Pravo da predloži materijal za sednicu Vlade ima organ državne uprave u čijem delokrugu je pitanje na koje se materijal odnosi (u daljem tekstu: predlagač).
Predlagač je dužan da materijal pripremi i predloži u postupku propisanom ovim poslovnikom.
Ipak, stalno radno telo Vlade može Vladi mimo odredaba ovog poslovnika, neposredno da podnese predlog pojedinačnog akta.
Predlagač dostavlja materijal Vladi preko Generalnog sekretarijata.
Privredna društva, ustanove i druge organizacije dostavljaju materijal preko ministarstva u čijem su delokrugu, a predlog akta za Vladu priprema ministarstvo.
Zakon i ostale akte koje Vlada predlaže Narodnoj skupštini i predsedniku Republike predlagač priprema u obliku nacrta. Vlada prihvata nacrt akta tako što utvrđuje predlog akta, koji potom upućuje Narodnoj skupštini ili predsedniku Republike.
Uredbu, odluku, Fiskalnu strategiju, strategiju razvoja, deklaraciju i zaključak, kao akte koje donosi Vlada, predlagač priprema za Vladu u obliku predloga.
Odredbe ovog poslovnika o pripremi nacrta zakona shodno se primenjuju na ostale akte koje Vlada predlaže Narodnoj skupštini i predsedniku Republike.
Nacrt zakona i predlog uredbe ili odluke Vlade priprema se i dostavlja Vladi u obliku pravnih odredaba sa obrazloženjem. Odredbe nacrta zakona i predloga uredaba moraju da sadrže i rokove u kojima se donose propisi i drugi opšti akti kojima se izvršavaju zakoni i uredbe.
Predlog rešenja priprema se i dostavlja Vladi sa izrekom i obrazloženjem.
Predlog zaključka dostavlja se Vladi sa obrazloženjem koje sadrži razloge za njegovo donošenje i objašnjenje svih potrebnih pitanja.
Predlog zaključka mora da sadrži rok za njegovo izvršenje, ako je zaključak takvog karaktera da se njime nalaže izvršavanje određene obaveze organu državne uprave. Uz pravni osnov za donošenje zaključka navodi se i na čiji predlog se zaključak donosi.
Informacije se dostavljaju radi informisanja članova Vlade.
Predlozi Fiskalne strategije, strategije razvoja i deklaracije moraju da sadrže objašnjenje svih potrebnih pitanja, a analize, izveštaji, predlozi platformi za međunarodne susrete, predlozi osnova za zaključivanje međunarodnih ugovora i slični materijali moraju, pored objašnjenja, da sadrže i zaključak koji se predlaže Vladi.
Platformu za međunarodne susrete predsednika i potpredsednika Vlade, kada istupaju u svojstvu predsednika odnosno potpredsednika Vlade, priprema Ministarstvo spoljnih poslova u saradnji sa organima državne uprave u čijoj nadležnosti su pitanja koja su povezana sa ciljem posete.
Platformu za međunarodne susrete predsednika i potpredsednika Vlade, kada istupaju u svojstvu ministara nadležnih za određeni resor, priprema resorno ministarstvo, u saradnji sa drugim organima državne uprave u čiju nadležnost spadaju pitanja koja su povezana sa ciljem posete.
Platformu za međunarodne susrete ministara u Vladi priprema resorno ministarstvo, u saradnji sa drugim organima državne uprave u čiju nadležnost spadaju pitanja koja su povezana sa ciljem posete.
