DZUAIF se osniva kao društvo sa ograničenom odgovornošću ili akcionarsko društvo koje nije javno društvo u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala.
, veliki DZUAIF se osniva isključivo u formi dvodomnog akcionarskog društva.
Na DZUAIF se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuju privredna društva i odredbe zakona kojim se uređuje tržište kapitala, osim ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno.
DZUAIF ne može biti ciljno društvo u smislu zakona kojim se uređuje preuzimanje akcionarskih društava.
Svakim AIF-om upravlja jedan DZUAIF, koji je odgovoran za obezbeđivanje usklađenosti sa odredbama ovog zakona.
U slučajevima kada DZUAIF, koji nije zatvoreni AIF koji ima svojstvo pravnog lica sa internim upravljanjem, nije u mogućnosti da obezbedi usklađenost sa odredbama ovog zakona, za koju je sam AIF odgovoran, dužan je da bez odlaganja obavesti Komisiju, a kada je to primenljivo i nadležni organ AIF-a u drugoj državi članici.
, Komisija nalaže preduzimanje neophodnih mera, s ciljem obezbeđenja usklađenosti sa odredbama ovog zakona.
Ukoliko, uprkos preduzetim merama, neusklađenost i dalje postoji, Komisija oduzima dozvolu za upravljanje navedenim AIF-om i udeli u navedenom AIF-u se više ne mogu stavljati na tržište.
U poslovnom imenu DZUAIF-a moraju biti sadržane i reči "društvo za upravljanje alternativnim investicionim fondovima".
Pravno lice koje nema dozvolu za rad u skladu sa ovim zakonom ne može koristiti u svom poslovnom imenu ili nazivu, kao ni u pravnom prometu pojam "društvo za upravljanje alternativnim investicionim fondovima", niti pojmove izvedene ili skraćene iz tog pojma, ili drugi sličan naziv.
upravljanje portfoliom na diskrecionoj i pojedinačnoj osnovi u skladu sa zakonom koji uređuje tržište kapitala,
(2)
pomoćne usluge:
–
investiciono savetovanje prema odredbama zakona kojim se uređuje tržište kapitala,
–
prijem i prenos naloga u vezi sa finansijskim instrumentima,
–
čuvanje i administracija akcija, udela i investicionih jedinica u institucijama kolektivnog investiranja.
Upravljanje AIF-om obuhvata:
1)
osnivanje, odnosno organizovanje AIF-a;
2)
upravljanje portfoliom AIF-a;
3)
upravljanje rizicima;
4)
administrativne poslove koji uključuju pravne i računovodstvene usluge u vezi sa upravljanjem AIF-ovima, obračun vrednosti imovine, obračunavanje vrednosti udela u AIF-u, praćenje usklađenosti u smisl
, isplatu prihoda ili dobiti, izdavanje i otkup udela u AIF-u, ispunjenje ugovornih obaveza, uključujući izdavanje potvrda, obrada zahteva investitora, vođenje evidencija i registra udela u AIF-u i objavljivanje i obaveštavanje investitora;
ovog člana obuhvataju usluge potrebne za ispunjavanje obaveza DZUAIF-a, upravljanje objektima, delatnost upravljanja nekretninama, savetovanje društava o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i srodnima pitanjima, savetovanje i usluge vezane za spajanje i kupovinu društava i druge usluge povezane sa upravljanjem AIF-om.
DZUAIF je dužan da, prilikom obavljanja delatnosti iz
ovog člana, pored odredbi ovog zakona, primenjuje i odredbe zakona kojim se uređuje tržište kapitala i podzakonskih propisa koji se odnose na visinu kapitala, organizacione zahteve, uslove poslovanja i zaštitu klijenata, postupanje po nalogu i izvršavanje naloga nadležnih organa, pravila poslovnog ponašanja prema klijentima prilikom pružanja ovih investicionih usluga, kao i zaštitu investitora i nadzor nad pružanjem investicionih usluga.
, DZUAIF može da obavlja i delatnosti upravljanja UCITS fondovima ukoliko ima odgovarajuću dozvolu za rad u skladu sa zakonom koji uređuje otvorene investicione fondove sa javnom ponudom, kao i delatnosti upravljanja portfoliom dobrovoljnog penzijskog fonda, u skladu sa ovlašćenjima dobijenim na diskrecionoj i pojedinačnoj osnovi.
DZUAIF ne može da obavlja druge delatnosti osim delatnosti navedenih .
Zatvoreni AIF koji ima svojstvo pravnog lica sa internim upravljanjem ne može obavljati drugu delatnost osim upravljanja tim AIF-om.
DZUAIF može da upravlja jednim ili više AIF-ova.
DZUAIF može da upravlja AIF-ovima i UCITS fondovima koji su pod nadzorom nadležnih organa drugih država članica, odnosno AIF-ovima i otvorenim investicionim fondovima sa javnom ponudom koji su subjekt nadzora nadležnih organa trećih država, pod uslovom da za to pribavi adekvatnu dozvolu za rad od strane Komisije.
DZUAIF koji je dobio dozvolu za rad u skladu sa ovim zakonom;
2)
društvo za upravljanje UCITS fondom koje je prethodno dobilo dozvolu za rad u skladu sa zakonom koji uređuje otvorene investicione fondove sa javnom ponudom, kao i u skladu sa ovim zakonom;
3)
DZUAIF iz druge države članice koji, u skladu sa odredbama ovog zakona, osnuje ogranak u Republici ili može neposredno obavljati delatnosti DZUAIF-a u Republici, na osnovu odobrenja nadležnog organa matične države članice DZUAIF-a;
4)
DZUAIF iz treće države koji, u skladu sa odredbama ovog zakona, osnuje ogranak u Republici ili je ovlašćen da neposredno obavlja delatnosti DZUAIF-a u Republici, na osnovu odobrenja nadležnog organa referentne države članice DZUAIF-a, a na osnovu odobrenja Komisije.
za koje je dobio dozvolu za rad, ukoliko je upisano u Registar privrednih subjekata i ispunjava sve uslove predviđene ovim zakonom i podzakonskim aktima Komisije o izdavanju dozvole za rad DZUAIF-a.
DZUAIF može da obavlja delatnosti za koje je dobio dozvolu za rad na teritoriji Republike, pod uslovima iz ovog zakona.
Investiciona društva koja imaju dozvolu za rad u skladu sa zakonom koji uređuje tržište kapitala ne moraju da dobiju dozvolu za rad na osnovu ovog zakona kako bi pružala investicione usluge kao što je upravljanje pojedinačnim (individualnim) portfoliom klijenta koji ulaže u AIF.
DZUAIF-u koji nema dozvolu za obavljanje delatnosti upravljanja ulaganjem u smisl ne može se izdati dozvola za obavljanje preostalih delatnosti iz
U zavisnosti od ukupne vrednosti imovine AIF-ova kojima upravlja DZUAIF i kategorije investitora kojima se nude AIF-ovi razlikuju se veliki i mali DZUAIF.
Ukupna vrednost imovine pod upravljanjem utvrđuje se u skladu sa propisima EU koji, u vezi sa alternativnim investicionim fondovima, bliže uređuju izuzetke, opšte uslove poslovanja, depozitare, finansijski leveridž, transparentnost i nadzor, i aktom Komisije iz
Kada ukupna vrednost imovine AIF-ova kojima upravlja DZUAIF prelazi propisani prag, DZUAIF je dužan da postupa u skladu sa propisima EU koji, u vezi sa alternativnim investicionim fondovima, bliže uređuju izuzetke, opšte uslove poslovanja, depozitare, finansijski leveridž, transparentnost i nadzor, i aktom Komisije iz
Veliki DZUAIF je DZUAIF koji neposredno ili posredno, preko lica sa kojim je DZUAIF povezan zajedničkim upravljanjem ili kontrolom ili značajnim neposrednim ili posrednim učešćem, upravlja AIF-ovima čija ukupna imovina prelazi prag od:
1)
25 miliona evra, uključujući imovinu stečenu korišćenjem finansijskog leveridža;
2)
75 miliona evra, ako AIF-ovi kojima upravlja:
(1)
ne koriste finansijski leveridž,
(2)
u kojima investitori nemaju pravo na otkup udela pet godina od datuma početnog ulaganja u svaki AIF.
DZUAIF koji upravlja AIF-om koji se nudi malim investitorima je uvek veliki DZUAIF, nezavisno od veličine imovine AIF-ova pod upravljanjem.
