruženja banaka.
Udruženje banaka dostavlja Narodnoj banci Srbije ugovor iz
usvaja poslovnu politiku i strategiju banke, kojima se definišu poslovni ciljevi banke za period od najmanje tri naredne godine;
2)
donosi statut banke i usvaja izmene i dopune osnivačkog akta i statuta banke;
3)
usvaja finansijske izveštaje banke i bankarske grupe u kojoj je banka najviše matično društvo i izveštaj spoljnog revizora o reviziji tih finansijskih izveštaja, uključujući i napomene uz finansijske izveštaje;
3a)
odlučuje o upotrebi i raspoređivanju ostvarene dobiti, odnosno pokriću gubitaka;
4)
odlučuje o povećanju kapitala banke, odnosno o ulaganjima kapitala u drugu banku ili u druga pravna lica, o visini ulaganja u osnovna sredstva banke, kao i o sticanju sopstvenih akcija banke;
5)
imenuje i razrešava predsednika i članove upravnog odbora banke;
6)
određuje naknadu članovima upravnog odbora banke;
7)
odlučuje o statusnim promenama i o prestanku rada banke;
8)
obrisana odredba
9)
imenuje i razrešava spoljnog revizora;
10)
donosi poslovnik o svom radu i odlučuje o drugim pitanjima, u skladu sa zakonom i statutom banke.
Statutom se mogu skupštini banke utvrditi i druga prava i obaveze.
Redovno zasedanje skupštine banke održava se najmanje jednom godišnje, na način predviđen statutom banke.
Narodna banka Srbije može zahtevati da se određena pitanja uvrste u dnevni red redovnog zasedanja skupštine banke.
Na postupak sazivanja, obaveštavanja i rada redovnog zasedanja skupštine banke primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju privredna društva koje se odnose na skupštinu akcionarskog društva, osim ako ovim zakonom nije drukčije propisano.
Predstavnik Narodne banke Srbije može prisustvovati sednici skupštine banke i može se obraćati akcionarima na toj sednici.
Upravni odbor banke obavestiće Narodnu banku Srbije o datumu održavanja i dnevnom redu sednice skupštine banke u roku predviđenom za obaveštavanje članova skupštine banke.
Organi upravljanja bankom su upravni i izvršni odbor banke.
Članovi upravnog i izvršnog odbora banke odgovorni su da poslovanje banke bude u skladu sa zakonom, propisima i aktima Narodne banke Srbije, kao i aktima i procedurama banke, u skladu s dužnostima i odgovornostima upravnog, odnosno izvršnog odbora utvrđenim ovim zakonom, propisima donetim na osnovu ovog zakona, statutom i unutrašnjim aktima banke.
Članovi upravnog i izvršnog odbora banke dužni su da doprinose dugoročnom pozitivnom poslovanju banke i da u obavljanju poslova iz svog delokruga postupaju u skladu s pažnjom dobrog stručnjaka.
Predstavnik Narodne banke Srbije može prisustvovati sednicama upravnog i izvršnog odbora banke, kao i odbora iz
Upravni odbor banke čini najmanje pet članova, uključujući i predsednika.
Najmanje jedna trećina članova upravnog odbora banke moraju biti lica nezavisna od banke.
Nezavisnim od banke smatra se lice koje nema direktno ili indirektno vlasništvo ni u banci ni u članu bankarske grupe u kojoj je ta banka.
Narodna banka Srbije može propisati dodatne uslove koje lice mora ispuniti da bi se smatralo nezavisnim od banke.
Članovi upravnog odbora banke moraju imati dobru poslovnu reputaciju, odgovarajuće kvalifikacije i iskustvo, kao i sposobnost da obavljanju poslova iz svog delokruga posvete dovoljno vremena - u skladu s propisom Narodne banke Srbije.
Najmanje tri člana upravnog odbora banke moraju imati odgovarajuće iskustvo iz oblasti finansija.
Najmanje jedan član upravnog odbora banke mora aktivno znati srpski jezik i imati prebivalište na teritoriji Republike Srbije.
Banka Narodnoj banci Srbije podnosi zahtev za davanje prethodne saglasnosti na imenovanje člana upravnog odbora banke, uz koji dostavlja dokumente i daje podatke kojima se dokazuju poslovna reputacija, kvalifikacije i iskustvo lica predloženog za člana upravnog odbora banke, kao i činjenica da to lice ima sposobnost da posveti dovoljno vremena obavljanju poslova iz svog delokruga.
ako je lice predloženo za člana upravnog odbora banke:
1)
lice koje je na dan oduzimanja dozvole za rad banci ili šest meseci pre tog dana, odnosno na dan uvođenja privremene ili posebne uprave u banci bilo ovlašćeno za predstavljanje i zastupanje, odnosno član organa upravljanja te banke, osim ako to lice svojim aktima i radnjama, odnosno propuštanjem da se preduzmu ovi akti i radnje nije uticalo ili nije moglo uticati na ispunjenje uslova za oduzimanje dozvole za rad banci, odnosno na uvođenje privremene ili posebne uprave u banci;
2)
član bilo kog organa upravljanja druge banke, odnosno zaposleni u banci;
3)
pravnosnažno osuđeno za krivično delo na bezuslovnu kaznu zatvora ili pravnosnažno osuđeno za krivično delo koje ga čini nepodobnim za obavljanje te funkcije;
4)
lice čiji saradnik nema dobru poslovnu reputaciju u skladu s propisom Narodne banke Srbije.
, podnosi se i dokaz da to lice ima najmanje tri godine iskustva na rukovodećem položaju u licu u finansijskom sektoru ili šest godina iskustva u oblasti finansija i bankarstva i da se istaklo kao stručnjak ili naučni radnik u tim oblastima. Za ostale članove upravnog odbora, uz zahtev iz
tog člana i dokaz da to lice ima najmanje šest godina iskustva na rukovodećem položaju u privrednom društvu.
Banka obaveštava Narodnu banku Srbije o razrešenju ili ostavci člana upravnog odbora banke u roku od deset dana od dana razrešenja ili ostavke, navodeći razloge za to.
Član upravnog odbora banke ne može biti član izvršnog odbora banke.
Narodna banka Srbije može rešenjem naložiti razrešenje člana upravnog odbora banke ako utvrdi da to lice više ne ispunjava uslove iz ovog zakona ili da postupa suprotno odredbama ovog zakona, odnosno da snosi odgovornost za nepravilnosti u poslovanju banke, kao i ako banka Narodnoj banci Srbije ne omogući da izvrši kontrolu boniteta i zakonitosti njenog poslovanja.
Ako je član upravnog odbora banke optužen za krivično delo koje ga čini nepodobnim za obavljanje te funkcije, Narodna banka Srbije može rešenjem tom licu privremeno zabraniti vršenje ove funkcije u banci, do okončanja krivičnog postupka, a ako je pravnosnažno osuđen za ovo krivično delo ta funkcija mu prestaje danom pravnosnažnosti presude.
Narodna banka Srbije može propisati bliže uslove i način imenovanja članova upravnog odbora banke.
utvrđuje iznose do kojih izvršni odbor banke može odlučivati o plasmanima i zaduživanju banke i odlučuje o plasmanima i zaduživanju banke preko tih iznosa;
9)
daje prethodnu saglasnost za izloženost banke prema svakom pojedinačnom licu ili grupi povezanih lica koja prelazi 10% kapitala banke, odnosno za povećanje ove izloženosti preko 20% kapitala banke;
10)
nadzire rad izvršnog odbora banke;
11)
uspostavlja sistem unutrašnjih kontrola i vrši nadzor nad njegovom efikasnošću;
11a)
usvaja plan upravljanja rizicima usklađenosti poslovanja iz
usvaja program i plan unutrašnje revizije banke i metodologiju njenog rada;
13)
razmatra izveštaje spoljne i unutrašnje revizije o rezultatima izvršene revizije, izveštaje o aktivnostima i radu unutrašnje revizije, kao i izveštaje o aktivnostima funkcije kontrole usklađenosti poslovanja, te odobrava godišnji izveštaj o adekvatnosti upravljanja rizicima i unutrašnjoj kontroli banke;
13a)
razmatra nalaze i preporuke sadržane u pismu spoljnog revizora rukovodstvu banke i obezbeđuje praćenje postupanja banke u skladu s tim nalazima i preporukama;
14)
usvaja tromesečne i godišnje izveštaje izvršnog odbora banke o poslovanju banke, uključujući tromesečne izveštaje o upravljanju rizicima, i skupštini banke podnosi usvojeni finansijski izveštaj na konačno usvajanje;
obaveštava Narodnu banku Srbije i druge nadležne organe o utvrđenim nepravilnostima;
18)
utvrđuje unutrašnju organizaciju, odnosno organizacionu strukturu banke koja obezbeđuje podelu ovlašćenja, dužnosti, i odgovornosti zaposlenih, članova organa upravljanja i drugih lica na rukovodećem položaju u banci, na način kojim se sprečava sukob interesa i obezbeđuje transparentan i dokumentovan proces donošenja i sprovođenja odluka;
19)
usvaja politiku zarada i ostalih primanja zaposlenih u banci;
20)
obavlja druge poslove u skladu sa statutom banke.
Upravni odbor banke odgovoran je za tačnost svih izveštaja o poslovanju, finansijskom stanju i rezultatima poslovanja banke upućenih akcionarima banke, javnosti i Narodnoj banci Srbije.
Narodna banka Srbije može bliže urediti utvrđivanje politika zarada i ostalih primanja zaposlenih u banci iz
Sednice upravnog odbora banke održavaju se po potrebi, a najmanje jednom u tri meseca.
Sednice upravnog odbora banke održavaju se u prostorijama sedišta ili drugih organizacionih delova banke na teritoriji Republike Srbije najmanje jednom u tri meseca.
Upravni odbor banke održaće vanrednu sednicu ako to Narodna banka Srbije zahteva radi razmatranja određenih pitanja.
Upravni odbor banke obavestiće Narodnu banku Srbije o datumu održavanja i dnevnom redu sednice upravnog odbora banke u roku predviđenom za obaveštavanje članova upravnog odbora banke.
Banka je dužna da, uz godišnji izveštaj koji Narodnoj banci Srbije dostavlja u skladu sa ovim zakonom, dostavi i izveštaj o ukupnom broju održanih sednica upravnog odbora banke i mestu njihovog održavanja.
Izvršni odbor banke čine najmanje dva člana, uključujući i predsednika.
Predsednik izvršnog odbora banke predstavlja i zastupa banku.
Pri zaključivanju pravnih poslova i preduzimanju pravnih radnji iz delokruga izvršnog odbora, predsednik izvršnog odbora banke dužan je da obezbedi potpis jednog člana tog odbora.
Članovi izvršnog odbora banke su u radnom odnosu u banci na neodređeno vreme s punim radnim vremenom.
Članovi izvršnog odbora banke moraju imati dobru poslovnu reputaciju, odgovarajuće kvalifikacije i iskustvo, u skladu s propisom Narodne banke Srbije.
Najmanje jedan član izvršnog odbora banke mora aktivno znati srpski jezik i imati prebivalište na teritoriji Republike Srbije, a svi članovi izvršnog odbora moraju imati boravište na teritoriji Republike Srbije.
Na imenovanje i razrešenje članova izvršnog odbora banke shodno se primenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na imenovanje i razrešenje članova upravnog odbora banke.
Izvršni odbor banke organizuje i nadzire svakodnevno poslovanje banke.
Izvršni odbor banke odgovoran je za primenu i efikasno funkcionisanje sistema unutrašnjih kontrola banke.
Izvršni odbor banke:
1)
izvršava odluke skupštine banke i upravnog odbora banke;
2)
predlaže upravnom odboru poslovnu politiku i strategiju banke, kao i strategiju i politiku za upravljanje rizicima i strategiju i plan upravljanja kapitalom banke;
3)
sprovodi poslovnu politiku i strategiju banke donošenjem odgovarajućih poslovnih odluka;
4)
sprovodi strategiju i politike za upravljanje rizicima i strategiju i plan upravljanja kapitalom banke usvajanjem procedura za upravljanje rizicima, odnosno za identifikovanje, merenje i procenu rizika, i obezbeđivanjem njihove primene i izveštava upravni odbor u vezi s tim aktivnostima;
5)
analizira sistem upravljanja rizicima i najmanje tromesečno izveštava upravni odbor banke o nivou izloženosti rizicima i upravljanju rizicima;
5a)
razmatra izveštaje o aktivnostima funkcije kontrole usklađenosti poslovanja;
6)
odlučuje o plasmanima i zaduživanju banke do iznosa koji utvrdi upravni odbor banke;
7)
odlučuje, uz prethodno odobrenje upravnog odbora banke, o svakom povećanju izloženosti banke prema licu povezanom s bankom i o tome obaveštava upravni odbor banke;
8)
obezbeđuje sigurnost i redovno praćenje sistema informacione tehnologije i trezorskog poslovanja banke;
9)
obaveštava upravni odbor banke o svim postupanjima koja nisu u skladu s propisima i drugim aktima banke;
10)
najmanje jednom u toku poslovnog tromesečja podnosi upravnom odboru banke pregled poslovnih aktivnosti, bilans stanja i bilans uspeha banke;
11)
bez odlaganja obaveštava upravni odbor banke i Narodnu banku Srbije o svakom pogoršanju finansijskog stanja banke ili postojanju opasnosti od takvog pogoršanja, kao i o drugim činjenicama koje mogu znatno uticati na finansijsko stanje banke;
12)
obezbeđuje da svi zaposleni budu upoznati s propisima i drugim aktima banke kojima se uređuju njihove radne obaveze;
13)
donosi poslovnik o svom radu;
14)
odlučuje o svim pitanjima koja nisu u nadležnosti skupštine i upravnog odbora banke.
Skupština banke najmanje jednom godišnje razmatra pismenu informaciju s detaljnim podacima o svim zaradama, naknadama i drugim primanjima članova upravnog i izvršnog odbora banke i o svim ugovorima između banke i članova tih odbora i drugih lica koja su povezana s tim članovima čija je posledica imovinska korist za ta lica, kao i predlog upravnog odbora banke o zaradama, naknadama i drugoj imovinskoj koristi tih lica za narednu godinu.
Članovi upravnog i izvršnog odbora banke dužni su da, u roku od mesec dana od dana stupanja na dužnost, upravnom odboru banke dostave pismenu izjavu koja sadrži podatke o:
1)
imovinskim pravima tih lica i članova njihovih porodica čija tržišna vrednost prelazi 10.000 evra u dinarskoj protivvrednosti prema zvaničnom srednjem kursu na dan procene vrednosti ovih prava;
2)
pravnom licu u kome lica koja daju izjavu ili članovi njihovih porodica učestvuju u organima upravljanja ili rukovođenja ili imaju učešće u tom pravnom licu, odnosno status ortaka ili komplementara.
Odbor za praćenje poslovanja banke čine najmanje tri člana, od kojih su najmanje dva članovi upravnog odbora banke koji imaju odgovarajuće iskustvo iz oblasti finansija.
Najmanje jedan član odbora za praćenje poslovanja banke mora biti lice nezavisno od banke.
Članovi odbora za praćenje poslovanja banke ne mogu biti lica povezana s bankom, osim po osnovu članstva u upravnom odboru banke ili u organu upravljanja, odnosno nadzora lica u sastavu iste bankarske grupe.
Odbor za praćenje poslovanja banke pomaže upravnom odboru banke u nadzoru nad radom izvršnog odbora banke i zaposlenih u banci.
Odbor za praćenje poslovanja banke dužan je da:
1)
analizira godišnje izveštaje i druge finansijske izveštaje banke koji se upravnom odboru banke podnose na razmatranje i usvajanje;
2)
analizira i usvaja predloge strategija i politika banke u vezi sa upravljanjem rizicima i sistemom unutrašnjih kontrola koje se upravnom odboru banke podnose na razmatranje i usvajanje;
3)
analizira i nadzire primenu i adekvatno sprovođenje usvojenih strategija i politika za upravljanje rizicima i sprovođenje sistema unutrašnjih kontrola;
4)
najmanje jednom mesečno izveštava upravni odbor o svojim aktivnostima i utvrđenim nepravilnostima, kao i da predlaže način na koji će se otkloniti te nepravilnosti, odnosno unaprediti politike i procedure za upravljanje rizicima i sprovođenje sistema unutrašnjih kontrola;
5)
na predlog upravnog ili izvršnog odbora banke ili spoljnog revizora banke razmatra ulaganja i aktivnosti banke;
6)
upravnom odboru i skupštini banke predlaže spoljnog revizora banke;
7)
razmatra, sa spoljnim revizorom banke, godišnje revizije finansijskih izveštaja banke;
8)
predlaže upravnom odboru banke da se određena pitanja u vezi sa spoljnom i unutrašnjom revizijom uvrste u dnevni red sednice skupštine.
9)
obrisana odredba
Kad oceni da banka posluje suprotno zakonu, drugom propisu, statutu ili drugom aktu banke ili se to može zaključiti na osnovu izveštaja o reviziji, odnosno kad utvrdi druge nepravilnosti u poslovanju banke odbor za praćenje poslovanja banke obavezno predlaže upravnom odboru banke da otkloni uočene nepravilnosti, kao i da zakaže vanredno zasedanje skupštine banke u slučaju da ustanovljene nepravilnosti mogu imati teže posledice na poslovanje banke.
Članovi odbora za praćenje poslovanja banke sastaju se najmanje jednom mesečno, a najmanje jednom u tri meseca sastaju se u prostorijama sedišta banke ili drugih organizacionih delova banke na teritoriji Republike Srbije.
Kreditni odbor odlučuje o kreditnim zahtevima u okvirima utvrđenim aktima banke i obavlja druge poslove utvrđene aktima banke.
Odbor za upravljanje aktivom i pasivom prati izloženost banke rizicima koji proizlaze iz strukture njenih bilansnih obaveza i potraživanja i vanbilansnih stavki, predlaže mere za upravljanje kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi, rizikom likvidnosti, deviznim rizikom i ostalim tržišnim rizicima, a obavlja i druge poslove utvrđene aktima banke.
Narodna banka Srbije može propisati i druge poslove koje su dužni da obavljaju odbori iz ovog člana, a može bliže urediti i ostala pitanja u vezi s radom i organizacijom tih odbora.
jesu rukovodioci funkcija sistema unutrašnjih kontrola iz tog stava, kao i rukovodioci ostalih ključnih funkcija koje je banka identifikovala u skladu s tim stavom - u slučaju da ta lica nisu članovi organa upravljanja banke.
Banka je dužna da obezbedi da nosioci ključnih funkcija imaju dobru poslovnu reputaciju, odgovarajuće kvalifikacije i iskustvo, u skladu s propisima Narodne banke Srbije.
Banka obaveštava Narodnu banku Srbije o imenovanju, razrešenju ili ostavci nosioca ključne funkcije u roku od deset dana od dana imenovanja, razrešenja ili ostavke tog lica, navodeći razloge za to.
Banka podnosi Narodnoj banci Srbije zahtev za davanje prethodne saglasnosti na imenovanje rukovodilaca funkcija sistema unutrašnjih kontrola iz
Banka je dužna da uspostavi i primeni efektivan i efikasan sistem unutrašnjih kontrola na način koji obezbeđuje kontinuirano praćenje rizika kojima je banka izložena ili može biti izložena u svom poslovanju, a koji se naročito sastoji od:
predstavlja skup procesa i procedura uspostavljenih radi adekvatne kontrole rizika i praćenja efektivnosti i efikasnosti poslovanja, pouzdanosti finansijskih i ostalih podataka i informacija banke, kao i njihove usklađenosti s propisima, unutrašnjim aktima i standardima poslovanja, a čiji je cilj obezbeđenje sigurnosti i stabilnosti poslovanja banke.
banka uspostavlja tako da veličina i organizaciona i kvalifikaciona struktura tih funkcija odgovaraju veličini banke, odnosno obimu i vrsti poslova koje banka obavlja, a da broj i struktura zaposlenih omogućavaju efektivno i efikasno vršenje tih funkcija.
Banka je dužna da obezbedi nezavisno vršenje funkcija sistema unutrašnjih kontrola iz
jesu identifikacija, praćenje i upravljanje rizikom usklađenosti poslovanja banke.
Rizik usklađenosti poslovanja banke je rizik od izricanja sankcija regulatornog tela, finansijskih gubitaka ili narušavanja reputacije banke usled obavljanja poslova banke na način koji nije u skladu sa zakonom i drugim propisom, unutrašnjim aktima banke, standardima poslovanja, procedurama o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, kao i sa drugim aktima kojima se uređuje poslovanje banke.
Organizaciona jedinica u čijem je delokrugu kontrola usklađenosti poslovanja banke dužna je da identifikuje i procenjuje glavne rizike te usklađenosti i predlaže godišnji plan upravljanja tim rizicima, koji sadrži i plan obuke zaposlenih.
organizaciona jedinica u čijem je delokrugu usklađenost poslovanja dostavlja izvršnom odboru, odboru za praćenje poslovanja i upravnom odboru na razmatranje.
sastavlja i godišnji izveštaj o rizicima usklađenosti poslovanja, koji dostavlja izvršnom odboru, odboru za praćenje poslovanja i upravnom odboru banke.
dužna je da sastavi program praćenja usklađenosti poslovanja banke, koji posebno sadrži metodologiju rada te organizacione jedinice, način i rokove izrade izveštaja i način provere te usklađenosti.
odgovoran je za efikasno, kontinuirano, redovno i kvalitetno vršenje funkcije usklađenosti poslovanja i efikasno sprovođenje plana upravljanja rizicima usklađenosti poslovanja iz
su da upravnom odboru banke pruža nezavisno i objektivno mišljenje o pitanjima koja su predmet revizije, da obavlja savetodavnu aktivnost usmerenu na unapređenje postojećeg sistema unutrašnjih kontrola i poslovanja banke i da upravnom odboru banke pruža pomoć u ostvarivanju njegovih ciljeva, i to primenjujući sistematičan, disciplinovan i dokumentovan pristup vrednovanju i unapređenju postojećeg načina upravljanja rizicima, kontrole i rukovođenja procesima.
