Prilikom granične kontrole na ulasku u Republiku Srbiju ili na teritoriji Republike Srbije, stranac može usmenim ili pismenim putem, pred ovlašćenim policijskim službenikom Ministarstva izraziti nameru da podnese zahtev za azil.
Izuzetno, stranac nameru da podnese zahtev za azil može izraziti i u centru za azil, u drugom objektu određenom za smeštaj tražilaca, iz
se odmah nakon što je izrazio tu nameru registruje i upućuje u centar za azil ili u drugi objekat koji je određen za smeštaj tražilaca, u koji se mora javiti u roku od 72 sata od momenta kada mu je izdata potvrda o registraciji.
Kada je to neophodno ili ako je ispunjen neki od osnova iz
, kao i u drugim slučajevima kada to zahtevaju razlozi bezbednosti, stranac čija je namera da traži azil registrovana, sprovodi se u centar za azil ili u drugi objekat koji je određen za smeštaj tražilaca.
Ovlašćeni policijski službenik u cilju registracije stranca fotografiše ga i uzima mu otiske prstiju.
Maloletnom licu za koje se pouzdano ili nedvosmisleno može utvrditi da je mlađe od 14 godina ne uzimaju se otisci prstiju.
Ovlašćeni policijski službenik ima pravo pregleda stranca uz puno poštovanje njegovog fizičkog i psihičkog integriteta i ljudskog dostojanstva i pregleda njegovih stvari radi pronalaženja ličnih isprava i dokumenata potrebnih za utvrđivanje identiteta.
Ovlašćeni policijski službenik ima pravo privremenog zadržavanja svih isprava i dokumenata koji mogu biti od značaja u postupku azila, ako je to potrebno, o čemu se strancu izdaje potvrda.
Stranac koji poseduje pasoš, ličnu kartu ili drugi identifikacioni dokument, dozvolu boravka, vizu, izvod iz matične knjige rođenih, putnu kartu, odnosno drugu ispravu ili kakvo pismeno od značaja za postupak azila, dužan je da ih priloži prilikom registracije.
Ako stranac namerno ometa, izbegava registraciju ili ne pristane na registraciju iz
primenjuju se propisi koji uređuju pravni položaj stranaca.
Ovlašćeni policijski službenik Ministarstva o izvršenoj registraciji izdaje potvrdu o registraciji stranca koji je izrazio nameru da podnese zahtev za azil (u daljem tekstu: potvrda o registraciji).
Prilikom prijema stranca kojem je izdata potvrda o registraciji u centar za azil ili drugi objekat namenjen za smeštaj tražilaca, Komesarijat u potvrdi o registraciji potvrđuje činjenicu prijema.
Ako se stranac nakon što je registrovan, bez opravdanog razloga ne javi u centar za azil ili drugi objekat određen za smeštaj tražilaca u roku od 72 sata, primenjuju se propisi o pravnom položaju stranaca.
Ako stranac samovoljno, bez odobrenja i opravdanog razloga napusti centar za azil ili drugi objekat određen za smeštaj tražilaca pre isteka zakonom propisanog roka za podnošenje zahteva za azil, primenjuju se propisi o pravnom položaju stranaca.
Način i postupak registracije, izgled i sadržinu potvrde o registraciji bliže uređuje ministar nadležan za unutrašnje poslove (u daljem tekstu: ministar).
Postupak azila pokreće se podnošenjem zahteva za azil ovlašćenom službeniku Kancelarije za azil, na propisanom obrascu najkasnije u roku od 15 dana od dana registracije.
Ako ovlašćeni službenik Kancelarije za azil ne omogući strancu kome je izdata potvrda da traži azil da podnese zahtev za azil u roku iz
Postupak azila se smatra pokrenutim dostavljanjem obrasca zahteva za azil Kancelariji za azil.
Zahtev za azil podnosi se lično, osim u slučajevima predviđenim ovim zakonom. Ukoliko se zahtev za azil podnosi preko drugog lica u skladu sa odredbama ovog zakona, tražilac mora biti lično prisutan.
Pre nego što tražilac podnese zahtev za azil, postupajući nadležni organ je dužan da tražioca pouči o njegovim pravima i obavezama, a posebno o pravu na boravak, pravu na besplatnog prevodioca tokom postupka, pravu na pravnu pomoć i pravu na pristup UNHCR-u.
