Naplata poreza vrši se, po pravilu, plaćanjem novčanog iznosa u dinarima o dospelosti poreza na propisane uplatne račune javnih prihoda, u rokovima propisanim zakonom.
Ministar može propisati plaćanje pojedinih poreza preko poreske blagajne.
Porez se može platiti i kupovinom vrednosnog papira (taksene marke, doplatne poštanske marke, fiskalne akcizne markice i sl.) u slučajevima propisanim zakonom.
Izuzetno od odredbi , poreska obaveza se može namiriti:
1)
putem kompenzacije, na način i pod uslovima koje, u skladu sa poreskim zakonom, bliže uređuje ministar;
2)
obrisana odredba;
3)
konverzijom potraživanja po osnovu poreza u trajni ulog Republike u kapitalu poreskog obveznika, na način i pod uslovima koje propiše Vlada;
3a)
davanjem umesto plaćanja, odnosno zamenom ispunjenja, kada je poreska obaveza veća od 50.000.000 dinara, na način i pod uslovima koje utvrdi Vlada odlukom, i to samo u slučajevima kada postoji interes Republike za sticanje predmetne imovine.
dugovani iznos poreza i sporednih poreskih davanja poreskog dužnika prenet na propisani uplatni račun javnih prihoda;
2)
obrisana odredba;
3)
dugovani iznos poreza za koji je poreski obveznik - fizičko lice, a koji se utvrđuje samooporezivanjem, odnosno po rešenju, osim po osnovu prihoda od samostalne delatnosti, uplaćen na poreskoj blagajni;
4)
na propisani način poništen, odnosno kupljen vrednosni papir iz
iznos ostvaren prodajom pokretnih stvari i nepokretnosti u postupku prinudne naplate poreza i sporednih poreskih davanja uplaćen na propisani uplatni račun javnih prihoda.
Danom namirenja poreske obaveze putem kompenzacije smatra se dan kada je dokument o kompenzaciji realizovan na način i pod uslovima iz
Danom namirenja poreske obaveze putem konverzije poreskog potraživanja u trajni ulog Republike u kapitalu poreskog obveznika smatra se dan kada je Vlada donela akt o konverziji.
Ako poreski obveznik podnese zahtev za plaćanje poreza putem preknjižavanja, danom plaćanja poreza smatra se:
1)
dan na koji je dospeo porez koji se plaća putem preknjižavanja, ako na taj dan postoji više plaćeni porez po drugom osnovu, ili
2)
dan na koji je porez po drugom osnovu plaćen u iznosu većem od dugovanog, ako je porez koji se plaća putem preknjižavanja ranije dospeo.
je dan na koji poreski obveznik ima pravo da podnese zahtev za povraćaj neiskorišćenog iznosa poreskog kredita u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost.
Danom namirenja poreske obaveze putem davanja umesto plaćanja, odnosno zamenom ispunjenja, smatra se dan overe sporazuma kojim je realizovana odluka Vlade iz
Poreski obveznik određuje prilikom uplate vrstu dugovanog poreza koje plaća.
Raspored uplaćenog iznosa vrši se po sledećem redosledu:
1)
iznos glavne poreske obaveze;
2)
kamata;
3)
troškovi naplate.
Ako poreski obveznik duguje plaćanje više vrsta poreza, a uplaćeni iznos nije dovoljan za plaćanje ukupnog poreskog duga, pojedine vrste poreza naplaćuju se po redosledu njihovog dospevanja.
koji dospevaju istovremeno, naplata se vrši srazmerno učešću pojedinog poreza u ukupno dospelom poreskom dugu.
Ako je iznos uplate po osnovu poreza veći od dugovanog iznosa, iznos preplate može da se koristi za namirenje obaveza po istom osnovu koje kasnije dospevaju.
ne smatra se opredeljenje poreskog obveznika da mu se izvrši povraćaj poreza na dodatu vrednost iz poreske prijave za porez na dodatu vrednost.
U slučaju kada se u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost vrši povraćaj poreza, poreskom obvezniku se vrši povraćaj umanjen za iznos dugovanog poreza dospelog po drugom osnovu.
Poreska uprava može, pre dospelosti poreske obaveze, odnosno pre izdavanja opomene, poreskom obvezniku da pošalje podsetnik pisanim ili elektronskim putem, kao i sms porukom, odnosno na drugi način, kada je to moguće, da poresku obavezu plati o dospelosti, odnosno da dospelu, a neplaćenu poresku obavezu, sa kamatom obračunatom u skladu sa zakonom, plati u roku od pet dana od dana dostavljanja podsetnika za dospelu poresku obavezu.