Mali DZUAIF je DZUAIF koji udele u AIF-ima kojima upravlja namerava da nudi isključivo profesionalnim i/ili poluprofesionalnim investitorima, a koji neposredno ili posredno, preko lica sa kojima je DZUAIF povezan zajedničkim upravljanjem ili kontrolom ili značajnim neposrednim ili posrednim učešćem, upravlja AIF-ima čija ukupna imovina ne prelazi prag iz
koji se odnose na politiku nagrađivanja i odbor za nagrađivanje;
5)
koji se odnose na prekogranično obavljanje delatnosti DZUAIF-a iz Republike u odnosu na AIF-ove država članica;
6)
koji se odnose na DZUAIF iz Republike koji stavlja na tržište udele u AIF-u iz treće države u Republici ili u drugoj državi članici i stavljanje na tržište udela u AIF-u iz Republike u trećoj državi;
, mali DZUAIF može da obavlja i druge delatnosti, za koje mu ne treba prethodna dozvola Komisije, pod uslovom da te delatnosti ne obavlja kao pretežne delatnosti, kao i da te delatnosti nisu u sukobu interesa sa delatnostima koje mali DZUAIF obavlja u skladu sa ovim zakonom.
Mali DZUAIF može imati jednog člana uprave koji vodi poslove i zastupa DZUAIF.
Mali DZUAIF može da prenese poslove upravljanja AIF-om na drugi DZUAIF, bez odobrenja Komisije, ali uz obaveštavanje Komisije.
Mali DZUAIF može da promeni depozitara bez prethodne saglasnosti Komisije, ali uz obaveštavanje Komisije.
Mali DZUAIF ne može prekogranično da stavlja na tržište udele u AIF-u ili da upravlja AIF-om u drugoj državi članici niti može da u Republici i/ili državi članici stavlja na tržište udele u AIF-ovima iz treće države kojima upravlja.
Na mali DZUAIF primenjuju se propisi EU koji, u vezi sa alternativnim investicionim fondovima, bliže uređuju izuzetke, opšte uslove poslovanja, depozitare, finansijski leveridž, transparentnost i nadzor.
Mali DZUAIF je dužan da u svom poslovanju i u svim materijalima namenjenim investitorima jasno istakne da nije u obavezi da primenjuje sve odredbe ovog zakona, kao i da ukaže na rizike koji postoje za investitore.
Mali DZUAIF je dužan da obavesti Komisiju:
1)
o glavnim instrumentima kojima trguje, glavnim izloženostima, kao i najvažnijim koncentracijama AIF-ova kojima upravlja, kako bi Komisija bila u mogućnosti da prati sistemske rizike;
, a mali DZUAIF proceni da prelazak praga nije privremen, mali DZUAIF je dužan da u roku od 30 dana od dana prelaska praga Komisiji podnese zahtev za izdavanje dozvole za rad velikog DZUAIF-a.
Nezavisno od pragova propisanih odredbama ovog zakona, mali DZUAIF može da podnese Komisiji zahtev za izdavanje dozvole za rad velikog DZUAIF-a.
, dužan je da o tome bez odlaganja obavesti Komisiju i akcionare, odnosno članove AIF-ova kojima upravlja.
Ako veliki DZUAIF više nema nameru da posluje kao veliki DZUAIF, dužan je da o tome bez odlaganja obavesti Komisiju i akcionare odnosno članove AIF-ova kojima upravlja, a Komisija će na zahtev takvog DZUAIF-a rešenjem utvrditi prestanak važenja njegove dozvole za rad i izdati dozvolu za rad malog DZUAIF-a.
DZUAIF je dužan da u roku od pet radnih dana od dana prijema rešenja Komisije iz
, obavesti sve članove, odnosno akcionare AIF-ova kojima upravlja o promeni kategorije DZUAIF-a, uz napomenu da se na njega više ne primenjuju sve odredbe ovog zakona i da ukaže na rizike koji iz toga mogu nastati za članove, odnosno akcionare AIF-ova kojima upravlja.
Kada DZUAIF upravlja evropskim fondom preduzetničkog kapitala, evropskim fondom socijalnog preduzetništva ili evropskim fondom za dugoročna ulaganja pod oznakom EuVECA, EuSEF ili ELTIF, udele takvih fondova može nuditi isključivo investitorima u skladu sa propisima EU koji uređuju ove vrste fondova.
125.000 evra u dinarskoj protivvrednosti na dan uplate po zvaničnom srednjem kursu dinara prema evru koji utvrđuje Narodna banka Srbije,
(2)
300.000 evra u dinarskoj protivvrednosti na dan uplate po zvaničnom srednjem kursu dinara prema evru koji utvrđuje Narodna banka Srbije za zatvoreni AIF koji ima svojstvo pravnog lica sa internim upravljanjem;
2)
za mali DZUAIF:
(1)
70.000 evra u dinarskoj protivvrednosti na dan uplate po zvaničnom srednjem kursu dinara prema evru koji utvrđuje Narodna banka Srbije,
(2)
150.000 evra u dinarskoj protivvrednosti na dan uplate po zvaničnom srednjem kursu dinara prema evru koji utvrđuje Narodna banka Srbije za zatvoreni AIF koji ima svojstvo pravnog lica sa internim upravljanjem.
Novčani deo osnovnog kapitala uplaćuje se u celosti pre upisa DZUAIF-a u registar privrednih subjekata, na privremeni račun kod banke.
Kapital DZUAIF-a sastoji se od zbira osnovnog i dopunskog kapitala u skladu sa minimalnim iznosom kapitala, a koji je umanjen za odbitne stavke, u skladu sa odredbama ovog zakona i podzakonskog akta Komisije iz
Kapital DZUAIF-a, uključujući dodatni kapital iz , mora biti uložen u likvidnu imovinu ili imovinu koja se lako može pretvoriti u novac u kratkom roku i ne može biti namenjen spekulativnom trgovanju.
Smatra se da je kapital uložen u likvidnu imovinu ako se drži u oročenim ili neoročenim novčanim depozitima u banci koji su raspoloživi na prvi poziv, ili ako se drži u hartijama od vrednosti sa rokom dospeća od jedne godine čiji je izdavalac Republika ili Narodna banka Srbije, u skladu sa propisima.
Komisija propisuje način obračuna kapitala, karakteristike osnovnog i dopunskog kapitala i karakteristike stavki koje ih čine, odbitne stavke i ograničenja kapitala iz
Kada vrednost imovine AIF-ova kojima upravlja DZUAIF prelazi 250 miliona evra u dinarskoj protivvrednosti po zvaničnom srednjem kursu dinara prema evru koji utvrđuje Narodna banka Srbije, DZUAIF je dužan da obezbedi dodatni kapital u iznosu od 0,02% iznosa za koji vrednost portfolija AIF-a premašuje navedeni iznos, ali tako da zahtevani ukupan iznos osnovnog kapitala i dodatnog kapitala ne prelazi iznos od deset miliona evra u dinarskoj protivvrednosti po zvaničnom srednjem kursu dinara prema evru koji utvrđuje Narodna banka Srbije.
uključuje vrednost portfolija AIF-a za koje je DZUAIF delegirao poslove upravljanja imovinom na treće lice u skladu sa ovim zakonom, ali ne uključuje vrednost portfolija AIF-ova kojima DZUAIF upravlja na osnovu delegiranja poslova upravljanja imovinom AIF-a.
Komisija može na zahtev DZUAIF-a posebnim rešenjem i u skladu sa podzakonskim aktom iz
, pod uslovom da DZUAIF ima garanciju u istom iznosu, koju je izdala banka ili društvo za osiguranje sa registrovanim sedištem u državi članici ili trećoj državi, pod uslovom da one iz trećih zemalja podležu pravilima prudencijalnog nadzora jednakim onim propisanim u Republici, odnosno EU.
Radi pokrića mogućih rizika od profesionalne odgovornosti koji proizlaze iz delatnosti DZUAIF-a, DZUAIF, odnosno zatvoreni AIF koji ima svojstvo pravnog lica sa internim upravljanjem mora da ima:
1)
dodatni kapital primeren za pokriće mogućih rizika od profesionalne odgovornosti ili
2)
osiguranje od profesionalne odgovornosti koje je odgovarajuće za pokriće navedenih rizika.
, DZUAIF je dužan da postupa u skladu sa propisima EU koji, u vezi sa alternativnim investicionim fondovima, bliže uređuju izuzetke, opšte uslove poslovanja, depozitare, finansijski leveridž, transparentnost i nadzor.
Komisija propisuje način izveštavanja o ispunjavanju obaveza iz .
Komisija propisuje dodatne kapitalne zahteve za DZUAIF, koji osim delatnosti upravljanja AIF-ovima obavlja i delatnost upravljanja UCITS fondovima.
Komisija rešenjem izdaje dozvolu za rad DZUAIF-a (u daljem tekstu: dozvola za rad).
Lice koje namerava da osnuje DZUAIF dužno je da podnese Komisiji zahtev za izdavanje dozvole za rad. Zahtev za izdavanje dozvole za rad može da podnese i već osnovano akcionarsko društvo ili društvo sa ograničenom odgovornošću.