Sadržinu i izgled obrasca zahteva za azil i drugih obrazaca predviđenih ovim zakonom propisuje ministar.
Ovlašćeni službenik Kancelarije za azil, koji je prošao neophodnu obuku, saslušava tražioca u najkraćem mogućem roku o svim činjenicama i okolnostima koje su od značaja za odlučivanje o podnetom zahtevu za azil, a naročito za utvrđivanje:
1)
identiteta tražioca;
2)
razloga na kojima se zasniva zahtev za azil;
3)
kretanja tražioca nakon što je napustio državu porekla ili državu uobičajenog boravišta;
4)
da li je tražilac već tražio azil u nekoj drugoj državi.
Ovlašćeni službenik Kancelarije za azil može tražioca više puta saslušati radi utvrđivanja činjeničnog stanja.
Tražilac je dužan da u toku saslušanja u potpunosti sarađuje sa ovlašćenim službenikom Kancelarije za azil, da iznese verodostojna i uverljiva obrazloženja razloga na kojima zasniva svoj zahtev za azil, priloži sve dostupne dokaze kojima potkrepljuje svoj zahtev i istinito odgovara na sva pitanja koja su mu postavljena.
Tražilac je dužan da lično prisustvuje saslušanju i učestvuje u njemu, bez obzira na to da li ima zakonskog zastupnika ili punomoćnika.
Tražilac se saslušava i u odsustvu uredno pozvanog punomoćnika koji nije opravdao svoje odsustvovanje.
Članovi porodice tražioca saslušavaju se odvojeno, osim kada je to prema proceni službenika koji sprovodi saslušanje neophodno radi utvrđivanja bitnih činjenica na kojima se zasniva zahtev za azil.
ovog člana, tražiocu ili članu njegove porodice omogućava se da podnese dokaze i dâ izjave bitne za odlučivanje o zahtevu za azil.
Ako je broj podnetih zahteva za azil povećan u tolikoj meri da ovlašćeni službenici Kancelarije za azil nisu u mogućnosti da blagovremeno saslušaju svakog tražioca, Vlada može, na zahtev nadležnog organa, doneti odluku kojom se u postupak saslušanja privremeno uključuju službenici drugih organizacionih jedinica nadležnog organa ili drugih državnih organa, koji pre uključivanja u postupak saslušanja moraju proći neophodnu obuku.
U odluci iz ovog člana Kancelarija za azil određuje rok u kojem stranac koji nema drugi osnov za boravak u Republici Srbiji mora da napusti teritoriju Republike Srbije.
Odluka o zahtevu za azil u redovnom postupku donosi se najkasnije u roku od tri meseca od dana podnošenja zahteva za azil ili dopuštenog naknadnog zahteva za azil.
Rok se može produžiti za tri meseca ako:
1)
zahtev sadrži složena činjenična ili pravna pitanja;
2)
veliki broj stranaca istovremeno podnese zahtev za azil.
, tražilac se obaveštava o tome, kao i u kom roku može očekivati donošenje odluke.
Ako se može opravdano očekivati da se odluka o zahtevu za azil ne može doneti u rokovima iz zbog privremeno nesigurnog stanja u državi porekla tražioca, ovlašćeni službenici Kancelarije za azil proveravaju stanje u državi porekla tražioca na svaka tri meseca i u razumnom roku obaveštavaju tražioca o odlaganju donošenja odluke.
Odluka o zahtevu za azil donosi se u ubrzanom postupku ako se utvrdi:
1)
da je tražilac izneo samo one podatke koji nisu od značaja za procenu osnovanosti zahteva;
2)
da je tražilac svesno doveo u zabludu službenike Kancelarije za azil iznoseći lažne podatke ili predočivši falsifikovana dokumenta, odnosno ne pružajući relevantne podatke ili prikrivajući dokumenta koja bi mogla negativno uticati na odluku;
3)
da je tražilac namerno uništio ili sakrio isprave za utvrđivanje identiteta ili državljanstva u cilju pružanja lažnih podataka o identitetu ili državljanstvu;
4)
da je tražilac izneo očigledno nedosledne, kontradiktorne, lažne ili neuverljive izjave, koje su u suprotnosti sa proverenim podacima o državi porekla, koje čine njegov zahtev neuverljivim;
5)
da je tražilac podneo naknadni zahtev za azil dopušten u skladu sa ;
6)
da je tražilac podneo zahtev sa očiglednom namerom da odloži ili spreči izvršenje odluke koja bi imala za posledicu njegovo udaljenje iz Republike Srbije;
7)
da tražilac predstavlja ozbiljnu opasnost po nacionalnu bezbednost i javni poredak;
8)
da je moguće primeniti koncept sigurne države porekla, u skladu sa
Odluka o zahtevu za azil u ubrzanom postupku donosi se najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja zahteva za azil ili dopuštenog naknadnog zahteva za azil, uz sprovođenje celokupnog postupka azila.