Obrazloženje nacrta zakona i predloga uredbe ili odluke Vlade mora da sadrži:
1)
ustavni, odnosno pravni osnov za donošenje akta;
2)
razloge za donošenje akta, a u okviru njih posebno: probleme koje akt treba da reši, ciljeve koji se aktom postižu, razmatrane mogućnosti da se problem reši i bez donošenja akta i odgovor na pitanje zašto je donošenje akta najbolji način za rešavanje problema;
3)
objašnjenje osnovnih pravnih instituta i pojedinačnih rešenja;
4)
procenu finansijskih sredstava potrebnih za sprovođenje akta;
5)
opšti interes zbog koga se predlaže povratno dejstvo, ako nacrt zakona sadrži odredbe s povratnim dejstvom;
6)
razloge za donošenje zakona po hitnom postupku, ako je za donošenje zakona predložen hitan postupak;
7)
razloge zbog kojih se predlaže da akt stupi na snagu pre osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije";
8)
pregled odredaba važećeg akta koje se menjaju, odnosno dopunjuju (priprema se tako što se precrtava deo teksta koji se menja, a novi tekst upisuje velikim slovima).
Uz nacrt zakona i predlog uredbe predlagač kao priloge dostavlja i Izjavu o usklađenosti propisa sa propisima Evropske unije i Tabelu usklađenosti propisa sa propisima Evropske unije, na obrascima koji su utvrđeni posebnim aktom Vlade.
Izjava o usklađenosti propisa sa propisima Evropske unije i Tabela usklađenosti propisa sa propisima Evropske unije dostavlja se i uz predlog odluke kojom se vrši usklađivanje propisa Republike Srbije sa propisima Evropske unije.
Uz nacrt zakona i predlog uredbe ili odluke predlagač kao priloge dostavlja i izjavu sa kojim je strateškim dokumentom Vlade (strategija, akcioni plan i dr.) usklađen akt koji se predlaže, kao i izjavu da li je nacrt zakona, odnosno predlog uredbe ili odluke planiran godišnjim planom rada Vlade, a koja u slučaju da taj akt nije planiran godišnjim planom rada Vlade, sadrži i objašnjenje razloga koji ukazuju na neophodnost razmatranja tog akta.
Uz nacrt zakona i predlog uredbe ili odluke, kao i uz predlog strategije razvoja i predlog Fiskalne strategije, predlagač kao prilog dostavlja i izjavu o ostvarenoj saradnji, odnosno pribavljanju mišljenja od organa, organizacija i tela koji prema posebnim propisima daju mišljenja na nacrte, odnosno predloge tih akata.
sadrži podatke o tome sa kojim je organima, organizacijama i telima ostvarena saradnja, odnosno od kojih su organa, organizacija i tela, u skladu sa posebnim propisima, pribavljena mišljenja, sa napomenom o tome da li su primedbe tih organa, organizacija i tela prihvaćene, a u slučaju da određene primedbe nisu prihvaćene, u izjavi se navode i razlozi za neprihvatanje tih primedaba. Uz izjavu se dostavljaju i mišljenja organa, organizacija i tela iz
Kao prilog uz nacrt zakona predlagač dostavlja i analizu efekata zakona, koja sadrži sledeća objašnjenja: na koga će i kako će najverovatnije uticati rešenja u zakonu, kakve troškove će primena zakona stvoriti građanima i privredi (naročito malim i srednjim preduzećima), da li su pozitivne posledice donošenja zakona takve da opravdavaju troškove koje će on stvoriti, da li se zakonom podržava stvaranje novih privrednih subjekata na tržištu i tržišna konkurencija, da li su sve zainteresovane strane imale priliku da se izjasne o zakonu i koje će se mere tokom primene zakona preduzeti da bi se ostvarilo ono što se donošenjem zakona namerava.
Ako predlagač oceni da uz nacrt zakona ne treba da priloži analizu efekata zakona, dužan je da to posebno obrazloži.
Uz nacrt zakona predlagač dostavlja i prilog u kome se navode propisi i drugi opšti akti kojima se nacrt zakona izvršava i rokovi u kojima propisi i drugi opšti akti treba da se donesu.
Javna rasprava je završna faza procesa konsultacija sa zainteresovanom javnošću u postupku usvajanja nacrta zakona odnosno dokumenata javnih politika.