Pre registracije osnivanja, odnosno delatnosti DZUAIF-a u registar privrednih subjekata, DZUAIF mora dobiti dozvolu za rad.
Domaća i strana fizička i pravna lica mogu osnovati DZUAIF. Jedno domaće i strano fizičko i pravno lice i sa njim blisko povezana lica ne mogu imati kvalifikovano učešće u više od jednog DZUAIF-a.
DZUAIF ne sme da ima kontrolu niti kvalifikovano učešće u investicionom društvu, finansijskoj instituciji, društvu za osiguranje i drugim finansijskim institucijama, osim ukoliko takva kontrola nije posledica realizacije investicije AIF-ova kojim upravlja taj DZUAIF.
DZUAIF ne sme sticati akcije čiji je izdavalac depozitar.
DZUAIF ne sme sticati udele, odnosno akcije u pravnom licu na koje je depozitar delegirao poslove u skladu sa
osnivački akt DZUAIF-a i statut, ukoliko se DZUAIF osniva u formi akcionarskog društva;
2)
dokaz o uplati osnovnog kapitala na privremeni račun kod banke;
3)
dokaz o poreklu osnivačkog kapitala;
4)
spisak i podaci o predloženim članovima uprave;
5)
spisak akcionara odnosno članova DZUAIFA-a, odnosno izvod iz registra privrednih subjekata za pravna lica, odnosno overeni prevod izvoda iz registra za strana pravna lica, uz podatke o identitetu neposrednih ili posrednih imalaca kvalifikovanih učešća, visinu tih učešća i blisku povezanost;
6)
program planiranih aktivnosti DZUAIF-a, koji uključuje organizacionu šemu DZUAIF-a, kao i izjavu DZUAIF-a o načinu na koji namerava trajno da ispunjava uslove iz ovog zakona;
7)
dokaz o organizacionoj, kadrovskoj i tehničkoj osposobljenosti;
Komisija izdaje dozvolu za rad kada utvrdi da su ispunjeni uslovi koji se odnose na:
1)
formu, udele, odnosno akcije i osnovni kapital društva;
2)
imaoce kvalifikovanih učešća;
3)
to da struktura blisko povezanih lica nije takva da onemogućava efikasno vršenje nadzora nad poslovanjem DZUAIF-a;
4)
članove uprave;
5)
kadrovsku osposobljenost;
6)
organizacione zahteve.
Komisija donosi rešenje o izdavanju dozvole za rad u roku od 90 dana od dana podnošenja urednog zahteva, nakon što utvrdi da su ispunjeni svi uslovi utvrđeni ovim zakonom.
može se produžiti za dodatnih 90 dana kada Komisija proceni da je to potrebno zbog specifičnih okolnosti, nakon što o tome obavesti DZUAIF.
Kada Komisija odbije zahtev za izdavanje dozvole, dužna je da dostavi podnosiocu zahteva rešenje o odbijanju zahteva za izdavanje dozvole za rad sa pisanim obrazloženjem.
Komisija će odbiti zahtev za izdavanje dozvole za rad ako propisi treće države, koji se primenjuju na jedno ili više fizičkih ili pravnih lica sa kojima je DZUAIF blisko povezan, odnosno ako primena i izvršavanje tih propisa, onemogućavaju ili otežavaju vršenje nadzora nad DZUAIF-om.
Kod odlučivanja o zahtevu za izdavanje dozvole za rad, Komisija može konsultovati nadležni organ druge uključene države ako je DZUAIF:
1)
zavisno društvo drugog DZUAIF-a, društva za upravljanje UCITS fondovima, investicionog društva, kreditne institucije ili društva za osiguranje kojima je izdata dozvola za rad u drugoj državi;
2)
zavisno društvo matičnog društva drugog DZUAIF-a, društva za upravljanje UCITS fondovima, investicionog društva, kreditne institucije ili društva za osiguranje kojima je izdata dozvola za rad u drugoj državi; ili
3)
društvo koje je pod kontrolom istih fizičkih ili pravnih lica koja kontrolišu drugi DZUAIF, društvo za upravljanje UCITS fondovima, investiciono društvo, kreditnu instituciju ili društvo za osiguranje kojima je izdata dozvola za rad u drugoj državi.
DZUAIF je dužan da trajno ispunjava uslove pod kojim mu je Komisija izdala dozvolu za rad.
DZUAIF je dužan da obavesti Komisiju o svim značajnim promenama podataka i uslova pod kojima mu je izdata dozvola za rad, a naročito o značajnim promenama podataka koji su dostavljeni uz zahtev za izdavanje dozvole za rad, u roku od osam dana od nastanka značajnih promena podataka i uslova pod kojima je izdata dozvola za rad.
Komisija u roku od 30 dana od prijema obaveštenja iz
procenjuje značaj promena i prema potrebi obaveštava DZUAIF o eventualnim ograničenjima u sprovođenju promena, daljim obavezama DZUAIF u odnosu na te promene ili predložene promene odbija. Navedeni rok se iz opravdanih razloga može produžiti 30 dana, o čemu se obaveštava DZUAIF.
Kada u DZUAIF-u novo lice namerava da stekne kvalifikovano učešće dužno je da o tome prethodno obavesti Komisiju koja vrši procenu podobnosti i pouzdanosti lica koja stiču kvalifikovano učešće, i daje saglasnost.
Na sticanje kvalifikovanog učešća u DZUAIF-u shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuje tržište kapitala.
Lice koje stekne kvalifikovano učešće suprotno odredbama ovog zakona, odnosno bez saglasnosti Komisije, gubi pravo glasa po osnovu tako stečenih akcija, odnosno udela.
, obavlja i dodatne delatnosti iz za koje nije dobio dozvolu za rad, dužan je da prethodno podnese Komisiji zahtev za izdavanje dozvole za proširenje dozvole za rad.
Na postupak odlučivanja o proširenju dozvole za rad shodno se primenjuju odredbe ovog zakona kojim se uređuje izdavanje dozvole za rad.
Komisija propisuje sadržinu zahteva i dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtev za izdavanje dozvole za proširenje dozvole za rad.
Komisija donosi rešenje o oduzimanju dozvole za rad za sve ili pojedine delatnosti:
1)
ako u roku od 30 dana od dana izdavanja dozvole za rad DZUAIF ne podnese registracionu prijavu u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija privrednih subjekata;
2)
ako u roku od 12 meseci od dana izdavanja dozvole za rad DZUAIF ne započne obavljanje delatnosti za koju je dozvolu dobio na osnovu ovog zakona, izričito odustane od dozvole za rad, ili ako neprekidno tokom šest meseci ne obavlja delatnost za koju je dozvolu dobio na osnovu ovoga zakona;
3)
ako DZUAIF prestane da ispunjava uslove za dobijanje dozvole za rad predviđene ovim zakonom i, ako je primenjivo, zakonom koji uređuje tržište kapitala i zakonom koji uređuje otvorene investicione fondove sa javnom ponudom;
4)
ako DZUAIF izvrši težu povredu odredaba ovog zakona i odredaba zakona kojim se uređuje tržište kapitala i odredaba zakona koji uređuje otvorene investicione fondove sa javnom ponudom i zakona koji uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma;
5)
ako DZUAIF ne postupi u skladu sa rešenjem kojim Komisija nalaže mere za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti iz
kada DZUAIF dostavi obaveštenje Komisiji o nameri prestanka obavljanja delatnosti i podnese zahtev za brisanje iz registra DZUAIF-ova;
7)
zbog pokretanja postupka stečaja ili likvidacije nad DZUAIF-om.
Komisija može da donese rešenje o oduzimanju dozvole za rad za sve ili pojedine delatnosti u sledećim slučajevima:
1)
ako utvrdi da je odluka doneta na osnovu neistinitih ili netačnih izjava i podataka ili izjava i podataka koji dovode u zabludu, odnosno na drugi nedozvoljeni način;
2)
ako Komisija oceni da se poslovanje DZUAIF-a ne vodi sa pažnjom dobrog stručnjaka i u skladu sa dobrim poslovnim običajima;
3)
ako DZUAIF krši odredbe o blagovremenom i tačnom izveštavanju Komisije, više od dva puta u periodu od tri godine, ili ako na drugi način onemogućava nadzor Komisije nad svojim poslovanjem;
4)
ako DZUAIF obavlja poslove na način koji može pogoršati ili ugroziti njegovu likvidnost ili solventnost ili likvidnost AIF-ova kojima upravlja; ili
5)
ako DZUAIF nije organizovao poslovanje ili ne vodi sopstvene poslovne knjige ili poslovne knjige AIF-a kojim upravlja, ili administrativnu i drugu poslovnu dokumentaciju, na način koji u svakom trenutku omogućuje proveru da li DZUAIF posluje u skladu sa propisima i pravilima o upravljanju rizicima, kao i da li upravlja AIF-om u skladu sa odredbama ovog zakona.
se dostavljaju jedinstvenoj evropskoj pristupnoj tački (eng. European single access point - ESAP), odnosno organu nadležnom za prikupljanje informacija u skladu sa propisom EU koji uređuje osnivanje jedinstvene evropske pristupne tačke za centralizovan pristup javno dostupnim informacijama relevantnim za finansijske usluge, tržišta kapitala i održivost.
