Poreska osnovica (u daljem tekstu: osnovica) kod prometa dobara i usluga jeste iznos naknade (u novcu, stvarima ili uslugama) koju obveznik prima ili treba da primi za isporučena dobra ili pružene usluge od primaoca dobara ili usluga ili trećeg lica, uključujući subvencije i druga primanja (u daljem tekstu: subvencije), u koju nije uključen PDV, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.
smatraju se novčana sredstva koja čine naknadu, odnosno deo naknade za promet dobara ili usluga, osim novčanih sredstava na ime podsticaja u funkciji ostvarivanja ciljeva određene politike u skladu sa zakonom.
U osnovicu se uračunavaju i:
1)
akcize, carina i druge uvozne dažbine, kao i ostali javni prihodi, osim PDV;
2)
svi sporedni troškovi koje obveznik zaračunava primaocu dobara i usluga.
Osnovica ne sadrži:
1)
popuste i druga umanjenja cene, koji se primaocu dobara ili usluga odobravaju u momentu vršenja prometa dobara ili usluga;
2)
iznose koje obveznik naplaćuje u ime i za račun drugog, ako te iznose prenosi licu u čije ime i za čiji račun je izvršio naplatu i ako su ti iznosi posebno evidentirani;
3)
iznose koje obveznik potražuje za izdatke koje je platio u ime i za račun primaoca dobara ili usluga, ako su ti iznosi posebno evidentirani.
Ako se naknada ili deo naknade ne ostvaruju u novcu, već u obliku prometa dobara i usluga, osnovicom se smatra tržišna vrednost tih dobara i usluga na dan njihove isporuke u koju nije uključen PDV.
Kod prometa dobara ili usluga, koje čine ulog u privredno društvo, osnovicom se smatra tržišna vrednost tih dobara i usluga na dan njihove isporuke u koju nije uključen PDV.
Tržišnom vrednošću iz , a u smislu ovog zakona, smatra se ukupni iznos koji bi kupac dobara, odnosno primalac usluga platio u trenutku prometa dobara, odnosno usluga nezavisnom dobavljaču za promet u Republici.
Ako se za konkretna dobra, odnosno usluge ne može utvrditi tržišna vrednost, tržišna vrednost utvrđuje se za slična dobra ili usluge, a ako se tržišna vrednost ne može utvrditi ni za slična dobra, odnosno usluge, tržišnom vrednošću smatra se:
1)
za promet dobara, iznos koji nije niži od nabavne cene tih ili sličnih dobara, a ako je ta cena nepoznata, ukupan iznos utvrđenih troškova u trenutku isporuke;
2)
za promet usluga, iznos koji nije niži od ukupnog iznosa utvrđenih troškova pružanja usluge koje snosi poreski obveznik.
Ministar bliže uređuje način utvrđivanja poreske osnovice.
Osnovica za promet dobara, odnosno usluga u zamenu za višenamenski vrednosni vaučer je naknada plaćena za višenamenski vrednosni vaučer, a ako nema informacija o toj naknadi, osnovica je novčana vrednost navedena na samom višenamenskom vrednosnom vaučeru ili u povezanoj dokumentaciji, bez PDV koji se odnosi na isporučena dobra, odnosno pružene usluge.
Kod prometa dobara, odnosno usluga između lica koja se smatraju povezanim licima u smislu ovog zakona, uz naknadu koja je niža od tržišne vrednosti, kod kojeg sticalac nema pravo na odbitak prethodnog poreza u potpunosti, osnovicom se smatra tržišna vrednost tih dobara, odnosno usluga, bez PDV.
Povezanim licima u smislu ovog zakona smatraju se povezana lica u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica, lica kod kojih postoje porodične ili druge lične veze, upravljačke, vlasničke, članske, finansijske ili pravne veze, uključujući odnos između poslodavca i zaposlenog, odnosno članova porodičnog domaćinstva zaposlenog određenog shodno
Osnovica za promet električne energije koji vrši obveznik PDV snabdevač kupcu proizvođaču električne energije iz obnovljivih izvora energije je iznos naknade za utrošenu električnu energiju utvrđen u skladu sa zakonom kojim se uređuje korišćenje obnovljivih izvora energije, bez PDV.
Kod prometa usluga čija se naknada uračunava u carinsku vrednost uvezenog dobra u skladu sa carinskim propisima, osnovicu čini razlika između ukupnog iznosa naknade za taj promet i iznosa naknade uračunatog u carinsku vrednost uvezenog dobra.