Predlagač je obavezan da u pripremi zakona kojim se bitno menja uređenje nekog pitanja ili uređuje pitanje koje posebno zanima javnost sprovede javnu raspravu. Javna rasprava se sprovodi i u postupku pripreme dokumenata javnih politika (strategija, programa, koncepta politike, akcionih planova).
Javna rasprava se može sprovesti i u pripremi uredbe i odluke.
Odredbe ovog poslovnika primenjuju se i u postupku pripreme Plana razvoja i Investicionog plana, ako postupak javne rasprave prilikom njihove izrade nije drugačije uređen propisima kojima se uređuje priprema Plana razvoja i Investicionog plana.
koji se odnose na obavezu sprovođenja javne rasprave u odnosu na zakone ispunjeni u sledećim slučajevima:
1)
prilikom pripreme novog sistemskog zakona (zakon koji, po pravilu, uređuje celinu društvenih odnosa u jednoj oblasti);
2)
prilikom pripreme novog zakona, osim ako Vlada na obrazložen predlog predlagača ne odluči drukčije;
3)
prilikom pripreme zakona o izmenama i dopunama zakona ako se njime bitno menjaju rešenja iz postojećeg zakona, o čemu Vlada na obrazložen predlog predlagača, odlučuje u svakom konkretnom slučaju;
4)
prilikom pripreme zakona o potvrđivanju međunarodnog ugovora - samo ako Vlada odluči da se sprovede javna rasprava, i to na obrazložen predlog Ministarstva spoljnih poslova ili organa državne uprave iz čijeg su delokruga pitanja uređena međunarodnim ugovorom.
Sprovođenje javne rasprave o dokumentima javnih politika je uvek obavezno, osim u slučaju:
1)
manjih izmena strategija i programa koje nemaju visok ili značajan uticaj na izmene već utvrđenih javnih politika;
2)
manjih izmena akcionog plana kojim se menjaju aktivnosti u cilju realizacije mera utvrđenih postojećom strategijom, odnosno programom;
3)
usvajanja akcionog plana u roku od 90 dana od dana usvajanja strategije, odnosno programa.
Odluku da se sprovodi odnosno ne sprovodi javna rasprava u pogledu nacrta zakona na osnovu procene kriterijuma iz
Vlada može, na predlog ovlašćenog predlagača i na osnovu izveštaja o sprovedenim konsultacijama usvojiti zaključak kojim konstatuje da nije potrebno sprovoditi javnu raspravu u pogledu nacrta zakona odnosno dokumenta javne politike jer su tokom sprovođenja konsultacija usaglašena otvorena pitanja odnosno ako je tekst usaglašen sa iznetim primedbama i sugestijama zainteresovane javnosti tokom konsultacija.
Smatra se da nije ostalo otvorenih pitanja nakon sprovedenih konsultacija ako nije ostalo koncepcijskih i sadržinskih pitanja od značaja za ostvarivanje društvenih odnosa na predloženi način odnosno ostvaravanja prava i izvršenja obaveza na predloženi način.
Postupak javne rasprave započinje objavljivanjem javnog poziva za učešće u javnoj raspravi sa programom javne rasprave na Portalu e-Konsultacije i internet stranici predlagača. Javni poziv sadrži i informacije o obrazovanju i sastavu radne grupe koja je pripremila nacrt odnosno predlog akta koji je predmet javne rasprave.
Program javne rasprave obavezno sadrži: nacrt odnosno predlog akta koji je predmet javne rasprave sa obrazloženjem i prilozima utvrđenim ovim poslovnikom, rok za sprovođenje javne rasprave, važne informacije o aktivnostima koje se planiraju u okviru javne rasprave (održavanje okruglih stolova, tribina, adresu i vreme njihovog održavanja i dr.), način dostavljanja predloga, sugestija, inicijativa i komentara, kao i druge podatke značajne za njeno sprovođenje.