Banka je dužna da funkciju unutrašnje revizije vrši u skladu s propisima koji uređuju osnovne principe organizacije i rada unutrašnje revizije banke.
Banka ima najmanje jednog zaposlenog u organizacionoj jedinici iz
izrađuje program unutrašnje revizije i utvrđuje metodologiju njenog rada, a posebno uputstvo za rad unutrašnje revizije, način i rokove izrade i dostavljanja nadležnim organima banke izveštaja o unutrašnjoj reviziji, način praćenja preporučenih aktivnosti za otklanjanje nepravilnosti i nedostataka utvrđenih u poslovanju banke, kao i način i odgovornost za izradu, korišćenje i čuvanje dokumentacije o obavljenim aktivnostima unutrašnje revizije prema godišnjem planu. Ovaj rukovodilac izveštava upravni odbor o rezultatima izvršene revizije.
ovlašćen je da predloži sazivanje sednice odbora za praćenje poslovanja banke, o čemu obaveštava upravni odbor, a ako sednica tog odbora ne bude održana, obaveštava o tome skupštinu banke na prvoj narednoj sednici.
ne mogu obavljati rukovodeće ni druge poslove iz delatnosti banke, osim poslova koji se odnose na vršenje unutrašnje revizije, niti mogu učestvovati u pripremi i izradi akata i druge dokumentacije koji mogu biti predmet unutrašnje revizije.
odgovoran je za efikasno, kontinuirano, redovno i kvalitetno vršenje funkcije unutrašnje revizije i efikasno sprovođenje programa i operativnih godišnjih planova te revizije.
Unutrašnja revizija dužna je da:
1)
ocenjuje adekvatnost i pouzdanost sistema unutrašnjih kontrola banke i funkcije kontrole usklađenosti poslovanja banke;
2)
obezbedi da se rizici na odgovarajući način identifikuju i kontrolišu;
3)
utvrđuje slabosti u poslovanju banke i njenih zaposlenih, kao i slučajeve neizvršenja obaveza i prekoračenja ovlašćenja i priprema predloge za otklanjanje tih slabosti, kao i preporuke za njihovo sprečavanje;
4)
održava sastanke sa upravnim odborom banke, kao i odborom za praćenje poslovanja banke;
5)
redovno priprema izveštaje o aktivnostima unutrašnje revizije i dostavlja ih upravnom odboru banke, kao i odboru za praćenje poslovanja banke.
Narodna banka Srbije može propisati bliže uslove i način vršenja funkcija unutrašnje revizije.
Zaposleni u organizacionoj jedinici u čijem je delokrugu unutrašnja revizija imaju pravo uvida u sve dokumente banke i njenih podređenih društava, kao i članova iste bankarske grupe, bez ograničenja vrše nadzor nad poslovanjem banke i učestvuju na sednicama upravnog odbora banke i njegovih odbora.
Banka obaveštava Narodnu banku Srbije o otvaranju filijale ili drugog organizacionog oblika na teritoriji Republike Srbije najkasnije u roku od osam dana od dana njihovog otvaranja.
Banka obaveštava Narodnu banku Srbije o zatvaranju filijale ili drugog organizacionog oblika na teritoriji Republike Srbije najkasnije 30 dana pre planiranog zatvaranja.
Radi otvaranja filijale u inostranstvu, banka podnosi Narodnoj banci Srbije zahtev za davanje saglasnosti.
Banka je dužna da Narodnoj banci Srbije podnosi godišnji izveštaj o poslovanju filijale u inostranstvu i da je bez odlaganja obavesti o svim promenama koje se odnose na aktivnosti ove filijale.
Direktor filijale banke u inostranstvu mora ispunjavati uslove koji su ovim zakonom propisani za imenovanje člana izvršnog odbora banke.
Narodna banka Srbije propisuje bliže uslove i način davanja i oduzimanja saglasnosti iz
potvrda regulatornog tela države porekla da strana banka ima dozvolu za rad i potrebno ovlašćenje za otvaranje predstavništva u Republici Srbiji ili dokaz da takvo ovlašćenje nije potrebno prema propisima te države;
2)
podaci o imenu, pravnom statusu i sedištu strane banke;
3)
kopija osnivačkog akta strane banke;
4)
podaci o finansijskom stanju strane banke;
5)
odluka nadležnog organa strane banke o otvaranju predstavništva;
6)
odluka o imenovanju lica odgovornog za rad predstavništva strane banke i ovlašćenje za to lice;
7)
predloženo ime i sedište predstavništva strane banke;
8)
predložene aktivnosti i program rada predstavništva strane banke;
9)
podaci o rukovodstvu predstavništva strane banke;
10)
overena izjava strane banke kojom potvrđuje da preuzima obaveze koje proisteknu iz poslovanja njenog predstavništva.
Narodna banka Srbije oduzeće stranoj banci saglasnost iz
Narodna banka Srbije vodi registre datih saglasnosti za otvaranje filijala, drugih organizacionih oblika i predstavništava banaka u inostranstvu, kao i predstavništava stranih banaka u Republici Srbiji.
Nijedno lice ne može bez prethodne saglasnosti Narodne banke Srbije steći učešće u banci, odnosno direktno ili indirektno vlasništvo u banci koje mu omogućava od 10% do 20%, više od 20% do 33%, više od 33% do 50% i više od 50% glasačkih prava.
strana banka ili strano lice iz finansijskog sektora, Narodna banka Srbije tu saglasnost daje pod uslovom:
1)
da kontrolu, odnosno nadzor na konsolidovanoj osnovi tog podnosioca regulatorno telo države porekla vrši na način koji zadovoljava propisane uslove Narodne banke Srbije;
2)
da postoji odgovarajuća saradnja Narodne banke Srbije s regulatornim telom države porekla podnosioca;
3)
da su ispunjeni drugi uslovi koje propiše Narodna banka Srbije.
Uslove pod kojima međunarodna finansijska organizacija može steći vlasništvo iz
, Narodna banka Srbije određuje i rok u kom podnosilac zahteva za davanje saglasnosti može steći vlasništvo za koje je data ta saglasnost, i to za fizička lica najkasnije godinu dana od dana dostavljanja tog rešenja, a za pravna lica najkasnije do dana usvajanja prvih narednih godišnjih finansijskih izveštaja, odnosno revidiranih finansijskih izveštaja tih pravnih lica.
Ako podnosilac zahteva za davanje saglasnosti za sticanje vlasništva iz
Banka Narodnu banku Srbije obaveštava o sticanju direktnog ili indirektnog vlasništva u banci koje sticaocu omogućava 5% i više od 5% glasačkih prava u roku od pet radnih dana od dana saznanja za to sticanje.
Obaveštenje o sticanju direktnog ili indirektnog vlasništva iz
učestvuju u upravljanju ili rukovođenju ili u njima imaju kontrolno učešće;
6)
pravna lica – članovi iste grupe društava;
7)
lica koja učestvuju u upravljanju ili rukovođenju istim pravnim licem;
8)
lica koja imaju kontrolno učešće u istom pravnom licu;
9)
davalac i primalac kredita za kupovinu akcija banke ili bankarskog holdinga;
10)
lice koje drugom licu omogućava da obezbedi sredstva za kupovinu akcija banke ili bankarskog holdinga i to drugo lice;
11)
vlastodavac i punomoćnik;
12)
dva ili više pravnih ili fizičkih lica među kojima ne postoji odnos iz a povezana su tako da postoji mogućnost da se usled pogoršanja ili poboljšanja finansijskog položaja jednog lica pogorša ili poboljša finansijski položaj drugog ili drugih lica a Narodna banka Srbije, na osnovu dokumentacije, proceni da postoji i mogućnost prenosa gubitka, dobiti ili kreditne sposobnosti.
ako finansijsko stanje podnosioca zahteva nije odgovarajuće;
2)
ako podnosilac zahteva ili njegov saradnik nema dobru poslovnu reputaciju;
3)
ako poslovne aktivnosti podnosioca zahteva mogu izazvati značajan rizik za sigurno i zakonito upravljanje bankom, odnosno bankarskim holdingom;
4)
ako sticanje učešća ima negativan uticaj na sposobnost banke da obezbedi da njeno poslovanje bude u skladu sa zakonom, propisima i aktima Narodne banke Srbije;
5)
ako je podnosilac zahteva dostavio podatke koji se ne mogu proveriti ili koji nisu u skladu s propisima Narodne banke Srbije;
6)
ako lice sa znatnim ili kontrolnim učešćem kod podnosioca zahteva nema dobru poslovnu reputaciju;
7)
ako član organa upravljanja podnosioca zahteva koji stiče znatno ili kontrolno učešće nema dobru poslovnu reputaciju i odgovarajuće iskustvo;
8)
ako bi banka postala član bankarske grupe koja ne ispunjava uslove koji se odnose na transparentnost;
9)
ako kod podnosioca zahteva nije moguće utvrditi lica sa učešćem;
10)
ako nije moguće utvrditi izvor sredstava kojima podnosilac zahteva namerava da kupi akcije banke, odnosno bankarskog holdinga;
11)
ako bi deo sredstava za kupovinu akcija banke, odnosno bankarskog holdinga obezbedilo lice koje nema dobru poslovnu reputaciju;
12)
ako postoje indicije da su aktivnosti koje su povezane sa sticanjem učešća izvršene radi pranja novca ili finansiranja terorizma, u skladu sa zakonom kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.
ako utvrdi da više nisu ispunjeni uslovi za davanje saglasnosti ili ako lice koje je dobilo saglasnost svoja prava koristi na način koji ugrožava stabilno poslovanje banke.
Ako lice bez prethodne saglasnosti Narodne banke Srbije stekne direktno ili indirektno vlasništvo u banci koje omogućava od 10% do 20%, više od 20% do 33%, više od 33% do 50% i više od 50% glasačkih prava, Narodna banka Srbije naložiće tom licu da otuđi vlasništvo, odnosno zabraniće mu da posredno ili neposredno ostvaruje glasačka prava u banci i da utiče na upravljanje bankom ili na poslovnu politiku banke.
steklo bez saglasnosti Narodne banke Srbije vlasništvo ne otuđi na način i u roku koje je utvrdila Narodna banka Srbije, pravni posao na osnovu koga je stečeno to vlasništvo ništav je.
Ako Narodna banka Srbije ukine rešenje o davanju saglasnosti iz
, istim rešenjem će zabraniti licu kome je ukinuta saglasnost za sticanje vlasništva u banci raspolaganje svim pravima iz akcija na osnovu kojih je to vlasništvo stečeno, a može mu naložiti i da to vlasništvo otuđi.
, Narodna banka Srbije dostavlja Komisiji za hartije od vrednosti i Centralnom registru, depou i kliringu hartija od vrednosti (u daljem tekstu: Centralni registar).
Ako Narodna banka Srbije utvrdi da su aktivnosti lica koje ima vlasništvo u banci, bez obzira na to da li ima i učešće u banci, povezane s pranjem novca, finansiranjem terorizma ili finansiranjem širenja oružja za masovno uništenje - shodno se primenjuju odredbe .
ne može vršiti nikakav uticaj na upravljanje bankom u kojoj je steklo vlasništvo ili na poslovnu politiku te banke, niti može ostvarivati glasačka prava po osnovu tog vlasništva dok ne dobije saglasnost Narodne banke Srbije na to sticanje.
dužno je da, u roku od 30 dana od dana sticanja vlasništva iz tog stava, Narodnoj banci Srbije podnese zahtev za davanje saglasnosti na to sticanje ili da je obavesti da je otuđilo to vlasništvo.
, istim rešenjem će zabraniti licu iz tog stava raspolaganje svim pravima iz akcija na osnovu kojih je to vlasništvo stečeno i naložiti mu da to vlasništvo otuđi do nivoa i u roku određenim tim rešenjem.
, Narodna banka Srbije može od tog lica ili matičnog društva tog lica, kao i od članova organa tih lica, zahtevati da joj dostave informacije i relevantnu dokumentaciju koji se odnose na ispunjenost uslova za davanje saglasnosti.
Narodna banka Srbije može zahtevati da joj informacije i dokumentaciju iz
dužna su da Narodnoj banci Srbije dostave podatke i informacije o novoimenovanim članovima organa upravljanja, o licu koje stekne učešće u tim licima, o novom ortaku (ortačko društvo) i o novom komplementaru (komanditno društvo) najkasnije u roku od pet radnih dana od dana imenovanja, odnosno od dana sticanja tog svojstva.
Banka je dužna da najmanje jednom godišnje, kao i na zahtev Narodne banke Srbije ili u skladu s propisom Narodne banke Srbije - Narodnu banku Srbije obavesti o identitetu svih lica koja imaju vlasništvo u banci.
Banka je dužna da Narodnu banku Srbije obavesti i o povećanju ili smanjenju učešća u banci u roku od pet radnih dana od dana saznanja za povećanje ili smanjenje.
Banka je dužna da Narodnu banku Srbije obavesti o promeni statusa lica povezanog s bankom u roku od pet radnih dana od dana saznanja za promenu.
Narodna banka Srbije može propisati bliže uslove i način dostavljanja podataka i informacija iz ovog člana.
Saradnikom lica koje stiče ili ima učešće u banci smatra se:
1)
svako fizičko lice koje je član organa upravljanja ili drugo odgovorno lice u pravnom licu čiji je stvarni vlasnik lice koje ima ili stiče učešće u banci;
2)
svako fizičko lice koje je stvarni vlasnik pravnog lica u kome je lice koje ima ili stiče učešće u banci član organa upravljanja;
3)
svako fizičko lice koje s licem koje ima ili stiče učešće u banci - ima stvarno vlasništvo nad istim pravnim licem.
Narodna banka Srbije može, radi prikupljanja, obrade i analize potrebnih podataka, vršiti dijagnostičko ispitivanje poslovanja banke neposrednim uvidom u njene poslovne knjige i drugu dokumentaciju.
Narodna banka Srbije vrši kontrolu boniteta i zakonitosti poslovanja banke, uključujući i kontrolu zakonitosti poslovanja banke u primeni propisa kojima se uređuju finansijske i platne usluge (oblast zaštite korisnika) i kontrolu poslovanja banke u oblasti sprečavanja pranja novca, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje, u skladu sa ovim zakonom i drugim zakonom po kojem je Narodna banka Srbije nadležna za vršenje nadzora nad poslovanjem banaka.
Narodna banka Srbije vrši posredno - kontrolom izveštaja i druge pismene i elektronske dokumentacije koju banka dostavlja Narodnoj banci Srbije u skladu sa ovim zakonom, kao i drugih podataka o poslovanju banke kojima Narodna banka Srbije raspolaže, i neposredno - uvidom u poslovne knjige i drugu pismenu i elektronsku dokumentaciju banke i informacioni sistem banke.
Narodna banka Srbije može izvršiti kontrolu nad bilo kojim članom bankarske grupe na način utvrđen
Pri vršenju kontrole iz ovog člana, Narodna banka Srbije ima pravo uvida u podatke o ukupnom iznosu, vrsti i ažurnosti u ispunjavanju obaveza fizičkih i pravnih lica klijenata banaka koje prikuplja posebno lice (kreditni biro), kao i pravo uvida u poslovne knjige i drugu dokumentaciju pravnih lica koja su s bankom kod koje se vrši kontrola povezana imovinskim, upravljačkim i poslovnim odnosima, a može od tih lica zahtevati da joj dostave i druge podatke.
Lica kod kojih se vrši kontrola iz ovog člana dužna su da ovlašćenim licima Narodne banke Srbije omoguće nesmetano vršenje kontrole i da sarađuju s njima.
Narodna banka Srbije može propisom utvrditi obavezu banaka da plaćaju naknadu za vršenje kontrole iz ovog člana, kao i način obračuna, rokove plaćanja i druga pitanja u vezi sa ovom naknadom.
Narodna banka Srbije vrši kontrolu boniteta i zakonitosti poslovanja banke u skladu sa svojim godišnjim planom, odnosno po potrebi, na osnovu diskrecione procene, na osnovu pristupa zasnovanog na proceni rizika.
Narodna banka Srbije može propisati bliže uslove i način vršenja kontrole iz ovog člana.
Neposrednu kontrolu nad poslovanjem banke, u skladu s politikom i procedurama Narodne banke Srbije, vrše zaposleni Narodne banke Srbije koje rešenjem za to odredi guverner Narodne banke Srbije ili lice koje on ovlasti.
može se odrediti i drugo lice koje nije zaposleno u Narodnoj banci Srbije da učestvuje u postupku neposredne kontrole, ako zbog odgovarajućih stručnih znanja može pružiti podršku zaposlenima iz tog stava.
U postupku neposredne kontrole banke mogu učestvovati i ovlašćena lica stranog regulatornog tela koje kontroliše, odnosno nadzire poslovanje članova iste bankarske grupe u kojoj je i banka, u skladu sa sporazumom o saradnji zaključenim između Narodne banke Srbije i tog tela.
Banka je dužna da ovlašćenim licima Narodne banke Srbije (u daljem tekstu: ovlašćena lica) omogući da kontrolu njenog poslovanja izvrše u sedištu banke i u svim njenim organizacionim delovima.
Banka je dužna da ovlašćenim licima omogući da izvrše kontrolu usklađenosti s propisima njenih poslovnih knjiga i druge dokumentacije, kao i informacione tehnologije.
Banka je dužna da ovlašćenim licima stavi na uvid poslovne knjige i dokumentaciju koju ta lica budu zahtevala u pismenoj, odnosno elektronskoj formi, kao i da im, radi vršenja kontrole računarskih programa, omogući pristup sistemu baze podataka koji banka koristi.
Neposrednu kontrolu u skladu sa ovim zakonom ovlašćena lica vrše radnim danom u toku redovnog radnog vremena, a kada je to neophodno zbog obima i prirode kontrole, mogu je vršiti i van radnog vremena.
Ovlašćena lica u vršenju kontrole mogu da:
1)
pristupaju svim organizacionim delovima i prostorijama banke, uz poštovanje njenih bezbednosnih procedura;
2)
zahtevaju da im se stavi na raspolaganje zasebna prostorija za obavljanje poslova kontrole;
3)
zahtevaju da im se obezbede kopije dokumenata koji su u vezi s predmetom kontrole;
4)
neposredno komuniciraju s rukovodiocima banke i zaposlenima u banci radi dobijanja neophodnih pojašnjenja;
5)
obavljaju razgovore s rukovodiocima banke i zaposlenima u banci.
ovog člana mogu se tonski snimati uz prethodno obaveštavanje o tome rukovodioca, odnosno zaposlenog banke s kojim se razgovor obavlja, a to obaveštavanje može se učiniti i usmeno.
Banka koja podatke obrađuje ili poslovne knjige i drugu dokumentaciju vodi u elektronskom obliku, dužna je da ovlašćenim licima, na njihov zahtev, pruži neophodnu tehničku podršku u kontroli tih knjiga, odnosno te dokumentacije.
Banka je dužna da imenuje svog predstavnika koji će ovlašćenim licima pružiti svu neophodnu pomoć da nesmetano vrše kontrolu.
Neposredna kontrola zakonitosti poslovanja banke u primeni propisa kojima se uređuju finansijske i platne usluge može se vršiti prikriveno, odnosno tako da se lica ovlašćena za kontrolu predstavljaju kao lica koja se banci obraćaju radi pružanja određenih finansijskih, odnosno platnih usluga.
vrše prikrivenu neposrednu kontrolu tako što od zaposlenih u banci zahtevaju određene podatke i informacije o bilo kojim proizvodima i uslugama koje banka nudi, te s tim u vezi postavljaju određena pitanja, zahtevaju objašnjenja, pojašnjenja i sl.
Razgovori koji se tokom prikrivene neposredne kontrole obavljaju sa zaposlenima u banci i drugim licima iz
mogu da se tonski snimaju bez prethodne najave i obaveštenja, radi sačinjavanja zapisnika o prikrivenoj neposrednoj kontroli, a snimak nastao na ovaj način ne može se upotrebiti u druge svrhe (npr. radi pokretanja i vođenja radnog spora protiv zaposlenog).
čuva se do okončanja postupka kontrole, a najduže dve godine od dana nastanka, osim kada je odlukom guvernera Narodne banke Srbije iz opravdanih razloga produžen rok čuvanja tog snimka.
određuje se i štiti kao tajni podatak u skladu sa zakonom kojim se uređuje tajnost podataka.
Nakon završene prikrivene neposredne kontrole u određenim poslovnim prostorijama banke, lica ovlašćena za prikrivenu neposrednu kontrolu mogu se pred licima zaposlenim u banci i drugim licima iz
, da započnu, odnosno nastave postupak neposredne kontrole.
