Radi razvoja, unapređivanja i ostvarivanja rodne ravnopravnosti donose se sledeći planski akti:
1)
Nacionalna strategija za rodnu ravnopravnost;
2)
Akcioni plan za sprovođenje Nacionalne strategije za rodnu ravnopravnost;
3)
akcioni plan jedinice teritorijalne autonomije i jedinice lokalne samouprave;
4)
planovi ili programi rada, odnosno poslovanja organa javne vlasti i poslodavaca koji obavezno sadrže i deo o rodnoj ravnopravnosti u organu javne vlasti i kod poslodavca;
5)
plan upravljanja rizicima od povrede principa rodne ravnopravnosti.
Politike ostvarivanja i unapređenje rodne ravnopravnosti, sprečavanja i suzbijanja rodno zasnovanog nasilja i nasilja prema ženama ostvaruju se u skladu sa Nacionalnom strategijom za rodnu ravnopravnost (u daljem tekstu: Strategija).
Strategija je osnovni dokument javne politike kojim se na celovit način utvrđuju strateški pravac delovanja i javne politike u oblasti rodne ravnopravnosti, u skladu sa zakonom.
Strategija se donosi za period od deset godina, a nova se izrađuje najkasnije godinu dana pre isteka roka sprovođenja važeće strategije.
Strategiju donosi Vlada, na predlog ministarstva nadležnog za oblast ljudskih prava, koja se odnose na ravnopravnost polova i pitanja u vezi sa rodnom ravnopravnošću (u daljem tekstu: Ministarstvo).
Akcioni plan je dokument koji služi za sprovođenje Strategije.
Akcioni plan donosi se za period od dve godine, a izrada novog akcionog plana započinje najkasnije šest meseci pre isteka roka za primenu važećeg akcionog plana.
Akcionim planom određuje se sprovođenje mera utvrđenih Strategijom kroz proces urodnjavanja, utvrđuje se način saradnje među socijalnim partnerima, definiše se plan izveštavanja udruženja građana određenih za sprovođenje mera iz akcionog plana, kao i podaci koje ta udruženja unose u izveštaje, a koji se, pre svega, odnose na podatke o planiranim i realizovanim projektima koji uključuju i podatke o visini utrošenih finansijskih sredstava za pojedine projekte.
Akcioni plan usvaja Vlada, na predlog Ministarstva.
Organi javne vlasti i poslodavci koji imaju više od 50 zaposlenih i radno angažovanih lica, dužni su da određuju i sprovode posebne mere u zavisnosti od ciljeva koje je potrebno ostvariti njihovim određivanjem i sprovođenjem.
Posebne mere određuju se i sprovode u okviru godišnjih planova ili programa rada, odnosno u skladu sa ovim i drugim zakonima, pripremaju i donose organi javne vlasti i poslodavci (u daljem tekstu: plan ili program), koji, pored elemenata propisanih zakonom, obavezno sadrže i deo koji se odnosi na ostvarivanje i unapređenje rodne ravnopravnosti.
sadrži ocenu stanja rodne ravnopravnosti u oblasti za koju je organ javne vlasti ili poslodavac odgovoran, rezultate realizovanih aktivnosti prema indikatorima sa početnom i ciljnom vrednošću, podatke o utrošenim finansijskim sredstvima i preporuke kako unaprediti rodnu ravnopravnost u oblasti na koju se izveštaj odnosi.
, koja su uključena u sprovođenje mera, Ministarstvo u saradnji sa Koordinacionim telom za rodnu ravnopravnost, odgovarajućim organizacionim telima autonomne pokrajine iz
, u delu koji se odnosi na ostvarivanje rodne ravnopravnosti, sastavni su deo godišnjeg izveštaja o realizaciji godišnjeg plana ili programa koji, u skladu sa zakonom, usvajaju organi javne vlasti i organi poslodavca.
Organi javne vlasti i poslodavci čiji godišnji izveštaji o realizaciji plana ili programa nisu javno dostupni, dužni su da o usvajanju izveštaja o realizaciji godišnjeg plana ili programa obaveste Ministarstvo i da uz obaveštenje dostave izvod iz godišnjeg izveštaja o realizaciji plana ili programa - deo koji se odnosi na ostvarivanje rodne ravnopravnosti, najkasnije u roku od 30 dana od dana njegovog usvajanja, radi informisanja i praćenja realizacije planiranih aktivnosti u toj oblasti.
Organi javne vlasti i poslodavci čiji su izveštaji javno dostupni dužni su da Ministarstvu dostave obaveštenje o glasilu, odnosno internet stranici na kojoj je izveštaj objavljen, u roku od 30 dana od dana usvajanja.
Plan upravljanja rizicima od povrede principa rodne ravnopravnosti (u daljem tekstu: plan upravljanja rizicima) predstavlja garanciju rodne perspektive, urodnjavanja i uravnotežene zastupljenosti polova u postupanjima organa javne vlasti.
Plan upravljanja rizicima se donosi posle procene rizika.
Plan upravljanja rizicima donose organi javne vlasti (u daljem tekstu: obveznik donošenja plana upravljanja rizicima).
Ministarstvo donosi pravilnik za izradu i sprovođenje plana upravljanja rizicima koji sadrži:
1)
način izrade i bližu sadržinu plana upravljanja rizicima;
2)
rokove za donošenje i sprovođenje plana upravljanja rizicima;
3)
sadržinu izveštaja o sprovođenju plana upravljanja rizicima koji se dostavlja Ministarstvu;
4)
način vršenja nadzora od strane Ministarstva nad donošenjem i sprovođenjem planova upravljanja rizicima.
Obveznik donošenja plana upravljanja rizicima dužan je da ministarstvu dostavi plan upravljanja rizicima i izveštaj o sprovođenju plana upravljanja rizicima, u roku i na način koji su propisani aktom iz
Za donošenje, sprovođenje i izveštavanje o sprovođenju plana upravljanja rizicima odgovoran je rukovodilac obveznika donošenja plana upravljanja rizicima.
dužan je da odredi lice koje će obavljati poslove koordinacije u vezi sa donošenjem, sprovođenjem i izveštavanjem o sprovođenju plana upravljanja rizicima.
Kod obveznika plana upravljanja rizicima koji ima više od 50 zaposlenih i radno angažovanih poslove iz