Poreska uprava će poreskom obvezniku koji, u celosti ili delimično, nije o dospelosti platio porez, odnosno sporedno poresko davanje, kao i u roku iz
ovog zakona, poslati opomenu o vrsti i iznosu poreza, odnosno sporednih poreskih davanja dospelih za naplatu, u roku od 30 dana od dana dospelosti, kojom mu nalaže da dospeli iznos plati odmah, a najkasnije u roku od pet dana od dana prijema opomene, sa obračunatom kamatom od dana izdavanja opomene do dana uplate dospelog poreza, odnosno sporednih poreskih davanja.
sadrži i pouku poreskom obvezniku da u roku od pet dana može sa Poreskom upravom da raspravi sporna pitanja u vezi vrste i iznosa poreza, odnosno sporednih poreskih davanja dospelih za naplatu.
Poreska uprava, na obrazloženi zahtev poreskog obveznika, u celosti ili delimično, odlaže plaćanje dugovanog poreza, osim godišnjeg poreza na dohodak građana, pod uslovom da plaćanje dugovanog poreza:
1)
za poreskog obveznika predstavlja neprimereno veliko opterećenje;
O odlaganju plaćanja dugovanog poreza, po ispunjenju uslova iz , odlučuje:
1)
ministar ili lice koje on ovlasti na osnovu pismenog predloga Poreske uprave, osim za izvorne javne prihode jedinica lokalne samouprave;
2)
gradonačelnik, odnosno predsednik opštine, odnosno lice koje on ovlasti, jedinice lokalne samouprave kojoj pripadaju izvorni javni prihodi čija naplata se odlaže u skladu sa ovim zakonom.
mora da sadrži obrazložene razloge zbog kojih se odlaganje odobrava.
Odlaganje plaćanja dugovanog poreza iz vrši se potpisivanjem sporazuma između Poreske uprave i poreskog obveznika, odnosno rešenjem Poreske uprave.
Izuzetno, ako podnosilac zahteva za odlaganje plaćanja dugovanog poreza, koji ne ispunjava uslove iz , kao sredstvo obezbeđenja naplate ponudi neopozivu bankarsku garanciju ili menicu avaliranu od strane poslovne banke, na iznos koji ne može biti manji od visine dugovanog poreza čije se plaćanje odlaže, lice iz
donet u elektronskom obliku, može da dostavi na adresu elektronske pošte poreskog obveznika.
Izuzetno, u cilju ublažavanja ekonomskih posledica prouzrokovanih pandemijom, višom silom, odnosno drugim vanrednim događajem nastalim u toku kalendarske godine, odlaganje plaćanja dugovanog poreza, odnosno nedospelih poreskih obaveza odobrava se na način i pod uslovima koje utvrdi Vlada.
ovog zakona, od poreskog obveznika se zahteva davanje sredstava obezbeđenja naplate, koja ne mogu biti manja od visine dugovanog poreza čije se plaćanje odlaže.
trasirana menica, akceptirana od strane dva žiranta, iz čijih se zarada, na kojima se ustanovljava administrativna zabrana, poreski dug može naplatiti;
6)
menica avalirana od strane poslovne banke.
Ako se dugovani porez obezbeđuje sredstvima iz , sredstva obezbeđenja ne mogu biti manja od 120% visine dugovanog poreza čija se naplata obezbeđuje.
U postupku odlučivanja o odlaganju plaćanja dugovanog poreza iz
ovog zakona, po osnovu svih javnih prihoda koje naplaćuje Poreska uprava, na dan podnošenja zahteva za odlaganje njegovog plaćanja, iznosi, i to:
1)
za pravno lice, preduzetnika i fond - do 1.500.000 dinara;
2)
za fizičko lice - do 200.000 dinara.
Ako se poreski obveznik ne pridržava rokova iz sporazuma, odnosno rešenja o odlaganju plaćanja dugovanog poreza, ili ukoliko u periodu za koji je odloženo plaćanje dugovanog poreza ne izmiri tekuću obavezu, osim u slučaju ako je podneo zahtev za odlaganje plaćanja te tekuće obaveze, Poreska uprava će po službenoj dužnosti poništiti sporazum, odnosno ukinuti rešenje i dospeli, a neplaćeni poreski dug, vodeći računa o efikasnosti naplate, naplatiti:
1)
iz sredstava obezbeđenja;
2)
u postupku prinudne naplate poreskog duga.