Zaposleni u Narodnoj banci Srbije mogu vršiti prikrivenu posrednu kontrolu primene propisa kojima se uređuju finansijske i platne usluge i iz prostorija Narodne banke Srbije, odnosno na daljinu, korišćenjem savremenih sredstava komunikacije, kao što su telefonski ili video poziv, razmenom poruka putem elektronske pošte ili aplikacija za komunikaciju i sl.
Ovlašćena lica koja vrše kontrolu dužna su da o izvršenoj kontroli sačine zapisnik (u daljem tekstu: zapisnik o kontroli), osim u slučaju da se zaključi supervizorski sporazum iz
Zapisnik o kontroli sačinjava se i kada se u postupku posredne kontrole utvrde nepravilnosti u poslovanju banke, osim u slučaju da je banka o tim nepravilnostima obavestila Narodnu banku Srbije, odnosno u slučaju da se zaključi supervizorski sporazum iz
Zapisnik o kontroli Narodna banka Srbije dostavlja banci, koja na njega može dati primedbe u roku koji odredi Narodna banka Srbije, a koji ne može biti kraći od deset dana od dana dostavljanja tog zapisnika.
Narodna banka Srbije neće razmatrati primedbe banke na zapisnik o kontroli koje se odnose na promenu činjeničnog stanja nastalu nakon perioda za koji je izvršena kontrola (presečni datum), ali ih može uzeti u obzir pri izricanju mere iz ovog zakona.
Kada se proverom navoda iznetih u primedbama banke na zapisnik o kontroli utvrdi činjenično stanje koje je bitno različito od onog navedenog u zapisniku - sačinjava se dopuna zapisnika o kontroli, koja se dostavlja banci.
Narodna banka Srbije doneće rešenje o obustavi postupka kontrole ako u zapisniku o kontroli nisu utvrđene nepravilnosti ili su utvrđene manje značajne nepravilnosti, ili ako banka, u roku propisanom ovim zakonom, svojim primedbama osnovano ospori sve nalaze iz zapisnika o kontroli ili deo tih nalaza tako da preostale nepravilnosti predstavljaju manje značajne nepravilnosti.
Narodna banka Srbije može doneti rešenje o obustavi postupka kontrole ako banka u roku propisanom za dostavljanje primedaba na zapisnik o kontroli dostavi dokaze da su utvrđene nepravilnosti otklonjene ili da je otklonjen deo tih nepravilnosti, i to tako da preostale nepravilnosti predstavljaju manje značajne nepravilnosti.
Ako identifikuje okolnosti na osnovu kojih bi se moglo utvrditi da u poslovanju banke postoje određeni propusti ili nepravilnosti koji bitno ne utiču na njeno finansijsko stanje, ali koje je neophodno pravovremeno i efikasno otkloniti - Narodna banka Srbije može toj banci predložiti zaključenje supervizorskog sporazuma.
Narodna banka Srbije može banci predložiti zaključenje supervizorskog sporazuma i ako u njenom poslovanju identifikuje okolnosti na osnovu kojih bi se moglo utvrditi da postoje određeni propusti ili nepravilnosti u primeni propisa kojima se uređuju finansijske i platne usluge a za koje se mogu izreći mere iz
, ali je radi pravovremenog i efikasnog otklanjanja tih nepravilnosti neophodno u što kraćem roku naložiti banci njihovo otklanjanje.
Supervizorskim sporazumom se naročito:
1)
konstatuju određeni propusti ili nepravilnosti iz ;
2)
daje obrazloženje ispunjenosti uslova iz za njegovo zaključenje;
3)
precizno određuju i opisuju mere, aktivnosti i radnje koje je banka dužna da sprovede u određenom roku;
4)
ako je primenljivo, u zavisnosti od predmeta kontrole, određuje iznos novčanih sredstava za koji je banka dužna da na određeni način obešteti korisnike (povraćaj sredstava, umanjenje duga, obračun i isplata zatezne kamate i sl.);
5)
definiše postupak za praćenje izvršenja obaveza banke iz supervizorskog sporazuma, kao i posledice propuštanja rokova za njihovo izvršenje.
Ako je to opravdano usled težine ili prirode utvrđenih nepravilnosti, supervizorskim sporazumom može se utvrditi i novčana kazna za banku i za člana upravnog, odnosno izvršnog odbora banke, u iznosu koji se utvrđuje u skladu s
, a koja može biti blaža od novčane kazne koja se u skladu s tim članom izriče za nepravilnosti uporedive težine ili prirode kod kojih taj sporazum nije zaključen - ako postoje olakšavajuće okolnosti pod kojima je učinjena povreda odredaba ovog zakona i/ili drugog propisa koje ukazuju da se svrha izricanja novčane kazne može postići i blažom novčanom kaznom.
Supervizorski sporazum zaključuje se između Narodne banke Srbije i banke, nakon obavljenih razgovora koji imaju za cilj da se na sveobuhvatan način utvrdi činjenično stanje u pogledu eventualnih propusta ili nepravilnosti, te da se zajednički utvrdi i definiše najefikasniji način za njihovo otklanjanje, vodeći pritom računa o interesima korisnika, deponenata ili drugih klijenata banke.
Supervizorski sporazum zaključen u skladu sa ovim članom predstavlja izvršnu ispravu.
Ako banka ne prihvati predlog za zaključenje supervizorskog sporazuma, Narodna banka Srbije pokreće postupak kontrole.
Ako banka ne sprovede mere, aktivnosti i radnje u skladu sa uslovima bliže uređenim supervizorskim sporazumom, odnosno ako prekrši taj sporazum - Narodna banka Srbije može prema toj banci preduzeti mere propisane ovim zakonom.
Sporazum iz ovog člana može se zaključiti i ako Narodna banka Srbije identifikuje okolnosti na osnovu kojih bi se moglo utvrditi da postoje određeni propusti ili nepravilnosti u primeni propisa kojima se uređuju sprečavanje pranja novca, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje.
Ako banka, u rokovima propisanim ovim zakonom, ne dostavi primedbe na zapisnik o kontroli ili dostavljenim primedbama osnovano ne ospori nalaze iz zapisnika kojima je utvrđeno da je banka postupala suprotno propisima ili na način koji ugrožava njen bonitet, Narodna banka Srbije preduzeće prema toj banci jednu od mera iz ovog zakona.
Ako proverom navoda iz primedaba banke na zapisnik o kontroli utvrdi da one bitno ne menjaju činjenično stanje, Narodna banka Srbije preduzeće prema toj banci jednu od mera iz ovog zakona.
, ako Narodna banka Srbije u toku vršenja neposredne kontrole ili na osnovu izveštaja, druge dokumentacije, podataka i informacija pribavljenih posrednom kontrolom, oceni da je banka učinila teže nepravilnosti, odnosno da se njeno finansijsko stanje znatno pogoršalo ili da postoji mogućnost znatnog pogoršanja finansijskog stanja ili likvidnosti banke, odnosno da su ugroženi interesi deponenata ili drugih klijenata banke ili da postoji mogućnost ugrožavanja tih interesa, rešenjem o privremenoj meri naložiće banci da preduzme jednu ili više aktivnosti iz
Banka ometa kontrolu ako činjenjem ili nečinjenjem otežava sprovođenje postupka kontrole u vidu nepostupanja po zahtevima iz , neažurnosti u pismenoj komunikaciji sa ovlašćenim licima, kao i u drugim slučajevima koje Narodna banka Srbije može propisati.
Banka, u smislu ovog zakona, onemogućava postupak kontrole ako svojim činjenjem ili nečinjenjem otežava ili sprečava utvrđivanje činjeničnog stanja, a naročito u sledećim slučajevima:
1)
ako po zahtevu Narodne banke Srbije, odnosno ovlašćenih lica i u roku određenom tim zahtevom ne dostavi sve tražene podatke i dokumentaciju kojima je banka dužna da raspolaže prema zakonu, podzakonskim aktima ili standardima opreznog bankarskog poslovanja;
2)
ako namerno ili grubom nepažnjom dostavi netačne ili nepotpune podatke ili dokumentaciju;
3)
ako ovlašćenim licima ne obezbedi uslove neophodne za vršenje kontrole banke, odnosno ne obezbedi da ih ne ometaju zaposleni u banci i druga lica;
4)
ako ne dostavi tri uzastopna izveštaja koje je dužna da periodično dostavlja u skladu sa zakonom ili podzakonskim aktima i ako ni na ponovljeni zahtev Narodne banke Srbije u za to određenom roku ne dostavi tražene izveštaje ili podatke.
Ako utvrdi da banka ometa, odnosno onemogućava postupak kontrole na način iz - Narodna banka Srbije može, nezavisno od drugih mera predviđenih ovim zakonom, banci rešenjem izreći novčanu kaznu u iznosu koji se utvrđuje u skladu s
utvrdi da je banka postupala suprotno odredbama ovog zakona, drugih zakona po kojima je Narodna banka Srbije nadležna za vršenje nadzora nad poslovanjem banaka, suprotno propisima kojima se uređuju finansijske i platne usluge ili propisima kojima se uređuje sprečavanje pranja novca, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje, odnosno propisima Narodne banke Srbije ili da je banka postupala izvan okvira standarda opreznog bankarskog poslovanja, prakse dobrog korporativnog upravljanja, odnosno da banka na drugi način ugrožava bonitet banke ili prava i interese korisnika, deponenata ili drugih klijenata banke - Narodna banka Srbije će prema toj banci, u skladu s kriterijumima propisanim
Kad utvrdi da li je banka blagovremeno postupila u skladu s merama iz ovog člana (i u kojoj meri), Narodna banka Srbije će ili obustaviti postupak kontrole banke ili banci izreći novu meru iz tog stava, odnosno neku od mera iz , u skladu s kriterijumima iz
Pismena opomena upućuje se banci u čijem su poslovanju utvrđene nepravilnosti koje nisu bitno ni neposredno uticale na njeno finansijsko stanje i/ili poslovanje, ali bi mogle imati takav uticaj ako se ne bi otklonile.
Pismena opomena upućuje se i banci u čijem su poslovanju, odnosno postupanju utvrđene nepravilnosti u primeni propisa koje do trenutka njenog upućivanja nisu dovele do značajnih posledica po veći broj korisnika, ali su takve posledice mogle nastupiti.
Rešenje kojim se izriču nalozi i mere za otklanjanje nepravilnosti utvrđenih u poslovanju donosi se za:
1)
banku u čijem se poslovanju kontrolom utvrde nepravilnosti koje bi mogle ugroziti njeno finansijsko stanje, odnosno sigurnost i stabilnost njenog poslovanja;
odredila veći pokazatelj adekvatnosti kapitala od propisanog - ako se ta banka nije uskladila s tim pokazateljem u ostavljenom roku;
3)
banku u čijem su poslovanju utvrđene značajnije nepravilnosti u primeni zakona i drugih propisa kojima se uređuje sprečavanje pranja novca, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje;
4)
banku u čijem su poslovanju, odnosno postupanju utvrđene značajnije nepravilnosti u primeni propisa ili nepravilnosti kojima je obuhvaćen veliki broj korisnika ili koje su dovele do značajnijih posledica po korisnike;
5)
banku u čijem su poslovanju utvrđene značajne nepravilnosti u upravljanju informacionim sistemom banke, odnosno u poštovanju propisanih standarda koje su dovele do dužeg nestabilnog rada informacionog sistema ili generisanja netačnih podataka ili učestalih kašnjenja u dostavljanju podataka.
banci se nalaže da u određenom roku sprovede jednu ili više od sledećih aktivnosti:
1)
da svoje poslovanje uskladi s propisima, uključujući preduzimanje određenih mera radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti, odnosno sprečavanja nastupanja istih ili sličnih nepravilnosti;
, odnosno veći kapital od minimalnog propisanog iznosa, ako kapital banke nije dovoljan za pokriće svih rizika kojima je banka izložena ili može biti izložena, kao i ako banka nije uspostavila odgovarajući proces interne procene adekvatnosti kapitala banke ili ako taj proces ne sprovodi dosledno;
4)
da poveća iznos rezerve za obezbeđenje od potencijalnih gubitaka, odnosno da usvoji i primeni posebnu politiku rezervisanja ili postupanja sa određenom aktivom;
5)
da privremeno obustavi ili ograniči sledeće aktivnosti:
(1)
odobravanje kredita i pružanje drugih finansijskih usluga licima čija kreditna sposobnost nije zadovoljavajuća, pojedinim svojim akcionarima, članovima upravnog i izvršnog odbora, odnosno drugim licima povezanim s bankom,
(2)
uzimanje novih kredita, prijem novih depozita i zaduživanje na bilo koji drugi način, kao i preuzimanje vanbilansnih obaveza,
(3)
ulaganje u imovinu i u druga pravna lica,
(4)
uvođenje novih proizvoda;
(5)
pružanje određenih usluga;
6)
da smanji troškove svog poslovanja, uključujući i iznose bonusa i nagrada koji zavise od stepena ostvarenja poslovnih ciljeva, a koji se isplaćuju članovima izvršnog i upravnog odbora banke ili zaposlenima;
7)
da proda imovinu, odnosno akcije ili udeo u podređenom društvu;
pravilno vrednovanje bilansne aktive i vanbilansnih stavki,
(5)
unapređenje sistema upravljanja rizicima, uključujući i proces interne procene adekvatnosti kapitala,
(6)
unapređenje sistema izveštavanja,
(7)
unapređenje sistema unutrašnjih kontrola, a posebno unutrašnje revizije;
9)
da neto dobit iskoristi za povećanje kapitala banke;
10)
da češće ili dodatno izveštava Narodnu banku Srbije o pojedinačnim pokazateljima svog poslovanja;
11)
da obezbedi usklađenost s posebnim zahtevima u vezi s likvidnošću, uključujući i ograničenje ročne neusklađenosti između imovine i obaveza;
12)
da razreši dužnosti člana upravnog i/ili izvršnog odbora banke, nosioca ključne funkcije, odnosno drugo lice na rukovodećem položaju u banci;
13)
da obustavi ili ograniči plaćanje kamata pojedinim ili svim akcionarima i drugim licima čija se prava prema banci zasnivaju na elementima dopunskog kapitala banke;
14)
da zatvori jednu ili više organizacionih jedinica, odnosno da obustavi ili ograniči širenje svoje organizacione mreže;
15)
da obustavi plaćanja sa svojih računa, osim plaćanja za koja prethodno dobije odobrenje Narodne banke Srbije;
16)
da obustavi plaćanja prema inostranstvu, osim plaćanja za koja prethodno dobije odobrenje Narodne banke Srbije;
17)
da promeni upravljačku ili organizacionu strukturu banke;
18)
da strukturu bankarske grupe čiji je član učini transparentnom;
19)
da objavljuje dodatne podatke i informacije;
19a)
da zameni hardverske ili softverske komponente ili aplikativna rešenja, odnosno da unapredi performanse informacionog sistema;
19b)
da sprovede aktivnosti provere bezbednosti informacionog sistema (penetraciono testiranje);
19v)
da, radi adekvatnog upravljanja informacionim sistemom, obezbedi kontinuitet poslovanja na teritoriji Republike Srbije za nesmetano odvijanje njenih poslovnih procesa ili funkcija u skladu s
utvrđuje se način na koji će banka otkloniti utvrđene nepravilnosti, kao i rokovi u kojima će to učiniti i o tome obavestiti Narodnu banku Srbije, a može se utvrditi i organ upravljanja ili član ovog organa koji je odgovoran za sprovođenje aktivnosti iz tog rešenja.
Rešenje kojim se izriču nalozi i mere za otklanjanje nepravilnosti utvrđenih u poslovanju može se doneti i za banku koja nije postupila po pismenoj opomeni Narodne banke Srbije.
utvrdi da je banka postupala suprotno odredbama ovog zakona, propisa Narodne banke Srbije ili drugih propisa ili je verovatno da će, između ostalog usled toga što se njeno finansijsko stanje brzo pogoršava, uključujući pogoršanje likvidnosti, sve veći nivo zaduženosti, nenaplativih kredita ili koncentracije izloženosti, uskoro postupiti suprotno tim odredbama - Narodna banka Srbije može, nezavisno od preduzetih mera iz
naložiti organima upravljanja banke da sprovedu jednu ili više mera iz plana oporavka ili da, ako su okolnosti koje su dovele do rane intervencije različite od pretpostavki iz ovog plana, ažuriraju taj plan i u određenom roku sprovedu jednu ili više mera iz ažuriranog plana;
2)
naložiti organima upravljanja banke da analiziraju stanje, utvrde mere za rešavanje svih utvrđenih problema i izrade plan aktivnosti za njihovo rešavanje, s rokovima za sprovođenje tih aktivnosti;
3)
naložiti upravnom odboru banke da sazove skupštinu banke, odnosno neposredno sazvati ovu skupštinu ako je upravni odbor ne sazove, pri čemu Narodna banka Srbije u oba slučaja utvrđuje dnevni red skupštine banke i predlaže da se razmotri donošenje odgovarajućih odluka;
4)
naložiti organima upravljanja banke da, po potrebi, izrade plan pregovora o restrukturiranju duga s poveriocima banke, u skladu s planom oporavka;
5)
naložiti promene u poslovnoj strategiji banke;
6)
naložiti banci da stupi u kontakt s potencijalnim kupcima.
, Narodna banka Srbije će pribaviti sve potrebne informacije za ažuriranje plana restrukturiranja i pripremu za moguće sprovođenje postupka restrukturiranja, kao i za procenu vrednosti imovine i obaveza banke iz
U slučaju znatnog pogoršanja finansijskog stanja banke ili teže povrede zakona, propisa Narodne banke Srbije i drugih propisa ili statuta banke, kada oceni da mere iz
ne bi bile dovoljne da poprave takvo stanje u banci - Narodna banka Srbije može rešenjem naložiti razrešenje, odnosno smenu svih ili pojedinih članova organa upravljanja banke, nosilaca ključnih funkcija i drugih lica na rukovodećem položaju u banci, i to bez obzira na ispunjenost drugih uslova za razrešenje članova organa upravljanja iz
zabrani ili ograniči obavljanje bilo koje aktivnosti u banci;
2)
zabrani ili ograniči posredno ili neposredno ostvarivanje glasačkog prava u banci;
3)
zahteva da otuđi direktno ili indirektno vlasništvo koje ima u banci, u roku koji ona odredi;
4)
zabrani vršenje funkcije u bilo kojoj banci ili članu bankarske grupe ili učestvovanje u obavljanju aktivnosti u banci ili bankarskoj grupi bez prethodne saglasnosti Narodne banke Srbije.
Novi članovi organa upravljanja, nosioci ključnih funkcija, odnosno druga lica na rukovodećem položaju imenuju se u skladu sa ovim zakonom i moraju da ispunjavaju sve propisane uslove za to imenovanje.
, a mogu se odnositi na utvrđivanje pravog finansijskog stanja u banci, upravljanje celokupnim poslovanjem banke ili njegovim delom kako bi se očuvao ili ponovo uspostavio odgovarajući finansijski položaj banke i/ili njeno stabilno i sigurno poslovanje i sl.
Privremeni upravnik se imenuje najduže na godinu dana, a njegov mandat se, izuzetno, može produžiti ako Narodna banka Srbije utvrdi da su i dalje ispunjeni uslovi iz
. Narodna banka Srbije može u bilo kom trenutku tokom mandata privremenog upravnika doneti rešenje kojim se on razrešava funkcije, a može i izmeniti njegova ovlašćenja i obaveze utvrđene rešenjem o imenovanju.
Privremeni upravnik mora biti lice nezavisno od banke i ispunjavati uslove iz
, Narodna banka Srbije određuje da li privremeni upravnik zamenjuje upravni i izvršni odbor banke ili upravlja bankom zajedno sa ovim organima, utvrđuje ovlašćenja i obaveze privremenog upravnika, a naročito podelu odgovornosti između privremenog upravnika i ovih organa, kao i akte i pravne radnje povodom kojih ti organi moraju pribaviti mišljenje privremenog upravnika, odnosno njegovu saglasnost - ako je određeno da zajedno upravljaju bankom.
može biti utvrđeno da je privremeni upravnik dužan da pre preduzimanja određenih pravnih radnji pribavi saglasnost Narodne banke Srbije, a ova saglasnost mu je neophodna da bi mogao da sazove skupštinu banke i odredi dnevni red sednice ove skupštine.
Privremeni upravnik dostavlja Narodnoj banci Srbije izveštaj o poslovanju banke i njenom finansijskom stanju, kao i o radnjama koje je preduzeo pri izvršavanju svojih dužnosti najmanje tromesečno, a na zahtev Narodne banke Srbije i češće. Privremeni upravnik je dužan da izveštaj Narodnoj banci Srbije podnese i na početku i na kraju svog mandata.
Narodna banka Srbije na svojoj internet prezentaciji objavljuje imenovanje privremenog upravnika, osim kada privremeni upravnik nema ovlašćenje da zastupa banku.
Uvođenje privremene uprave, imenovanje i razrešenje privremenog upravnika, kao i prestanak privremene uprave u banci upisuju se u registar privrednih subjekata danom donošenja rešenja iz
, koje Narodna banka Srbije dostavlja agenciji nadležnoj za vođenje registra privrednih subjekata (u daljem tekstu: Agencija za privredne registre) istog dana kada ga je donela.
Narodna banka Srbije propisuje bliže uslove i način obavljanja privremene uprave.
