Malim obveznikom, u smislu ovog zakona, smatra se lice koje vrši promet dobara i usluga na teritoriji Republike i/ili u inostranstvu, a čiji ukupan promet dobara i usluga u prethodnih 12 meseci nije veći od 8.000.000 dinara, odnosno koje pri otpočinjanju obavljanja delatnosti procenjuje da u narednih 12 meseci neće ostvariti ukupan promet veći od 8.000.000 dinara.
Mali obveznik ne obračunava PDV za izvršen promet dobara i usluga, nema pravo iskazivanja PDV u računima, nema pravo na odbitak prethodnog poreza i nije dužan da vodi evidenciju propisanu ovim zakonom.
Mali obveznik može da se opredeli za obavezu plaćanja PDV podnošenjem evidencione prijave propisane u skladu sa ovim zakonom nadležnom poreskom organu i u tom slučaju stiče prava i obavezu iz
smatra se promet dobara i usluga iz , osim prometa opreme i objekata za vršenje delatnosti i ulaganja u objekte za vršenje delatnosti za koja naplaćuje naknadu (u daljem tekstu: ukupan promet).
Fizička lica koja su vlasnici, zakupci i drugi korisnici poljoprivrednog i šumskog zemljišta i fizička lica koja su kao nosioci, odnosno članovi poljoprivrednog gazdinstva upisana u registru poljoprivrednih gazdinstava u skladu sa propisom kojim se uređuje registracija poljoprivrednih gazdinstava (u daljem tekstu: poljoprivrednici), imaju pravo na nadoknadu po osnovu PDV (u daljem tekstu: PDV nadoknada), pod uslovima i na način određen ovim zakonom.
PDV nadoknada priznaje se poljoprivrednicima koji izvrše promet poljoprivrednih i šumskih proizvoda, odnosno poljoprivrednih usluga obveznicima.
Ako poljoprivrednici izvrše promet dobara i usluga iz
, obveznik je dužan da obračuna PDV nadoknadu u iznosu od 8% na vrednost primljenih dobara i usluga, o čemu izdaje dokument za obračun (u daljem tekstu: priznanica), kao i da obračunatu PDV nadoknadu isplati poljoprivrednicima u novcu (uplatom na tekući račun ili račun štednje).
Ako se vrednost primljenih dobara ili usluga naknadno poveća, odnosno smanji, obveznik izdaje poljoprivredniku priznanicu ako je povećana vrednost primljenih dobara ili usluga, odnosno dokument o smanjenju ako je smanjena vrednost primljenih dobara ili usluga.
imaju pravo da odbiju iznos PDV nadoknade kao prethodni porez, pod uslovom da su PDV nadoknadu i vrednost primljenih dobara i usluga platili poljoprivredniku.
Poljoprivrednik čiji ukupan promet dobara i usluga u prethodnih 12 meseci nije veći od 8.000.000 dinara ne obračunava PDV za izvršen promet dobara i usluga, nema pravo iskazivanja PDV u računima, nema pravo na odbitak prethodnog poreza i nije dužan da vodi evidenciju propisanu ovim zakonom.
Poljoprivrednik može da se opredeli za obavezu plaćanja PDV podnošenjem evidencione prijave propisane u skladu sa ovim zakonom poreskom organu i u tom slučaju stiče prava i obavezu iz
Turističkom agencijom, u smislu ovog zakona, smatra se obveznik koji putnicima pruža turističke usluge i u odnosu na njih istupa u svoje ime, a za organizaciju putovanja prima dobra i usluge drugih obveznika koje putnici neposredno koriste (u daljem tekstu: prethodne turističke usluge).
Turističke usluge koje pruža turistička agencija smatraju se, u smislu ovog zakona, jedinstvenom uslugom.
Mesto prometa jedinstvene turističke usluge je mesto u kojem pružalac usluga ima sedište ili stalnu poslovnu jedinicu ako se promet usluga vrši iz stalne poslovne jedinice koja se ne nalazi u mestu u kojem pružalac usluga ima sedište.
