Nadležnom organu podnosi se i prijava kojom se zahteva zaštita pronalaska u inostranstvu, ako je to u skladu sa međunarodnim ugovorima.
Pravna zaštita pronalaska u Republici Srbiji ostvaruje se i putem prijave koja je podneta u inostranstvu, ako je to u skladu sa međunarodnim ugovorima. Tako podneta prijava ima isto pravno dejstvo kao i nacionalna prijava, osim ako odgovarajućim međunarodnim ugovorima nije drugačije određeno.
Nadležni organ bliže propisuje način podnošenja prijave za zaštitu pronalaska.
Jednom prijavom može se tražiti zaštita samo za jedan pronalazak.
Jednom prijavom za priznanje patenta može se tražiti priznanje patenta za više pronalazaka samo ako su ti pronalasci međusobno povezani tako da ostvaruju jedinstvenu pronalazačku zamisao.
Zahtev za priznanje prava sadrži izričito naznačenje da se traži priznanje patenta ili malog patenta, podatke o podnosiocu prijave, podatke o pronalazaču, odnosno napomenu o izjavi da pronalazač ne želi da bude naveden u prijavi, naziv pronalaska koji jasno i sažeto izražava suštinu pronalaska i koji ne sme da sadrži izmišljene ili komercijalne nazive, žigove, imena šifre, skraćenice za uobičajene proizvode i sl; zahtev sa podacima o zatraženom pravu prvenstva: datum, broj prijave i zemlja u kojoj je podneta prijava koja služi kao osnov za priznanje prava prvenstva; podatke o izlaganju na međunarodnoj izložbi ako je pronalazak bio izlagan; broj prvobitne prijave, u slučaju podnošenja izdvojene prijave; broj osnovne prijave ili osnovnog patenta u slučaju podnošenja dopunske prijave patenta; podatke o ostalim delovima prijave (broj stranica opisa pronalaska, broj patentnih zahteva i broj stranica nacrta); potpis podnosioca prijave.
Nadležni organ ne proverava da li podnosilac prijave ima pravo na zaštitu pronalaska.
Ako podnosilac prijave nije pronalazač ili nije jedini pronalazač, dužan je da u prijavi navede imena svih pronalazača i da podnese izjavu o osnovu sticanja prava na podnošenje prijave.
Ako pronalazač ne želi da njegovo ime bude navedeno u zahtevu za priznanje prava, registrima, kao ni u drugim ispravama predviđenim ovim zakonom, podnosilac prijave je dužan da dostavi nadležnom organu pisanu izjavu pronalazača o tome.
Pronalazač može tokom postupka zaštite, kao i tokom celog roka trajanja patenta ili malog patenta povući svoju izjavu da ne želi da mu ime bude navedeno u prijavi, registrima, kao i u drugim ispravama predviđenim ovim zakonom.
Nadležni organ bliže određuje priloge koji se podnose uz zahtev za priznanje prava.
navode koji omalovažavaju proizvode ili postupke bilo kog trećeg lica ili kvalitet i značaj prijave ili patenta ili malog patenta tog lica, s tim da se poređenje sa stanjem tehnike, samo po sebi, ne smatra omalovažavanjem;
Pronalazak mora biti opisan potpuno i jasno, tako da ga stručnjak iz odgovarajuće oblasti može izvesti.
Ako pronalazak obuhvata upotrebu biološkog materijala ili se odnosi na biološki materijal koji nije dostupan javnosti i koji ne može biti opisan u prijavi patenta na način koji omogućava stručnjaku iz odgovarajuće oblasti da pronalazak izvede, smatraće se da opis pronalaska ispunjava uslov iz
je uzorak biološkog materijala deponovan, najkasnije na datum podnošenja prijave patenta u nadležnoj depozitnoj ustanovi;
2)
prijava patenta sadrži sve informacije o karakteristikama deponovanog biološkog materijala koje su dostupne podnosiocu prijave do dana podnošenja prijave;
3)
su u prijavi patenta naznačeni naziv i adresa nadležne depozitne ustanove, broj pod kojim je biološki materijal deponovan i datum deponovanja.
je ustanova koja je određena na osnovu Zakona o potvrđivanju Budimpeštanskog sporazuma o međunarodnom priznavanju depozita mikroorganizama radi postupka patentiranja (Službeni list SRJ - Međunarodni ugovori, broj 3/93).
Nadležni organ bliže propisuje sadržinu i način opisa pronalaska, uslove za izdavanje uzorka deponovanog biološkog materijala, ponovno deponovanje biološkog materijala, kao i način dostavljanja popisa sekvenci otkrivenih u opisu pronalaska.
Apstrakt je kratak sadržaj suštine pronalaska, koji služi isključivo za tehničko informisanje i ne može poslužiti u bilo koju drugu svrhu, naročito ne za određivanje obima tražene zaštite, niti kod utvrđivanja novosti pronalaska primenom .
Nadležni organ je ovlašćen da izmeni apstrakt ako smatra da je to neophodno.
Nadležni organ bliže propisuje sadržinu apstrakta.