Odluku o meri koju preduzima prema banci Narodna banka Srbije donosi na osnovu diskrecione ocene sledećih činilaca:
1)
težine utvrđenih nepravilnosti;
2)
postupanja banke tokom postupka kontrole, odnosno pokazane spremnosti i sposobnosti organa banke da otklone utvrđene nepravilnosti;
3)
stepena u kome banka ugrožava finansijsku disciplinu i nesmetano funkcionisanje bankarskog sistema.
Kod ocene težine nepravilnosti utvrđenih u poslovanju banke, u zavisnosti od predmeta kontrole, procenjuju se sledeći kriterijumi:
1)
finansijski položaj banke;
2)
stepen adekvatnosti kapitala u odnosu na preuzete rizike;
3)
uticaj učinjene nepravilnosti na budući položaj banke;
4)
broj utvrđenih nepravilnosti i njihova međusobna zavisnost;
5)
trajanje i učestalost učinjenih nepravilnosti;
6)
adekvatnost informacionog sistema banke;
7)
zakonitost rada banke;
8)
druge okolnosti na osnovu kojih se procenjuje zakonitost poslovanja banke.
Pored kriterijuma iz ovog člana, pri oceni težine utvrđenih nepravilnosti u postupku kontrole zakonitosti poslovanja banke u primeni propisa kojima se uređuju finansijske i platne usluge uzima se u obzir i sledeće:
1)
da li su utvrđene nepravilnosti prouzrokovale negativne materijalne i druge ekonomske posledice po korisnike i procena iznosa tih efekata;
2)
broj korisnika na koje su uticale, odnosno mogle uticati te nepravilnosti;
3)
značaj povređene odredbe propisa za ostvarenje ciljeva i svrhe tog propisa i uzrok nepravilne primene propisa;
4)
da li je banka učinila povredu iste odredbe propisa u poslednje tri godine;
5)
da li je rukovodilac, odnosno zaposleni u banci bez opravdanog razloga odbio tonsko snimanje razgovora iz
Kod ocene postupanja banke tokom postupka kontrole, odnosno ocene pokazane spremnosti i sposobnosti organa banke da otklone utvrđene nepravilnosti, u zavisnosti od predmeta kontrole, procenjuju se sledeći kriterijumi:
1)
sposobnost rukovodstva banke da identifikuje, vrednuje i nadzire rizike iz poslovanja banke i da upravlja njima;
2)
delotvornost sistema unutrašnjih kontrola u banci, a posebno funkcije unutrašnje revizije i funkcije kontrole usklađenosti poslovanja;
3)
efikasnost u otklanjanju ranije utvrđenih nepravilnosti, a naročito u sprovođenju ranije izrečenih mera;
4)
stepen saradnje upravnog i izvršnog odbora, lica na rukovodećem položaju i zaposlenih u banci sa ovlašćenim licima tokom kontrole;
5)
način postupanja prema klijentima koji su obuhvaćeni nepravilnostima koje su utvrđene u tekućem i prethodnim postupcima kontrole;
6)
efikasnost banke u postupanju po zahtevima za dostavljanje dokumentacije, podataka, objašnjenja i informacija;
7)
druge okolnosti na osnovu kojih se procenjuju spremnost i sposobnost organa banke da otklone utvrđene nepravilnosti.
Kod ocene stepena u kome banka ugrožava finansijsku disciplinu i nesmetano funkcionisanje bankarskog sistema, procenjuje se značaj banke u finansijskom sistemu, naročito uzimajući u obzir veličinu banke, njenu povezanost sa ostalim učesnicima u finansijskom sistemu i zamenljivost u tom sistemu, kao i složenost njenog poslovanja i razgranatost njene poslovne mreže.
Narodna banka Srbije može, nezavisno od preduzimanja mera iz ili zajedno s tim merama, banci, kao i članu upravnog, odnosno izvršnog odbora banke izreći novčanu kaznu za postupanje suprotno odredbama ovog zakona, propisima Narodne banke Srbije i drugim propisima.
Rešenjem o izricanju novčane kazne, Narodna banka Srbije izriče banci novčanu kaznu koja ne može biti veća od 10% ukupnog prihoda banke ostvarenog u prethodnoj poslovnoj godini, a članu upravnog i izvršnog odbora te banke novčanu kaznu koja ne može biti manja od jednostrukog ni veća od dvanaestostrukog iznosa prosečne mesečne zarade, odnosno naknade koje je to lice primilo za vršenje ove funkcije u tri meseca koja prethode presečnom datumu iz
, ili je iznos te naknade neuobičajeno nizak, Narodna banka Srbije rešenjem o izricanju novčane kazne tom članu izriče novčanu kaznu koja ne može biti manja od jednostrukog ni veća od dvanaestostrukog iznosa proseka zarada članova izvršnog odbora te banke za tri meseca koja prethode presečnom datumu iz
, ocenjuje i stepen odgovornosti ovog člana uzimajući u obzir podelu odgovornosti za poslove iz delokruga upravnog, odnosno izvršnog odbora utvrđene ovim zakonom, statutom i unutrašnjim aktima banke, kao i ovlašćenja i odgovornosti u upravljanju bankom koja su poverena tom članu.
Za postupanje suprotno odredbama ovog zakona, propisima Narodne banke Srbije i drugim propisima koje je u vezi s poslovima iz delokruga izvršnog odbora banke - predsedniku ovog odbora izriče se novčana kazna najmanje u iznosu novčane kazne koja se izriče članu tog odbora koji je zadužen za ove poslove.
Ako se novčana kazna izriče u postupku kontrole, rešenje iz
donosi se bez prethodnog posebnog izjašnjenja banke, odnosno člana upravnog ili izvršnog odbora banke o činjenicama i okolnostima koje su od značaja za donošenje rešenja o izricanju ove kazne, osim ako je u pitanju lice kome je prestala funkcija člana upravnog, odnosno izvršnog odbora banke.
Banka je dužna da zapisnik o kontroli i rešenje o izricanju novčane kazne dostavi licu koje je funkciju člana upravnog, odnosno izvršnog odbora banke obavljalo u periodu na koji se odnosi zapisnik. Po proteku 30 dana od dana dostavljanja banci - smatra se da su zapisnik o kontroli i rešenje o izricanju novčane kazne dostavljeni ovim licima.
Rešenje o izricanju novčane kazne, nakon dostavljanja banci, predstavlja izvršnu ispravu.
Obaveza po osnovu novčane kazne izrečene članu upravnog, odnosno izvršnog odbora, uključujući i bivše članove tih odbora - ne može se platiti iz imovine banke.
Ako član upravnog, odnosno izvršnog odbora banke, uključujući i bivše članove tih odbora, ne plati novčanu kaznu u roku utvrđenom rešenjem o izricanju novčane kazne - banka je dužna da tu kaznu plati u roku od osam dana od isteka roka utvrđenog rešenjem iz ovog stava, kao i da preduzme sve neophodne mere kako bi se od tog lica namirila u iznosu te kazne i da o tom namirenju dostavi dokaz Narodnoj banci Srbije.
Ako se obaveza po osnovu novčane kazne iz ovog člana ne plati u roku utvrđenom rešenjem o izricanju novčane kazne, Narodna banka Srbije ima pravo da obračunava zateznu kamatu na iznos tog duga.
Izvršna rešenja o izricanju novčane kazne iz ovog člana predstavljaju osnov za prinudnu naplatu s računa banke u skladu sa zakonom kojim se uređuje prinudna naplata na novčanim sredstvima na računu.
Narodna banka Srbije može na svojoj internet stranici da objavi obaveštenje o izrečenim merama iz postupka kontrole zakonitosti poslovanja banke u primeni propisa kojima se uređuju finansijske i platne usluge, ako se proceni da objavljivanje tih mera na način propisan ovim članom ne ugrožava interese koji se štite u skladu sa odredbama
sadrži naziv banke, kratak opis utvrđenih nepravilnosti i mere koja je izrečena banci, kao i druge podatke koji mogu biti značajni za razumevanje razloga za izricanje te mere, odnosno efekata koje ta mera proizvodi.
Narodna banka Srbije sprovodi sveobuhvatan proces supervizorske procene poslovanja banke, tokom kojeg procenjuje rizike kojima je ta banka izložena ili bi mogla biti izložena, uključujući i rizike utvrđene kroz rezultate testiranja otpornosti banke na stres uzimajući u obzir prirodu, obim i složenost aktivnosti te banke.
koji se odnose na promenu činjeničnog stanja nastalu nakon perioda na koji se supervizorska procena odnosi (presečni datum), ali ih može uzeti u obzir pri donošenju rešenja iz
vrši regulatorno telo države porekla bankarskog holdinga u sledećim slučajevima:
1)
ako je sedište bankarskog holdinga van Republike Srbije;
2)
ako regulatorno telo iz ovog stava kontrolu na konsolidovanoj osnovi vrši na način koji zadovoljava uslove Narodne banke Srbije;
3)
ako postoji odgovarajuća saradnja Narodne banke Srbije s regulatornim telom iz ovog stava.
Narodna banka Srbije može naložiti banci iz bankarske grupe čiji je bankarski holding van Republike Srbije da izvrši konsolidaciju finansijskih izveštaja članica te bankarske grupe koje imaju sedište u Republici Srbiji.
Narodna banka Srbije može propisati bliže uslove i način vršenja kontrole bankarskog holdinga koji je finansijski holding ili mešoviti finansijski holding čije je sedište u Republici Srbiji u okviru kontrole bankarske grupe na konsolidovanoj osnovi, kao i uslove za dobijanje odobrenja za primenu pojedinih zahteva na konsolidovanoj osnovi, odnosno odobrenja za izuzimanje ovih holdinga od primene tih zahteva.
Ako je sedište mešovitog holdinga u Republici Srbiji, banka koja je njegovo zavisno društvo dužna je da Narodnoj banci Srbije omogući praćenje transakcija između te banke i tog holdinga, kao i transakcija između te banke i zavisnih društava tog holdinga. Narodna banka Srbije može da propiše bliže uslove i način upravljanja rizicima na nivou grupe ovih lica, kao i način izveštavanja Narodne banke Srbije o značajnim transakcijama.
Narodna banka Srbije može naložiti banci sprovođenje konsolidacije te banke i pojedinih članova njene bankarske grupe, ako proceni da bi to doprinelo objektivnom sagledavanju njihovog poslovanja na konsolidovanom nivou - uzimajući u obzir vrste i nivoe rizika kojima su bankarska grupa i njeni članovi izloženi, strukturu kapitala članova te grupe, kao i vrste poslovnih aktivnosti koje se obavljaju u okviru bankarske grupe.
Narodna banka Srbije može propisati bliže uslove i način vršenja kontrole iz ovog člana, kao i uslove primene pojedinih zahteva na pojedinačnoj osnovi za banku koja je član bankarske grupe nad kojom Narodna banka Srbije vrši kontrolu iz ovog člana.
Struktura bankarske grupe mora biti transparentna u meri koja Narodnoj banci Srbije omogućava da utvrdi:
1)
najviše matično društvo bankarske grupe i lica koja imaju kontrolno ili znatno učešće u tom društvu;
2)
mesto i vrste poslovnih aktivnosti koje se obavljaju u okviru bankarske grupe;
3)
finansijsko stanje i rezultate poslovanja bankarske grupe i njenih članova;
4)
vrste i nivoe rizika kojima su bankarska grupa i njeni članovi izloženi;
5)
način na koji se upravljanje rizicima organizuje i sprovodi na nivou bankarske grupe;
6)
poslovne, finansijske i druge odnose između članova bankarske grupe.
Struktura bankarske grupe mora biti takva da omogućava adekvatnu unutrašnju i spoljnu reviziju, kao i nesmetano vršenje kontrolne funkcije Narodne banke Srbije.
, podređeno društvo banke može biti i lice koje nije lice u finansijskom sektoru a koje obavlja poslove koji predstavljaju direktan produžetak poslova banke iz
podrazumevaju se upravljanje nepokretnostima stečenim naplatom kredita te banke, prodaja tih nepokretnosti i drugi poslovi u skladu s propisom Narodne banke Srbije.
Narodna banka Srbije propisuje način i bliže uslove dobijanja saglasnosti iz
Bankarski holding ne može osnovati ili steći direktno ili indirektno vlasništvo u podređenom društvu ako takvo sticanje može negativno uticati na poslovanje banke u kojoj taj holding ima kontrolno učešće.
Bankarski holding obaveštava Narodnu banku Srbije o sticanju direktnog ili indirektnog vlasništva u podređenom društvu u roku od 15 dana od dana tog sticanja.
Ako Narodna banka Srbije utvrdi da sticanje direktnog ili indirektnog vlasništva u podređenom društvu može imati negativne posledice za banku iz
Najviše matično društvo bankarske grupe priprema i Narodnoj banci Srbije podnosi konsolidovane finansijske izveštaje te grupe.
Za obaveze u vezi s dostavljanjem konsolidovanih finansijskih izveštaja bankarske grupe u skladu sa ovim zakonom odgovara banka i najviše matično društvo bankarske grupe.
Narodna banka Srbije može od člana bankarske grupe zahtevati da joj, osim pojedinačnih finansijskih izveštaja, dostavi i druge izveštaje i podatke.
, poslova ili grupa poslova u okviru bankarske grupe ako je to neophodno za potpuno i objektivno utvrđivanje finansijskog stanja i poslovnih rezultata bankarske grupe ili banke koja je član te grupe.
, odnosno na osnovu konsolidovanih finansijskih izveštaja bankarske grupe, oceni da nivo kapitala bankarske grupe ugrožava stabilno poslovanje banke, može od banke zahtevati da obezbedi dodatni kapital i da banci odredi pokazatelj adekvatnosti kapitala veći od propisanog, u skladu s
Bankarska grupa mora obezbediti procedure za upravljanje rizicima i procedure unutrašnje revizije i unutrašnje kontrole koje odgovaraju aktivnostima ove grupe, kao i redovno praćenje i ažuriranje tih procedura.
Banka i najviše matično društvo odgovorni su za utvrđivanje i dostavljanje podataka iz
Najviše matično društvo bankarske grupe nad kojom Narodna banka Srbije vrši kontrolu na konsolidovanoj osnovi u skladu sa ovim zakonom dužno je da izradi i Narodnoj banci Srbije dostavi plan oporavka za bankarsku grupu kojoj pripada (u daljem tekstu: plan oporavka bankarske grupe), radi postizanja stabilnosti i ponovnog uspostavljanja odgovarajućeg finansijskog položaja na nivou bankarske grupe kao celine, a posebno banaka kao članova ove grupe, uzimajući u obzir finansijski položaj ostalih članova te grupe.
Plan oporavka bankarske grupe sačinjava se u skladu s
i sadrži mere i aktivnosti iz tih članova koje se odnose na bankarsku grupu kao celinu, kao i posebne mere i aktivnosti koje će se preduzeti na nivou najvišeg matičnog društva i zavisnih društava, uzimajući u obzir potrebu koordinacije i međusobne usklađenosti tih mera i aktivnosti.
, naložiti da određeni članovi bankarske grupe izrade i dostave Narodnoj banci Srbije plan oporavka na pojedinačnom nivou.
Ako nije nadležna za nadzor nad određenim članom bankarske grupe, Narodna banka Srbije može tom članu naložiti izradu i dostavljanje plana oporavka na pojedinačnom nivou nakon pribavljanja mišljenja od regulatornog tela koje vrši nadzor nad poslovanjem tog člana.
Narodna banka Srbije bliže propisuje izradu, sadržaj i ocenu plana oporavka bankarske grupe.
Banka, najviše matično društvo bankarske grupe nad kojom Narodna banka Srbije vrši kontrolu na konsolidovanoj osnovi u skladu sa ovim zakonom i član te bankarske grupe mogu s drugim članovima bankarske grupe zaključiti sporazum radi obezbeđivanja finansijske podrške onoj strani ovog sporazuma kod koje su ispunjeni uslovi za preduzimanje mera rane intervencije (u daljem tekstu: sporazum o finansijskoj podršci unutar bankarske grupe), uz prethodnu saglasnost Narodne banke Srbije.
može se pružiti u obliku kredita ili zajma, garancije ili drugog sredstva nematerijalne kreditne zaštite ili davanja imovine koja se može koristiti kao sredstvo obezbeđenja.
Sporazumom o finansijskoj podršci unutar bankarske grupe posebno se utvrđuje način obračuna naknade koju je primalac finansijske podrške dužan da plati za podršku koju prima, kao i obaveza utvrđivanja te naknade u momentu pružanja finansijske podrške.
Prava i obaveze iz sporazuma o finansijskoj podršci unutar bankarske grupe ne mogu se preneti na treća lica.
Banka, odnosno najviše matično društvo bankarske grupe i član bankarske grupe dužni su da objavljuju informacije o tome da li su zaključili sporazum o finansijskoj podršci unutar bankarske grupe, sa opisom opštih uslova tog sporazuma i poslovnim imenima članova grupe koji su ga zaključili, kao i da najmanje jednom godišnje ažuriraju ove informacije.
Narodna banka Srbije bliže propisuje sadržaj informacija iz
podnosi Narodnoj banci Srbije zahtev za davanje prethodne saglasnosti za zaključenje sporazuma o finansijskoj podršci unutar bankarske grupe, uz koji dostavlja tekst predloženog sporazuma, kao i drugu dokumentaciju koju propiše Narodna banka Srbije.
, odnosno da druge strane sporazuma o finansijskoj podršci unutar bankarske grupe ne ispunjavaju uslove za preduzimanje mera rane intervencije utvrđene propisima njihovih zemalja porekla.
, upravni odbor, odnosno nadležni organ upravljanja lica iz tog stava dužan je da predlog sporazuma za čije zaključenje je data ova saglasnost podnese skupštini akcionara, odnosno članova na odobrenje. Sporazum o finansijskoj podršci unutar bankarske grupe može proizvesti pravno dejstvo tek nakon što ga odobri skupština akcionara, odnosno članova.
dužno je da Narodnoj banci Srbije dostavi tekst zaključenog sporazuma o finansijskoj podršci unutar bankarske grupe u roku od 15 dana od dana njegovog zaključenja, odnosno da, ako sporazum nije zaključen u roku od šest meseci od dana davanja saglasnosti iz tog stava, Narodnu banku Srbije obavesti o razlozima zbog kojih taj sporazum nije zaključen.
dužan je da najmanje jednom godišnje izveštava Narodnu banku Srbije i skupštinu akcionara, odnosno članova o sprovođenju sporazuma o finansijskoj podršci unutar bankarske grupe i o sprovođenju svake odluke donete u skladu s tim sporazumom.
Narodna banka Srbije propisuje bliže uslove davanja saglasnosti iz
može pružiti finansijsku podršku na osnovu sporazuma iz tog stava samo ako su ispunjeni sledeći uslovi:
1)
razumno je očekivati da će pružena podrška znatno smanjiti finansijske poteškoće njenog primaoca;
2)
cilj pružanja ove podrške jeste očuvanje ili ponovno uspostavljanje finansijske stabilnosti grupe u celini ili bilo kojeg člana grupe i u interesu je davaoca podrške;
3)
finansijska podrška se pruža uz naknadu utvrđenu i obračunatu na način utvrđen ovim sporazumom;
4)
na osnovu podataka dostupnih organu upravljanja davaoca podrške u trenutku donošenja odluke o pružanju te podrške, razumno je očekivati da će njen primalac platiti naknadu iz
i da će, ako je podrška pružena u obliku kredita ili zajma - vratiti kredit ili zajam, odnosno da će, ako je podrška pružena u obliku garancije ili sredstva obezbeđenja - izmiriti obavezu koja bi nastala ako garancija ili obezbeđenje budu aktivirani;
5)
pružanje finansijske podrške ne bi ugrozilo likvidnost ili solventnost davaoca podrške;
6)
pružanje finansijske podrške ne bi ugrozilo stabilnost finansijskog sistema Republike Srbije;
7)
davalac podrške u trenutku pružanja podrške postupa u skladu sa odredbama ovog zakona i propisa Narodne banke Srbije kojima se uređuju kapital, likvidnost i velike izloženosti, a pružanje finansijske podrške neće dovesti do povrede ovih odredaba;
8)
pružanje finansijske podrške ne bi ugrozilo mogućnost restrukturiranja davaoca podrške.
donosi odluku o pružanju finansijske podrške unutar bankarske grupe u skladu sa sporazumom o ovoj podršci, u kojoj se posebno mora obrazložiti cilj predložene finansijske podrške i ispunjenost uslova za pružanje finansijske podrške iz tog stava.
Pre pružanja finansijske podrške unutar bankarske grupe, organ upravljanja lica koje namerava da pruži tu podršku dužan je da obaveštenje o toj nameri dostavi Narodnoj banci Srbije.
Rešenje kojim se zabranjuje ili ograničava pružanje finansijske podrške unutar bankarske grupe Narodna banka Srbije bez odlaganja dostavlja i regulatornom telu nadležnom za nadzor na konsolidovanoj osnovi, kao i regulatornom telu nadležnom za nadzor nad članom grupe koji bi trebalo da tu podršku primi.
Ako Narodna banka Srbije ne donese rešenje u roku iz
tog člana može pružiti finansijsku podršku u skladu sa obaveštenjem koje je dostavilo Narodnoj banci Srbije, ali je o tome dužno da bez odlaganja obavesti Narodnu banku Srbije, odnosno regulatorno telo nadležno za nadzor na konsolidovanoj osnovi i regulatorno telo nadležno za nadzor nad članom grupe koji prima finansijsku podršku.