Ako se dospeli, a neplaćeni poreski dug u slučaju iz
, naplaćuje iz sredstava obezbeđenja, Poreska uprava ne donosi rešenje o prinudnoj naplati, već samo obaveštava poreskog obveznika da će pristupiti prinudnoj naplati dospelog, a neplaćenog duga iz datih sredstava obezbeđenja naplate u skladu sa zakonom.
ne pridržava rokova iz sporazuma, odnosno rešenja o odlaganju plaćanja dugovanog poreza, ili ukoliko u periodu za koji je odloženo plaćanje dugovanog poreza ne izmiri tekuću obavezu, osim u slučaju ako je podneo zahtev za odlaganje plaćanja te tekuće obaveze, Poreska uprava će po službenoj dužnosti poništiti sporazum, odnosno ukinuti rešenje i dospeli, a neplaćeni dugovani porez naplatiti u postupku prinudne naplate nad obveznikom.
Poreski obveznik za koga je Poreska uprava po službenoj dužnosti poništila sporazum, odnosno ukinula rešenje iz , nema pravo da ponovo podnese zahtev za odlaganje plaćanja tog dugovanog poreza.
, poreski obveznik koji svoje poreske obaveze izmiri u iznosu jednakom ili većem od zbira iznosa glavne poreske obaveze koja je bila predmet odlaganja i iznosa glavne poreske obaveze po drugim osnovama dospelih do dana plaćanja, može u roku od pet dana od dana plaćanja, podneti zahtev za odlaganje plaćanja preostale kamate koja se odnosi na izmirene obaveze, u skladu sa odredbama ovog zakona.
Zahtev za odlaganje plaćanja tekuće obaveze iz , poreski obveznik može da podnese najkasnije u roku od dva dana od dana dospelosti te tekuće obaveze.
Kada Poreska uprava u postupku odlučivanja ne prihvati zahtev za odlaganje plaćanja tekuće obaveze iz , poreski obveznik je dužan da tu tekuću obavezu, sa pripadajućom kamatom obračunatom u skladu sa ovim zakonom, plati u roku od pet dana od dana dostavljanja akta kojim Poreska uprava odbija navedeni zahtev. Ako poreski obveznik u naloženom roku ne plati tekuću obavezu, sa pripadajućom kamatom obračunatom u skladu sa ovim zakonom, smatra se da su ispunjeni uslovi za primenu .
Izuzetno od odredaba ovog zakona, na zahtev poreskog obveznika kome je odobreno odlaganje plaćanja dugovanog poreza, Poreska uprava može izvršiti zamenu sredstva obezbeđenja naplate u tom postupku, ako je novo sredstvo obezbeđenja iste vrste i veće vrednosti od postojećeg sredstva obezbeđenja i ako ispunjava uslove propisane
, nakon pribavljanja dokaza da je obezbedio novo sredstvo obezbeđenja, u visini dugovanog poreza koji je predmet odlaganja plaćanja, Poreska uprava u propisanom postupku dozvoljava brisanje postojećeg sredstva obezbeđenja iz propisanog registra, odnosno vraća poreskom obvezniku dato sredstvo obezbeđenja.
ovog zakona, nadležni organ može, na zahtev poreskog obveznika za davanje saglasnosti na predloženi plan reorganizacije u smislu zakona kojim se uređuje stečaj, dati saglasnost za odlaganje plaćanja dugovanog poreza, čije je izmirivanje sastavni deo tog plana, u jednakim ratama do 60 meseci, uz mogućnost korišćenja odloženog plaćanja za prvih 24 meseca.
Saglasnost za odlaganje plaćanja dugovanog poreza u skladu sa
ovog zakona, nadležni organ može, na pismeni i obrazloženi zahtev poreskog obveznika koji je zaključio ugovor o finansijskom restrukturiranju, u skladu sa zakonom kojim se uređuje sporazumno finansijsko restrukturiranje privrednih društava, odobriti odlaganje plaćanja dugovanog poreza u jednakim ratama do 60 meseci, uz mogućnost korišćenja odloženog plaćanja za prvih 24 meseca.
U postupku odlučivanja o odlaganju plaćanja dugovanog poreza obveznika koji je zaključio ugovor o finansijskom restrukturiranju, u skladu sa zakonom kojim se uređuje sporazumno finansijsko restrukturiranje privrednih društava, ne zahteva se davanje sredstava obezbeđenja naplate kada je iznos duga čije se plaćanje odlaže do visine iz