Za unutrašnju kontrolu nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donetog na osnovu ovog zakona odgovoran je rukovodilac organa javne vlasti.
U ministarstvu nadležnom za unutrašnje poslove, ministarstvu nadležnom za poslove odbrane i Bezbednosno-informativnoj agenciji, a po potrebi i u drugim organima javne vlasti, za unutrašnju kontrolu i druge stručne poslove u vezi sa određivanjem i zaštitom tajnih podataka sistematizuje se posebno radno mesto, ili se za obavljanje ovih zadataka i poslova posebno zadužuje postojeća organizaciona jedinica u sastavu ministarstva ili agencije.
Unutrašnjom kontrolom obezbeđuje se redovno praćenje i ocenjivanje pojedinih delatnosti, kao i delatnost organa javne vlasti u celini, u vezi sa sprovođenjem ovog zakona i propisa i mera donetih na osnovu ovog zakona.
Rukovodilac organa javne vlasti, neposredno ili preko ovlašćenog lica, vrši unutrašnju kontrolu neposrednim uvidom, odgovarajućim proverama i razmatranjem podnetih izveštaja.
Kancelarija Saveta je služba Vlade sa svojstvom pravnog lica, u čijoj su nadležnosti određeni poslovi sprovođenja i kontrole primene ovog zakona i nadzor nad sprovođenjem zakona.
postupa po zahtevima za izdavanje sertifikata i dozvola;
2)
obezbeđuje primenu standarda i propisa u oblasti zaštite tajnih podataka;
3)
stara se o izvršavanju prihvaćenih međunarodnih obaveza i zaključenih međunarodnih sporazuma između Republike Srbije i drugih država, odnosno međunarodnih organa i organizacija u oblasti zaštite tajnih podataka i sarađuje sa odgovarajućim organima stranih država i međunarodnih organizacija;
4)
izrađuje i vodi Centralni registar stranih tajnih podataka;
5)
predlaže obrazac bezbednosnog upitnika;
6)
predlaže obrazac preporuke, sertifikata i dozvole;
7)
vodi evidenciju o izdatim sertifikatima, odnosno dozvolama, kao i evidenciju o odbijanju izdavanja sertifikata, odnosno dozvola;
8)
organizuje obuku korisnika tajnih podataka u skladu sa standardima i propisima;
9)
predlaže Vladi plan zaštite tajnih podataka za vanredne i hitne slučajeve;
10)
opoziva tajnost podatka u skladu sa odredbama ovog zakona;
11)
posle prestanka organa javne vlasti koji nemaju pravnog sledbenika, obavlja poslove koji se odnose na zaštitu tajnih podataka;
12)
sarađuje sa organima javne vlasti u sprovođenju ovog zakona u okviru svoje nadležnosti;
13)
obavlja i druge poslove koji su predviđeni ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona.
Direktor Kancelarije Saveta podnosi Vladi godišnji izveštaj o aktivnostima u okviru nadležnosti Kancelarije Saveta.
Kancelarija Saveta preuzima tajne podatke organa javne vlasti koji su prestali da postoje, a nemaju pravnog sledbenika, odnosno zadužuje drugi organ javne vlasti za čuvanje i korišćenje tih podataka.
Vlada postavlja i razrešava direktora Kancelarije Saveta, po pribavljenom mišljenju Saveta za nacionalnu bezbednost.
Direktor Kancelarije Saveta se postavlja na vreme od pet godina.
Isto lice može biti postavljeno za direktora Kancelarije Saveta najviše dva puta.
Za direktora Kancelarije Saveta se postavlja lice koje ispunjava opšte uslove za rad u državnim organima, koje ima visoku stručnu spremu i najmanje deset godina radnog iskustva na poslovima iz oblasti bezbednosti.
Direktor Kancelarije Saveta ne može biti član političke stranke.
Direktor Kancelarije Saveta odgovoran je Vladi i predsedniku Vladi.
Direktor Kancelarije Saveta je državni službenik na položaju.
Direktoru Kancelarije Saveta prestaje rad na položaju iz razloga utvrđenih zakonom kojim se uređuju prava i dužnosti državnih službenika.
Direktor Kancelarije Saveta razrešava se s položaja iz razloga utvrđenih zakonom kojim se uređuju prava i dužnosti državnih službenika, kao i ako postane član političke stranke.
Kancelarija Saveta ima zamenika direktora, koga postavlja Vlada, na predlog direktora Kancelarije Saveta.
Zamenik direktora se postavlja na vreme od pet godina.
Zamenik direktora može biti lice koje ispunjava opšte uslove za rad u državnim organima, ima visoku stručnu spremu i najmanje devet godina radnog iskustva u oblasti zaštite tajnih podataka.
Zamenik direktora ne može biti član političke stranke.
Zamenik direktora je državni službenik na položaju.
Zamenik direktora obavlja funkciju direktora Kancelarije Saveta u slučaju odsustva, smrti, isteka mandata, razrešenja i privremene ili trajne sprečenosti direktora Kancelarije Saveta da vrši svoju funkciju.
Zameniku direktora prestaje rad na položaju iz razloga utvrđenih zakonom kojim se uređuju prava i dužnosti državnih službenika.