Ako regulatorno telo u inostranstvu ograniči ili zabrani pružanje finansijske podrške primaocu podrške iz Republike Srbije, a plan oporavka grupe kao meru oporavka predviđa finansijsku podršku unutar bankarske grupe - Narodna banka Srbije može zatražiti od regulatornog tela nadležnog za nadzor na konsolidovanoj osnovi da pokrene ponovnu procenu plana oporavka grupe ili, ako je plan oporavka izrađen na pojedinačnoj osnovi - da taj primalac podnese izmenjeni plan oporavka.
Ako Narodna banka Srbije utvrdi da je bilo koji član bankarske grupe, osim banke, povredio odredbe ovog zakona ili propisa koje ona donosi ili da aktivnosti ili finansijsko stanje bilo kog člana štetno utiču na finansijsku stabilnost banke ili da bi mogli ugroziti interese deponenata banke naložiće tom članu da ove nepravilnosti otkloni u roku koji Narodna banka Srbije utvrdi.
ne otklone u utvrđenom roku, Narodna banka Srbije može preduzeti sledeće mere:
1)
banci naložiti privremenu obustavu ulaganja u njeno podređeno društvo;
2)
bankarskom holdingu naložiti privremenu obustavu vršenja prava i pogodnosti koji proizlaze iz kontrolnog učešća tog holdinga u banci, uključujući i direktno ili indirektno vršenje glasačkih prava, odnosno naložiti mu dodatno ulaganje u kapital banke;
3)
članu bankarske grupe naložiti privremenu obustavu svih poslovnih aktivnosti (direktnih ili indirektnih) između banke i tog člana;
4)
naložiti pravnom licu u kome kontrolno učešće ima drugo lice koje ima i učešće u banci privremenu obustavu prava i pogodnosti koji proizlaze iz učešća tog lica u banci, uključujući i direktno ili indirektno vršenje glasačkih prava, odnosno naložiti privremenu obustavu svih poslovnih aktivnosti (direktnih ili indirektnih) između banke i tog lica.
(u daljem tekstu: ciljevi restrukturiranja) jednakog su značaja, a sprovođenjem postupka restrukturiranja određuje se način njihovog međusobnog usklađivanja u zavisnosti od okolnosti svakog pojedinačnog slučaja.
Postupak restrukturiranja sprovodi se u skladu sa sledećim načelima:
1)
gubitke prvo snose akcionari banke;
2)
poverioci banke snose gubitke nakon akcionara, i to tako da se obezbedi jednak tretman poverilaca čija su potraživanja u istom isplatnom redu u stečajnom postupku prema zakonu kojim se uređuju stečaj i likvidacija banaka i društava za osiguranje, osim ako ovim zakonom nije drukčije uređeno;
3)
akcionari i poverioci banke ne mogu da pretrpe gubitke veće od onih koje bi pretrpeli u slučaju sprovođenja stečajnog postupka nad bankom;
4)
osigurani depoziti su potpuno zaštićeni do visine osiguranog iznosa utvrđenog zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita;
5)
članovi organa upravljanja bankom se razrešavaju, osim ako ovim zakonom nije drukčije uređeno;
6)
članovi organa upravljanja bankom i lica na rukovodećem položaju u banci dužni su da obezbede svu pomoć koja je neophodna da bi se ostvarili ciljevi restrukturiranja;
7)
članovi organa upravljanja bankom i druga lica koja su doprinela da banka ispuni uslov iz
ovog zakona odgovaraju, u skladu sa zakonom, za propuste u svom radu i štetu koju su prouzrokovali;
8)
primenjuju se mere zaštite akcionara i poverilaca banke, kao i trećih lica, u skladu sa ovim zakonom;
9)
ako se restrukturiranje sprovodi nad članom bankarske grupe, umanjuju se negativne posledice restrukturiranja po druge članove bankarske grupe i stabilnost finansijskog sistema.
Narodna banka Srbije izrađuje plan restrukturiranja za svaku banku.
Planom restrukturiranja predviđeni su primena odgovarajućih instrumenata i mera restrukturiranja i vršenje ovlašćenja Narodne banke Srbije nakon donošenja odluke o restrukturiranju, ako budu ispunjeni uslovi za restrukturiranje banke u skladu sa ovim zakonom.
Pri donošenju odluke o restrukturiranju banke, odnosno o primeni odgovarajućih instrumenata restrukturiranja, Narodna banka Srbije nije dužna da primeni instrumente restrukturiranja predviđene planom restrukturiranja za tu banku.
Narodna banka Srbije ažurira planove restrukturiranja najmanje jednom godišnje.
Narodna banka Srbije je dužna da plan restrukturiranja ažurira i u slučaju promene pravne ili organizacione strukture banke, promene u njenom poslovanju ili njenog finansijskog položaja, kada ove promene imaju materijalni značaj za primenu plana restrukturiranja, kao i u slučaju drugih promena koje utiču na sadržinu tog plana i mogućnost njegove primene.
Plan restrukturiranja banke naročito sadrži:
1)
kratak prikaz ključnih elemenata plana restrukturiranja;
2)
kratak prikaz bitnih promena koje su nastupile u banci nakon poslednje izmene plana restrukturiranja;
3)
prikaz načina na koji bi, u meri u kojoj je to neophodno, banka mogla odvojiti kritične funkcije i ključne poslovne aktivnosti od ostalih poslova, kako bi obezbedila kontinuitet poslovanja u slučaju ispunjenja uslova za restrukturiranje;
4)
rokove za sprovođenje bitnih elemenata plana restrukturiranja;
5)
detaljan opis procene mogućnosti restrukturiranja i opis mera potrebnih za otklanjanje prepreka za restrukturiranje, utvrđenih u skladu s
opis procedura za utvrđivanje tržišne vrednosti kritičnih funkcija, ključnih poslovnih aktivnosti i imovine banke;
7)
detaljan opis načina na koji se obezbeđuje kontinuirano pribavljanje ažuriranih informacija i podataka od banke;
8)
obrazloženje načina na koji će se obezbediti finansiranje primene različitih mogućnosti (opcija) i instrumenata restrukturiranja predviđenih planom restrukturiranja, koje se ne može zasnivati na pretpostavci korišćenja vanredne finansijske podrške, kredita za održavanje likvidnosti ili kredita za likvidnost sa sredstvima obezbeđenja, rokom otplate i kamatnim stopama koji odstupaju od uobičajenih;
9)
detaljan opis različitih mogućnosti za primenu instrumenata restrukturiranja, s rokovima za njihovo sprovođenje, a na osnovu razmatranja različitih situacija u kojima mogu nastupiti ozbiljni makroekonomski i finansijski poremećaji značajni za poslovanje te banke;
10)
opis mogućih sistemskih posledica restrukturiranja banke;
11)
opis različitih mogućnosti za očuvanje pristupa platnim uslugama i sistemima i ocenu prenosivosti sredstava klijenata;
12)
analizu posledica plana restrukturiranja na zaposlene, uključujući i analizu troškova koji povodom toga mogu nastati;
13)
plan pružanja informacija sredstvima javnog informisanja i javnosti u vezi s restrukturiranjem banke;
14)
minimalne zahteve za kapitalom i podobnim obavezama iz
i rok u kojem je banka dužna da dostigne propisani nivo tih zahteva;
15)
opis aktivnosti i sistema u banci koji su neophodni za kontinuirano obavljanje operativnih poslova banke;
16)
analizu o tome kada, kako i pod kojim uslovima banka može podneti zahtev za korišćenje kredita za održavanje likvidnosti ili drugih olakšica koje može odobriti Narodna banka Srbije, kao i kakva bi se sredstva obezbeđenja za korišćenje tih kredita i olakšica očekivala.
Ako je usvojenim planom restrukturiranja ocenjeno da bi se sprovođenjem postupka stečaja ili likvidacije mogli ostvariti ciljevi restrukturiranja banke - Narodna banka Srbije, pri ažuriranju plana restrukturiranja te banke, može izraditi pojednostavljeni plan restrukturiranja te banke.
Nakon izrade plana restrukturiranja, Narodna banka Srbije dostavlja banci podatke iz
Banka je dužna da Narodnoj banci Srbije, na njen zahtev, pruži svu potrebnu pomoć, kao i informacije i podatke koji su joj potrebni u postupku izrade, ažuriranja i sprovođenja plana restrukturiranja.
Narodna banka Srbije bliže propisuje sadržaj informacija i podataka iz
Narodna banka Srbije izrađuje plan restrukturiranja bankarske grupe nad kojom vrši nadzor na konsolidovanoj osnovi u skladu sa odredbama ovog zakona (u daljem tekstu: plan restrukturiranja bankarske grupe).
Na izradu plana restrukturiranja bankarske grupe shodno se primenjuju odredbe , 7. i 8. ovog zakona.
Plan restrukturiranja bankarske grupe naročito sadrži:
1)
opis aktivnosti i mera koje će se preduzeti prema najvišem matičnom društvu i drugim članovima bankarske grupe i u skladu s tim identifikovanje lica za restrukturiranje i grupe za restrukturiranje u okviru bankarske grupe;
2)
detaljan opis različitih mogućnosti za primenu instrumenata restrukturiranja na lica za restrukturiranje za svaku od grupa za restrukturiranje, ako ih je utvrđeno više u bankarskoj grupi na osnovu razmatranja različitih situacija u kojima mogu nastupiti ozbiljni makroekonomski i finansijski poremećaji značajni za poslovanje te grupe, kao i posledice primene tih instrumenata na druga lica u grupi za restrukturiranje, odnosno na druge grupe za restrukturiranje u istoj bankarskoj grupi;
3)
obrazloženje načina na koji će se obezbediti finansiranje primene različitih mogućnosti (opcija) i instrumenata restrukturiranja bankarske grupe predviđenih ovim planom, koje se ne može zasnivati na pretpostavci korišćenja vanredne finansijske podrške, kredita za održavanje likvidnosti ili kredita za likvidnost sa sredstvima obezbeđenja, rokom otplate i kamatnim stopama koji odstupaju od uobičajenih;
4)
procenu mogućnosti preduzimanja međusobno usklađenih aktivnosti i mera za restrukturiranje bankarske grupe kada nadzor nad njenim članovima ne vrši samo Narodna banka Srbije, uključujući mere prodaje grupe u celini trećem licu i razdvajanje ključnih poslovnih aktivnosti koje obavljaju određeni članovi te grupe, kao i opis mera potrebnih za otklanjanje prepreka za restrukturiranje, posebno u vezi s međusobnim usklađivanjem aktivnosti različitih nadležnih organa;
5)
opis mogućnosti saradnje sa stranim regulatornim telima i telima nadležnim za restrukturiranje, a u vezi s restrukturiranjem bankarske grupe, kada članovi bankarske grupe imaju sedište izvan Republike Srbije;
6)
opis mera za odvajanje pojedinih funkcija ili poslovnih aktivnosti koje su neophodne radi otklanjanja prepreka za nesmetano restrukturiranje bankarske grupe;
7)
opis drugih mera i aktivnosti koje će Narodna banka Srbije preduzeti radi restrukturiranja bankarske grupe, a koje nisu izričito utvrđene ovim zakonom.
shodno se primenjuju na obaveze najvišeg matičnog društva i člana bankarske grupe kada Narodna banka Srbije izrađuje plan restrukturiranja bankarske grupe.
Pri izradi i ažuriranju plana restrukturiranja Narodna banka Srbije procenjuje da li je banku moguće restrukturirati, identifikuje i analizira prepreke za njeno restrukturiranje, odnosno utvrđuje koje mere se mogu preduzeti kako bi se te prepreke otklonile.
Smatraće se da je banku moguće restrukturirati ako je nad njom moguće sprovesti postupak stečaja ili likvidacije ili postupak restrukturiranja, pod uslovom da sprovođenje tih postupaka, u meri u kojoj je to moguće, ne dovede do nastupanja značajnih negativnih posledica na stabilnost finansijskog sistema i da se njihovim sprovođenjem obezbeđuje kontinuitet obavljanja kritičnih funkcija banke.
Pri proceni mogućnosti restrukturiranja banke, Narodna banka Srbije naročito uzima u obzir:
1)
mogućnost ostvarivanja ciljeva restrukturiranja primenom raspoloživih instrumenata restrukturiranja;
2)
posledice restrukturiranja banke na stabilnost finansijskog sistema, privredu Republike Srbije i poverenje građana u bankarski sistem, kao i to da li će primena instrumenata restrukturiranja sprečiti širenje negativnih posledica nesposobnosti banke da nastavi da posluje na bankarski sistem;
3)
posledice restrukturiranja banke na poverioce, deponente, ugovorne strane i zaposlene;
4)
posledice restrukturiranja banke na nesmetano funkcionisanje platnog sistema i sistema za poravnanje hartija od vrednosti;
5)
sposobnost banke da obezbedi kontinuitet obavljanja kritičnih funkcija i ključnih poslovnih aktivnosti;
6)
nivo usklađenosti pravne i organizacione strukture s kritičnim funkcijama i ključnim poslovnim aktivnostima koje se obavljaju u banci;
7)
sposobnost banke da u skladu s već zaključenim poslovima i mogućnostima obezbedi minimalne kadrovske i infrastrukturne kapacitete, kao i finansiranje, likvidnost i kapital koji su dovoljni da održavaju kritične funkcije i ključne poslovne aktivnosti;
8)
odvojenost ključnih poslovnih aktivnosti od ostalih aktivnosti banke;
9)
primenljivost procedura i mera za upravljanje rizicima;
adekvatnost upravljanja rizicima informacionog sistema u vezi sa obezbeđivanjem pristupa informacijama i podacima neophodnim za sprovođenje postupka restrukturiranja.
Procena mogućnosti restrukturiranja banke ne može se zasnivati na pretpostavci korišćenja vanredne finansijske podrške, kredita za održavanje likvidnosti ili kredita za likvidnost sa sredstvima obezbeđenja, rokom otplate i kamatnim stopama koji odstupaju od uobičajenih.
Pri izradi i ažuriranju plana restrukturiranja bankarske grupe, Narodna banka Srbije procenjuje mogućnost restrukturiranja bankarske grupe shodnom primenom .
Narodna banka Srbije može bliže propisati obaveze banke u vezi sa procenom mogućnosti restrukturiranja.
proceni da postoje značajne prepreke za restrukturiranje banke, Narodna banka Srbije će banci rešenjem naložiti da joj dostavi predlog mogućih mera za rešavanje ili otklanjanje ovih prepreka, i to u roku od četiri meseca od dana prijema tog rešenja.
Ako oceni da mere koje je banka predložila u skladu sa
ne mogu efektivno umanjiti, odnosno otkloniti prepreke za restrukturiranje, Narodna banka Srbije doneće rešenje kojim će banci naložiti da preduzme druge mere za rešavanje ili otklanjanje prepreka iz tog stava i utvrditi rokove za primenu tih mera.
, Narodna banka Srbije može naročito naložiti banci:
1)
da izmeni sporazum o finansijskoj podršci unutar bankarske grupe ili razmotri zaključenje tog sporazuma ako već nije zaključen, odnosno da zaključi ugovor o pružanju odgovarajućih usluga bilo unutar grupe bilo s trećim licima;
2)
da ograniči izloženost prema jednom licu ili grupi povezanih lica;
3)
da redovno dostavlja dodatne informacije i podatke značajne za restrukturiranje banke ili da dostavi određene informacije i podatke značajne za to restrukturiranje u pojedinačnom slučaju;
4)
da otuđi određeni deo imovine;
5)
da ograniči ili prestane da obavlja ili razvija određenu vrstu poslova, odnosno da ne započinje nove poslove ili da prestane da ih dalje razvija;
6)
da izvrši, odnosno obezbedi odgovarajuće pravne i/ili organizacione promene banke i/ili bilo kog drugog člana bankarske grupe kojoj ova banka pripada, kako bi se smanjila složenost te banke i/ili grupe i omogućilo odvajanje njenih kritičnih funkcija od ostalih poslova tokom sprovođenja postupka restrukturiranja;
7)
da obezbedi podobne obaveze za pokriće gubitaka koji ispunjavaju uslove iz
, u roku od mesec dana od dana prijema tog rešenja.
Na otklanjanje prepreka za restrukturiranje bankarske grupe shodno se primenjuju .
Prema članu bankarske grupe sa sedištem u Republici Srbiji nad kojim ne vrši nadzor Narodna banka Srbije preduzeće mere iz ovog člana nakon pribavljanja mišljenja od regulatornog tela koje vrši nadzor nad poslovanjem tog člana.
Pre pokretanja postupka restrukturiranja, Narodna banka Srbije može izvršiti otpis odgovarajućih elemenata kapitala i podobnih obaveza banke ili njihovu konverziju u akcije ili druge vlasničke instrumente te banke, u smisl
j ovog zakona, a nakon pokretanja tog postupka otpis ili konverziju kapitala i podobnih obaveza vrši pre primene odgovarajućeg instrumenta restrukturiranja.
Narodna banka Srbije može doneti rešenje kojim se vrši otpis ili konverzija kapitala i podobnih obaveza banke pre pokretanja postupka restrukturiranja banke ako je utvrdila da je ispunjen najmanje jedan od sledećih uslova:
1)
ispunjeni su uslovi za pokretanje postupka restrukturiranja iz
ž ovog zakona ako se ne izvrši ovaj otpis ili konverzija, a nije verovatno da bi bilo koja druga mera banke ili lica iz privatnog sektora, kao ni mera preduzeta u postupku kontrole u skladu sa ovim zakonom, osim tog otpisa, odnosno konverzije, mogla u razumnom roku otkloniti smetnje za nastavak poslovanja banke, uzimajući u obzir sve okolnosti pojedinačnog slučaja;
3)
ako je banka zatražila vanrednu finansijsku podršku, osim u slučaju iz
, na osnovu koje se vrši obračun iznosa otpisa, odnosno nivoa konverzije elemenata kapitala i podobnih obaveza koji su potrebni za pokriće gubitaka i/ili dokapitalizaciju banke.
Narodna banka Srbije vrši otpis, odnosno konverziju kapitala i podobnih obaveza banke prema sledećem redosledu:
1)
prvo se umanjuje osnovni akcijski kapital, srazmerno iznosu gubitaka do iznosa tog kapitala, a Narodna banka Srbije prema akcionarima banke preduzima jednu ili obe mere iz
elementi dodatnog osnovnog kapitala otpisuju se i/ili konvertuju u akcije banke koje se mogu uključiti u osnovni akcijski kapital banke, u meri u kojoj je to potrebno za ostvarenje ciljeva restrukturiranja ili do ukupnog iznosa tih elemenata kapitala, u zavisnosti od toga šta je manje;
3)
elementi dopunskog kapitala otpisuju se i/ili konvertuju u akcije banke koje se mogu uključiti u osnovni akcijski kapital banke u meri u kojoj je to potrebno za ostvarenje ciljeva restrukturiranja ili do ukupnog iznosa tih elemenata kapitala, u zavisnosti od toga šta je manje;
4)
smanjuje se glavnica subordiniranih obaveza koje ne ulaze u obračun dopunskog kapitala, u meri u kojoj je to potrebno za ostvarenje ciljeva restrukturiranja ili do ukupnog iznosa tih elemenata kapitala, u zavisnosti od toga šta je manje;
5)
smanjuje se glavnica ili neizmireni iznos ostalih podobnih obaveza, prema redosledu naplate potraživanja u stečajnom postupku u skladu sa zakonom kojim se uređuju stečaj i likvidacija banaka, od najnižeg prioriteta ka višem, u meri u kojoj je to potrebno za ostvarenje ciljeva restrukturiranja ili do ukupnog iznosa tih elemenata kapitala, u zavisnosti od toga šta je manje.
U slučaju otpisa elemenata kapitala i podobnih obaveza, prestaju obaveze po tom osnovu prema imaocu odgovarajućeg elementa kapitala i podobne obaveze u otpisanom iznosu tog elementa i podobne obaveze, osim već obračunatih obaveza, a tom imaocu ne isplaćuje se nikakva naknada po osnovu ovog otpisa.
ovog člana, Narodna banka Srbije može naložiti banci da imaocima određenih elemenata kapitala i podobnih obaveza iz te tačke izda akcije koje se mogu uključiti u osnovni kapital banke.
Bliže uslove otpisa i konverzije elemenata kapitala i podobnih obaveza iz ovog člana propisuje Narodna banka Srbije.
Ako bi konverzija elemenata kapitala i podobnih obaveza banke dovela do sticanja ili povećanja vlasništva u banci preko procenata propisanih
- Narodna banka Srbije blagovremeno ocenjuje ispunjenost uslova za davanje saglasnosti za sticanje vlasništva, tako da ova ocena ne utiče na odlaganje ove konverzije.
Smatra se da bankarska grupa neće moći da nastavi da posluje u smislu
ovog člana kada ta grupa ne postupa ili je verovatno da neće postupiti u skladu sa odredbama ovog zakona kojima se uređuju pokazatelji koji se tiču upravljanja rizicima na nivou bankarske grupe, usled čega joj Narodna banka Srbije može izreći meru iz ovog zakona, a naročito ako je pretrpela ili će verovatno pretrpeti gubitke u visini svog celokupnog kapitala ili njegovog znatnog dela.
Na otpis i konverziju elemenata kapitala i podobnih obaveza člana bankarske grupe koji nije banka shodno se primenjuju .
Za člana bankarske grupe sa sedištem u Republici Srbiji nad kojim ne vrši nadzor Narodna banka Srbije izvršiće otpis i konverziju elemenata kapitala i podobnih obaveza nakon pribavljanja mišljenja od regulatornog tela koje vrši nadzor nad poslovanjem tog člana.
