ovog člana važi i za organ ovlašćen za podnošenje tužbe, ako mu je upravni akt dostavljen.
Ako organu ovlašćenom za podnošenje tužbe, odnosno zainteresovanom licu nije dostavljen upravni akt, organ, odnosno zainteresovano lice može podneti tužbu, u roku od 60 dana od dana dostavljanja upravnog akta stranci.
Ako drugostepeni organ, u roku od 60 dana od dana prijema žalbe ili u zakonom određenom kraćem roku, nije doneo rešenje po žalbi stranke protiv prvostepenog rešenja, a ne donese ga ni u daljem roku od sedam dana po naknadnom zahtevu stranke podnetom drugostepenom organu, stranka po isteku toga roka može podneti tužbu zbog nedonošenja zahtevanog akta.
Ako prvostepeni organ po zahtevu stranke nije u roku predviđenom zakonom kojim se uređuje opšti upravni postupak, doneo rešenje protiv kojeg nije dozvoljena žalba, a ne donese ga ni u daljem roku od sedam dana po naknadnom zahtevu stranke, stranka po isteku toga roka može podneti tužbu zbog nedonošenja zahtevanog akta.
Tužba se predaje nadležnom sudu neposredno ili preko pošte.
Predaja tužbe u obliku elektronskog dokumenta smatra se neposrednom predajom sudu.
Tužba se može izjaviti i na zapisnik kod suda.
Dan predaje tužbe pošti preporučeno, odnosno dan izjavljivanja tužbe na zapisnik smatra se kao dan predaje sudu.
Ako tužba nije predata nadležnom sudu u zakonom propisanom roku, nego drugom sudu ili drugom organu, a stigne nadležnom sudu posle isteka roka za podnošenje tužbe, smatraće se kao da je blagovremeno podneta, ako se njeno podnošenje drugom sudu ili drugom organu može pripisati neznanju ili očiglednoj omašci podnosioca.
Za vojna lica koja se nalaze u Vojsci Srbije, dan predaje tužbe vojnoj jedinici ili vojnoj ustanovi smatra se kao dan predaje sudu.
ovog člana odnosi se i na civilna lica zaposlena u Vojsci Srbije koja su na službi u vojnim jedinicama, odnosno vojnim ustanovama u mestima u kojima ne postoji redovna pošta.
ovog člana, sud će o tome bez odlaganja obavestiti podnosioca, pozvati ga da podnesak uredi u ostavljenom roku i ukazati mu na posledice takvog propuštanja.
Način, tehničke uslove predaje i utvrđivanje vremena predaje podnesaka i dostave akata u obliku elektronskog dokumenta, kao i druga pitanja vezana za postupanje sa elektronskim dokumentom, bliže se uređuju Sudskim poslovnikom.
Ako je zakonom propisano da akt treba da bude potpisan od strane određenog lica, smatra se da je taj uslov ispunjen za akt u obliku elektronskog dokumenta, kada je na kraju elektronskog dokumenta navedeno ime i prezime odgovarajućeg lica i elektronski dokument je potpisan kvalifikovanim elektronskim potpisom tog lica.
Tužba mora da sadrži ime i prezime, adresu i mesto stanovanja, odnosno naziv i sedište tužioca, označenje upravnog akta protiv koga je tužba podneta, razloge zbog kojih se tužba podnosi, predlog u kom pravcu i obimu se predlaže poništavanje upravnog akta, kao i potpis tužioca.
Uz tužbu mora da se priloži original ili kopija akta protiv koga se tužba podnosi.
Uz tužbu podnetu zbog ćutanja uprave prilaže se kopija zahteva, odnosno žalbe, kopija zahteva o naknadnom traženju iz
Tužba, po pravilu, ne odlaže izvršenje upravnog akta protiv koga je podneta.
Po zahtevu tužioca, sud može odložiti izvršenje konačnog upravnog akta kojim je meritorno odlučeno u upravnoj stvari, do donošenja sudske odluke, ako bi izvršenje nanelo tužiocu štetu koja bi se teško mogla nadoknaditi, a odlaganje nije protivno javnom interesu, niti bi se odlaganjem nanela veća ili nenadoknadiva šteta protivnoj stranci, odnosno zainteresovanom licu.
Izuzetno, stranka iz upravnog postupka može tražiti od suda odlaganje izvršenja upravnog akta i pre podnošenja tužbe:
1)
u slučaju hitnosti;
2)
kada je izjavljena žalba koja po zakonu nema odložno dejstvo, a postupak po žalbi nije okončan.
Po zahtevu za odlaganje izvršenja sud odlučuje rešenjem, najkasnije u roku od pet dana od dana prijema zahteva iz ovog člana.
Upravni akt može se pobijati tužbom u upravnom sporu zbog nezakonitosti, i to ako:
1)
u aktu nije uopšte ili nije pravilno primenjen zakon, drugi propis ili opšti akt;
2)
je akt doneo nenadležni organ;
3)
u postupku donošenja akta nije postupljeno po pravilima postupka;
4)
je činjenično stanje nepotpuno ili netačno utvrđeno ili ako je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja;
5)
je u aktu koji je donet po slobodnoj oceni, organ prekoračio granice zakonskog ovlašćenja ili ako takav akt nije donet u skladu sa ciljem u kojem je ovlašćenje dato.
Tužba se može podneti i radi utvrđenja da je tuženi ponovio svoj raniji akt koji je već poništen presudom, kao i radi utvrđenja nezakonitosti donetog akta koji je bez pravnog dejstva.