Osnovicom kod prometa dobara bez naknade smatra se nabavna cena, odnosno cena koštanja tih ili sličnih dobara, u momentu prometa.
Osnovicom kod prometa usluga bez naknade smatra se cena koštanja tih ili sličnih usluga, u momentu prometa.
U slučaju iz PDV se ne uračunava u osnovicu.
U slučaju prevoza putnika autobusima, koji vrši lice koje nema mesto stvarne uprave u Republici, osnovicu čini prosečna naknada prevoza za svaki pojedinačni prevoz.
Kod uvoza dobara, koje je obveznik privremeno izvezao radi oplemenjivanja, obrade, dorade ili prerade (u daljem tekstu: oplemenjivanje), opravke ili ugradnje, osnovicu čini naknada koju je obveznik platio ili treba da plati za oplemenjivanje, opravku ili ugradnju, a ako se ta naknada ne plaća, osnovicu čini porast vrednosti nastao oplemenjivanjem, opravkom ili ugradnjom.
Ako se osnovica naknadno poveća za promet dobara i usluga, obveznik PDV koji je isporučio dobra i usluge, a koji je poreski dužnik za taj promet u skladu sa ovim zakonom, dužan je da iznos PDV koji duguje po tom osnovu ispravi - poveća u skladu sa izmenom, kao i da izda dokument o povećanju.
odnosi se i na primaoca dobara i usluga koji je poreski dužnik u skladu sa ovim zakonom.
Ako se osnovica naknadno smanji za promet dobara i usluga (npr. zbog vraćanja dobara, smanjenja naknade za promet dobara i usluga i dr.) obveznik PDV koji je isporučio dobra i usluge, a koji je poreski dužnik za taj promet u skladu sa ovim zakonom, dužan je da izda dokument o smanjenju u skladu sa ovim zakonom.
Ako se osnovica naknadno smanji, obveznik PDV koji je izvršio promet dobara i usluga drugom obvezniku PDV, a koji je poreski dužnik za taj promet u skladu sa ovim zakonom, može da izmeni - smanji iznos PDV ako:
1)
je izdao dokument o smanjenju u skladu sa ovim zakonom;
2)
je obveznik PDV kojem je izvršen promet dobara i usluga ispravio odbitak prethodnog poreza, ukoliko je obračunati PDV koristio kao prethodni porez;
3)
poseduje obaveštenje obveznika PDV kojem je izvršen promet dobara i usluga da je ispravio odbitak prethodnog poreza, odnosno da obračunati PDV nije koristio kao prethodni porez.
Ako je promet dobara i usluga izvršen licu koje nije obveznik PDV, izmenu iz
obveznik PDV može da izvrši ako je izdao dokument o smanjenju u skladu sa ovim zakonom i ako poseduje dokaz o smanjenju osnovice, kao i obaveštenje da za iznos PDV nije i neće biti podnet zahtev za refakciju PDV u slučaju kada je promet dobara i usluga izvršen licu koje ima pravo na refakciju PDV u skladu sa ovim zakonom.
Ako se osnovica za promet dobara i usluga za koji je primalac dobara i usluga poreski dužnik u skladu sa ovim zakonom naknadno izmeni - smanji, obveznik PDV koji je poreski dužnik za taj promet, a koji ima pravo na odbitak prethodnog poreza, može da smanji iznos obračunatog PDV ako je:
1)
sačinio interni račun u skladu sa ovim zakonom;
2)
ispravio odbitak prethodnog poreza, ukoliko je obračunati PDV koristio kao prethodni porez.
Ako se osnovica za promet dobara i usluga za koji je primalac dobara i usluga poreski dužnik u skladu sa ovim zakonom naknadno izmeni - smanji, poreski dužnik za taj promet, koji nema pravo na odbitak prethodnog poreza, može da smanji iznos obračunatog PDV ako je:
1)
sačinio interni račun u skladu sa ovim zakonom;
2)
poseduje dokument kojim se potvrđuje da je došlo do smanjenja naknade.
Kod smanjenja avansa shodno se primenjuju .
Obveznik PDV može da izmeni osnovicu za iznos naknade koji nije naplaćen samo na osnovu pravnosnažne odluke suda o zaključenom stečajnom postupku, odnosno na osnovu overenog prepisa zapisnika o sudskom poravnanju.