Vrsta informacija, format i metapodaci koji se dostavljaju jedinstvenoj evropskoj pristupnoj tački (ESAP) moraju ispunjavati uslove propisane evropskom uredbom koja uređuje osnivanje jedinstvene evropske pristupne tačke za centralizovan pristup javno dostupnim informacijama koje su važne za finansijske usluge, tržišta kapitala i održivost.
Za člana uprave DZUAIF-a može biti izabrano lice koje je podobno i pouzdano i koje ispunjava sledeće uslove:
1)
ima odgovarajuće stručne kvalifikacije, sposobnost i iskustvo potrebno za vođenje poslova DZUAIF-a;
2)
nije bilo direktor ili član uprave ili lice na drugom rukovodećem položaju u nekom privrednom društvu kada je nad njim otvoren stečajni postupak, donesena odluka o prinudnoj likvidaciji ili kojem je oduzeta dozvola za rad, osim ukoliko Komisija proceni da to lice nije svojim nesavesnim ili nestručnim postupanjem uticalo na to;
3)
ima dobar ugled;
4)
koje ne podleže primeni pravnih posledica osude;
5)
za koje je na osnovu dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savesno obavljati poslove člana uprave DZUAIF-a;
6)
ispunjava uslove za člana uprave propisane zakonom koji uređuje privredna društva;
7)
nije član uprave ili zaposleni drugog DZUAIF-a, drugog društva za upravljanje koje je dobilo dozvolu za rad u skladu sa zakonom koji reguliše investicione fondove, depozitara ili blisko povezano lice sa tim licima, funkcioner, postavljeno odnosno imenovano lice ili državni službenik.
Član uprave DZUAIF-a ne može biti lice za koje je Komisija donela rešenje kojim se odbija zahtev za izdavanje saglasnosti na izbor člana uprave, ukoliko je od dana donošenja takvog rešenja prošlo manje od godinu dana.
Direktori, odnosno izvršni direktori moraju biti u stalnom radnom odnosu sa punim radnim vremenom u DZUAIF-u.
Najmanje jedan član uprave mora znati srpski jezik.
Komisija propisuje dodatne uslove za člana uprave DZUAIF-a i dokumentaciju koja se prilaže uz zahtev.
Komisija daje prethodnu saglasnost na izbor članova uprave DZUAIF-a na period utvrđen u skladu sa zakonom koji reguliše privredna društva, a koji ne može biti duži od pet godina.
U postupku odlučivanja o izdavanju saglasnosti na izbor članova uprave, Komisija može zatražiti da predloženi član uprave predstavi program vođenja poslova DZUAIF-a za period svog mandata.
Komisija propisuje bitne elemente programa za vođenje poslova DZUAIF-a.
postoje objektivni i dokazivi razlozi zbog kojih se može pretpostaviti da bi delatnosti ili poslovi kojima se lice bavi ili se bavilo, ugrozili upravljanje DZUAIF-om u skladu sa pravilima o organizacionim zahtevima iz ;
3)
zahtev za izdavanje saglasnosti sadrži netačne i neistinite podatke ili podatke koji dovode u zabludu.
Komisija povlači saglasnost na izbor člana uprave DZUAIF-a kada:
1)
lice u roku od šest meseci od izdavanja saglasnosti ne bude izabrano ili ne stupi na dužnost;
2)
licu prestane dužnost na koju se dozvola odnosi ili mu prestane radni odnos u DZUAIF-u, sa danom prestanka dužnosti, odnosno radnog odnosa;
3)
utvrdi da član uprave ne ispunjava uslove pod kojima mu je dozvola izdata;
4)
utvrdi da je odluka doneta na osnovu neistinitih ili netačnih podataka ili podataka koji dovode u zabludu, odnosno na koji drugi nepropisan način;
5)
je član uprave prekršio zabranu trgovanja ili izvršavanja transakcija, odnosno davanja naloga za vršenje trgovanja na osnovu insajderskih informacija ili na način koji bi predstavljao tržišnu manipulaciju, u skladu sa zakonom koji uređuje tržište kapitala;
6)
je član uprave učinio težu povredu, odnosno ponavljao povrede odredaba ovog ili drugih zakona, naročito ako je zbog toga ugrožena likvidnost ili održavanje kapitala DZUAIF-a ili se radi o kršenju propisa koje se ponavlja dva puta u tri godine;
7)
član uprave podleže primeni pravnih posledica osude;
8)
je pravnosnažnim rešenjem oglašen poslovno nesposobnim licem.
Komisija može da povuče saglasnost na izbor člana uprave DZUAIF-a ako:
1)
član uprave nije obezbedio sprovođenje ili nije sproveo mere nadzora koje je naložila Komisija;
2)
član uprave nije obezbedio adekvatne organizacione uslove iz ;
3)
utvrdi da je član uprave u sukobu interesa i da zbog toga ne može da ispunjava sopstvene obaveze i dužnosti;
4)
član uprave redovno ne ispunjava obavezu utvrđivanja i ocenjivanja efikasnosti politika, mera ili internih procedura DZUAIF-a i AIF-a kojim DZUAIF upravlja, u vezi sa usklađenošću sa odredbama ovog zakona ili obavezu preduzimanja primerenih mera u cilju ispravljanja nedostataka, odnosno nepravilnosti u poslovanju DZUAIF-a.
Član uprave prestaje sa vršenjem svih funkcija u DZUAIF-u od dana dostavljanja rešenja kojim se povlači saglasnost na izbor člana uprave DZUAIF-a.
Uprava DZUAIF-a je dužna da, najkasnije u roku od 30 dana od dana dostavljanja rešenja iz
DZUAIF, članovi uprave, nadzornog odbora, prokuristi i lica zaposlena u DZUAIF-u su dužna da:
1)
prilikom obavljanja svojih delatnosti, u okviru svojih dužnosti postupaju savesno i pošteno, u skladu sa pravilima struke;
2)
u izvršavanju svojih obaveza postupaju sa pažnjom dobrog stručnjaka;
3)
postupaju u najboljem interesu AIF-ova i članova, odnosno akcionara AIF-ova kojima upravljaju, odnosno da štite integritet tržišta kapitala;
4)
uspostavljaju i efikasno koriste sredstva i procese potrebne za uredno obavljanje delatnosti DZUAIF-a;
5)
preduzimaju sve razumne mere kako bi se izbegli sukobi interesa, a kada se isti ne mogu izbeći, vrše prepoznavanje, upravljanje, praćenje, kao i objavljivanje tih sukoba interesa, ukoliko je takva obaveza predviđena zakonom, kako bi se sprečio njihov negativan uticaj na interese AIF-ova i članova, odnosno akcionara AIF-a i kako bi se obezbedilo da se prema AIF-ovima i njihovim članovima, odnosno akcionarima postupa pošteno;
6)
se pridržavaju odredaba ovog zakona i podzakonskih akata donetih na osnovu ovog zakona, tako da se promovišu najbolji interesi AIF-ova, članova, odnosno akcionara AIF-ova kojima upravlja DZUAIF, kao i integritet tržišta kapitala;
7)
jednako postupaju prema svim članovima, odnosno akcionarima AIF-ova.
Nijedan član, odnosno akcionar AIF-a neće imati povlašćen položaj, osim ako takav položaj nije utvrđen u pravilima AIF-a ili prospektu AIF-a kada je to primenjivo.
U izvršavanju svojih dužnosti koje su predviđene , DZUAIF je dužan da postupa u skladu sa propisima EU koji, u vezi sa alternativnim investicionim fondovima, bliže uređuju izuzetke, opšte uslove poslovanja, depozitare, finansijski leveridž, transparentnost i nadzor.
Članovi uprave DZUAIF-a, članovi nadzornog odbora DZUAIF-a, prokurista, lica koja su zaposlena u DZUAIF-u i povezana lica DZUAIF-a dužna su da čuvaju kao poslovnu tajnu i ne mogu otkrivati informacije o:
1)
AIF-u ili DZUAIF-u koje bi mogle da stvore pogrešnu predstavu o poslovanju AIF-a ili DZUAIF-a;
2)
budućim aktivnostima i poslovnim planovima DZUAIF-a, osim u slučajevima predviđenim zakonom;
3)
stanju i prometu na računima AIF-a i članova, odnosno akcionara AIF-a;
4)
drugim podacima koji su od značaja za poslovanje AIF-a, a koje su saznali u obavljanju poslova DZUAIF-a.