Pre pokretanja postupka restrukturiranja, Narodna banka Srbije dužna je da obezbedi nezavisnu, poštenu i realističnu procenu vrednosti imovine i obaveza banke.
vrši se radi pružanja odgovarajućih informacija i podataka Narodnoj banci Srbije za utvrđivanje ispunjenosti uslova za restrukturiranje banke, odnosno za izbor odgovarajućeg instrumenta i mere restrukturiranja ako utvrdi da su ti uslovi ispunjeni, kao i da bi se obezbedilo da su svi gubici banke u potpunosti prikazani u njenim poslovnim knjigama i finansijskim izveštajima.
mora biti nezavisno od bilo kog organa javne vlasti ili institucije kojoj je povereno vršenje javnih ovlašćenja, kao i od banke na koju se procena odnosi ili bankarske grupe čiji je ta banka član.
zasniva se na opreznim pretpostavkama, uključujući opreznu ocenu nivoa gubitaka nastalih usled nastupanja statusa neizmirenja obaveza dužnika, a ne može se zasnivati na pretpostavci korišćenja vanredne finansijske podrške, kredita za održavanje likvidnosti ili kredita za likvidnost sa sredstvima obezbeđenja, rokom otplate i kamatnim stopama koji odstupaju od uobičajenih.
uzima se u obzir i moguće potraživanje Narodne banke Srbije po osnovu nadoknade troškova u vezi sa sprovođenjem postupka restrukturiranja, kao i troškovi kamata i nadoknada za eventualno korišćenje zajmova ili garancija koji su obezbeđeni banci iz sredstava za finansiranje restrukturiranja.
prilažu se ažurni finansijski izveštaji banke, sa analizom i procenom računovodstvene vrednosti imovine, kao i popisom neizmirenih bilansnih i vanbilansnih obaveza prikazanih u poslovnim knjigama i evidencijama banke s navođenjem isplatnih redova u koje bi se obaveze razvrstale u skladu sa zakonom kojim se uređuju stečaj i likvidacija banaka i društava za osiguranje.
obavezno obuhvata i procenu ukupnog iznosa koji bi pripao svakom isplatnom redu poverilaca u slučaju sprovođenja stečajnog postupka, ali ne isključuje obavezu sprovođenja posebne nezavisne procene iz
vrši preliminarnu procenu, koja je privremena i koristi se u postupku restrukturiranja dok to lice ne izvrši konačnu procenu vrednosti imovine i obaveza banke (u daljem tekstu: konačna procena).
Izuzetno, ako pre pokretanja postupka restrukturiranja nije moguće obezbediti nezavisnu procenu iz
je dužno da izvrši konačnu procenu čim se za to ispune odgovarajući uslovi.
Ako je vrednost neto imovine banke utvrđena konačnom procenom veća od vrednosti ove imovine utvrđene preliminarnom procenom - Narodna banka Srbije može rešenjem izmeniti iznose potraživanja poverilaca ili akcionara čija su potraživanja otpisana ili će biti otpisana primenom instrumenta restrukturiranja iz
može se utvrditi da će se instrumenti i mere restrukturiranja banke preduzeti i prema članu bankarske grupe sa sedištem u Republici Srbiji nad kojim nadzor ne vrši Narodna banka Srbije samo ako i najviše matično društvo i taj član ispunjavaju uslove iz
dostavlja se istog dana kada je doneto banci, Agenciji, ministarstvu nadležnom za poslove finansija, Agenciji za privredne registre i operatoru sistema iz
sa objašnjenjem posledica postupka restrukturiranja na korisnike finansijskih usluga koje pruža banka objavljuje se na internet prezentaciji Narodne banke Srbije i banke.
Pravni poslovi koje je banka zaključila do dana donošenja rešenja iz
ostaju na snazi, a primena instrumenata i mera restrukturiranja, kao ni bilo koja druga okolnost koja je u neposrednoj vezi s tim instrumentima i merama ne može sama po sebi biti razlog za drugu ugovornu stranu da raskine ili aneksira zaključene ugovore, niti da zahteva prebijanje ili aktiviranje sredstava obezbeđenja po tim ugovorima, pod uslovom da se obaveze iz tih poslova nesmetano izvršavaju.
Narodna banka Srbije u postupku restrukturiranja preduzima sve mere za koje utvrdi da su neophodne da bi obezbedila primenu instrumenata restrukturiranja.
smanjenje nominalne vrednosti (otpis) i poništenje akcija banke;
4)
izdavanje običnih i preferencijalnih akcija banke;
5)
ukidanje prava na dalje sticanje akcija;
6)
zahtevanje od Komisije za hartije od vrednosti da poništi rešenje o odobrenju objavljivanja prospekta, odnosno rešenje o odobrenju prospekta za uključenje hartija od vrednosti na regulisano tržište;
7)
aneksiranje i raskid ugovora koje je zaključila banka;
8)
zahtevanje od Agencije da banka u stečaju čije su imovina i obaveze prenete na sticaoca pruži sticaocu operativnu pomoć neophodnu da bi delotvorno nastavio da obavlja poslove koji su mu preneti;
9)
zahtevanje od suda da zastane s postupkom u kome je procesna strana banka, najduže do okončanja postupka restrukturiranja;
10)
privremeno obustavljanje svih plaćanja i izvršenja drugih obaveza po ugovorima koje je zaključila banka i suspenziju prava druge ugovorne strane na otkazivanje ugovora i aktiviranje sredstava obezbeđenja - od trenutka objavljivanja rešenja o privremenom obustavljanju do ponoći narednog radnog dana, osim obaveza po osnovu osiguranih depozita u dnevnom iznosu koji utvrđuje Narodna banka Srbije, obaveza prema platnim sistemima i sistemima za poravnanje hartija od vrednosti koji su u skladu sa zakonom određeni kao bitni sistemi, odnosno prema operatorima tih sistema i učesnicima u tim sistemima a koje su nastale po osnovu učešća u tim sistemima i obaveza prema Narodnoj banci Srbije.
Narodna banka Srbije ima pravo pristupa svim podacima koji su joj potrebni u postupku restrukturiranja banke, na način propisan
Narodna banka Srbije donosi rešenje o uvođenju posebne uprave u banci u restrukturiranju, kojim imenuje jednog ili više posebnih upravnika, ako oceni da bi promena načina upravljanja i rukovođenja bankom doprinela ostvarivanju ciljeva restrukturiranja.
kada se postupak restrukturiranja pokreće nad bankom kojoj se oduzima dozvola za rad.
Posebni upravnik se imenuje najduže na godinu dana, a njegov mandat se, izuzetno, može produžiti za još godinu dana ako Narodna banka Srbije proceni da je to potrebno da bi se okončale započete aktivnosti radi ostvarivanja ciljeva restrukturiranja, odnosno da su i dalje ispunjeni uslovi iz
prestaju funkcije članovima upravnog i izvršnog odbora banke i ovlašćenja skupštine banke, a ovlašćenja i dužnosti upravnog i izvršnog odbora i skupštine banke preuzima posebni upravnik.
Posebni upravnik dužan je da preduzme sve mere potrebne za ostvarivanje ciljeva restrukturiranja, kao i da primeni instrumente i mere restrukturiranja, u skladu s rešenjem Narodne banke Srbije iz
Posebni upravnik može angažovati, o trošku banke, nezavisne stručnjake u oblasti bankarskog i finansijskog prava, računovodstva ili druge odgovarajuće struke, pod uslovima koje odobrava Narodna banka Srbije.
Posebni upravnik dostavlja Narodnoj banci Srbije izveštaj o poslovanju banke i njenom finansijskom stanju, kao i radnjama koje je preduzeo pri izvršavanju svojih dužnosti, najmanje tromesečno, a na zahtev Narodne banke Srbije i češće. Posebni upravnik je dužan da izveštaj Narodnoj banci Srbije podnese i na početku i na kraju svog mandata.
Kontrolu nad vršenjem funkcija i ovlašćenja posebnog upravnika vrši Narodna banka Srbije.
mogu biti utvrđena izvesna ograničenja funkcija i ovlašćenja posebnog upravnika, kao i njegova dužnost da, pre preduzimanja određenih pravnih radnji, pribavi saglasnost Narodne banke Srbije.
Narodna banka Srbije na svojoj internet prezentaciji objavljuje imenovanje posebnog upravnika.
Uvođenje posebne uprave, imenovanje i razrešenje posebnog upravnika i prestanak posebne uprave u banci upisuju se u registar privrednih subjekata danom donošenja rešenja iz
, s tim da instrument odvajanja imovine ne može primeniti posebno bez primene nekog drugog instrumenta iz tog stava.
Prenos akcija, odnosno imovine i obaveza primenom instrumenata iz ovog člana i donošenje akata i sprovođenje aktivnosti primenom instrumenta raspodele gubitaka vrši se bez saglasnosti akcionara, deponenata i drugih poverilaca banke u restrukturiranju ili bilo kog trećeg lica, osim sticaoca.
ne primenjuje se zakon kojim se uređuju privredna društva, osim odredaba tog zakona kojim se propisuju nadležnosti organa tog društva. Ako je odluka o sticanju akcija, odnosno imovine i obaveza iz ovog člana u nadležnosti skupštine akcionara sticaoca - rok za donošenje te odluke je sedam dana od dana dostavljanja poziva za sazivanje skupštine akcionara.
sa akcionara na sticaoca, umanjen za iznos sredstava upotrebljenih za finansiranje restrukturiranja i troškove postupka restrukturiranja - pripada tim akcionarima, dok prihod ostvaren prenosom celokupne imovine ili obaveza ili njihovog dela, s banke u restrukturiranju ili banke za posebne namene na sticaoca, umanjen za iznos sredstava upotrebljenih za finansiranje restrukturiranja i troškove postupka restrukturiranja - pripada banci prenosiocu.
Sticalac na koga su primenom instrumenata iz ovog člana prenete akcije banke u restrukturiranju stupa na mesto akcionara, dok sticalac na koga su primenom tih instrumenata preneti imovina ili obaveze ove banke stupa na mesto banke u ugovorima koje je ona zaključila, a odnose se na tu imovinu i obaveze, osim ako rešenjem iz
Dozvole, saglasnosti, posebna prava, drugi podsticaji i oslobođenja koji su dati ili priznati banci u vezi sa akcijama, imovinom ili obavezama koji se prenose - prelaze na sticaoca iz
ili propisima kojima se uređuje njihovo davanje, odnosno priznavanje drukčije utvrđeno.
U slučaju primene instrumenta iz ovog člana - akcionari i poverioci banke u restrukturiranju i ostala treća lica čija se imovina ili obaveze ne prenose primenom ovog instrumenta nemaju nikakva prava u odnosu na akcije, imovinu ili obaveze koje se prenose primenom tog instrumenta, niti u odnosu na sticaoca i njegove organe upravljanja.
U slučaju otvaranja stečajnog postupka nad bankom čije su imovina i obaveze prenete primenom instrumenta iz ovog člana - ne primenjuju se u odnosu na prenos ove imovine i obaveza odredbe zakona o stečaju kojima se uređuje pobijanje pravnih radnji stečajnog dužnika.
Ako bi primena instrumenta restrukturiranja dovela do sticanja ili povećanja vlasništva u banci iznad procenata iz
- Narodna banka Srbije blagovremeno ocenjuje ispunjenost uslova za davanje saglasnosti za sticanje vlasništva, tako da ta ocena ne utiče na odlaganje primene ovog instrumenta.
Narodna banka Srbije bez odlaganja obaveštava deponente, poverioce i dužnike banke na svojoj internet prezentaciji i putem sredstava javnog informisanja.
U postupku restrukturiranja člana bankarske grupe primenjuju se instrumenti i mere iz
Narodna banka Srbije može naložiti drugim članovima bankarske grupe čiji je banka u restrukturiranju član da nastave da pružaju odgovarajuće usluge u određenom periodu toj banci ili sticaocu akcija, imovine i obaveza ove banke, radi ostvarivanja kontinuiteta u obavljanju kritičnih funkcija banke.
Narodna banka Srbije može sticaocu koji nije banka za posebne namene prodati akcije banke u restrukturiranju ili celokupnu imovinu ili obaveze te banke, ili njihov deo.
Narodna banka Srbije zaključuje ugovor o prodaji iz
Narodna banka Srbije može doneti rešenje kojim će na banku za posebne namene preneti:
1)
akcije jedne ili više banaka u restrukturiranju;
2)
celokupnu imovinu i/ili obaveze jedne ili više banaka u restrukturiranju ili njihov deo.
Banku za posebne namene osniva Republika Srbija kako bi se preuzimanjem akcija, imovine ili obaveza banke u restrukturiranju održale njene kritične funkcije i kasnije izvršila prodaja prenetih akcija, odnosno imovine i obaveza.
Ukupna vrednost obaveza prenetih banci za posebne namene ne može preći ukupnu vrednost imovine banke u restrukturiranju koja je preneta banci za posebne namene ili je toj banci obezbeđena iz drugih izvora.
Akcije, imovinu i obaveze koje je prenela banci za posebne namene Narodna banka Srbije može vratiti banci u restrukturiranju ako je ova mogućnost izričito utvrđena rešenjem iz
, odnosno ako određene akcije, imovina ili obaveze po svojoj suštini ne spadaju u kategorije akcija, imovine ili obaveza utvrđenih u ovom rešenju ili ne ispunjavaju uslove za prenos iz tog rešenja.
vrši se bez saglasnosti akcionara, deponenata i drugih poverilaca banke u restrukturiranju ili bilo kog trećeg lica, osim banke za posebne namene, a može se izvršiti u roku i pod uslovima utvrđenim u rešenju iz tog stava.
Dozvolu za rad banke za posebne namene daje Narodna banka Srbije na osnovu zahteva Republike Srbije.
Narodna banka Srbije odlučuje rešenjem, i to najkasnije narednog dana od dana prijema urednog zahteva.
Rešenje kojim se daje dozvola za rad banke za posebne namene sadrži rok na koji se banka osniva, a koji ne može biti duži od dve godine od dana poslednjeg izvršenog prenosa iz
ima minimalni osnivački kapital od najmanje 5.000.000 evra u dinarskoj protivvrednosti, kao i da po dobijanju dozvole za rad posluje u skladu sa odredbama ovog zakona koje se odnose na njen kapital i pokazatelje poslovanja banke.
, banka za posebne namene može se osnovati i bez ispunjenosti uslova iz tog stava, odnosno može u periodu koji nije duži od tri meseca od osnivanja poslovati bez usklađenosti sa odredbama ovog zakona koje se odnose na njen kapital i pokazatelje poslovanja banke, ako Narodna banka Srbije oceni da je to neophodno radi ostvarivanja ciljeva restrukturiranja.
sadrži i rok u kojem je banka za posebne namene dužna da uskladi svoje poslovanje sa odredbama ovog zakona koje se odnose na njen kapital i pokazatelje poslovanja banke.
Republika Srbija dužna je da prijavu za upis banke za posebne namene u registar privrednih subjekata podnese najkasnije narednog dana od dana davanja dozvole za rad iz
Na osnivanje banke za posebne namene ne primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje tržište kapitala, a nadležni organi dužni su da za osnivanje ove banke donesu akte i sprovedu radnje propisane zakonom najkasnije narednog radnog dana od dana podnošenja zahteva.
Narodna banka Srbije:
1)
daje prethodnu saglasnost na osnivački akt i statut banke za posebne namene;
2)
daje prethodnu saglasnost na imenovanje organa upravljanja banke za posebne namene;
3)
daje prethodnu saglasnost na zarade članova organa upravljanja iz
, Narodna banka Srbije može rešenjem produžiti rok iz tog stava za godinu dana ako oceni da je to neophodno radi ostvarivanja ciljeva restrukturiranja, a posebno ako bi se na taj način okončale aktivnosti iz ovog člana.
Narodna banka Srbije donosi rešenje o oduzimanju dozvole za rad banci za posebne namene u sledećim slučajevima:
1)
ako se banka za posebne namene spoji s drugom bankom ili pripoji toj banci, u skladu sa ovim zakonom;
2)
ako se celokupna imovina i obaveze banke za posebne namene ili njihov najveći deo prodaju trećem licu;
dostavlja se nadležnom sudu radi pokretanja stečajnog ili likvidacionog postupka nad bankom za posebne namene, u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuju stečaj i likvidacija banaka i društava za osiguranje koje se odnose na stečaj, odnosno likvidaciju banaka.
Ako se akcije banke za posebne namene prodaju trećem licu, nakon upisa tog lica u Centralni registar kao vlasnika akcija te banke, banka za posebne namene nastavlja da posluje kao banka u skladu sa ovim zakonom.
Narodna banka Srbije bliže propisuje sadržinu dokumenata i dokaza iz , a može propisati i bliže uslove i način prodaje imovine i/ili obaveza banke za posebne namene, odnosno oglašavanja te prodaje.
Narodna banka Srbije može doneti rešenje kojim na Agenciju ili drugo pravno lice koje nije banka za posebne namene prenosi imovinu i obaveze banke u restrukturiranju ili banke za posebne namene, ako je ispunjen najmanje jedan od sledećih uslova:
1)
ako je stanje na tržištu takvo da bi prodaja ove imovine u stečajnom postupku mogla negativno da utiče na finansijsko tržište;
2)
ako je prenos potreban da bi se obezbedilo nesmetano poslovanje banke čija su imovina ili obaveze preneti;
3)
ako je prenos potreban radi ostvarenja najvećeg mogućeg prihoda od unovčenja, odnosno prodaje prenete imovine uz što manje troškove.
(u daljem tekstu: društvo za upravljanje imovinom) može osnovati Republika Srbija, radi preuzimanja celokupne imovine ili obaveza jedne ili više banaka u restrukturiranju ili banke za posebne namene, ili njihovog dela.
Narodna banka Srbije:
1)
daje prethodnu saglasnost na osnivački akt društva za upravljanje imovinom;
2)
daje prethodnu saglasnost na imenovanje organa upravljanja društva za upravljanje imovinom;
3)
odobrava zarade članova organa upravljanja društva za upravljanje imovinom i akt kojim se utvrđuju njihove dužnosti;
4)
odobrava strategiju i rizični profil društva za upravljanje imovinom.
Agencija, odnosno društvo za upravljanje imovinom upravlja prenetom imovinom radi povećanja njene vrednosti putem prodaje ili njenog unovčenja na drugi način.
vratiti banci u restrukturiranju ako je ta mogućnost izričito utvrđena rešenjem iz tog stava, odnosno ako određena imovina ili obaveze po svojoj suštini ne spadaju u kategorije imovine ili obaveza utvrđenih u ovom rešenju ili ne ispunjavaju uslove za prenos iz tog rešenja.
vrši se bez saglasnosti akcionara, deponenata i drugih poverilaca banke u restrukturiranju ili bilo kog trećeg lica.
Narodna banka Srbije utvrđuje iznos naknade koju Agencija, odnosno društvo za upravljanje imovinom plaća za imovinu i obaveze koje preuzima, a koja može imati i negativnu vrednost.
može se isplatiti i u obliku dužničkog instrumenta koji izdaje Agencija, odnosno društvo za upravljanje imovinom, uz prethodno pribavljenu saglasnost ministarstva nadležnog za poslove finansija.
Agencija i društvo za upravljanje imovinom dužni su da poslove u vezi s prenetom imovinom i obavezama iz
Narodna banka Srbije može primeniti instrument raspodele gubitaka radi:
1)
dokapitalizacije banke u restrukturiranju, u meri neophodnoj za njeno dalje nesmetano poslovanje u skladu sa ovim zakonom i održavanje dovoljnog poverenja na finansijskom tržištu u banku;
2)
konverzije u kapital ili otpisa (smanjenja) glavnice obaveza ili dužničkih instrumenata koji se prenose banci za posebne namene s ciljem obezbeđenja kapitala za tu banku ili se prenose u okviru instrumenata prodaje akcija, odnosno imovine i obaveza ili odvajanja imovine banke u restrukturiranju.
Narodna banka Srbije može primeniti instrument raspodele gubitaka radi dokapitalizacije banke u restrukturiranju samo ako se može razumno očekivati da će primena tog instrumenta, zajedno s drugim merama, uključujući mere koje se sprovode u skladu s planom reorganizacije poslovanja iz
, uz ostvarivanje odgovarajućih ciljeva restrukturiranja - dovesti do toga da ta banka ponovo uspostavi odgovarajući finansijski položaj i dugoročnu održivost.
