Organ javne vlasti koji je izabrao, postavio ili imenovao javnog funkcionera o tome, odnosno o prestanku javne funkcije obaveštava Agenciju u roku od 15 dana od dana stupanja na javnu funkciju, odnosno prestanka javne funkcije.
O izboru i o prestanku javne funkcije na koju je javni funkcioner izabran neposredno od građana, organ u koji je javni funkcioner izabran obaveštava Agenciju u roku iz
Javni funkcioner podnosi, u roku od 30 dana od dana izbora, postavljenja ili imenovanja, Agenciji izveštaj o svojoj imovini i prihodima, imovini i prihodima supružnika ili vanbračnog partnera, kao i maloletne dece ukoliko žive u istom porodičnom domaćinstvu, prema stanju na dan izbora, postavljenja ili imenovanja (u daljem tekstu: izveštaj).
Javni funkcioner koji je po prestanku javne funkcije odmah ponovo izabran, imenovan ili postavljen na istu javnu funkciju, ne podnosi ponovo Izveštaj ako nema promene podataka iz prethodnog Izveštaja, ali je dužan da o tome obavesti Agenciju u roku od 30 dana od dana ponovnog izbora, postavljenja ili imenovanja.
Izveštaj podnosi i lice kome je prestala javna funkcija, u roku od 30 dana od dana prestanka javne funkcije, prema stanju na dan prestanka javne funkcije.
Ako se imovina ili prihodi javnog funkcionera bitno promene u prethodnoj godini, javni funkcioner podnosi Agenciji Izveštaj prema stanju na dan 31. decembra prethodne godine, a najkasnije do isteka roka za podnošenje godišnje poreske prijave za utvrđivanje poreza na dohodak građana.
Bitna promena postoji kada su uvećani ili umanjeni imovina ili prihodi koji, prema prethodnom Izveštaju, prelaze prosečnu godišnju zaradu bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji, za bilo koju godinu posle podnošenja tog Izveštaja u periodu do podnošenja novog Izveštaja ili do početka provere Izveštaja, kao i kada je promenjena struktura prijavljene imovine.
Pod promenom strukture prijavljene imovine podrazumeva se i promena prava svojine ili prava zakupa na pokretnim stvarima koje podležu registraciji.
Lice kome je prestala javna funkcija dužno je da dve godine posle prestanka javne funkcije podnese Izveštaj prema stanju na dan 31. decembra prethodne godine, odnosno prema stanju na dan isteka perioda od dve godine posle prestanka javne funkcije, najkasnije do isteka roka za podnošenje godišnje poreske prijave za utvrđivanje poreza na dohodak građana, pod uslovom da su imovina i prihodi bitno promenjeni u odnosu na prethodnu godinu.
) ne primenjuje se na odbornike, članove opštinskih i gradskih izbornih komisija i članove organa javnih preduzeća, privrednih društava, ustanova i drugih organizacija čiji je osnivač ili član opština, grad ili gradska opština.
Redovno i vanredno prijavljivanje imovine i prihoda ne primenjuje se ni na članove organa javnih preduzeća, privrednih društava, ustanova i drugih organizacija čiji je osnivač ili član Republika Srbija ili autonomna pokrajina, ako zakonom, drugim propisom ili aktom nije predviđeno da javni funkcioner ima pravo na naknadu po osnovu članstva.
Agencija može da zatraži Izveštaj i od javnih funkcionera iz , u roku koji ona odredi.
drugi posao, delatnost i članstvo u organima udruženja;
7)
izvor i visinu neto prihoda javnog funkcionera koje prima zato što je na javnoj funkciji i izvor i visinu ostalih neto prihoda koje prima iz budžeta i drugih javnih izvora;
8)
izvor i visinu neto prihoda od drugog posla ili delatnosti;
9)
neto prihode od naučno-istraživačke, nastavne, kulturno-umetničke, humanitarne ili sportske delatnosti;
10)
prihode od autorskih, patentnih i drugih prava intelektualne svojine;
11)
izvor i visinu ostalih neto prihoda;
12)
pravo korišćenja stana za službene potrebe;
13)
pravo svojine ili pravo zakupa na nepokretnostima;
14)
pravo svojine ili pravo zakupa na pokretnim stvarima koje podležu registraciji;
15)
depozite u bankama i drugim finansijskim ustanovama sa nazivom banke ili finansijske ustanove, vrstom i brojem računa i iznosom sredstava na računima;
16)
zakup sefova u bankama;
17)
potraživanja i dugovanja (glavnica, kamata i rok otplate i dospeća);
gotov novac, dragocenosti i drugu pokretnu imovinu čija vrednost prelazi 5.000 evra u dinarskoj protivvrednosti prema srednjem kursu Narodne banke Srbije, kao i digitalnu imovinu (kriptovalute), bez obzira na njenu vrednost.