Kancelarija za azil dužna je da obavesti tražioca da se o njegovom zahtevu za azil odlučuje u ubrzanom postupku.
Ubrzani postupak se ne može voditi o zahtevu za azil koji je podnelo maloletno lice bez pratnje.
Protiv odluke Kancelarije za azil donete u ubrzanom postupku može se izjaviti žalba Komisiji za azil u roku od osam dana od dana uručenja odluke.
Na graničnom prelazu, odnosno u tranzitnom prostoru vazdušne luke i luke unutrašnjih voda sprovodi se celokupan postupak azila uz poštovanje osnovnih načela propisanih ovim zakonom, samo:
1)
ako se tražiocu obezbede adekvatan smeštaj i ishrana;
2)
ako se zahtev za azil, odnosno naknadni zahtev za azil može odbiti kao neosnovan u skladu sa ;
3)
ako se zahtev za azil, odnosno, naknadni zahtev za azil može odbaciti u skladu sa
Predstavnicima udruženja koja se bave pružanjem pravne pomoći tražiocima i licima kojima je odobreno pravo na azil obezbeđuje se efikasan pristup graničnim prelazima, odnosno tranzitnom prostoru vazdušne luke i luke unutrašnjih voda, u skladu sa propisima kojima je uređena zaštita državne granice.
Punomoćniku ili predstavniku udruženja koje se bavi pružanjem pravne pomoći tražiocima i licima kojima je odobreno pravo na azil, osim UNHCR-a, može se privremeno ograničiti pristup tražiocu kada je to neophodno radi zaštite nacionalne bezbednosti ili javnog poretka Republike Srbije.
Postupak azila po zahtevu maloletnog lica bez pratnje ne može se voditi na granici ili u tranzitnom prostoru.
Kancelarija za azil odluku o zahtevu za azil u slučaju iz
ovog člana će se primeniti pod uslovom da će tražilac u prvoj državi azila biti ponovo prihvaćen.
Kancelarija za azil donosi odluku kojom odbacuje naknadni zahtev za azil ako oceni da je nedopušten u skladu sa .
Protiv odluke o odbacivanju zahteva za azil ili naknadnog zahteva za azil može se podneti žalba Komisiji za azil u roku od osam dana od dana uručenja odluke.
Sigurnom državom porekla smatra se ona država za koju se na osnovu pravnog stanja, primene propisa i opštih političkih okolnosti utvrdi da u njoj ne postoje dela proganjanja iz
, Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, kao i Konvencijom Ujedinjenih nacija protiv torture i drugih okrutnih, nečovečnih ili ponižavajućih postupanja ili kažnjavanja;
3)
poštovanju načela zabrane proterivanja ili vraćanja;
prikupljaju se iz različitih merodavnih izvora, a posebno od EASO, UNHCR, Saveta Evrope kao i drugih relevantnih međunarodnih organizacija.
Listu sigurnih država porekla utvrđuje Vlada na predlog ministarstva nadležnog za spoljne poslove i, prema potrebi, revidira je uzimajući u obzir odredbe
Ministarstvo nadležno za spoljne poslove Predlog liste sigurnih država porekla sačinjava uzimajući u obzir mišljenja nadležnih organa određenih ovim zakonom.
Ispunjenost uslova za primenu koncepta sigurne države porekla procenjuje se posebno za svaki podneti zahtev.