, podaci se mogu saopštavati i stavljati na uvid trećim licima samo prilikom nadzora nad zakonitosti poslovanja, na osnovu naloga suda, nadležnog organa ili na osnovu zakona.
DZUAIF je dužan da, uzimajući u obzir vrstu, obim i složenost poslovanja, kao i vrstu AIF-ova kojima upravlja, uspostavi i redovno procenjuje efikasne i primerene:
1)
postupke odlučivanja i organizacionu strukturu koja uređuje linije odgovornosti i donošenje odluka;
2)
mere kojima se obezbeđuje da su relevantna lica društva svesna postupaka koje moraju da poštuju za pravilno izvršavanje svojih dužnosti i odgovornosti;
3)
mere koje obezbeđuju da relevantna lica uključena u upravljanje portfoliom AIF-a imaju odgovarajuće stručne kvalifikacije i znanja s obzirom na vrstu AIF-a;
4)
administrativne i računovodstvene postupke;
5)
mere za nadzor i zaštitu informacionog sistema i sistema za elektronsku obradu podataka;
6)
sisteme unutrašnjih kontrola;
7)
procedure i pravila za prijavu i kontrolu ličnih transakcija relevantnih lica, kao i držanje ili upravljanje ulaganjima u finansijske instrumente za sopstveni račun;
8)
procedure kojima će se obezbediti da se svaka transakcija izvršena za račun AIF-a može rekonstruisati prema njenom nastanku, stranama u transakciji, prirodi, mestu i vremenu izvršenja transakcije;
9)
postupke kojima će se obezbediti da se imovina AIF-ova kojima upravlja ulaže u skladu sa pravilima poslovanja AIF-a, prospektom AIF-a kada postoji obaveza njegovog objavljivanja, i važećim zakonskim i podzakonskim odredbama;
10)
interne procedure za izveštavanje i dostavljanje informacija na svim nivoima DZUAIF-a, kao i efikasne tokove informacija sa svim uključenim trećim licima;
11)
evidenciju sopstvenog poslovanja i interne organizacije;
12)
evidencije svih internih akata, kao i njihovih izmena;
13)
mere i postupke za neprestano očuvanje sigurnosti, integriteta i poverljivosti informacija.
DZUAIF je dužan da, u okviru sistema unutrašnjih kontrola, uzima u obzir vrstu, obim i složenost svog poslovanja (strategiju ulaganja i vrstu članova odnosno akcionara), odnosno vrstu i obim usluga koje pruža i obavlja za AIF-ove, i da ustanovi sledeće funkcije:
1)
upravljanje rizicima;
2)
praćenje usklađenosti;
3)
unutrašnju reviziju.
U izvršavanju svojih obaveza predviđenih ovim članom, DZUAIF je dužan da postupa u skladu sa propisima EU koji, u vezi sa alternativnim investicionim fondovima, bliže uređuju izuzetke, opšte uslove poslovanja, depozitare, finansijski leveridž, transparentnost i nadzor.
DZUAIF je dužan da, uzimajući u obzir vrstu, obim i složenost poslovanja:
1)
organizuje sopstveno poslovanje tako da se rizik sukoba interesa svede na najmanju moguću meru, kao i da preduzima sve kako u toku obavljanja delatnosti DZUAIF-a interesi AIF-a i članova odnosno akcionara AIF-a, ne bi bili dovedeni u pitanje;
2)
sprovodi i redovno ažurira i vrši nadzor efikasnosti politike upravljanja sukobima interesa;
3)
preduzima sve razumne mere radi prepoznavanja sukoba interesa koji mogu da nastanu tokom upravljanja AIF-ovima između:
(1)
DZUAIF-a, uključujući njegove članove uprave, rukovodstvo, zaposlene ili bilo koje lice koje je u odnosu kontrole, neposredno ili posredno, povezano sa DZUAIF-om i AIF-a kojim upravlja DZUAIF ili članovima, odnosno akcionarima tog AIF-a,
(2)
AIF-a ili članova odnosno akcionara tog AIF-a i drugog AIF-a ili članova odnosno akcionara drugog AIF-a,
(3)
AIF-a ili članova odnosno akcionara tog AIF-a i drugog klijenta DZUAIF-a,
(4)
AIF-a ili članova odnosno akcionara tog AIF-a i UCITS fonda kojim upravlja DZUAIF ili članova odnosno akcionara tog UCITS fonda, ili
(5)
dva klijenta DZUAIF-a.
DZUAIF je dužan da uspostavi, sprovodi i održava efikasne organizacione i administrativne postupke u cilju preduzimanja mera za prepoznavanje, upravljanje i praćenje sukoba interesa kako bi se sprečio njihov negativan uticaj na interese AIF-ova i njihovih članova odnosno akcionara.
DZUAIF je dužan da u okviru sopstvene organizacione strukture odvoji nespojive poslove i odgovornost, koji potencijalno mogu generisati sistemske sukobe interesa. DZUAIF je dužan da proceni da li uslovi poslovanja mogu da izazovu bilo koji drugi sukob interesa i da o tome obavesti članove odnosno akcionare AIF-ova.
Kada mere za upravljanje sukobima interesa ne mogu obezbediti da će, uz prihvatljiv stepen pouzdanosti, rizici od nastanka štete po interese članova, odnosno akcionara AIF-a kojim DZUAIF upravlja biti sprečeni, DZUAIF je dužan da na jasan način objavi članovima, odnosno akcionarima AIF-a prirodu ili izvore sukoba interesa i to pre preduzimanja poslova za njihov račun, odnosno da izradi odgovarajuće politike i postupke.
Kada DZUAIF za račun AIF-a koristi usluge glavnog brokera, dužan je da postupa sa pažnjom dobrog stručnjaka prilikom odabira i imenovanja glavnog brokera.
DZUAIF mora da sa glavnim brokerom zaključi ugovor u pisanoj formi, ukoliko namerava da koristi njegove usluge. Ukoliko je takvim ugovorom predviđena mogućnost prenosa i ponovnog korišćenja imovine AIF-a, ugovor sa glavnim brokerom mora posebno da predvidi svaku mogućnost takvog prenosa i ponovnog korišćenja imovine AIF-a, u skladu sa pravilima poslovanja AIF-a i prospektom AIF-a, kada postoji obaveza njegovog objavljivanja. Takvim ugovorom se mora predvideti obaveza obaveštavanja depozitara o tom ugovoru.
U izvršavanju svojih obaveza predviđenih ovim članom, DZUAIF je dužan da postupa u skladu sa propisima EU koji, u vezi sa alternativnim investicionim fondovima, bliže uređuju izuzetke, opšte uslove poslovanja, depozitare, finansijski leveridž, transparentnost i nadzor.
DZUAIF koji obavlja dodatnu delatnost upravljanja portfoliom iz ovog zakona, ne sme da ulaže deo ili celu imovinu portfolija kojim upravlja u AIF-ove kojima upravlja, osim ukoliko za to ne dobije prethodnu saglasnost članova, odnosno akcionara AIF-a.
DZUAIF koji obavlja delatnost upravljanja portfoliom iz ovog zakona, dužan je da poštuje odredbe o sistemu za zaštitu investitora utvrđenih zakonom koji uređuje tržište kapitala.
DZUAIF je dužan da, uzimajući u obzir vrstu, obim i složenost poslovanja društva, kao i delatnosti koje obavlja, uspostavi, sprovodi i redovno ažurira odgovarajuće mehanizme i postupke nadzora nad poslovanjem, u cilju otkrivanja rizika neusklađenosti, kao i povezanih rizika i da primenjuje ove mehanizme i postupke u cilju smanjivanja takvih rizika.
DZUAIF je dužan da uspostavi, sprovodi i redovno ažurira, procenjuje i vrši nadzor nad politikom i postupcima kako bi obezbedio da posluje u skladu sa ovim zakonom i drugim primenjivim zakonima, kao i da obezbedi da članovi uprave i druga relevantna lica postupaju u skladu sa ovim zakonom i pravilima DZUAIF-a koje uređuju lične transakcije.
U izvršavanju svojih obaveza predviđenih ovim članom, DZUAIF je dužan da postupa u skladu sa propisima EU koji, u vezi sa alternativnim investicionim fondovima, bliže uređuju izuzetke, opšte uslove poslovanja, depozitare, finansijski leveridž, transparentnost i nadzor.
DZUAIF je dužan da, kada je to prikladno i primereno vrsti, obimu i složenosti poslovanja DZUAIF-a, uspostavi zasebnu funkciju unutrašnje revizije i obezbedi nezavisnost te funkcije od ostalih funkcija i delatnosti DZUAIF-a.
Unutrašnja revizija nezavisno i objektivno procenjuje primerenost i efikasnost sistema i procesa DZUAIF-a, sistema unutrašnjih kontrola i korporativnog upravljanja i daje nezavisno i objektivno stručno mišljenje i savete za unapređenje poslovanja DZUAIF-a.
