Javni tužilac podnosi zahtev za trajno oduzimanje imovine proistekle iz krivičnog dela u roku od šest meseci od dana dostavljanja pravnosnažne presude kojom je utvrđeno da je učinjeno krivično delo iz
podatke o okrivljenom, odnosno okrivljenom saradniku;
3)
zakonski naziv krivičnog dela;
4)
označenje imovine koju treba oduzeti;
5)
dokaze o imovini koju okrivljeni, odnosno okrivljeni saradnik poseduje ili je posedovao i zakonitim prihodima;
6)
okolnosti koje ukazuju da je imovina proistekla iz krivičnog dela, odnosno okolnosti koje ukazuju na postojanje očigledne nesrazmere između imovine i zakonitih prihoda;
7)
razloge koji opravdavaju potrebu za trajnim oduzimanjem imovine.
Zahtev protiv pravnog sledbenika, osim podataka iz
, sadrži i dokaze da je pravni sledbenik nasledio imovinu proisteklu iz krivičnog dela, a zahtev protiv trećeg lica sadrži i dokaze da je imovina proistekla iz krivičnog dela preneta u cilju osujećenja oduzimanja.
sud će u roku od 30 dana od dana podnošenja zahteva javnog tužioca zakazati pripremno ročište radi predlaganja dokaza.
Na pripremno ročište sud će pozvati javnog tužioca, vlasnika i njegovog punomoćnika. Poziv se dostavlja vlasniku na sudu poznatoj adresi, odnosno sedištu pozvanog lica, uz upozorenje da će se ročište održati i u slučaju njegovog nedolaska.
Ako je poziv dostavljen neposredno vlasniku ili punomoćniku, smatra se da je time dostavljanje vlasniku uredno izvršeno. U slučaju da se poziv ne može dostaviti na ovaj način, sud će vlasniku postaviti punomoćnika po službenoj dužnosti za postupak trajnog oduzimanja imovine.
Vlasniku će se poziv dostaviti tako da između dana dostavljanja poziva i dana održavanja pripremnog ročišta protekne najmanje osam dana.
Na glavno ročište sud poziva javnog tužioca, vlasnika i njegovog punomoćnika i po potrebi i druga lica.
Vlasniku, punomoćniku i drugim licima poziv se dostavlja na sudu poznatu adresu, odnosno sedište pozvanog pravnog lica, uz upozorenje da će se ročište održati i u slučaju njihovog nedolaska.
Vlasniku će se poziv dostaviti tako da između dana dostavljanja poziva i dana održavanja ročišta ima najmanje 15 dana.
Glavno ročište počinje iznošenjem sadržine zahteva javnog tužioca. Započeto ročište dovršiće se, po pravilu, bez prekidanja i odlaganja.
Ako je zahtev usmeren na imovinu okrivljenog, odnosno okrivljenog saradnika, javni tužilac iznosi dokaze o imovini koju okrivljeni, odnosno okrivljeni saradnik poseduje, o njihovim zakonitim prihodima i okolnostima koje ukazuju na postojanje očigledne nesrazmere između imovine i zakonitih prihoda. Okrivljeni, okrivljeni saradnik, odnosno njihovi punomoćnici se izjašnjavaju o navodima javnog tužioca.
Ako je zahtev usmeren na imovinu pravnog sledbenika ili trećeg lica, javni tužilac iznosi dokaze da je pravni sledbenik nasledio imovinu proisteklu iz krivičnog dela, odnosno da je imovina preneta na treće lice bez naknade ili uz naknadu koja očigledno ne odgovara stvarnoj vrednosti, u cilju osujećenja oduzimanja. Pravni sledbenik, treće lice, odnosno njihovi punomoćnici se izjašnjavaju o navodima javnog tužioca.
Po okončanju glavnog ročišta sud donosi rešenje kojim usvaja ili odbija zahtev za trajno oduzimanje imovine.
Rešenje o trajnom oduzimanju imovine sadrži podatke o vlasniku, zakonski naziv krivičnog dela iz presude, podatke o imovini koja se oduzima, odnosno vrednost koja se oduzima od vlasnika ako je raspolagao imovinom proisteklom iz krivičnog dela u cilju osujećenja njenog oduzimanja i odluku o troškovima upravljanja privremeno oduzetom imovinom, imovinskopravnom zahtevu oštećenog i troškovima zastupanja.
Ukoliko je pravnosnažnom presudom doneta odluka o imovinskopravnom zahtevu oštećenog, sud će u rešenju o trajnom oduzimanju imovine taj iznos izlučiti iz oduzete imovine, a ako takva odluka nije doneta, sud može rešenjem izlučiti deo imovine radi namirenja imovinskopravnog zahteva. Rešenjem iz
odlučeno o troškovima upravljanja privremeno oduzetom imovinom i punomoćnika po službenoj dužnosti, a ne mogu se naplatiti od vlasnika, sud će u rešenju o trajnom oduzimanju imovine taj iznos izlučiti iz oduzete imovine.
vlasniku ostaviti deo imovine ako bi njenim oduzimanjem bilo dovedeno u pitanje izdržavanje vlasnika i lica koje je dužan da izdržava u skladu sa odredbama zakona koji uređuje izvršenje i obezbeđenje.
Rešavajući o žalbi sud može žalbu odbaciti kao neblagovremenu ili nedozvoljenu, odbiti žalbu kao neosnovanu ili uvažiti žalbu i rešenje preinačiti ili ukinuti i predmet uputiti na ponovno odlučivanje.
Ako je u istom predmetu rešenje već jedanput bilo ukinuto, drugostepeni sud će zakazati ročište i odlučiti o žalbi, s tim da rešenje ne može ukinuti i predmet uputiti na ponovno odlučivanje prvostepenom sudu.