Rok za dostavljanje inicijativa, predloga, sugestija i komentara u pismenom ili elektronskom obliku traje tokom trajanja javne rasprave.
Javna rasprava traje najmanje 20 dana.
Ako predlagač ne sprovede javnu raspravu, a bio je obavezan, Vlada odlaže razmatranje akta i zaključkom nalaže predlagaču da pripremi i predloži program javne rasprave.
Predlagača koji ne sprovede javnu raspravu prema programu koji mu je odredila Vlada obavezuje da javnu raspravu sprovede u potpunosti.
Nakon sprovedene javne rasprave, nadležni predlagač sačinjava izveštaj o sprovedenoj javnoj raspravi i objavljuje ga na Portalu "e-Konsultacije" i internet stranici predlagača, najkasnije u roku od 15 radnih dana od dana završetka javne rasprave.
načinu, vremenu i mestima održavanja javne rasprave;
2)
učešću građana, organizacija civilnog društva, privrednih subjekata, naučno-istraživačkih organizacija, državnih, pokrajinskih i lokalnih organa i organizacija i drugih subjekata u javnoj raspravi;
3)
načinu na koji su sugestije ugrađene u nacrt zakona odnosno nacrt ili predlog dokumenta javne politike i ako nisu, iz kojih razloga to nije učinjeno.
Sastavni deo materijala za razmatranje na sednici Vlade u prilogu nacrta zakona, drugog propisa ili akta odnosno dokumenta javne politike koji Vlada razmatra nakon javne rasprave čini i objedinjeni izveštaj o konsultacijama i izveštaj o javnoj raspravi koji se za te potrebe preimenuje u izveštaj o učešću javnosti u pripremi određenog propisa odnosno dokumenta javne politike.
Zakoni i dokumenti javnih politika koje Vlada predlaže Narodnoj skupštini upućuju se na javnu raspravu u formi nacrta akta i Vlada ih razmatra radi usvajanja predloga nakon sprovođenja javne rasprave.
Drugi propisi i dokumenti javnih politika koje usvaja Vlada se upućuju na javnu raspravu u formi predloga akta i Vlada ih razmatra radi njihovog usvajanja nakon sprovođenja javne rasprave.
O javnoj raspravi Vlada odlučuje zaključkom.
O predlogu zaključka o usvajanju programa javne rasprave odnosno o nesprovođenju javne rasprave predlagač pribavlja mišljenja Ministarstva finansija, Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo i Republičkog sekretarijata za javne politike.
Predlagač je u obavezi da ukoliko tokom javne rasprave pristignu komentari, prilozi i sugestije od strane drugih subjekata - učesnika u javnoj raspravi koji se tiču pitanja koja su neposredno vezana za delokrug organa i organizacija iz
Ako sprovođenje javne rasprave nije obavezno, materijal postaje dostupan javnosti najkasnije kad nadležni odbor donese zaključak kojim Vladi predlaže da donese akt ili da utvrdi predlog akta.
Materijal koji predstavlja državnu, vojnu ili službenu tajnu označava se kao poverljiv.
Poverljiv materijal koji dostavlja Vladi predlagač označava posebnom vidnom oznakom za vrstu tajne i, zavisno od stepena poverljivosti, oznakom "poverljivo" ili "strogo poverljivo". Materijal mora da sadrži obrazloženje razloga zbog kojih je označen kao poverljiv.
Poverljiv materijal dostavlja se članovima Vlade i direktoru Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo u zatvorenoj omotnici na kojoj je označen stepen poverljivosti i redni broj materijala.
Kad se završi sednica Vlade, poverljiv materijal se vraća Generalnom sekretaru.
Generalni sekretarijat vodi posebnu evidenciju o poverljivim materijalima, a Generalni sekretar direktivama, u skladu s propisima, određuje kako se oni koriste i kako se s njima postupa.