U izvršavanju svojih obaveza predviđenih ovim članom, DZUAIF je dužan da postupa u skladu sa propisima EU koji, u vezi sa alternativnim investicionim fondovima, bliže uređuju izuzetke, opšte uslove poslovanja, depozitare, finansijski leveridž, transparentnost i nadzor.
DZUAIF je dužan da, u skladu sa vrstom, obimom i složenosti svog poslovanja, uspostavi efikasan sistem upravljanja rizicima za utvrđivanje, merenje, upravljanje i primereno praćenje svih rizika bitnih za svaku strategiju ulaganja AIF-ova i kojima je ili bi mogao biti izložen DZUAIF i AIF-ovi kojima upravlja.
DZUAIF je dužan da u okviru sistema upravljanja rizicima, a u skladu sa vrstom, obimom i složenosti svog poslovanja, uspostavi sveobuhvatan i efikasan proces procene kreditne sposobnosti izdavaoca u koje namerava da ulaže ili u koji ulaže svoju imovinu i imovinu AIF-ova.
Za procenu kreditne sposobnosti imovine AIF-a i DZUAIF-a, DZUAIF ne sme da se automatski ili isključivo oslanja na kreditne rejtinge koje su dodelile Agencije za kreditni rejting.
DZUAIF je dužan da propiše, primenjuje, čuva i redovno ažurira odgovarajuću, efikasnu i sveobuhvatnu politiku upravljanja rizicima u cilju utvrđivanja svih rizika povezanih sa poslovanjem DZUAIF-a i AIF-ova kojima upravlja.
DZUAIF je dužan da u procesu upravljanja rizicima odredi profil rizičnosti AIF-ova kojima upravlja, doprinos pojedinačnih rizika celokupnom profilu rizičnosti pojedinog AIF-a i utvrdi prihvatljiv stepen rizika.
DZUAIF je dužan da revidira sisteme za upravljanje rizicima najmanje jednom godišnje i prilagodi ih kada je to potrebno.
DZUAIF je dužan da funkcionalno i hijerarhijski odvoji funkcije upravljanja rizicima od operativnih jedinica, uključujući i funkciju upravljanja imovinom, osim u slučajevima kada može da dokaže:
1)
da navedene obaveze nisu srazmerne vrsti, obimu i složenosti poslovanja DZUAIF-a;
2)
da su obezbeđene primerene mere sprečavanja sukoba interesa koje omogućavaju uredno i nezavisno ispunjavanje obaveza funkcije upravljanja rizicima;
3)
da sistem upravljanja rizicima ispunjava zahteve iz ovog člana i da je efikasan.
DZUAIF je dužan da:
1)
uspostavi i primenjuje primereni, dokumentovani i redovno ažurirani postupak pregleda poslovanja prilikom ulaganja imovine AIF-a, u skladu sa strategijom ulaganja, ciljevima i profilom rizičnosti AIF-a;
2)
obezbedi da se rizici povezani uz svaku poziciju ulaganja AIF-a i njihov ukupni uticaj na portfolio AIF-a mogu neprekidno primereno prepoznati, meriti, upravljati i pratiti, između ostalog i korišćenjem primerenih postupaka stres-testova;
3)
obezbedi da profil rizičnosti AIF-a odgovara veličini, strukturi portfolija i strategiji ulaganja, kao i ciljevima AIF-a na način propisan u pravilima poslovanja AIF-a i prospektu AIF-a, kada postoji obaveza njegovog objavljivanja.
Uzimajući u obzir vrstu, obim i složenost aktivnosti AIF-ova, Komisija prati primerenost procesa DZUAIF-ova za procenu kreditne sposobnosti, procenjuje upotrebu upućivanja na kreditne rejtinge u investicionim politikama AIF-ova i, prema potrebi, podstiče ublažavanje uticaja takvih upućivanja sa ciljem smanjenja isključivog i automatskog oslanjanja na takve kreditne rejtinge.
DZUAIF je dužan da odredi maksimalni nivo finansijskog leveridža koji može da koristi za svaki AIF kojim upravlja, kao i obim prava na ponovno korišćenje kolaterala ili garancija, koji bi se mogli odobriti u okviru sporazuma o finansijskom leveridžu, vodeći računa, između ostalog o:
1)
vrsti AIF-a;
2)
strategiji ulaganja AIF-a;
3)
izvorima finansijskog leveridža;
4)
svim ostalim međusobnim povezanostima ili relevantnim odnosima sa drugim institucijama za finansijske usluge, koji bi mogli predstavljati sistemske rizike;
5)
potrebi da se ograniči izloženost prema bilo kojoj pojedinoj drugoj ugovornoj strani;
6)
meri do koje je finansijski leveridž pokriven kolateralom;
7)
odnosu između imovine i obaveza;
8)
rasponu, vrsti i obimu delatnosti DZUAIF-a na datim tržištima.
U izvršavanju svojih obaveza predviđenih ovim članom, DZUAIF je dužan da postupa u skladu sa propisima EU koji, u vezi sa alternativnim investicionim fondovima, bliže uređuju izuzetke, opšte uslove poslovanja, depozitare, finansijski leveridž, transparentnost i nadzor.
Ako je DZUAIF, odnosno pojedini AIF kojim upravlja DZUAIF izložen sekjuritizaciji, DZUAIF u pisanoj formi priprema procenu da li predmetna sekjuritizacija ispunjava uslove iz propisa EU koji uređuje jednostavnu, transparentnu i standardizovanu sekjuritizaciju.
Ako sekjuritizacija kojoj je izložen DZUAIF, odnosno pojedini AIF kojim upravlja DZUAIF, ne ispunjava uslove iz propisa EU koji uređuje jednostavnu, transparentnu i standardizovanu sekjuritizaciju, DZUAIF uz procenu iz
, DZUAIF periodično ažurira, a najmanje jednom godišnje, po svakoj materijalnoj promeni izloženosti sekjuritizaciji koja ne ispunjava uslove iz propisa EU koji uređuje jednostavnu, transparentnu i standardizovanu sekjuritizaciju.
DZUAIF vodi evidencije i dostavlja ih Komisiji na zahtev, uz pisano obrazloženje na koji način one predstavljaju postupanje u najboljem interesu investitora koji ulaže u određeni AIF.
DZUAIF je dužan da, za svaki AIF kojim upravlja, a koji nije zatvoreni AIF koji ne koristi finansijski leveridž:
1)
uspostavi sveobuhvatan i efikasan sistem upravljanja likvidnošću i usvoji primerene politike i procedure koje mu omogućavaju praćenje rizika likvidnosti AIF-a;
2)
obezbedi da je likvidnost svakog ulaganja AIF-a u skladu sa njegovim obavezama.
DZUAIF je dužan da redovno sprovodi stres-testove, u uobičajenim i izuzetnim uslovima likvidnosti, a u cilju procene i praćenja rizika likvidnosti AIF-a.
DZUAIF je dužan da obezbedi da su, za svaki AIF kojim upravlja, strategija ulaganja, profil likvidnosti i politika otkupa udela u AIF-u međusobno usklađeni.
U izvršavanju svojih obaveza predviđenih ovim članom, DZUAIF je dužan da postupa u skladu sa propisima EU koji, u vezi sa alternativnim investicionim fondovima, bliže uređuju izuzetke, opšte uslove poslovanja, depozitare, finansijski leveridž, transparentnost i nadzor.
DZUAIF je dužan da koristi odgovarajuće sisteme, sredstva i postupke, koji su srazmerni vrsti, obimu i složenosti njegovog poslovanja, a u cilju preduzimanja svih primerenih mera koje su potrebne da bi se obezbedilo njegovo neprekidno i redovno poslovanje.
DZUAIF je dužan da uspostavi i sprovodi politiku i praksu nagrađivanja koja odražava i promoviše efikasno upravljanje rizicima i sprečava preuzimanje rizika koji nisu u skladu sa profilom rizičnosti, pravilima poslovanja ili prospektom AIF-ova kojima upravlja.
Politika nagrađivanja primenjuje se na sledeće kategorije:
1)
članove uprave;
2)
lica koja preuzimaju rizik;
3)
lica koja imaju funkcije kontrole;
4)
svako zaposleno lice koje prima nagradu koja ga svrstava u platni razred članova uprave i lica koja preuzimaju rizik, čije poslovne delatnosti imaju značajan uticaj na profil rizičnosti DZUAIF-a i/ili AIF-ova kojima upravlja.
Politika nagrađivanja takođe se primenjuje na zaposlena lica trećeg lica na koje je DZUAIF delegirao poslove u skladu sa
DZUAIF koji je značajan zbog veličine, organizacione strukture, prirode, obima i složenosti poslova koje obavlja ili veličine AIF-ova kojima upravlja, dužan je da formira odbor za nagrađivanje.