Država navedena na Listi sigurnih država porekla može se smatrati sigurnom državom porekla u konkretnom slučaju samo:
1)
ako je tražilac državljanin te države ili ako je u toj državi imao uobičajeno boravište ako se radi o tražiocu bez državljanstva;
2)
ako tražilac nije verodostojno obrazložio zašto se ta država porekla za njega ne može smatrati sigurnom državom porekla.
Tražilac se blagovremeno obaveštava o primeni koncepta sigurne države porekla kako bi mu se omogućilo da ospori tu primenu u skladu sa
, u kojoj uživa garancije koje su propisane u načelu zabrane proterivanja ili vraćanja i u kojoj postoji mogućnost pristupa efikasnom postupku odobrenja i uživanja zaštite u skladu sa Konvencijom o statusu izbeglica iz 1951. godine (u daljem tekstu: Konvencija iz 1951.).
Prilikom utvrđivanja uslova za primenu koncepta sigurne treće države procenjuje se svaki zahtev posebno, pri čemu se procenjuje ispunjava li neka država uslove iz
, kao i da li postoji veza između te države i tražioca na osnovu koje se može razumno očekivati da u njoj zatraži azil.
Tražilac se blagovremeno obaveštava o primeni koncepta sigurne treće država kako bi mu se omogućilo osporavanje u skladu sa , s obzirom na njegove lične okolnosti.
Tražiocu čiji je zahtev za azil odbačen u skladu sa , Kancelarija za azil izdaje potvrdu kojom se nadležni državni organi sigurne treće države obaveštavaju da se u Republici Srbiji nije razmatrala osnovanost njegovog zahteva.
Ako treća država odbije da prihvati stranca, o osnovanosti njegovog zahteva za azil odlučuje se u skladu sa odredbama ovog zakona.
Naknadni zahtev za azil tražilac može podneti ako obezbedi dokaze da su se okolnosti relevantne za odobravanje prava na azil bitno izmenile ili dokaze koje iz opravdanih razloga nije izneo u prethodnom postupku, i to nakon pravnosnažnosti odluke kojom je prethodni:
1)
zahtev odbijen u skladu sa ;
2)
postupak obustavljen u skladu sa .
Naknadni zahtev za azil mora biti razumljiv i sadržati bitne činjenice i dokaze nastale nakon pravnosnažnosti odluke ili činjenice i dokaze koje tražilac iz opravdanih razloga nije izneo u prethodnom postupku, a koji se odnose na utvrđivanje ispunjavanja uslova za odobrenje azila.
Dopuštenost naknadnog zahteva za azil procenjuje se na osnovu novih činjenica i dokaza, a u vezi sa činjenicama i dokazima iznetim u prethodnom postupku azila.
Ako utvrdi da je naknadni zahtev za azil dopušten, nadležni organ ukida prethodnu odluku i ponovo odlučuje o osnovanosti zahteva.
Naknadni zahtev za azil se odbacuje ako se utvrdi da je nedopušten u skladu sa .
Kancelarija za azil odlučuje o naknadnom zahtevu za azil najkasnije u roku od 15 dana od dana njegovog podnošenja.
Postupak odlučivanja o zahtevu za azil obustavlja se ako tražilac odustane od zahteva.
Smatra se da je tražilac odustao od zahteva:
1)
ako povuče svoj zahtev pismenom izjavom;
2)
ako se ne odazove saslušanju na koje je uredno pozvan, a ne opravda razloge svog izostanka ili ako odbije da dâ iskaz;
3)
ako ne obavesti Kancelariju za azil o promeni adrese boravka u roku od tri dana od dana kada je promena nastala ili ako na drugi način sprečava da mu se uruči poziv ili druga pismena, a ne opravda razloge za propuštanje;
4)
ako napusti Republiku Srbiju bez znanja Kancelarije za azil, a ne iznese opravdane razloge.
U odluci o obustavi postupka određuje se rok u kojem stranac koji nema drugi osnov za boravak u Republici Srbiji mora da napusti teritoriju Republike Srbije i ako to ne učini, prinudno se udaljava, u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravni položaj stranaca.
Tražilac može podneti predlog za povraćaj u pređašnje stanje u skladu sa zakonom kojim je uređen opšti upravni postupak kada je odluka o obustavi postupka doneta iz razloga navedenih u ovog člana.
O predlogu za povraćaj u pređašnje stanje odlučuje Kancelarija za azil.