Komisija rešenjem izdaje dozvolu za rad DZUAIF-a (u daljem tekstu: dozvola za rad).
Lice koje namerava da osnuje DZUAIF dužno je da podnese Komisiji zahtev za izdavanje dozvole za rad. Zahtev za izdavanje dozvole za rad može da podnese i već osnovano akcionarsko društvo ili društvo sa ograničenom odgovornošću.
Pre registracije osnivanja, odnosno delatnosti DZUAIF-a u registar privrednih subjekata, DZUAIF mora dobiti dozvolu za rad.
Domaća i strana fizička i pravna lica mogu osnovati DZUAIF. Jedno domaće i strano fizičko i pravno lice i sa njim blisko povezana lica ne mogu imati kvalifikovano učešće u više od jednog DZUAIF-a.
DZUAIF ne sme da ima kontrolu niti kvalifikovano učešće u investicionom društvu, finansijskoj instituciji, društvu za osiguranje i drugim finansijskim institucijama, osim ukoliko takva kontrola nije posledica realizacije investicije AIF-ova kojim upravlja taj DZUAIF.
DZUAIF ne sme sticati akcije čiji je izdavalac depozitar.
DZUAIF ne sme sticati udele, odnosno akcije u pravnom licu na koje je depozitar delegirao poslove u skladu sa
osnivački akt DZUAIF-a i statut, ukoliko se DZUAIF osniva u formi akcionarskog društva;
2)
dokaz o uplati osnovnog kapitala na privremeni račun kod banke;
3)
dokaz o poreklu osnivačkog kapitala;
4)
spisak i podaci o predloženim članovima uprave;
5)
spisak akcionara odnosno članova DZUAIFA-a, odnosno izvod iz registra privrednih subjekata za pravna lica, odnosno overeni prevod izvoda iz registra za strana pravna lica, uz podatke o identitetu neposrednih ili posrednih imalaca kvalifikovanih učešća, visinu tih učešća i blisku povezanost;
6)
program planiranih aktivnosti DZUAIF-a, koji uključuje organizacionu šemu DZUAIF-a, kao i izjavu DZUAIF-a o načinu na koji namerava trajno da ispunjava uslove iz ovog zakona;
7)
dokaz o organizacionoj, kadrovskoj i tehničkoj osposobljenosti;
Komisija izdaje dozvolu za rad kada utvrdi da su ispunjeni uslovi koji se odnose na:
1)
formu, udele, odnosno akcije i osnovni kapital društva;
2)
imaoce kvalifikovanih učešća;
3)
to da struktura blisko povezanih lica nije takva da onemogućava efikasno vršenje nadzora nad poslovanjem DZUAIF-a;
4)
članove uprave;
5)
kadrovsku osposobljenost;
6)
organizacione zahteve.
Komisija donosi rešenje o izdavanju dozvole za rad u roku od 90 dana od dana podnošenja urednog zahteva, nakon što utvrdi da su ispunjeni svi uslovi utvrđeni ovim zakonom.
može se produžiti za dodatnih 90 dana kada Komisija proceni da je to potrebno zbog specifičnih okolnosti, nakon što o tome obavesti DZUAIF.
Kada Komisija odbije zahtev za izdavanje dozvole, dužna je da dostavi podnosiocu zahteva rešenje o odbijanju zahteva za izdavanje dozvole za rad sa pisanim obrazloženjem.
Komisija će odbiti zahtev za izdavanje dozvole za rad ako propisi treće države, koji se primenjuju na jedno ili više fizičkih ili pravnih lica sa kojima je DZUAIF blisko povezan, odnosno ako primena i izvršavanje tih propisa, onemogućavaju ili otežavaju vršenje nadzora nad DZUAIF-om.
Kod odlučivanja o zahtevu za izdavanje dozvole za rad, Komisija može konsultovati nadležni organ druge uključene države ako je DZUAIF:
1)
zavisno društvo drugog DZUAIF-a, društva za upravljanje UCITS fondovima, investicionog društva, kreditne institucije ili društva za osiguranje kojima je izdata dozvola za rad u drugoj državi;
2)
zavisno društvo matičnog društva drugog DZUAIF-a, društva za upravljanje UCITS fondovima, investicionog društva, kreditne institucije ili društva za osiguranje kojima je izdata dozvola za rad u drugoj državi; ili
3)
društvo koje je pod kontrolom istih fizičkih ili pravnih lica koja kontrolišu drugi DZUAIF, društvo za upravljanje UCITS fondovima, investiciono društvo, kreditnu instituciju ili društvo za osiguranje kojima je izdata dozvola za rad u drugoj državi.
DZUAIF je dužan da trajno ispunjava uslove pod kojim mu je Komisija izdala dozvolu za rad.
DZUAIF je dužan da obavesti Komisiju o svim značajnim promenama podataka i uslova pod kojima mu je izdata dozvola za rad, a naročito o značajnim promenama podataka koji su dostavljeni uz zahtev za izdavanje dozvole za rad, u roku od osam dana od nastanka značajnih promena podataka i uslova pod kojima je izdata dozvola za rad.