Ako obveznik PDV koji je izmenio osnovicu u skladu sa
primi naknadu ili deo naknade za isporučena dobra i usluge u vezi sa kojima je dozvoljena izmena osnovice, dužan je da na primljeni iznos naknade obračuna PDV.
Izmena osnovice vrši se za poreski period u kojem je nastupila izmena.
Izmena obračunatog PDV - smanjenje vrši se za poreski period ako su zaključno sa danom koji prethodi danu podnošenja poreske prijave za taj poreski period, a najkasnije 10. dana kalendarskog meseca koji sledi tom poreskom periodu ispunjeni uslovi za smanjenje u skladu sa ovim zakonom.
Ako je naknada za promet dobara i usluga izražena u stranoj valuti, povećanje, odnosno smanjenje vrednosti dinara u odnosu na stranu valutu, ne dovodi do izmene osnovice, pod uslovom da je pri utvrđivanju osnovice i obračunatog PDV i naplati naknade primenjena ista vrsta kursa dinara iste banke.
Ako se u skladu sa carinskim propisima izmeni osnovica za uvoz dobara koja podležu PDV, primenjuju se odredbe ovog zakona.
Ministar bliže uređuje način izmene osnovice, kao i oblik, sadržinu i način izdavanja dokumenta o smanjenju, odnosno povećanju.
Ako je naknada za promet dobara i usluga izražena u stranoj valuti, za obračun te vrednosti u domaćoj valuti primenjuje se srednji kurs centralne banke, odnosno ugovoreni kurs koji važi na dan nastanka poreske obaveze.
Ako je osnovica za uvoz dobara izražena u stranoj valuti, za obračun te vrednosti u domaćoj valuti primenjuju se carinski propisi koji utvrđuju carinsku vrednost, a koji važe na dan nastanka poreske obaveze.
Opšta stopa PDV za oporezivi promet dobara i usluga ili uvoz dobara iznosi 20%.
Po posebnoj stopi PDV od 10% oporezuje se promet dobara i usluga ili uvoz dobara, i to:
1)
hleba i drugih pekarskih proizvoda, mleka i mlečnih proizvoda, brašna, šećera, jestivog ulja od suncokreta, kukuruza, uljane repice, soje i masline, jestive masnoće životinjskog i biljnog porekla i meda;
1a)
obrisana odredba
2)
svežeg, rashlađenog i smrznutog voća, povrća, mesa, uključujući i iznutrice i druge klanične proizvode, ribe i jaja;
2a)
žitarica, suncokreta, soje, šećerne repe i uljane repice;
3)
lekova, uključujući i lekove za upotrebu u veterini;
4)
ortotičkih i protetičkih sredstava, kao i medicinskih sredstava - proizvoda koji se hiruški ugrađuju u organizam;
5)
materijala za dijalizu;
6)
đubriva, sredstava za zaštitu bilja, semena za reprodukciju, sadnog materijala, komposta sa micelijumom, potpune i dopunske smeše za ishranu stoke i žive stoke;
7)
udžbenika i nastavnih sredstava;
7a)
obrisana odredba
8)
dnevnih novina;
9)
monografskih i serijskih publikacija;
10)
ogrevnog drveta, uključujući brikete, pelet i druga slična dobra od drvne biomase;
11)
usluga smeštaja u ugostiteljskim objektima za smeštaj u skladu sa zakonom kojim se uređuje turizam;
12)
usluge koje se naplaćuju putem ulaznica za bioskopske i pozorišne predstave, sajmove, cirkuse, zabavne parkove, koncerte (muzičke događaje), izložbe, sportske događaje, muzeje i galerije, botaničke bašte i zoološke vrtove, ako promet ovih usluga nije oslobođen PDV;
12a)
obrisana odredba
13)
prirodnog gasa;
13a)
toplotne energije za potrebe grejanja;
14)
prenos prava raspolaganja na stambenim objektima, ekonomski deljivim celinama u okviru tih objekata, kao i vlasničkim udelima na tim dobrima;
15)
usluge koje prethode isporuci vode za piće vodovodnom mrežom, kao i vode za piće, osim flaširane;
16)
prečišćavanja i odvođenja atmosferskih i otpadnih voda;
17)
upravljanje komunalnim otpadom;
18)
održavanje čistoće na površinama javne namene;
19)
održavanje javnih zelenih površina i priobalja;
20)
prevoz putnika i njihovog pratećeg prtljaga;
21)
upravljanje grobljima i pogrebne usluge.
Ministar bliže uređuje šta se, u smislu ovog zakona, smatra dobrima i uslugama iz .