ovog zakona, od poreskog obveznika se zahteva davanje sredstava obezbeđenja naplate, koja ne mogu biti manja od visine dugovanog poreza čije se plaćanje odlaže.
trasirana menica, akceptirana od strane dva žiranta, iz čijih se zarada, na kojima se ustanovljava administrativna zabrana, poreski dug može naplatiti;
6)
menica avalirana od strane poslovne banke.
Ako se dugovani porez obezbeđuje sredstvima iz , sredstva obezbeđenja ne mogu biti manja od 120% visine dugovanog poreza čija se naplata obezbeđuje.
U postupku odlučivanja o odlaganju plaćanja dugovanog poreza iz
ovog zakona, po osnovu svih javnih prihoda koje naplaćuje Poreska uprava, na dan podnošenja zahteva za odlaganje njegovog plaćanja, iznosi, i to:
1)
za pravno lice, preduzetnika i fond - do 1.500.000 dinara;
2)
za fizičko lice - do 200.000 dinara.
Ako se poreski obveznik ne pridržava rokova iz sporazuma, odnosno rešenja o odlaganju plaćanja dugovanog poreza, ili ukoliko u periodu za koji je odloženo plaćanje dugovanog poreza ne izmiri tekuću obavezu, osim u slučaju ako je podneo zahtev za odlaganje plaćanja te tekuće obaveze, Poreska uprava će po službenoj dužnosti poništiti sporazum, odnosno ukinuti rešenje i dospeli, a neplaćeni poreski dug, vodeći računa o efikasnosti naplate, naplatiti:
1)
iz sredstava obezbeđenja;
2)
u postupku prinudne naplate poreskog duga.
Ako se dospeli, a neplaćeni poreski dug u slučaju iz
, naplaćuje iz sredstava obezbeđenja, Poreska uprava ne donosi rešenje o prinudnoj naplati, već samo obaveštava poreskog obveznika da će pristupiti prinudnoj naplati dospelog, a neplaćenog duga iz datih sredstava obezbeđenja naplate u skladu sa zakonom.
ne pridržava rokova iz sporazuma, odnosno rešenja o odlaganju plaćanja dugovanog poreza, ili ukoliko u periodu za koji je odloženo plaćanje dugovanog poreza ne izmiri tekuću obavezu, osim u slučaju ako je podneo zahtev za odlaganje plaćanja te tekuće obaveze, Poreska uprava će po službenoj dužnosti poništiti sporazum, odnosno ukinuti rešenje i dospeli, a neplaćeni dugovani porez naplatiti u postupku prinudne naplate nad obveznikom.
Poreski obveznik za koga je Poreska uprava po službenoj dužnosti poništila sporazum, odnosno ukinula rešenje iz , nema pravo da ponovo podnese zahtev za odlaganje plaćanja tog dugovanog poreza.
, poreski obveznik koji svoje poreske obaveze izmiri u iznosu jednakom ili većem od zbira iznosa glavne poreske obaveze koja je bila predmet odlaganja i iznosa glavne poreske obaveze po drugim osnovama dospelih do dana plaćanja, može u roku od pet dana od dana plaćanja, podneti zahtev za odlaganje plaćanja preostale kamate koja se odnosi na izmirene obaveze, u skladu sa odredbama ovog zakona.
Zahtev za odlaganje plaćanja tekuće obaveze iz , poreski obveznik može da podnese najkasnije u roku od dva dana od dana dospelosti te tekuće obaveze.
Kada Poreska uprava u postupku odlučivanja ne prihvati zahtev za odlaganje plaćanja tekuće obaveze iz , poreski obveznik je dužan da tu tekuću obavezu, sa pripadajućom kamatom obračunatom u skladu sa ovim zakonom, plati u roku od pet dana od dana dostavljanja akta kojim Poreska uprava odbija navedeni zahtev. Ako poreski obveznik u naloženom roku ne plati tekuću obavezu, sa pripadajućom kamatom obračunatom u skladu sa ovim zakonom, smatra se da su ispunjeni uslovi za primenu .
Izuzetno od odredaba ovog zakona, na zahtev poreskog obveznika kome je odobreno odlaganje plaćanja dugovanog poreza, Poreska uprava može izvršiti zamenu sredstva obezbeđenja naplate u tom postupku, ako je novo sredstvo obezbeđenja iste vrste i veće vrednosti od postojećeg sredstva obezbeđenja i ako ispunjava uslove propisane
, nakon pribavljanja dokaza da je obezbedio novo sredstvo obezbeđenja, u visini dugovanog poreza koji je predmet odlaganja plaćanja, Poreska uprava u propisanom postupku dozvoljava brisanje postojećeg sredstva obezbeđenja iz propisanog registra, odnosno vraća poreskom obvezniku dato sredstvo obezbeđenja.