Obaveze banke u restrukturiranju na koje se mogu primeniti otpis i konverzija iz
(u daljem tekstu: podobne obaveze) obuhvataju sve obaveze te banke, osim:
1)
obaveza po osnovu osiguranih depozita, do iznosa osiguranog u skladu sa zakonom;
2)
obaveza čije je ispunjenje obezbeđeno založnim pravom, sredstvom finansijskog obezbeđenja ili drugim srodnim pravom, uključujući repo poslove, pokrivene obveznice i obaveze iz finansijskih instrumenata koji se upotrebljavaju za zaštitu od rizika i čine sastavni deo imovine za pokriće i koji su obezbeđeni na sličan način kao pokrivene obveznice;
3)
obaveza nastalih upravljanjem imovinom i novcem klijenata, uključujući imovinu ili novac klijenata koje banka u restrukturiranju čuva za račun investicionih i penzionih fondova;
4)
obaveza prema domaćim i stranim bankama i investicionim društvima, s prvobitnim rokom dospeća kraćim od sedam dana, osim obaveza prema članovima iste grupe;
5)
obaveza s preostalim rokom dospeća kraćim od sedam dana prema platnim sistemima i sistemima za poravnanje hartija od vrednosti koji su u skladu sa zakonom određeni kao bitni sistemi, odnosno operaterima tih sistema i učesnicima u tim sistemima, koje su nastale po osnovu učešća u tim sistemima;
6)
obaveza prema zaposlenima u pogledu obračunatih, a neisplaćenih zarada, penzijskih doprinosa ili ostalih fiksnih primanja, osim dela zarade po osnovu doprinosa zaposlenog poslovnom uspehu poslodavca (nagrade, bonusi i sl.) i drugih primanja promenljivog iznosa za koja poslodavac nema zakonsku obavezu da ih isplaćuje zaposlenima;
7)
obaveza prema poveriocima po osnovu poslova prodaje robe ili pružanja usluga banci u restrukturiranju koji su ključni za neprekidno i svakodnevno poslovanje te banke, uključujući usluge informacionih tehnologija, komunalne usluge i usluge zakupa, servisiranja i održavanja poslovnih prostorija;
8)
poreskih obaveza i obaveza po osnovu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje;
9)
obaveza prema Agenciji po osnovu premije za osiguranje depozita.
Pokretanje postupka restrukturiranja i sprovođenje raspodele gubitaka ne utiče na imovinu kojom su obezbeđene pokrivene obveznice. Ta imovina ostaje zaštićena, odvojena i sa utvrđenim nivoom.
, primeniti instrument raspodele gubitaka i na deo obaveza koji prelazi vrednost imovine, predmeta zaloge, založnog prava ili drugog sredstva obezbeđenja kojim je ispunjenje te obaveze obezbeđeno.
i na druge podobne obaveze ako je ispunjen najmanje jedan od sledećih uslova:
1)
ovu obavezu nije moguće otpisati ili konvertovati u razumnom roku i pored neophodnih aktivnosti koje bi Narodna banka Srbije preduzela radi blagovremene i efikasne primene tog instrumenta;
2)
ovo isključenje je nužno i srazmerno radi daljeg obavljanja kritičnih funkcija i ključnih poslovnih aktivnosti banke u restrukturiranju;
3)
ovo isključenje je nužno i srazmerno radi sprečavanja širenja finansijskih poremećaja na tržištu, posebno u vezi s depozitima fizičkih lica, preduzetnika i mikro, malih i srednjih pravnih lica, usled čega bi mogla biti ugrožena stabilnost finansijskog sistema na način koji bi mogao proizvesti i ozbiljne poremećaje u privredi;
4)
otpis ili konverzija ovih obaveza prouzrokovali bi takvo umanjenje vrednosti da bi gubici koje bi snosili drugi poverioci bili veći nego da su te obaveze bile isključene iz otpisa ili konverzije.
Ako Narodna banka Srbije potpuno ili delimično isključi primenu otpisa ili konverzije na pojedine podobne obaveze u skladu sa
i ako gubici koji bi bili pokriveni otpisom ili konverzijom tih obaveza nisu u potpunosti preneti na ostale poverioce - sredstva fonda za restrukturiranje iz
pokrića svih gubitaka koji nisu pokriveni otpisom ili konverzijom tih obaveza i ponovnog uspostavljanja nulte neto vrednosti imovine banke u restrukturiranju u skladu s ;
2)
kupovine akcija banke u restrukturiranju radi dokapitalizacije te banke u skladu s .
Narodna banka Srbije bliže propisuje uslove i način vršenja otpisa i konverzije obaveza banke u restrukturiranju, kao i uslove korišćenja sredstava obezbeđenih za restrukturiranje za namene iz
predstavlja iznos kapitala i podobnih obaveza koji je potreban za pokriće gubitaka i dokapitalizaciju banke u restrukturiranju, izražen kao procenat rizične aktive, odnosno ukupnog iznosa izloženosti obračunatih za potrebe utvrđivanja pokazatelja stepena zaduženosti banke.
Narodna banka Srbije utvrđuje za svaku banku poseban minimalni zahtev iz
potrebe da se obezbedi mogućnost restrukturiranja banke primenom instrumenata restrukturiranja, uključujući primenu instrumenta raspodele gubitaka, na način kojim se postižu ciljevi restrukturiranja;
2)
potrebe da se obezbedi da banka ima dovoljno podobnih obaveza kako bi u slučaju primene instrumenta raspodele gubitaka pokrila gubitke i ponovo uspostavila pokazatelj adekvatnosti kapitala na nivou kojim bi se omogućilo dalje nesmetano poslovanje i održavanje dovoljnog poverenja na finansijskom tržištu u banku;
3)
potrebe da se, ako je planom restrukturiranja predviđena mogućnost da određene vrste podobnih obaveza budu isključene iz raspodele gubitaka na osnov
ovog zakona ili da se određene vrste podobnih obaveza u potpunosti prenesu na primaoca po osnovu delimičnog prenosa - obezbedi da banka ima dovoljno drugih podobnih obaveza kako bi se pokrili gubici i ponovo uspostavio pokazatelj adekvatnosti kapitala banke na nivou kojim bi joj se omogućilo dalje nesmetano poslovanje;
4)
veličine, poslovnog modela, modela finansiranja i rizičnog profila banke;
5)
procene mogućeg iznosa sredstava fonda za osiguranje depozita koja bi se mogla koristiti za finansiranje postupka restrukturiranja u skladu sa ovim zakonom;
6)
procene negativnih posledica prestanka poslovanja banke na stabilnost finansijskog sistema, uključujući širenje finansijskih poteškoća i na druge banke, a s obzirom na njihovu međusobnu povezanost ili povezanost s drugim delovima finansijskog sistema.
Odredbe ovog člana shodno se primenjuju i na najviše matično društvo, odnosno bankarsku grupu na konsolidovanoj osnovi ili na grupu za restrukturiranje.
Narodna banka Srbije propisuje bliže uslove obračuna minimalnog zahteva za kapitalom i podobnim obavezama, kao i uslove pod kojima se podobne obaveze uključuju u izračunavanje minimalnog zahteva za kapital i podobne obaveze, a može propisati i dodatne kriterijume na osnovu kojih se utvrđuje taj zahtev.
iznosa za koji se podobne obaveze moraju otpisati da bi se ponovo uspostavila nulta neto vrednost imovine banke u restrukturiranju;
2)
iznosa za koji se podobne obaveze moraju konvertovati u kapital kako bi se ponovno uspostavio propisani pokazatelj adekvatnosti kapitala banke u restrukturiranju ili banke za posebne namene.
, Narodna banka Srbije uzima u obzir sredstva koja se za finansiranje restrukturiranja obezbeđuju u skladu sa ovim zakonom, kao i potrebu održavanja poverenja na finansijskom tržištu u banku u restrukturiranju ili banku za posebne namene i obezbeđivanja nesmetanog daljeg poslovanja ove banke u periodu od najmanje jedne godine.
Ako Narodna banka Srbije namerava da pored instrumenta raspodele gubitka primeni i instrument odvajanja imovine, kod obračuna iznosa za koji se podobne obaveze moraju otpisati uzima se u obzir procena potrebe za kapitalom društva za upravljanje imovinom.
poništava akcije ili ih prenosi poveriocima koji snose gubitke primenom ovog instrumenta;
2)
znatno smanjuje nominalnu vrednost akcija i druga odgovarajuća prava akcionara banke, kao posledicu konverzije elemenata dopunskog kapitala ili podobnih obaveza banke u restrukturiranju u njene akcije, pod uslovom da u skladu s nezavisnom procenom iz
odnose se i na akcionare i imaoce drugih vlasničkih instrumenata kojima su odgovarajuće akcije ili drugi vlasnički instrumenti izdati, odnosno preneti na osnovu:
1)
konverzije dužničkih instrumenata u akcije ili druge vlasničke instrumente u skladu sa uslovima ugovorenim u vezi sa odgovarajućim dužničkim instrumentima, i to najkasnije na dan kada je Narodna banka Srbije utvrdila da su ispunjeni uslovi za restrukturiranje banke, ili
2)
konverzije odgovarajućih instrumenata kapitala u instrumente osnovnog akcijskog kapitala u skladu s
iznos do kojeg, prema proceni Narodne banke Srbije, elementi osnovnog akcijskog kapitala i dodatnog osnovnog kapitala moraju biti otpisani (smanjeni), a odgovarajući elementi dopunskog kapitala otpisani (smanjeni) ili konvertovani, u skladu s
j ovog zakona, Narodna banka Srbije, prilikom primene instrumenta raspodele gubitaka, vrši otpis i konverziju prema sledećem redosledu:
1)
elementi osnovnog akcijskog kapitala smanjuju se u skladu s ;
2)
ako je ukupno smanjenje elemenata osnovnog akcijskog kapitala u skladu s tačkom 1) ovog stava manje od zbira iznosa iz ovog člana - smanjuje se u potrebnoj meri glavnica elemenata dodatnog osnovnog kapitala, do ukupnog iznosa tih elemenata;
3)
ako je ukupno smanjenje elemenata osnovnog akcijskog kapitala i dodatnog osnovnog kapitala u skladu s manje od zbira iznosa iz ovog člana - smanjuje se u potrebnoj meri glavnica elemenata dopunskog kapitala, do ukupnog iznosa tih elemenata;
4)
ako je ukupno smanjenje elemenata osnovnog akcijskog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala i dopunskog kapitala iz manje od zbira iznosa iz ovog člana - smanjuje se u potrebnoj meri glavnica subordiniranih obaveza koje ne ulaze u obračun dopunskog kapitala, do ukupnog iznosa tih obaveza;
5)
ako je ukupno smanjenje elemenata osnovnog akcijskog, dodatnog osnovnog i dopunskog kapitala i subordiniranih obaveza iz manje od zbira iznosa iz ovog člana - smanjuje se u potrebnoj meri glavnica ili neizmireni iznos ostalih podobnih obaveza, prema redosledu naplate potraživanja u stečajnom postupku u skladu sa zakonom kojim se uređuju stečaj i likvidacija banaka, od najnižeg prioriteta ka višem, do ukupnog iznosa tih obaveza.
Narodna banka Srbije ravnomerno raspodeljuje gubitke među akcionarima i poveriocima u skladu sa
smanjenjem iznosa elemenata osnovnog akcijskog, dodatnog osnovnog i dopunskog kapitala, subordiniranih i drugih podobnih obaveza u visini srazmernoj njihovoj vrednosti, osim ako je Narodna banka Srbije potpuno ili delimično isključila pojedine podobne obaveze iz otpisa ili konverzije u skladu s
, Narodna banka Srbije može primeniti različite stope ove konverzije za različite kategorije akcionara i poverilaca iz tog stava, uzimajući u obzir da se ista stopa primenjuje na sve poverioce iz istog isplatnog reda u skladu sa zakonom kojim se uređuju stečaj i likvidacija banaka i društava za osiguranje, a da se povoljnija stopa konverzija primenjuje na viši isplatni red.
ovog člana, Narodna banka Srbije smanjuje ili konvertuje glavnicu instrumenata iz tog stava ako ti instrumenti već nisu konvertovani, a uslovima pod kojima su izdati, odnosno pribavljeni je predviđeno da se glavnica instrumenta smanjuje, odnosno da se vrši njihova konverzija u akcije ili druge vlasničke instrumente kada nastupe određene okolnosti povezane s finansijskim stanjem, solventnošću ili nivoima kapitala banke.
primenjuje na dva ili više članova bankarske grupe čiju kontrolu na konsolidovanoj ili potkonsolidovanoj osnovi vrši Narodna banka Srbije, plan reorganizacije poslovanja izrađuje i Narodnoj banci Srbije dostavlja najviše matično društvo, a njime su obuhvaćeni svi članovi grupe.
, Narodna banka Srbije može produžiti period iz tog stava za još mesec dana, ako je to neophodno radi ostvarivanja ciljeva restrukturiranja.
Plan reorganizacije poslovanja sadrži mere usmerene ka ponovnom uspostavljanju dugoročne održivosti banke ili dela njenog poslovanja u razumnom roku, koje se zasnivaju na realističnim pretpostavkama u vezi sa uslovima na tržištu pod kojima će banka poslovati i kojima se omogućuje utvrđivanje glavnih slabosti i rizika u poslovanju banke.
Plan reorganizacije poslovanja sadrži najmanje sledeće elemente:
1)
detaljan prikaz okolnosti, činilaca i problema koji su prouzrokovali takvo stanje da banka više ne može da nastavi da posluje ili je verovatno da neće moći dalje da posluje;
2)
opis mera usmerenih ka ponovnom uspostavljanju dugoročne održivosti banke;
3)
rokove sprovođenja tih mera.
Mere za ponovno uspostavljanje dugoročne održivosti banke mogu obuhvatiti:
1)
reorganizaciju poslovanja banke, posebno da bi banka ponovo postala konkurentna;
2)
promene u sistemu upravljanja bankom, sistemu upravljanja rizicima u banci, sistemu unutrašnjih kontrola, informacionom sistemu i drugim sistemima u banci, kao i promene u infrastrukturi banke;
3)
povlačenje iz dela poslovanja kojima se stvaraju gubici;
4)
prodaju imovine ili pojedinih poslova banke.
Narodna banka Srbije procenjuje da li je verovatno da će se sprovođenjem predloženog plana postići dugoročna održivost i rešenjem daje saglasnost na taj plan ako smatra da se taj cilj može ostvariti, u roku od mesec dana od dana prijema plana reorganizacije poslovanja.
Ako smatra da nije verovatno da se planom može postići dugoročna održivost, Narodna banka Srbije obaveštava upravni odbor banke, odnosno posebnu upravu banke o svojim primedbama i zahteva izmenu plana u skladu s tim primedbama.
Upravni odbor banke, odnosno posebna uprava dužni su da, u roku od 14 dana od dana prijema obaveštenja iz
, Narodnoj banci Srbije na saglasnost dostave izmenjeni plan, a Narodna banka Srbije ocenjuje izmenjeni plan i u roku od sedam dana od dana prijema tog plana obaveštava upravni odbor, odnosno posebnu upravu o tome da li su planom obuhvaćene i primedbe iz
Upravni odbor banke, odnosno posebna uprava dužni su da sprovode plan reorganizacije na koji je Narodna banka Srbije dala saglasnost, da najmanje jednom u šest meseci izveštavaju Narodnu banku Srbije o napretku u sprovođenju plana, kao i da izmene plan ako je prema mišljenju Narodne banke Srbije to potrebno radi postizanja cilja iz
Kada Narodna banka Srbije preduzima meru otpisa i konverzije kapitala, odnosno instrument raspodele gubitaka, ta mera, odnosno instrument odmah proizvode pravno dejstvo prema banci u restrukturiranju, akcionarima te banke i poveriocima na koje se ta mera, odnosno instrument odnose.
Narodna banka Srbije može sprovesti neophodne radnje ili zahtevati donošenje odgovarajućih akata i sprovođenje svih neophodnih radnji drugih nadležnih organa i lica potrebnih za izvršenje mere, odnosno instrumenta iz
upis ili izmenu odgovarajućih podataka u registrima i evidencijama koje vode Agencija za privredne registre, Centralni registar i drugi nadležni organi i organizacije;
2)
isključenje akcija ili drugih vlasničkih ili dužničkih instrumenata iz trgovanja, odnosno s listinga odgovarajućeg tržišta;
3)
prijem novih akcija ili drugih vlasničkih instrumenata u trgovanje, odnosno na listing odgovarajućeg tržišta;
4)
ponovni prijem u trgovanje, odnosno na listing odgovarajućeg tržišta dužničkih instrumenata koji su otpisani, bez izdavanja prospekta.
Ako Narodna banka Srbije u potpunosti izvrši otpis pojedinih obaveza, te obaveze, kao i sve druge obaveze i potraživanja koji su s njima povezani, a nisu obračunati u trenutku preduzimanja mere - smatraju se izmirenim, odnosno namirenim i ne može se dokazivati suprotno ni u jednom postupku u vezi s bankom u restrukturiranju ili njenim pravnim sledbenikom.
Ako Narodna banka Srbije delimično otpiše (smanji) glavnicu obaveze ili neizmireni iznos obaveze:
1)
obaveza se smatra izmirenom u visini smanjenog iznosa;
2)
instrument ili ugovor kojim je stvorena prvobitna obaveza i dalje se primenjuje u odnosu na ostatak glavnice ili neizmireni iznos obaveze nakon smanjenja, a u skladu s promenama iznosa kamata koje odražavaju smanjenje glavnice i svakom drugom promenom uslova i rokova koje bi Narodna banka Srbije mogla jednostrano izvršiti.
Narodna banka Srbije tokom postupka restrukturiranja, kada je to neophodno radi ostvarivanja ciljeva restrukturiranja, može jednostrano izmeniti rokove dospeća dužničkih instrumenata ili drugih podobnih obaveza, iznos kamate koji bi se platio na osnovu ovih instrumenata i obaveza ili datum dospeća plaćanja te kamate, uključujući i obustavu plaćanja u određenom periodu, osim za obaveze iz
Narodna banka Srbije može zahtevati od banke da održava broj odobrenih akcija na nivou koji bi bio potreban za efikasno sprovođenje konverzije podobnih obaveza u te akcije, uzimajući u obzir mogućnost primene ovog instrumenta prema planu restrukturiranja.
Banka je dužna da obezbedi da ugovori na osnovu kojih se stvaraju obaveze ove banke sadrže odredbu kojom se poverilac saglašava da obaveza može biti otpisana ili konvertovana i kojom pristaje na sva smanjenja, konverziju ili poništenje glavnice ili neizmirenog iznosa, kao posledicu preduzimanja mera Narodne banke Srbije u skladu sa ovim zakonom, pod uslovom da se na tu obavezu primenjuje pravo druge države, kao i da ta obaveza nije isključena na osnov
Ne može se u postupku restrukturiranja na sticaoca preneti samo deo prava i obaveza za koje je, ugovorom o finansijskom obezbeđenju s prenosom prava svojine, ugovorom o poravnanju ili ugovorom o prebijanju (netiranju) koji je zaključila banka, utvrđeno da mogu biti predmet poravnanja ili prebijanja, niti se može korišćenjem sporednih prava po osnovu tih ugovora zahtevati izmena, odnosno prestanak važenja ugovornih odredaba kojima se uređuju ova prava i obaveze zbog pokretanja postupka restrukturiranja ili izvršenog prenosa u tom postupku.
Na sticaoca se ne može u postupku restrukturiranja preneti ni deo prava i obaveza koji su predmet ugovora o strukturiranom finansiranju ili pokrivenih obveznica, niti se može korišćenjem sporednih prava po osnovu tih poslova zahtevati izmena, odnosno prestanak ovih prava i obaveza zbog pokretanja postupka restrukturiranja ili izvršenog prenosa u tom postupku.
U postupku restrukturiranja:
1)
ne može se na sticaoca preneti imovina kojom je obezbeđeno ispunjenje određene obaveze, ako s prenosom imovine sticalac nije preuzeo tu obavezu i ako poverilac nije zadržao sva prava prema sticaocu koja je imao i prema ranijem dužniku po osnovu obezbeđenog potraživanja;
ovog zakona ako poverilac nije zadržao sva prava prema sticaocu koja je imao i prema ranijem dužniku i davaocu sredstva obezbeđenja po osnovu obezbeđenog potraživanja;
3)
ne mogu se preneti prava prema davaocu sredstva obezbeđenja iz
ovog zakona, ako se ne prenese i potraživanje obezbeđeno tim sredstvom;
4)
ne može se korišćenjem prava po osnovu posla iz ovog člana tražiti njegova izmena ili prestanak važenja ako usled toga potraživanje iz ovog posla više ne bi bilo obezbeđeno.
Izuzetno od , Narodna banka Srbije može osigurane depozite koji su predmet ugovora iz tih stavova preneti bez istovremenog prenosa druge imovine ili obaveza koji su predmet istog ugovora, a može i preneti, izmeniti ili otpisati ovu imovinu i obaveze bez istovremenog prenosa osiguranih depozita - pod uslovom da je to neophodno da bi se obezbedila potpuna zaštita ovih depozita.
Primena instrumenata restrukturiranja i mera u postupku restrukturiranja banke ne utiče na prava i obaveze trećih lica utvrđena zakonom kojim se uređuje konačnost poravnanja u platnim sistemima i sistemima za poravnanje hartija od vrednosti.
U postupku restrukturiranja člana bankarske grupe koji nije banka shodno se primenjuju .
Narodna banka Srbije može bliže propisati vrste ugovora i finansijskih instrumenata na koje se primenjuju st. od 1. do 5. ovog člana.
nisu dovoljna za finansiranje restrukturiranja banke, sredstva za to restrukturiranje obezbeđuju se iz fonda za osiguranje depozita, u skladu sa ograničenjima iz
ovog zakona i procene mogućnosti da se primenom drugih instrumenata restrukturiranja u najvećoj mogućoj meri ostvare ciljevi restrukturiranja, a naročito da se očuva stabilnost finansijskog sistema - Narodna banka Srbije dostavlja ministarstvu nadležnom za poslove finansija zahtev za davanje pozitivnog mišljenja o obezbeđivanju sredstava finansijske podrške iz
, koji sadrži pregled predviđenih instrumenata i mera restrukturiranja banke sa obrazloženjem, kao i iznos, način i rok u kojem je potrebno obezbediti finansijsku podršku, imajući u vidu načela iz
Na osnovu pozitivnog mišljenja ministarstva nadležnog za poslove finansija, Narodna banka Srbije dostavlja Vladi predlog o obezbeđivanju sredstava finansijske podrške, koji sadrži pregled predviđenih instrumenata i mera restrukturiranja banke sa obrazloženjem, kao i iznos, način i rok u kojem je potrebno obezbediti tu podršku, uz koji dostavlja dokumentaciju iz
, Vlada donosi odluku o obezbeđivanju sredstava finansijske podrške i bez odlaganja je dostavlja Narodnoj banci Srbije i Agenciji.