Zamenik direktora razrešava se s položaja iz razloga utvrđenih zakonom kojim se uređuju prava i dužnosti državnih službenika, kao i ako postane član političke stranke.
Direktor Kancelarije Saveta donosi akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta, na koji saglasnost daje Vlada, po pribavljenom mišljenju Saveta za nacionalnu bezbednost.
Lice koje radi na poslovima zaštite tajnih podataka može biti zaposleno u Kancelariji Saveta, ako je prošlo posebnu bezbednosnu proveru.
Na radne odnose direktora Kancelarije Saveta, zamenika direktora i zaposlene u Kancelariji Saveta na poslovima zaštite tajnih podataka primenjuju se propisi koji se odnose na radne odnose državnih službenika i nameštenika.
Zbog posebnih uslova rada, složenosti i prirode posla, direktoru Kancelarije Saveta, zameniku direktora i zaposlenima u Kancelariji Saveta na poslovima zaštite podataka, može se uvećati plata do 20% u odnosu na platu državnog službenika i nameštenika čija su radna mesta razvrstana u istoj grupi, odnosno istom zvanju kao i radna mesta državnih službenika i nameštenika koji rade na poslovima zaštite tajnih podataka, u skladu sa aktom Vlade.
Razmena tajnih podataka sa stranim državama i međunarodnim organizacijama vrši se preko Kancelarije Saveta, osim ako posebnim zakonom ili zaključenim međunarodnim sporazumom nije drukčije određeno.
Kancelarija Saveta obrazuje, vodi i obezbeđuje Centralni registar stranih tajnih podataka i dokumenata.
Organ javne vlasti, koji je primio strani tajni podatak i dokumenat u skladu sa posebnim zakonom ili zaključenim međunarodnim sporazumom koji je sa stranom državom, međunarodnom organizacijom ili drugim međunarodnim subjektom zaključila Republika Srbija, obrazuje, vodi i obezbeđuje poseban registar stranih tajnih podataka.
Izveštaj koji sadrži brojčane pokazatelje o razmeni tajnih podataka sa stranom državom ili međunarodnom organizacijom, organ javne vlasti dostavlja Kancelariji Saveta najmanje jednom godišnje.
Kancelarija Saveta obaveštava stranu državu, odnosno međunarodnu organizaciju o bezbednosti stranih tajnih podataka dobijenih u međunarodnoj razmeni.
Kancelarija Saveta prima obaveštenja od strane države, odnosno međunarodne organizacije o bezbednosti tajnih podataka koje je Republika Srbija predala u međunarodnoj razmeni.
U krajnje nepovoljnim političkim, ekonomskim ili odbrambeno-bezbednosnim okolnostima za Republiku Srbiju i ako je to neophodno radi zaštite interesa iz
, na zahtev organa javne vlasti, Kancelarija Saveta razmenjuje tajne podatke sa stranom državom, odnosno međunarodnom organizacijom i bez prethodno zaključenog međunarodnog sporazuma.
Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donetih na osnovu zakona vrši ministarstvo nadležno za pravosuđe (u daljem tekstu: ministarstvo).
U skladu sa ovim zakonom, u vršenju nadzora, ministarstvo:
1)
prati stanje u oblasti zaštite tajnih podataka;
2)
priprema propise neophodne za sprovođenje ovog zakona;
3)
daje mišljenje na predloge propisa u oblasti zaštite tajnih podataka;
4)
predlaže Vladi sadržinu, oblik i način vođenja evidencije tajnih podataka, kao i propise kojima se uređuju obrazac bezbednosnog upitnika odnosno obrazac preporuke, sertifikata i dozvole;
5)
nalaže mere za unapređivanje zaštite tajnih podataka;
6)
kontroliše primenu kriterijuma za označavanje stepena tajnosti i vrši druge poslove kontrole u skladu sa odredbama ovog zakona;
7)
podnosi krivične prijave, zahteve za pokretanje prekršajnog postupka i predlaže pokretanje drugog postupka zbog povrede odredaba ovog zakona, u skladu sa zakonom;
8)
sarađuje sa organima javne vlasti u sprovođenju ovog zakona u okviru svoje nadležnosti;
9)
obavlja i druge poslove koji su predviđeni ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona.
Ministar nadležan za pravosuđe podnosi, odboru Narodne skupštine nadležnom za nadzor i kontrolu u oblasti odbrane i bezbednosti, godišnji izveštaj o aktivnostima u sprovođenju i kontroli primene ovog zakona.
U obavljanju nadzora ministarstvo vrši kontrolu sprovođenja mera obezbeđenja, korišćenja, razmene i drugih radnji obrade tajnih podataka, bez prethodnog obaveštavanja organa javne vlasti, ovlašćenog lica, rukovaoca, odnosno korisnika tajnog podatka.
Poslove iz ministarstvo vrši preko ovlašćenih lica, koja su prethodno prošla posebnu bezbednosnu proveru.
, može se uvećati plata do 20% u odnosu na platu državnog službenika i nameštenika u ministarstvu nadležnom za pravosuđe koji obavlja poslove nadzora nad radom pravosudnih organa, u skladu sa aktom Vlade.
Bliži propis o službenoj legitimaciji i načinu rada ovlašćenih lica donosi ministar nadležan za pravosuđe.