Komisija u roku od 30 dana od prijema obaveštenja iz
procenjuje značaj promena i prema potrebi obaveštava DZUAIF o eventualnim ograničenjima u sprovođenju promena, daljim obavezama DZUAIF u odnosu na te promene ili predložene promene odbija. Navedeni rok se iz opravdanih razloga može produžiti 30 dana, o čemu se obaveštava DZUAIF.
Kada u DZUAIF-u novo lice namerava da stekne kvalifikovano učešće dužno je da o tome prethodno obavesti Komisiju koja vrši procenu podobnosti i pouzdanosti lica koja stiču kvalifikovano učešće, i daje saglasnost.
Na sticanje kvalifikovanog učešća u DZUAIF-u shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuje tržište kapitala.
Lice koje stekne kvalifikovano učešće suprotno odredbama ovog zakona, odnosno bez saglasnosti Komisije, gubi pravo glasa po osnovu tako stečenih akcija, odnosno udela.
, obavlja i dodatne delatnosti iz za koje nije dobio dozvolu za rad, dužan je da prethodno podnese Komisiji zahtev za izdavanje dozvole za proširenje dozvole za rad.
Na postupak odlučivanja o proširenju dozvole za rad shodno se primenjuju odredbe ovog zakona kojim se uređuje izdavanje dozvole za rad.
Komisija propisuje sadržinu zahteva i dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtev za izdavanje dozvole za proširenje dozvole za rad.
Komisija donosi rešenje o oduzimanju dozvole za rad za sve ili pojedine delatnosti:
1)
ako u roku od 30 dana od dana izdavanja dozvole za rad DZUAIF ne podnese registracionu prijavu u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija privrednih subjekata;
2)
ako u roku od 12 meseci od dana izdavanja dozvole za rad DZUAIF ne započne obavljanje delatnosti za koju je dozvolu dobio na osnovu ovog zakona, izričito odustane od dozvole za rad, ili ako neprekidno tokom šest meseci ne obavlja delatnost za koju je dozvolu dobio na osnovu ovoga zakona;
3)
ako DZUAIF prestane da ispunjava uslove za dobijanje dozvole za rad predviđene ovim zakonom i, ako je primenjivo, zakonom koji uređuje tržište kapitala i zakonom koji uređuje otvorene investicione fondove sa javnom ponudom;
4)
ako DZUAIF izvrši težu povredu odredaba ovog zakona i odredaba zakona kojim se uređuje tržište kapitala i odredaba zakona koji uređuje otvorene investicione fondove sa javnom ponudom i zakona koji uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma;
5)
ako DZUAIF ne postupi u skladu sa rešenjem kojim Komisija nalaže mere za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti iz
kada DZUAIF dostavi obaveštenje Komisiji o nameri prestanka obavljanja delatnosti i podnese zahtev za brisanje iz registra DZUAIF-ova;
7)
zbog pokretanja postupka stečaja ili likvidacije nad DZUAIF-om.
Komisija može da donese rešenje o oduzimanju dozvole za rad za sve ili pojedine delatnosti u sledećim slučajevima:
1)
ako utvrdi da je odluka doneta na osnovu neistinitih ili netačnih izjava i podataka ili izjava i podataka koji dovode u zabludu, odnosno na drugi nedozvoljeni način;
2)
ako Komisija oceni da se poslovanje DZUAIF-a ne vodi sa pažnjom dobrog stručnjaka i u skladu sa dobrim poslovnim običajima;
3)
ako DZUAIF krši odredbe o blagovremenom i tačnom izveštavanju Komisije, više od dva puta u periodu od tri godine, ili ako na drugi način onemogućava nadzor Komisije nad svojim poslovanjem;
4)
ako DZUAIF obavlja poslove na način koji može pogoršati ili ugroziti njegovu likvidnost ili solventnost ili likvidnost AIF-ova kojima upravlja; ili
5)
ako DZUAIF nije organizovao poslovanje ili ne vodi sopstvene poslovne knjige ili poslovne knjige AIF-a kojim upravlja, ili administrativnu i drugu poslovnu dokumentaciju, na način koji u svakom trenutku omogućuje proveru da li DZUAIF posluje u skladu sa propisima i pravilima o upravljanju rizicima, kao i da li upravlja AIF-om u skladu sa odredbama ovog zakona.
se dostavljaju jedinstvenoj evropskoj pristupnoj tački (eng. European single access point - ESAP), odnosno organu nadležnom za prikupljanje informacija u skladu sa propisom EU koji uređuje osnivanje jedinstvene evropske pristupne tačke za centralizovan pristup javno dostupnim informacijama relevantnim za finansijske usluge, tržišta kapitala i održivost.
Vrsta informacija, format i metapodaci koji se dostavljaju jedinstvenoj evropskoj pristupnoj tački (ESAP) moraju ispunjavati uslove propisane evropskom uredbom koja uređuje osnivanje jedinstvene evropske pristupne tačke za centralizovan pristup javno dostupnim informacijama koje su važne za finansijske usluge, tržišta kapitala i održivost.