Odbor za nagrađivanje formira se na način koji omogućava iskazivanje kompetentnog i nezavisnog mišljenja o politici i praksi nagrađivanja i o uticaju na upravljanje rizicima.
Odbor za nagrađivanje zadužen je za pružanje podrške i savetovanje članova uprave u vezi sa politikom, odnosno načelima politike nagrađivanja. Odbor za nagrađivanje je dužan da u svom radu vodi računa o dugoročnim interesima članova, odnosno akcionara, drugih zainteresovanih strana i o javnom interesu.
Odbor za nagrađivanje odgovoran je za izradu odluka u vezi sa nagrađivanjem, uključujući one koje imaju uticaj na rizike i upravljanje rizicima DZUAIF-om ili AIF-om, a koje donosi organ DZUAIF-a u okviru svoje nadzorne funkcije. Odborom za nagrađivanje predsedava lice koje ne obavlja nikakvu izvršnu funkciju u tom DZUAIF-u. Članovi odbora za nagrađivanje su članovi nadležnog organa DZUAIF-a koji ne obavljaju nikakve izvršne funkcije u tom DZUAIF-u.
DZUAIF mora imati jasne i transparentne procedure postupanja sa dokumentacijom i mora da arhivira sva dokumenta koja se odnose na poslovanje DZUAIF-a i AIF-ova kojima upravlja u skladu sa ovim zakonom i zakonima kojima se uređuju računovodstvo i revizija.
DZUAIF je dužan da vodi i čuva evidencije i poslovnu dokumentaciju o svim aktivnostima i transakcijama koje je izvršio na način koji omogućava nadzor nad poslovanjem DZUAIF-a, a posebno u vezi sa ispunjavanjem obaveza prema članovima, odnosno akcionarima AIF-a kojima upravlja.
DZUAIF je dužan da organizuje poslovanje i ažurno vodi poslovnu dokumentaciju i druge administrativne i poslovne evidencije na način koji omogućava da se u svakom trenutku može proveriti tok posla koji je izvršio za sopstveni račun, račun AIF-a ili račun članova, odnosno akcionara.
DZUAIF je dužan da dokumentaciju o poslovanju sa imovinom AIF-ova čuva odvojeno od dokumentacije DZUAIF-a i ostalih investicionih fondova kojima upravlja.
DZUAIF je dužan da spreči neovlašćen pristup celokupnoj poslovnoj dokumentaciji, da obezbedi čuvanje poslovne dokumentacije na trajnom nosaču podataka, kao i da eliminiše mogućnost gubitka poslovne dokumentacije.
DZUAIF je dužan da najmanje deset godina nakon kraja kalendarske godine u kojoj je bio zaključen posao, čuva svu dokumentaciju i podatke o svim poslovima sa finansijskim instrumentima koje je obavio, odnosno i duže ako to zahteva strategija ulaganja tog AIF-a.
DZUAIF je dužan da uspostavi primerene procedure za adekvatno rešavanje primedbi članova, odnosno akcionara AIF-ova kojima DZUAIF upravlja tako da nema ograničenja za ostvarivanje prava članova, odnosno akcionara.
DZUAIF je dužan da članovima, odnosno akcionarima AIF-a omogući podnošenje primedbi na srpskom jeziku ili jednom od službenih jezika države u kojoj se udeli u AIF-u stavljaju na tržište.
DZUAIF je dužan da uspostavi primerene procedure koje obezbeđuju da su informacije u vezi sa postupkom rešavanja primedbi članova, odnosno akcionara dostupne i investitorima.
DZUAIF je dužan da čuva dokumentaciju o svim primedbama i merama koje su na osnovu njih preduzete, na način i u rokovima propisanim ovim zakonom.
DZUAIF koji upravlja AIF-om sa javnom ponudom dužan je da ima ažuriranu internet stranicu na kojoj mora da objavi sledeće podatke:
1)
opšte podatke o DZUAIF-u (poslovno ime, pravnu formu, sedište, broj dozvole za rad izdate od strane Komisije, datum osnivanja i upisa u registar privrednih subjekata; podatke o osnovnom kapitalu, osnivačima i članovima, odnosno akcionarima);
2)
osnovne podatke o članovima uprave DZUAIF-a (ime i prezime, kratke biografije);
3)
spisak delatnosti za koje DZUAIF ima dozvolu za rad;
4)
godišnje finansijske izveštaje DZUAIF-a;
5)
godišnje finansijske izveštaje AIF-ova sa javnom ponudom kojima upravlja;
6)
opšte podatke o depozitaru AIF-a;
7)
spisak AIF-ova sa javnom ponudom kojima DZUAIF upravlja, uz naznačene vrste AIF-a;
8)
prospekt, skraćeni prospekt i pravila poslovanja AIF-ova sa javnom ponudom i ključne podatke za investitore;
9)
spisak delegiranih poslova sa naznakom trećih lica na koja su ti poslovi delegirani;
10)
sažeti tabelarni prikaz rizika vezanih za DZUAIF i AIF sa javnom ponudom sa stepenom uticaja svakog rizika na DZUAIF i AIF;
11)
cenu udela u AIF-u sa javnom ponudom;
12)
sva obaveštenja vezana za DZUAIF i AIF sa javnom ponudom i druge podatke predviđene ovim zakonom.
DZUAIF je dužan da, kada je to moguće i primenjivo, objavi i svaki pravni i poslovni događaj u vezi sa DZUAIF-om i AIF-om sa javnom ponudom kojim upravlja, kada se radi o događajima koji bi mogli uticati na poslovanje AIF-a sa javnom ponudom.
DZUAIF je dužan da bez odlaganja obavesti Komisiju o pravnim i poslovnim događajima iz
, za zatvorene AIF-ove koji imaju svojstvo pravnog lica, a koji su osnovani u formi akcionarskog društva i čijim akcijama se trguje na regulisanom tržištu, shodno se primenjuju i odredbe zakona koji uređuje tržište kapitala.
Komisija može u sklopu mera nadzora, DZUAIF-u naložiti objavu određenog podatka na internet stranici.
Vođenje poslovnih knjiga, sastavljanje i revizija finansijskih izveštaja DZUAIF-a i AIF-a vrše se u skladu sa zakonima kojima se uređuju računovodstvo i revizija, kao i podzakonskim aktima Komisije.
DZUAIF je dužan da odvojeno od svojih, sastavlja finansijske izveštaje za svaki pojedinačni AIF kojim upravlja.
DZUAIF je dužan da čuva dokumentaciju i podatke iz , koji se odnose na članove, odnosno akcionare AIF-a zabeležene na trajnom nosaču podataka, a u skladu sa zakonima kojima se uređuju računovodstvo i revizija.
Komisija propisuje sadržinu podataka u izveštaju o eksternoj reviziji, kontnom okviru i finansijskim izveštajima DZUAIF-a i AIF-a, listu društava za reviziju koja mogu obavljati reviziju iz
, kao i kriterijume koje takvo društvo za reviziju mora ispunjavati.
Odredbe ovog člana shodno se primenjuju i na DZUAIF iz druge države članice ili iz treće države koji u Republici obavlja svoju delatnost putem ogranka.
DZUAIF je dužan da za svaki AIF kojim upravlja i za svaki AIF čije udele stavlja na tržište učini dostupnim redovne godišnje finansijske izveštaje za svaku poslovnu godinu, do 30. aprila tekuće godine za prethodnu godinu, kao i da ih dostavi Komisiji.
DZUAIF je dužan da na zahtev i bez naknade omogući članu fonda uvid u prospekt, pravila poslovanja i poslednji godišnji finansijski izveštaj.
DZUAIF je dužan da redovne godišnje finansijske izveštaje učini dostupnim nadležnim organima matične države članice DZUAIF-a, kao i matičnim državama članicama AIF-a, ukoliko je potrebno.
DZUAIF je dužan da Komisiji dostavi i izveštaj o ukupnom iznosu nagrađivanja u poslovnoj godini, koje je DZUAIF isplatio.
Komisija propisuje sadržinu izveštaja iz ovog člana, a može propisati i obavezu dostavljanja drugih izveštaja.
, ako DZUAIF upravlja AIF-om čiji se udeli u AIF-u nude javnom ponudom, za delegiranje poslova iz , kao i za delegiranje poslova kontrolnih funkcija iz
, DZUAIF je dužan da pribavi prethodnu saglasnost Komisije.
O delegiranju poslova iz DZUAIF i treće lice zaključuju ugovor u pisanoj formi. Ugovorom mora biti određeno da je treće lice dužno da Komisiji omogući sprovođenje nadzora nad delegiranim poslovima.