Osnovica jedinstvene turističke usluge koju pruža turistička agencija je iznos koji predstavlja razliku između ukupne naknade koju plaća putnik i stvarnih troškova koje turistička agencija plaća za prethodne turističke usluge, uz odbitak PDV koji je sadržan u toj razlici.
ne može da iskazuje PDV u računima ili drugim dokumentima i nema pravo na odbitak prethodnog poreza na osnovu prethodnih turističkih usluga koje su joj iskazane u računu.
Obveznik koji se bavi prometom polovnih dobara, uključujući polovna motorna vozila, umetničkih dela, kolekcionarskih dobara i antikviteta, može da utvrdi osnovicu kao razliku između prodajne i nabavne cene dobra (u daljem tekstu: oporezivanje razlike), uz odbitak PDV koji je sadržan u toj razlici.
Obveznik PDV čiji ukupan promet dobara i usluga u prethodnih 12 meseci nije veći od 50.000.000 dinara i koji je u tom periodu neprekidno bio evidentiran za obavezu plaćanja PDV može da podnese zahtev nadležnom poreskom organu za odobravanje plaćanja poreske obaveze po naplaćenom potraživanju za izvršeni promet dobara i usluga (u daljem tekstu: sistem naplate), pod uslovima da:
1)
je u prethodnih 12 meseci podnosio poreske prijave za PDV u propisanom roku;
2)
u prethodnih 12 meseci nisu prestali uslovi za obračunavanje PDV po sistemu naplate, odnosno da obveznik PDV nije prestao da koristi sistem naplate na sopstveni zahtev.
Obveznik PDV kome je nadležni poreski organ odobrio primenu sistema naplate:
1)
obračunava PDV za izvršeni promet dobara i usluga, izdaje račun u skladu sa ovim zakonom u kojem iskazuje obračunati PDV i navodi da za taj promet dobara i usluga primenjuje sistem naplate;
plaća za poreski period u kojem je naplatio potraživanje, odnosno deo potraživanja za izvršeni promet dobara i usluga, u delu naplaćenog potraživanja;
3)
ima pravo na odbitak prethodnog poreza u skladu sa , a pod uslovom da je prethodnom učesniku u prometu platio obavezu za promet dobara i usluga, u delu plaćene obaveze, odnosno da je plaćen PDV pri uvozu dobara.
prometa dobara i usluga za koji je obveznik PDV poreski dužnik iz ;
4)
prometa dobara i usluga u skladu sa ;
5)
prometa dobara i usluga koji se vrši povezanim licima u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica.
Ako obveznik PDV ne naplati potraživanje za promet dobara i usluga u roku od šest meseci od dana kada je izvršio promet, dužan je da poresku obavezu po osnovu tog prometa plati za poreski period u kojem je istekao rok od šest meseci.
Sistem naplate prestaje prvog dana poreskog perioda koji sledi poreskom periodu u kojem:
1)
je obveznik PDV dostavio izjavu nadležnom poreskom organu o prestanku sistema naplate;
2)
su nastale okolnosti zbog kojih se obvezniku PDV ne bi odobrio sistem naplate od strane nadležnog poreskog organa pri podnošenju zahteva za odobravanje ovog sistema.
Nadležni poreski organ izdaje potvrdu o prestanku sistema naplate iz
, sistem naplate prestaje i u slučaju podnošenja zahteva za brisanje iz evidencije za PDV danom prestanka PDV aktivnosti.
Kod prestanka sistema naplate, obveznik PDV je dužan da za poslednji poreski period, odnosno period u kojem je prestao sa PDV aktivnošću, a u kojem je primenjivao sistem naplate, plati i poresku obavezu za promet dobara i usluga za koji nije naplatio potraživanje i ima pravo da PDV obračunat od strane prethodnog učesnika u prometu kojem nije platio obavezu za promet dobara i usluga odbije kao prethodni porez u skladu sa ovim zakonom.