Upotreba sredstava fonda za restrukturiranje banaka i fonda za osiguranje depozita za potrebe finansiranja restrukturiranja u skladu sa ovim članom ne predstavlja državnu pomoć, dok finansijska podrška Republike Srbije koja se obezbeđuje na osnovu ovog člana može predstavljati državnu pomoć u cilju otklanjanja ozbiljnog poremećaja u privredi Republike Srbije u smislu propisa kojima se uređuje kontrola državne pomoći.
, Narodna banka Srbije donosi rešenje o oduzimanju dozvole za rad banci, osim u slučaju da je dozvola za rad banke oduzeta u toku utvrđivanja uslova za pokretanje postupka restrukturiranja.
Narodna banka Srbije ne može snositi troškove finansiranja restrukturiranja.
Bliži uslovi i način obezbeđivanja sredstava finansijske podrške iz ovog člana uređuju se sporazumom o saradnji zaključenim između Narodne banke Srbije i ministarstva nadležnog za poslove finansija.
Na obezbeđivanje sredstava finansijske podrške Republike Srbije za restrukturiranje člana bankarske grupe shodno se primenjuju odredbe .
Ako je primenom instrumenata restrukturiranja, odnosno preduzimanjem mera u postupku restrukturiranja obezbeđeno da deponenti banke u restrukturiranju i dalje slobodno raspolažu njihovim depozitima - sredstva fonda za osiguranje depozita koriste se za finansiranje restrukturiranja:
1)
ako se primenjuje instrument raspodele gubitaka, u iznosu gubitaka koje bi pretrpeli deponenti da su njihova potraživanja po osnovu osiguranih depozita bila uključena u podobne obaveze i otpisana radi pokrića gubitaka banke u restrukturiranju zajedno s potraživanjima drugih poverilaca koji se nalaze u istom isplatnom redu u skladu sa zakonom kojim se uređuju stečaj i likvidacija banaka i društava za osiguranje;
2)
ako se primenjuje drugi instrument restrukturiranja, u iznosu gubitaka koje bi pretrpeli deponenti po osnovu osiguranih depozita da su učestvovali s drugim poveriocima istog isplatnog reda u pokriću tih gubitaka.
Sredstva fonda za osiguranje depozita radi finansiranja restrukturiranja obezbeđuju se isključivo u novčanom obliku.
Sredstva fonda za osiguranje depozita ne mogu se koristiti za direktno pokriće gubitka banke u restrukturiranju, za njenu dokapitalizaciju, kao ni za obezbeđenje kapitala banke za posebne namene.
koji se može koristiti za finansiranje restrukturiranja ne može preći iznos koji bi bio isplaćen iz sredstava fonda za osiguranje depozita u slučaju da je, umesto postupka restrukturiranja, nad bankom pokrenut stečajni postupak ili postupak likvidacije, s tim što taj iznos ne može biti veći od 50% iznosa sredstava u fondu za osiguranje depozita nakon čijeg dostizanja može biti obustavljena naplata premije osiguranja depozita, u skladu sa zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita.
Korišćenje sredstava fonda za osiguranje depozita za finansiranje restrukturiranja banke se utvrđuje rešenjem Narodne banke Srbije, a Agencija je dužna da izvrši prenos tih sredstava u roku i na način utvrđen tim rešenjem.
Radi obezbeđenja sredstava za finansiranje restrukturiranja banaka Narodna banka Srbije obrazuje Fond za restrukturiranje banaka (u daljem tekstu: Fond).
Fond nema svojstvo pravnog lica i predstavlja zasebnu imovinu.
Narodna banka Srbije ne odgovara za obaveze Fonda.
č ovog zakona vode se na posebnom računu kod Narodne banke Srbije, a imovina i obaveze Fonda vode se odvojeno od imovine i obaveza Narodne banke Srbije.
Na Fond se ne primenjuju odredbe zakona kojim se uređuju privredna društva ni zakona kojim se uređuje stečaj.
Na Fond se ne primenjuju odredbe zakona kojim se uređuju otvoreni investicioni fondovi sa javnom ponudom ni zakona kojim se uređuju alternativni investicioni fondovi.
Narodna banka Srbije utvrđuje pravila ulaganja sredstava Fonda iz
, ako u toku trajanja roka iz tog stava sredstva Fonda budu iskorišćena za finansiranje restrukturiranja banaka (kumulativno ili pojedinačno) u iznosu 0,5% osiguranih iznosa depozita svih banaka - taj rok može se produžiti za najviše četiri godine.
, uzimajući u obzir faze poslovnog ciklusa i uticaj koji prociklični doprinosi mogu imati na stabilnost finansijskog sistema.
Narodna banka Srbije ne može svojim sredstvima, neposrednim zaduživanjem, davanjem garancija niti na bilo koji drugi način koji podrazumeva sadašnje ili buduće obaveze Narodne banke Srbije učestvovati u finansiranju Fonda.
Članstvo u Fondu obavezno je za sve banke.
Ako banka ne uplati redovan i/ili vanredni doprinos, na iznos neuplaćenog doprinosa dužna je da plati zakonsku zateznu kamatu.
Slobodna sredstva Fonda ulažu se na način kojim se umanjuje rizik, održava likvidnost Fonda i ostvaruju odgovarajući prihodi.
Narodna banka Srbije propisuje sadržaj i formu obrazaca finansijskih izveštaja Fonda.
Reviziju godišnjih finansijskih izveštaja Fonda vrši spoljni revizor koga bira Narodna banka Srbije.
Sredstva Fonda ne podležu oporezivanju niti mogu biti predmet prinudne naplate.
Narodna banka Srbije bliže uređuje način utvrđivanja doprinosa iz
davanje doprinosa banci u restrukturiranju umesto otpisa ili konverzije obaveza pojedinih poverilaca, kada je primenjen instrument raspodele gubitaka a Narodna banka Srbije je izuzela određene poverioce iz obuhvata raspodele gubitaka u skladu s
Sredstva Fonda ne mogu se koristiti za direktno pokriće gubitka banke u restrukturiranju, za njenu dokapitalizaciju, kao ni za obezbeđenje kapitala banke za posebne namene.
Narodna banka Srbije može bliže urediti korišćenje sredstava Fonda.
Narodna banka Srbije oduzima dozvolu za rad banci u sledećim slučajevima:
1)
ako je uvedena privremena uprava i do isteka roka na koji je uvedena ova uprava ne otklone se razlozi koji su doveli do njenog uvođenja, a Narodna banka Srbije oceni da nisu ispunjeni uslovi za pokretanje postupka restrukturiranja;
2)
ako su imovina i obaveze banke u restrukturiranju prenete primenom instrumenata iz
j i 128m ovog zakona, a Narodna banka Srbije oceni da su izvršenim prenosom ostvareni ciljevi restrukturiranja;
3)
ako nakon pokretanja postupka restrukturiranja Narodna banka Srbije oceni da se ciljevi restrukturiranja ne mogu ostvariti;
4)
ako banka šest meseci neprekidno obustavi primanje depozita ili odobravanje kredita, osim ako joj je to naloženo korektivnom merom Narodne banke Srbije ili merom u postupku restrukturiranja;
5)
ako Vlada ne usvoji predlog za odobravanje finansijske podrške iz
banka premiju za osiguranje depozita ne plaća u skladu sa zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita;
11)
su aktivnosti banke povezane s pranjem novca, finansiranjem terorizma ili vršenjem drugih kažnjivih radnji;
11a)
utvrdi da banka neće moći izmiriti svoje obaveze prema deponentima i drugim poveriocima;
11b)
utvrdi da banka neracionalno troši sredstva (imovinu) zbog postupanja suprotnog propisima ili standardima opreznog bankarskog poslovanja, što može imati za posledicu pogoršanje finansijskog stanja banke;
11v)
banka Narodnoj banci Srbije ne omogući da izvrši kontrolu boniteta i zakonitosti njenog poslovanja.
Danom donošenja rešenja o oduzimanju banci dozvole za rad, Narodna banka Srbije blokira sve račune banke i tim rešenjem istovremeno izriče meru zabrane raspolaganja imovinom banke do otvaranja postupka restrukturiranja banke, odnosno otvaranja stečajnog postupka.
Na osnovu odluke skupštine banke o prestanku rada banke, banka podnosi zahtev Narodnoj banci Srbije za davanje saglasnosti na odluku o prestanku rada banke.
banka dostavlja Narodnoj banci Srbije odluku skupštine banke o prestanku rada banke, kao i bezuslovnu, neopozivu i plativu na prvi poziv bankarsku garanciju izdatu od strane prvoklasne banke u iznosu kojim se garantuje pokriće svih obaveza banke iz
analizu da pripajanje ne može imati negativne posledice na stanje na finansijskom tržištu.
Narodna banka Srbije može od banke kojoj se pripaja druga banka zahtevati da joj dostavi i druge podatke i dokumente.
Narodna banka Srbije daje saglasnost za pripajanje banke:
1)
ako pripajanje ne ugrožava finansijsko stanje banke kojoj se pripaja druga banka;
2)
ako banka kojoj se pripaja druga banka poseduje takav sistem organizacije, upravljanja, odlučivanja i informacione tehnologije koji joj je do dana podnošenja zahteva iz
omogućavao da adekvatno upravlja rizicima u poslovanju i koji će joj omogućiti da banku koja joj se pripaja potpuno integriše u svoj sistem, i to tako da ne ugrozi njegovo funkcionisanje;
3)
ako je pripajanje ekonomski opravdano, odnosno ne može imati negativne posledice na stanje na finansijskom tržištu.
pribavljena imovinska korist čiji iznos prelazi 100.000 dinara učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina, a ako iznos te koristi prelazi 1.500.000 dinara učinilac će se kazniti kaznom zatvora od dve do deset godina.
Za delo iz kazniće se odgovorno lice u pravnom licu ako se pravno lice primanjem depozita bavi bez dozvole za rad Narodne banke Srbije.
Ko se bez dozvole za rad Narodne banke Srbije bavi davanjem kredita i izdavanjem platnih kartica a za to nije ovlašćen zakonom kazniće se za krivično delo kaznom zatvora od tri meseca do pet godina.
pribavljena imovinska korist čiji iznos prelazi 100.000 dinara učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina, a ako iznos te koristi prelazi 1.500.000 dinara učinilac će se kazniti kaznom zatvora od dve do deset godina.
Za delo iz kazniće se odgovorno lice u pravnom licu ako se pravno lice poslovima davanja kredita i izdavanjem platnih kartica bavi bez dozvole za rad Narodne banke Srbije a za to nije ovlašćeno zakonom.
Ko bez dozvole za rad Narodne banke Srbije u svom poslovnom imenu ima, odnosno u obavljanju svoje delatnosti upotrebljava, odnosno koristi reč "banka" ili izvedenicu od te reči, kazniće se za krivično delo kaznom zatvora od tri meseca do pet godina.
pribavljena imovinska korist čiji iznos prelazi 100.000 dinara učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina, a ako iznos te koristi prelazi 1.500.000 dinara učinilac će se kazniti kaznom zatvora od dve do deset godina.
Za delo iz kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu.
Novčanom kaznom od 300.000 do 2.000.000 dinara kazniće se za prekršaj banka ako:
1)
obrisana odredba
2)
imenuje spoljnog revizora čiji je prihod od revizije te banke u prethodnoj godini veći od polovine njegovih ukupnih prihoda, odnosno angažuje spoljnog revizora koji je već obavio više od pet uzastopnih revizija njenih godišnjih finansijskih izveštaja, odnosno spoljnog revizora koji je u istoj godini obavljao i reviziju finansijskih izveštaja banke i pružao joj konsultantske usluge, odnosno spoljnog revizora koji je reviziju vršio za poslovnu godinu u kojoj joj je pružao te usluge ();
3)
bez saglasnosti Narodne banke Srbije otvori predstavništvo u inostranstvu (
zaključi pravni posao čiji je predmet davanje kredita, avansa, jemstva ili garancije banke radi direktnog ili indirektnog sticanja akcija ove banke, lica koje u njoj ima učešće ili podređenog društva te banke (
licu povezanom s bankom, odnosno zaposlenom u banci, odobri uslove koji su povoljniji od uslova odobrenih drugim licima koja nisu povezana s tom bankom, odnosno nisu zaposlena u toj banci (
Narodnoj banci Srbije ne dostavi, s propisanom izjavom, pismeno obaveštenje o povlačenju ili razrešenju dužnosti spoljnog revizora banke, bankarskog holdinga ili bankarske grupe, i to najkasnije u roku od 15 dana od dana povlačenja, odnosno razrešenja tog revizora (
Narodnu banku Srbije ne obavesti o sticanju direktnog ili indirektnog vlasništva u banci koje sticaocu omogućava 5% i više od 5% glasačkih prava u roku od pet radnih dana od dana saznanja za to sticanje ();
6)
najmanje jednom godišnje, ili na njen zahtev, Narodnu banku Srbije ne obavesti o identitetu svih lica koja imaju učešće u banci, odnosno o povećanju ili smanjenju učešća u toj banci, i to u roku od pet radnih dana od dana saznanja za to povećanje ili smanjenje, odnosno ne obavesti je o promeni statusa lica povezanog s tom bankom, i to u roku od pet radnih dana od dana saznanja za tu promenu ().
Novčanom kaznom od 100.000 do 150.000 dinara kazniće se za prekršaj privremeni upravnik ako Narodnoj banci Srbije ne dostavi izveštaj o finansijskom stanju banke i radnjama koje je izvršio (
Novčanom kaznom od 100.000 do 150.000 dinara kazniće se za prekršaj posebni upravnik ako Narodnoj banci Srbije ne dostavi izveštaj o poslovanju banke i njenom finansijskom stanju, kao i radnjama koje je preduzeo pri izvršavanju njegovih dužnosti (
kao spoljni revizor obavi više od pet uzastopnih revizija godišnjih finansijskih izveštaja banke, odnosno ako u istoj godini obavlja istovremeno reviziju finansijskih izveštaja i pruža konsultantske usluge toj banci ();
3)
ne pribavi prethodnu saglasnost Narodne banke Srbije za sticanje direktnog ili indirektnog vlasništva u banci koje omogućava ostvarivanje glasačkih prava u procentima iz
prijavu za upis u registar privrednih subjekata ne podnese u roku od 30 dana od dana dobijanja saglasnosti Narodne banke Srbije, odnosno ako rešenje o upisu u taj registar ne dostavi Narodnoj banci Srbije u roku od pet dana od dana prijema tog rešenja ().
Novčanom kaznom od 100.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice ako:
1)
kao spoljni revizor u izveštaju i mišljenju o godišnjem finansijskom izveštaju banke ne ukaže da godišnji finansijski izveštaj banke neistinito i neobjektivno prikazuje finansijski položaj banke, rezultate poslovanja i novčane tokove za poslovnu godinu, odnosno upravnom i izvršnom odboru banke, kao i Narodnoj banci Srbije ne da mišljenje o efikasnosti funkcionisanja unutrašnje revizije, sistemu upravljanja rizicima i sistemu unutrašnjih kontrola, odnosno na zahtev Narodne banke Srbije ne dostavi dodatna obaveštenja u vezi sa izvršenom revizijom (
kao spoljni revizor odmah nakon što za njih sazna, upravni i izvršni odbor banke ili člana bankarske grupe, kao i Narodnu banku Srbije, ne obavesti o činjenicama iz
, u propisanom roku, ne pribavi pismenu izjavu prethodnog spoljnog revizora o razlozima njegovog povlačenja, odnosno razrešenja, odnosno ako Narodnu banku Srbije ne obavesti da tu izjavu nije primio u propisanom roku ();
4)
kao spoljni revizor o grešci utvrđenoj u objavljenom izveštaju iz
ne omogući uvid Narodnoj banci Srbije u podatke o ukupnom iznosu, vrsti i ažurnosti u ispunjavanju obaveza fizičkih i pravnih lica klijenata banke, odnosno uvid u poslovne knjige i dokumentaciju, ili na zahtev Narodne banke Srbije ne dostavi druge podatke (
može se izreći i zaštitna mera zabrane obavljanja određenih dužnosti odgovornom licu u trajanju od tri meseca do jedne godine i zaštitna mera javnog objavljivanja presude.
ne pribavi prethodnu saglasnost Narodne banke Srbije za sticanje direktnog ili indirektnog vlasništva u banci koje omogućava ostvarivanje glasačkih prava u procentima iz
o sticanju vlasništva u banci za koje je Narodna banka Srbije dala saglasnost ne obavesti Narodnu banku Srbije u roku od 15 dana od dana tog sticanja (
Banke osnovane u skladu sa Zakonom o bankama i drugim finansijskim organizacijama ("Službeni list SRJ", br. 32/93, 61/95, 44/99 i 36/02 i "Službeni glasnik RS", br. 72/03 i 61/05) dužne su da svoje poslovanje, organizaciju i akte usklade sa odredbama ovog zakona najkasnije do dana početka njegove primene.
Narodna banka Srbije oduzeće dozvolu za rad banci koja ne postupi na način iz
Druge finansijske organizacije osnovane u skladu sa Zakonom o bankama i drugim finansijskim organizacijama dužne su da svoje poslovanje, organizaciju i akte usklade sa odredbama ovog zakona najkasnije u roku od godinu dana od dana njegovog stupanja na snagu.
podrazumeva se obaveza druge finansijske organizacije:
1)
da se transformiše u banku,
2)
da se pripoji banci,
3)
da prestane da radi.
Druge finansijske organizacije dužne su da, u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, Narodnoj banci Srbije podnesu na saglasnost plan koji se odnosi na obavezu usklađivanja predviđenu
ne podnese u propisanom roku, ili kojoj Narodna banka Srbije ne dâ saglasnost na ovaj plan, ili koja svoje poslovanje ne uskladi sa ovim zakonom u roku iz
Afilijacije, odnosno predstavništva stranih banaka koji su osnovani u skladu sa Zakonom o bankama i drugim finansijskim organizacijama dužni su da svoje poslovanje, organizaciju i akte usklade sa odredbama ovog zakona u roku od godinu dana od dana njegovog stupanja na snagu.
Narodna banka Srbije oduzeće dozvolu za rad, odnosno brisaće iz registra afilijaciju, odnosno predstavništvo strane banke ako ne postupi na način iz
Udruženja banaka osnovana do dana početka primene ovog zakona nastavljaju da posluju po odredbama Zakona o bankama i drugim finansijskim organizacijama do dana početka primene ovog zakona, s tim što su dužna da Narodnoj banci Srbije dostave akte iz
Postupci za izdavanje dozvole za rad banke koji su započeti do 30. juna 2006. godine okončaće se po odredbama Zakona o bankama i drugim finansijskim organizacijama.
Postupci za davanje saglasnosti Narodne banke Srbije koji su započeti do dana početka primene odredaba ovog zakona, okončaće se u skladu s tim odredbama.
Odredbe ovog zakona kojima se uređuju kontrola bankarske grupe na konsolidovanoj osnovi i konsolidovani finansijski izveštaji primenjivaće se od 31. decembra 2006. godine.
Danom početka primene ovog zakona prestaje da važi Zakon o bankama i drugim finansijskim organizacijama ("Službeni list SRJ", br. 32/93, 61/95, 44/99 i 36/02 i "Službeni glasnik RS", br. 72/03 i 61/05).
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", a primenjivaće se od 1. oktobra 2006. godine, osim odredaba čl. od 10. do 20. i čl. od 94. do 101, koje će se primenjivati od 1. jula 2006. godine.
Narodna banka Srbije će propise donete na osnovu Zakona o bankama ("Službeni glasnik RS", broj 107/05) uskladiti sa odredbama ovog zakona u roku od šest meseci od dana njegovog stupanja na snagu.
ovog zakona, kojim se utvrđuju kriterijumi za određivanje sistemski značajne banke, Narodna banka Srbije i Ministarstvo finansija zaključiće u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
ovog zakona za banke koje na dan stupanja na snagu ovog zakona imaju dozvolu za rad Narodne banke Srbije - najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, a planove restrukturiranja bankarske grupe najkasnije u roku od dve godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Narodna banka Srbije može pokrenuti postupak restrukturiranja i primeniti instrumente restrukturiranja u skladu sa ovim zakonom nezavisno od toga da li su izrađeni planovi restrukturiranja iz
Postupci za davanje saglasnosti Narodne banke Srbije i postupci kontrole započeti u skladu sa Zakonom o bankama ("Službeni glasnik RS", br. 107/2005, 91/2010 i 14/2015) i propisima donetim na osnovu tog zakona, okončaće se u skladu s tim zakonom i propisima.
Odredbe ovog zakona koje se odnose na mešoviti finansijski holding primenjuju se od donošenja, odnosno primene zakona kojim će se urediti nadzor nad finansijskim konglomeratima u Republici Srbiji.