Raspored rada, početak i završetak radnog vremena ustanove socijalne zaštite, odnosno pružaoca usluga socijalne zaštite utvrđuje se zavisno od vrste usluge koju pruža, a u skladu s potrebama korisnika i organizacijom rada.
Raspored rada, početak i završetak radnog vremena ustanove socijalne zaštite, odnosno ovlašćenog pružaoca usluga socijalne zaštite utvrđuje osnivač uz saglasnost naručioca usluge.
Za vreme štrajka ustanova socijalne zaštite, odnosno pružalac usluga socijalne zaštite dužan je da, zavisno od vrste usluge koju pruža, obezbedi minimum procesa rada koji obuhvata pružanje usluga neodložne intervencije, zbrinjavanje, nadzor, negu i ishranu korisnika na smeštaju, kao i druge neodložne potrebe korisnika.
Minimum procesa rada za vreme štrajka utvrđuje osnivač ustanove socijalne zaštite, odnosno direktor pružaoca usluga socijalne zaštite, u skladu sa zakonom, a za ustanove socijalne zaštite čiji je osnivač Republika Srbija minimum procesa rada za vreme štrajka utvrđuje ministar nadležan za socijalnu zaštitu, po pribavljenom mišljenju reprezentativnog sindikata.
U centru za socijalni rad pripravnost je poseban oblik rada van radnog vremena kod kojeg zaposleni mora biti stalno dostupan (u pripravnosti) da bi, ako zatreba, izvršio neodložnu intervenciju.
Plan pripravnosti donosi direktor centra za socijalni rad.
Zaposleni za vreme pripravnosti imaju pravo na uvećanu zaradu u visini utvrđenoj opštim aktom i ugovorom o radu, a najmanje - za svaki sat pripravnosti u visini 10 % vrednosti radnog sata osnovne zarade.
Zaposlenom koji je za vreme pripravnosti pozvan da izvrši neodložnu intervenciju vreme efektivnog rada po pozivu računa se i isplaćuje kao prekovremeni rad.
Uvećanje zarade po osnovu prekovremenog rada isključuje uvećanje po osnovu pripravnosti za isti period.
Zaposleni u ustanovi socijalne zaštite odnosno kod pružaoca usluga socijalne zaštite dužan je da izvršava radne obaveze utvrđene ovim zakonom i drugim aktom u skladu sa zakonom.
U ustanovi socijalne zaštite odnosno kod pružaoca usluga socijalne zaštite neguju se odnosi međusobnog razumevanja i uvažavanja zaposlenih, korisnika, članova porodice i zakonskih zastupnika korisnika.
Zaposleni ima obavezu da svojim radom i ukupnim ponašanjem doprinosi razvijanju pozitivne atmosfere u ustanovi socijalne zaštite odnosno kod pružaoca usluga socijalne zaštite.
Zaposleni je, tokom obavljanja svojih poslova, dužan da poštuje radnu disciplinu i pravila ponašanja utvrđena kolektivnim ugovorom odnosno opštim aktom poslodavca.
U ustanovi socijalne zaštite, odnosno kod pružaoca usluga socijalne zaštite zaposlenom je zabranjen svaki oblik nasilja nad korisnikom, fizičko, emocionalno i seksualno zlostavljanje, iskorištavanje korisnika, zloupotreba poverenja ili moći koju uživa u odnosu na korisnika, zanemarivanje korisnika i druga postupanja koja narušavaju zdravlje i dostojanstvo korisnika i razvoja deteta.