Ministar bliže uređuje šta se smatra naplatom potraživanja iz
Investicionim zlatom, u smislu ovog zakona, smatra se:
1)
zlato u obliku poluga ili pločica, mase prihvaćene na tržištu plemenitih metala, stepena finoće jednakog ili većeg od 995 hiljaditih delova (995/1000), nezavisno od toga da li je vrednost zlata izražena kroz hartije od vrednosti;
2)
zlatni novčići stepena finoće jednakog ili većeg od 900 hiljaditih delova (900/1000), iskovani posle 1800. godine, koji jesu ili su bili zakonsko sredstvo plaćanja u državi porekla, a koji se uobičajeno prodaju po ceni koja nije viša od 80% vrednosti zlata na otvorenom tržištu, sadržanog u novčićima.
Investicionim zlatom, u smislu ovog zakona, ne smatra se monetarno zlato.
ovog zakona i da se ne prodaju u numizmatičke svrhe.
PDV se ne plaća na:
1)
promet i uvoz investicionog zlata, uključujući i investiciono zlato čija je vrednost navedena u potvrdama o alociranom ili nealociranom zlatu, zlato kojim se trguje preko računa za trgovanje zlatom, uključujući i zajmove i zamene zlata (svop poslovi) koji podrazumevaju pravo vlasništva ili potraživanja u vezi sa zlatom, kao i aktivnosti u vezi sa investicionim zlatom na osnovu fjučers i forvard ugovora čiji je rezultat prenos prava raspolaganja ili prava potraživanja u vezi sa investicionim zlatom;
2)
promet usluga posrednika koji u ime i za račun nalogodavca vrši promet investicionog zlata.
ovog člana, obveznik PDV može da se opredeli da će se na promet investicionog zlata obračunati PDV dostavljanjem obaveštenja nadležnom poreskom organu, ako:
1)
proizvodi investiciono zlato, odnosno prerađuje zlato u investiciono zlato, a promet vrši drugom obvezniku PDV;
2)
u okviru svoje delatnosti vrši promet zlata za industrijske svrhe, a promet investicionog zlata vrši drugom obvezniku PDV.
ovog člana opredelio za obračunavanje PDV na promet investicionog zlata, pravo na opredeljenje za obračunavanje PDV, o čemu dostavlja obaveštenje nadležnom poreskom organu, ima i posrednik koji vrši promet usluga iz
Kada se obveznik PDV iz ovog člana opredeli za obračunavanje PDV na promet investicionog zlata i promet usluga posredovanja kod prometa investicionog zlata, obračunavanje PDV vrši se počev od poreskog perioda po isteku poreskog perioda u kojem je dostavio obaveštenje nadležnom poreskom organu.
Obveznik PDV koji vrši promet investicionog zlata na koji se ne plaća PDV u skladu sa
, a koji proizvodi investiciono zlato ili prerađuje zlato u investiciono zlato, ima pravo da odbije kao prethodni porez PDV obračunat za promet dobara i usluga, odnosno plaćen pri uvozu dobara, a koji su u neposrednoj vezi sa proizvodnjom ili preradom tog zlata.
Obveznik PDV iz ovog člana koji se opredelio za obračunavanje PDV na promet investicionog zlata i promet usluga posredovanja kod prometa investicionog zlata, ima pravo na odbitak prethodnog poreza u skladu sa ovim zakonom.
Obveznik PDV koji vrši promet investicionog zlata dužan je da izdaje račune za promet investicionog zlata, da vodi evidenciju o svim aktivnostima u vezi sa investicionim zlatom, posebno o licima kojima je izvršio promet investicionog zlata, kao i da čuva evidenciju u skladu sa ovim zakonom.
Ministar bliže uređuje način i postupak dostavljanja obaveštenja o opredeljenju za obračunavanje PDV obveznika PDV iz ovog člana, sadržinu računa i evidencije iz