Delegiranje poslova na treće lice dozvoljeno je samo uz ispunjenje sledećih uslova:
1)
ispunjenost objektivnih razloga koji mogu opravdati celokupnu strukturu delegiranja;
2)
treće lice mora imati dovoljno sredstava na raspolaganju kako bi pravilno, kvalitetno i efikasno obavljalo delegirane poslove;
3)
lica koja stvarno upravljaju poslovanjem lica kojem su delegirani poslovi moraju imati dobar ugled i biti dovoljno iskusna i kvalifikovana za obavljanje delegiranih poslova;
4)
DZUAIF kontinuirano vrši nadzor trećeg lica u obavljanju delegiranih poslova;
5)
DZUAIF ne sme delegirati poslove na treća lica do te mere da se više ne može smatrati DZUAIF-om ("poštanski sandučić");
6)
interesi trećeg lica nisu u konfliktu sa interesima DZUAIF-a, AIF-a ili njegovim članovima, odnosno akcionarima;
7)
delegiranjem se ne umanjuje efikasnost nadzora nad DZUAIF-om i AIF-ovima;
8)
delegiranjem se ne ugrožavaju interesi članova, odnosno akcionara i AIF-a;
9)
kada je primenjivo, u prospektu AIF-a naveden je spisak poslova koji su delegirani na treće lice i lica na koja su oni delegirani.
DZUAIF mora biti u stanju da dokaže da je lice kom su delegirani poslovi osposobljeno i u mogućnosti da obavlja poslove o kojima je reč, da je odabrano uz dužnu pažnju i da je DZUAIF u mogućnosti da u svakom trenutku efikasno prati delegirane poslove, u svakom trenutku dati dalje instrukcije licu kom su delegirani poslovi i da povuče delegiranje sa trenutnim dejstvom.
U slučaju delegiranja DZUAIF i dalje ostaje u potpunosti odgovoran AIF-u i njegovim investitorima za obavljanje delegiranih poslova.
Poslovi upravljanja portfoliom AIF-a ili upravljanja rizicima mogu da se delegiraju samo na lica koja imaju dozvolu za upravljanje imovinom i podležu odgovarajućem nadzoru.
Ako se poslovi upravljanja portfoliom AIF-a ili upravljanja rizicima delegiraju na subjekat iz treće države, pored zahteva iz
, mora postojati saradnja između Komisije i organa nadležnog za kontrolu tog subjekta kako bi se obezbedila efikasna razmena informacija na osnovu kojih Komisija može vršiti nadzor.
Upravljanje portfoliom i rizicima AIF-a ne sme da se delegira na:
1)
depozitara ili lice na koje su delegirani poslovi depozitara;
2)
druge subjekte čiji bi interesi mogli da budu u sukobu sa interesima DZUAIF-a, AIF-a ili njegovih članova, odnosno akcionara, osim ukoliko je taj subjekt funkcionalno i hijerarhijski odvojio poslove upravljanja portfoliom ili poslove upravljanja rizicima od svojih ostalih poslova koji bi mogli da prouzrokuju sukob interesa, a mogući sukobi interesa primereno su prepoznati, istima se upravlja, prate se i objavljuju članovima, odnosno akcionarima AIF-a.
Upravljanje portfoliom i rizicima AIF-a ne sme da se poddelegira na lica iz
DZUAIF je dužan da, prilikom delegiranja poslova na treća lica, korišćenja eksternih usluga i drugih poslova koji su od značaja za DZUAIF i AIF-ove kojima upravlja, postupa stručno, sa dužnom pažnjom i u najboljem interesu članova, odnosno akcionara i AIF-a kojim upravlja.
DZUAIF je dužan da propiše i implementira interne politike i procedure kako bi obezbedio postupanje u skladu sa
, u skladu sa odredbama ovog zakona, pravilima poslovanja AIF-a i prospektom AIF-a kada postoji obaveza njegovog objavljivanja, ciljevima AIF-a, strategijom ulaganja, kao i strategijom i politikom upravljanja rizicima uključujući i ograničenja rizika.
DZUAIF je dužan da, prilikom delegiranja poslova na treća lica, postupa u skladu sa propisima EU koji, u vezi sa alternativnim investicionim fondovima, bliže uređuju izuzetke, opšte uslove poslovanja, depozitare, finansijski leveridž, transparentnost i nadzor.
DZUAIF može ugovorom u pisanoj formi preneti pravo upravljanja otvorenim AIF-om sa javnom ponudom, zatvorenim AIF-om koji nema svojstvo pravnog lica sa javnom ponudom, kao i AIF-om koji nema svojstvo pravnog lica sa privatnom ponudom na drugi DZUAIF, uz prethodnu saglasnost Komisije, a o čemu je dužno da najmanje dva meseca pre prenosa obavesti članove fonda.
Zatvoreni AIF koji ima svojstvo pravnog lica i DZUAIF mogu sporazumno da raskinu ugovor o upravljanju.
proizvodi pravno dejstvo od dana kada Komisija odobri ugovor o upravljanju sa novim društvom za upravljanje.
Kada je to predviđeno pravilima poslovanja AIF-a koji nema svojstvo pravnog lica sa privatnom ponudom, odluku o prenosu upravljanja tim AIF-om, osim DZUAIF-a, mogu doneti i članovi, odnosno akcionari AIF-a.
DZUAIF prestaje da upravlja fondom ako mu Komisija rešenjem oduzme dozvolu za rad. U tom slučaju depozitar, do izbora novog DZUAIF-a, a najduže tri meseca, obavlja samo neodložne poslove u vezi sa upravljanjem fondom, odmah prestaje sa izdavanjem i otkupom udela i o tome bez odlaganja obaveštava članove fonda.
Komisija, nakon oduzimanja dozvole za rad DZUAIF-u, odmah raspisuje javni poziv za izbor novog društva za upravljanje i donosi odluku o izboru u roku od dva meseca, a u slučaju neuspelog javnog poziva donosi odluku o raspuštanju fonda. Uslove za izbor najbolje ponude u postupku javnog poziva propisuje Komisija.
Ako drugačije nije predviđeno pravilima poslovanja AIF-a, kod prinudnog prenosa upravljanja zatvorenim AIF-om koji ima svojstvo pravnog lica, poslove depozitara u vezi sa prinudnim prenosom upravljanja, obavlja nadzorni odbor tog AIF-a. U slučaju nepostojanja nadzornog odbora, navedene poslove će obavljati depozitar.
Komisija propisuje uslove i način prenosa upravljanja AIF-om, prava i obaveze društva prenosioca, društva preuzimaoca, članova, odnosno akcionara i depozitara.
Ukoliko drugačije nije predviđeno pravilima poslovanja AIF-a i prospektom AIF-a kada postoji obaveza njegovog objavljivanja, depozitar je dužan da sprovede likvidaciju ili raspuštanje AIF-a:
1)
ako se na postupak prikupljanja ponuda kod prinudnog prenosa upravljanja AIF-om ne javi nijedan DZUAIF koji ispunjava uslove za upravljanje tim AIF-om;
2)
ako DZUAIF preuzimalac najkasnije u roku od tri dana od zaključenja ugovora sa depozitarom, odnosno nadzornim odborom AIF-a, ne podnese zahtev za izdavanje odobrenja za preuzimanje poslova upravljanja AIF-om;
3)
ako Komisija odbaci ili odbije zahtev DZUAIF-a preuzimaoca za izdavanje odobrenja za preuzimanje upravljanja AIF-om;
4)
ako nadzorni odbor AIF-a donese odluku o prenosu i izboru DZUAIF-a preuzimaoca, a skupština DZUAIF-a preuzimaoca je ne prihvati;
5)
ako nadzorni odbor propusti da u predviđenom roku donese odluku, a to ne učini ni skupština AIF-a.
DZUAIF može da prestane da obavlja svoju registrovanu delatnost donošenjem odluke o prestanku obavljanja delatnosti i dužan je da o tome najkasnije u roku od pet dana od donošenja takve odluke obavesti depozitara AIF-ova, upravu i nadzorne odbore AIF-ova kojima upravlja i Komisiju.
DZUAIF je dužan da u roku od 60 dana od upućivanja obaveštenja iz
zaključi ugovor o dobrovoljnom prenosu upravljanja AIF-ovima sa drugim DZUAIF-om, pri čemu je DZUAIF preuzimalac dužan da u istom roku Komisiji podnese zahtev za izdavanje odobrenja za preuzimanje upravljanja, u skladu sa pravilima poslovanja AIF-a i prospektom kada postoji obaveza njegovog objavljivanja i sa odredbama
, dužan je da pokrene postupak likvidacije ili raspuštanja AIF-ova u skladu sa pravilima poslovanja AIF-ova i prospektima kada je to primenjivo, kao i odredbama ovog zakona koje se odnose na postupak likvidacije i raspuštanja.
Prenosom upravljanja AIF-ovima na drugi DZUAIF, odnosno okončanjem postupka likvidacije ili raspuštanja AIF-ova, DZUAIF-u prestaje da važi dozvola za rad, na osnovu čega Komisija donosi rešenje iz