Izveštaj sadrži i datum i mesto njegovog sačinjavanja i potpis javnog funkcionera koji ga podnosi.
U Izveštaju se navode imovina i prihodi u zemlji i u inostranstvu.
Izveštaj se podnosi na obrascu i na način koji propisuje Agencija.
Agencija sačinjava i vodi Registar imovine i prihoda javnih funkcionera, koji sadrži podatke iz Izveštaja.
Javni funkcioneri Agencije, kao i zaposleni i radno angažovani u Agenciji, koji imaju pristup podacima iz Registra imovine i prihoda javnih funkcionera koji nisu dostupni javnosti, ne smeju te podatke saopštavati, dostavljati, niti na bilo koji način omogućiti pristup tim podacima.
Podaci koji su javno dostupni iz Registra imovine i prihoda javnih funkcionera su:
1)
ime i prezime javnog funkcionera;
2)
javna funkcija koju vrši;
3)
izvor i visina neto prihoda javnog funkcionera koje prima iz budžeta i drugih javnih izvora;
4)
pravo korišćenja stana za službene potrebe, izuzev adrese na kojoj se stan nalazi;
5)
pravo svojine ili pravo zakupa na nepokretnosti, izuzev adrese na kojoj se nepokretnost nalazi;
6)
pravo svojine ili pravo zakupa javnog funkcionera na prevoznom sredstvu, bez navođenja registarskog broja;
7)
depoziti u bankama i drugim finansijskim ustanovama bez naziva banke ili druge finansijske ustanove i bez navođenja vrste i broja računa i iznosa sredstava na računima;
Izuzetno, podaci iz Izveštaja javnih funkcionera u državnim organima određenim zakonima kojima se uređuje organizacija i nadležnost državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, terorizma i korupcije nisu dostupni javnosti dok ne isteknu dve godine od prestanka javne funkcije.
Podaci iz Izveštaja koji nisu dostupni javnosti koriste se samo kod provere Izveštaja i u postupku u kome se odlučuje o postojanju povrede ovog zakona.
Podatke koji nisu dostupni javnosti Agencija dostavlja sudu, javnom tužilaštvu, ministarstvu nadležnom za unutrašnje poslove, Upravi za sprečavanje pranja novca, Poreskoj upravi i drugim nadležnim organima, u skladu sa zakonom.
Agencija proverava tačnost i potpunost podataka u Izveštaju, kao i blagovremenost dostavljanja Izveštaja, prema godišnjem planu provere koji donosi direktor.
Godišnji plan provere donosi se na osnovu prethodne analize Agencije, pri čemu se naročito vodi računa o kategoriji javnih funkcionera, visini njihovih primanja i visini finansijskih sredstava iz budžeta kojima raspolažu organi javne vlasti u kojima su javni funkcioneri na javnoj funkciji.
Agencija vanredno proverava tačnost i potpunost podataka iz Izveštaja, ako posumnja da u Izveštaju nisu prijavljeni tačni i potpuni podaci.
U postupku provere imovinskog stanja, Agencija ocenjuje da li postoji nesaglasnost između podataka iz Izveštaja i stvarnog stanja ili nesaglasnost između uvećane vrednosti imovine i prijavljenih prihoda.
U slučaju da postoji nesaglasnost, Agencija poziva javnog funkcionera ili lica iz
da se, u roku od 15 dana, izjasne o razlozima nesaglasnosti.
Ako pri proveri Izveštaja posumnja da javni funkcioner prikriva stvarnu vrednost svoje imovine ili prihoda, Agencija može zahtevati da joj povezana lica neposredno podnesu podatke o svojoj imovini i prihodima, u roku od 30 dana od dana prijema zahteva.
Kad utvrdi da postoji nesaglasnost, Agencija obaveštava nadležni organ, radi preduzimanja mera iz njegove nadležnosti.